Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli

DRVENE KONSTRUKCIJE

NASTAVCI I SPOJEVI
 Nastavci i spojevi u drvenim konstrukcijama mogu se podijeliti u
dvije osnovne grupe i to:

1. Konstruktivni ili tesarski spojevi

Pravila konstruiranja i izvođenja tesarskih spojeva rezultat su prakse izvođenja

drvenih, posebno krovnih konstrukcija i prilagođena su vrsti konstrukcije i
funkciji tog spoja u konstrukciji.
U pravilu ove se veze ne proračunavaju, osim u slučaju posebne složenosti i
iznimne važnosti u konstrukciji.

2. Nosivi spojevi
- Nastavci
Nosivi spojevi konstruiraju se za - Sudari
određenu konstrukciju i definirane - Prehvatanja
sile te se mora dokazati njihova - Spojevi s tipskim čeličnim elementima
nosivost.
 1. Konstruktivni ili tesarski spojevi
Konstruktivne veze konstruišu se prema usvojenim načelima
struke, te su tako i dobile svoje nazive.

a) Veza na sučeljavanje b) Veza na list prav ili kos

c) Veza na list prav sučeljak i zub

d) Veza na uklapanje (lastin rep) e) Veza na prevez
Ose štapova se mimoilaze

Prevez sa dvojnim čepom

 f) Veza na čep

Veza na čep sa punim prorezom

 2. Nosivi spojevi

I. Nastavci zategnutih štapova

Nastavljanje štapova se vrši na pogodnim mjestima, i definišu se planom montaže.

Nastavljanje se može vršiti sa: - Drvenim podvezicama

- Metalnim podvezicama

Prilikom nastavljanja štapova sa drvenim podvezicama mogu se javiti najčešće tri

slučaja nastavljanja:

a) Nastavljanje prostog štapa sa dvije vanjske podvezice

N
Dimenzioniranje štapa   š  t
t
š
d
An

N
Dimenzioniranje
podvezica
 t  1,5 p   t
p
d
2 An
 b) Nastavljanje složenog štapa sa jednom unutarnjom podvezice

N
Dimenzioniranje štapa   1,5 š   t
t
š
d
2 An

N
Dimenzioniranje
podvezica
 tp  p
 t d
An

c) Nastavljanje štapa sa tri podvezice, unutarnjom i dvije vanjske

N
 tp  1,5 p
 t d
4 An

N
  š  t
t
š
d
2 An Kod nastavaka štapova složenog presjeka i spoljnih podvezica,

! naponi se računaju sa uvećanom silom N za 50%.

Ovo uvećanje je zbog moguće ekscentričnosti pa dolazi do
preraspodjele sile N.
Prilikom nastavljanja štapova sa metalnim podvezicama proračun se vrši sa
stvarnom silom zatezanja Z.

Nastavak zategnutog štapa sa prizmatičnim čeličnim ulošcima i čeličnim trakama.

Debljina uloška (c) unaprijed se usvoji i kreće se c  (0,10 b  0,15b)

Z Z
c h   c  h 
t d t d

1
Potreban broj pari uložaka
 c
Zaokružuje se na prvi veći cio broj
n 2
c
Rastojanje uložaka
P1
2  e  h   P1 e
d
2  h  d

Gdje je Osovinsko rastojanje uložaka je

Z a a Gdje je
P1  e1  e  2 , e0  e 
n1 2 2 a  3d
Mora biti zadovoljen uslov (e0 ili e1 )  7d ili 10cm
 Proračun zavrtnjeva

Iz uslova

2
d 2
 a  P1 d
2  P1 a Dopušteni napon
smicanja čelika
4   a

Proračun čeličnih traka

Z
An  2  b0  d     Za predpostavljeno b0
 ad

Z
  ad Dopušteni napon
 ad  2   b0  d  zatezanja čelika
 Proračun uloška na savijanje

p  h h p  h2
p  c  c , M   
2 4 8

Wn 
6

c 2
a d2  a 
M
Wn
  ad

Kontrola napona
P1
1. Pritisak uloška paralelno vlaknima c   c d
2ch
P1 P1
2. Smicanje paralelno vlaknima   ili   
2eh 2e h
, d

Z
t   t
3. Napon u oslabljenom štapu
 b  2c    h  d  d
 II. Nastavci pritisnutih štapova

Kod nastavljanja pritisnutih štapova važi više pravila

1. Nastavak štapa treba postaviti što bliže prostorno okrućenom (pridržanom) čvoru.

2. Osigurati kontaktnu naliježuću površinu nastavljenih štapova, tada su spojna

sredstva i podvezice konstruktivne.
3. Štapove centrisati tj, da se ose nastavljenih štapova poklapaju

4. Moment inercije podvezica kod

složenih štapova treba da je isti kao
moment inercije štapa.

Centrisanje štapova
5. U jednom presjeku dozvoljeno je max 1/3 nastavaka
 III. Veze na zasjek

Primjenjuju se kod veze pritisnutih štapova pod uglom α za pojasni štap.

a) Veza na prost zasjek

h
max tv  za   50
Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da je 4
optimalna dubina zasijecanja . Vrijednosti između h
se interpoluju. max tv  za   60
6
Kod dvostrukog zasijecanja bez obzira
na ugao dubina zasijecanja je:

h
max tv 
6
 b) Veza pod pravim uglom

Zasjek kod koga je čelo zasijecanja (ab) upravno na ravan bc.

 Za ovako konstruisan zasjek uvijek se prvo usvoji dubina zasijecanja, cio broj
2,3,4 cm ili po predhodno poznatom načelu.
h h
max tv  za   50, max tv  za   60
4 6

ab tv h1
sin   , gdje je ab  ts  , a ac 
ac cos  sin 
Ako se ove vrijednosti zamijene u izraz za sin  dobije se:

tv
cos  tv  sin 
sin    ; sin   cos   h1  tv  sin 
h1 h1  cos 
sin 
Ako se desna jednačina pomnoži sa 2, i
primjene pravila trigonometrije dobije se izraz
2tv sin 
iz trigonometrije sin 2  2  cos   sin  pa je sin 2 
h1
Ako se zna ugao γ i ugao β jer je β=α-γ tada su vrijednosti sila na ravnine zasijecanja:

N1  D  cos  i N 2  D  sin 
Nakon ovoga poznati su i naponi te su:

N1 N1  cos 
   
tv  b
d
tv
b
cos 
Potrebna dužina pojasa od zasjeka λ određuje se iz uslova smicanja || vlaknima

  b  d  N1H  N1  cos   D  cos   cos 

D  cos   cos  N1  cos 

 Tj. 
b  d b  d

Na sračunatu dužinu λ dodaje se 10cm dužine usljed podužnog pucanja pri

sušenju devene građe.
U horizontalnom oslabljenom štapu usljed zasijecanja neutralna osa se pomjera
prema dolje, te se u štapu pojavljuje momenat savijanja, jer sila djeluje
ekscentrično za valičinu e.

h h  tv
e 
2 2

U U e
t      t d
An Wn