UPUTE ZA PISANJE KRITIČKIH OSVRTA

Ak. godina 2014./2015.

§ 1. TEHNIČKE UPUTE ZA PISANJE

1. Izabirete jednu od ponuđenih tema s pripadajućom literaturom s popisa koji se nalazi
u zadnjem dijelu ovih Uputa. Za 1. kolokvij izabirete jednu od ponuđenih tema za taj
kolokvij, a ukoliko položite 1. kolokvij izabirete jednu od ponuđenih tema za kritički
osvrt kojim ostvarujete pravo izlaska na 2. kolokvij. Ukupno, dakle, u cijelom
semestru dužni ste napisati dva (2) kritička osvrta ukoliko ispit želite položiti putem
kolokvija.
2. Odabranu temu obrađujete u sklopu pristupnog kritičkog osvrta na tri do četiri
stranice tiskanog teksta uobičajenoga fonta (12pt) i oblika (Times new roman, ili
Arial) slova uz prored 1,5! Kritički osvrt ne možete predati ručno pisano!
3. Napisane pristupne kritičke osvrte predajete asistentu i to: pristupni kritički osvrt za
1. kolokvij najkasnije do 20. studenog, a (ukoliko uspješno položite 1. kolokvij pišete
i predajete) i pristupni kritički osvrt za 2. kolokvij najkasnije do 15. siječnja 2015.
godine!
4. Ukoliko pristupni kritički osvrt nije napisan i predan na vrijeme, te ukoliko tema
osvrta ne odgovara načinu pisanja kritičkog osvrta i odabranoj literaturi esej se
može vratiti/ne priznati.
5. Prije održavanja kolokvija bit će objavljen popis studenata koji su ostvarili pravo
pristupa narednom kolokviju!
6. Sva pitanja i nedoumice oko pisanja kritičkog osvrta možete riješiti ili na
konzultacijama ili putem e-maila predmetnoga nastavnika ili asistenta.

§ 2. NAČIN PISANJA KRITIČKOG OSVRTA

1. Kritički osvrt pretpostavlja (A) analizu odabrane teme kroz (B) čitanje pripadajuće
literature uz (C) iznošenje vlastitog suda o njemu. To znači da kritički osvrt mora
biti utemeljen na zadanoj literaturi, a njegovi sastavni dijelovi (uvod – razrada –
zaključak) predstavljaju Vašu vlastitu razradu pojedinih problema koje ste uočili u
odabranome tekstu.
2. Kritički osvrt ne smije se bazirati na prepisivanju pojedinih dijelova ili odlomaka iz
pripadajuće literature već na iznošenju vlastitih zaključaka o onome što ste tamo
pročitali. Moguće je iz pripadajuće literature zadržati se isključivo na nekoj Vama
zanimljivoj temi, ali u cjelini kritički osvrt mora biti Vaš osvrt na samu temu koju ste
obradili kroz čitanje pripadajuće literature. Plagiranje (doslovce prepisivanje) teksta
tretirat će se kao isključivanje iz kolokvija.
3. U kritičkom osvrtu dobro je koristiti se pojmovima koje autori iznose u njima, no
klonite se nerazumljivih pojmova. Budući da osvrt predstavlja sažetu formu nije
potrebno dijeliti ga u određena poglavlja već je dovoljno pojedine dijelove kritičkog
osvrta (uvod – razrada ključne teme – zaključak) razdvojiti kao zasebne odlomke
(paragrafe).
4. Kroz kritički osvrt se očekuje pokazivanje razumijevanja cjelokupnog teksta, te osvrt
u konačnici ne smije izlaziti iz okvira odabrane teme. Zaključna razmišljanja potrebno

1
 je oblikovati u jednom zasebnom odlomku (paragrafu) koji može biti nešto većeg
opsega (oko 200 riječi).

Konzultacije i kontakti:

doc. dr. Josip Berdica, nositelj kolegija

Konzultacije – utorkom u vremenu između 12,00 i 13,30 sati
e-mail adresa: jberdica@pravos.hr

Toni Pranić, mag. soc., asistent

Konzultacije – utorkom u vremenu između 11,00 i 13,00 sati
e-mail adresa: tpranic@pravos.hr

TEME PRISTUPNOG KRITIČKOG OSVRTA I LITERATURE ZA 1. KOLOKVIJ

(predaja do 20. studenog):

- Tema: Pojam sociologije (literatura: Horkheimer, Max; Adorno, Theodor, Sociološke

studije, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 17-27);
- Tema: Čovjek kao društveno biće (literatura: Supek, Rudi, Sociologija, Školska
knjiga, Zagreb, 1987., str. 56-71);
- Tema: Proučavanje društvenih pojava (literatura: Kuvačić, Ivan, Rasprave o metodi,
Naprijed, Zagreb, 1988., 55-74.);
- Tema: Platonovo idealno društvo (literatura: Mumford, Lewis, Povijest utopija,
Jesenski i Turk, Zagreb, 2008., str. 27-54);
- Tema: Auguste Comte – utemeljitelj sociologije (literatura: Fiamengo, Ante, «Saint-
Simon i Auguste Comte», u: Sociološka hrestomatija II, Matica hrvatska, Zagreb,
1966., str. 83-86; 90-97);
- Tema: Marxov pojam otuđenja (literatura: Baruzzi, Arno, Uvod u političku filozofiju
novoga vijeka, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 122-138);
- Tema: Što je grupa? (literatura: Horkheimer, Max; Adorno, Theodor, Sociološke
studije, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 61-75);
- Tema: Današnje razumijevanje birokracije (literatura: Ritzer, George,
Mekdonaldizacija društva: istraživanje mijenjajućeg karaktera suvremenog
društvenog života, Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 1999., str.
15-40 ili: Von Mises, Ludwig, Birokracija, IJF, Zagreb, 2005., str. 55-72);
- Tema: Moderna nukleusna obitelj na filmu (literatura: Cantor, Paul, «Simpsoni:
atomistička politika i nuklearna obitelj», u: Simpsoni i filozofija, (ur.) Irwin, William (i
dr.), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008., str. 187-207).

2
TEME PRISTUPNOG KRITIČKOG OSVRTA I LITERATURE ZA 2. KOLOKVIJ
(predaja do 15. siječnja 2015.):

- Tema: Može li pravo biti moralno? (literatura: Babić, Dragan, Pravo i moral: Eseji
iz filozofije prava, Centar za idejno-teorijski rad MOK SKH, 1987., str. 7-30);
- Tema: Što je nasilje? (literatura: Kuvačić, Ivan, Obilje i nasilje, Naprijed, Zagreb,
1979., 156-173.);
- Tema: Pojam i funkcije političke ideologije (literatura: Ravlić, Slaven, Svjetovi
ideologije, Politička kultura – CID, Zagreb – Podgorica, 2013., str. 3-24);
- Tema: Religija na Zapadu (literatura: Knoblauch, Hubert, Sociologija religije,
Demetra, Zagreb, 2004., str. 257-278);
- Tema: Siromaštvo i stratifikacija u Hrvatskoj (literatura: Malenica, Zoran, Ogledi o
hrvatskom društvu: prilog sociologiji hrvatskog društva, Golden marketing –
Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. str. 115-121; 144-148; 153-158);
- Tema: Elite, oligarhija i demokracija (literatura: Malenica, Zoran, Ogledi o
hrvatskom društvu, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 122-134
ili: Moro, Domenico, Klub Bilderberg i Trilaterala: Ljudi koji gospodare svijetom,
Profil, Zagreb, 2014., str. 11-45);
- Tema: Pravedna plaća u Hrvatskoj (literatura: Berdica, Josip, «Pravo na pravednu
plaću između pravednosti i deficita zakona», u: Zaslužuje li radnik pravednu plaću?:
Etička – religijska – politička promišljanja, ur. Ivan Koprek, FTI DI, Zagreb, 2012.,
str. 145-168).