GRIPA

Seminarski rad
SAŽETAK

Influenca ili gripa je akutna bolest dišnog sustava uzrokovana virusima influence. Svake
godine se susrećemo s epidemijama gripe, a svakih nekoliko desetljeća se javlja pandemija
gripa.

Uzročnik gripe su virusi A, B i C koji uzrokuju simptome i zdravstvene probleme različite

„težine“; tip C je najlakši oblik gripe, sličan prehladi.

Gripu karakterizira prvo pojava općih simptoma, glavobolaj i povišena tjelesna temperatura,
umor i bolovi u mišićima. Uz to se pridružuju nakon dan dva i respiratorni simptomi,
grlobolja i suhi kašalj. Gripa je teška bolest jer se mogu javiti brojne komplikacije, najčešće
upala pluća. Osim samim virusom influence komplikacije mogu biti uzrokovane i
sekundarnim bakterijskim infekcijama koje se javljaju kasnije.

Najčešće su epidemije gripe uzrokovane virusom tipa A koji ujedno izaziva najteži oblik.

Liječenje gripe je simptomatsko, a najbolji način zaštite je cijepljenje.

Ključne riječi : gripa, simptomi, zarazna bolest, cijepljenje.

 SADRŽAJ

UVOD 1

ETIOLOGIJA 2

EPIDEMIOLOGIJA 3

PATOGENZA 4

KLINIČKA SLIKA 5

LIJEČENJE 6

PREVENCIJA 6

ZAKKLJUČAK 7

LITERATURA 8
1. UVOD

Gripa (Influenza) je akutna zarazna bolest koju uzrokuje virus influenzae te se javlja u
obliku većih i manjih epidemija koju prate brzo širenje i morbiditet. U zimskim
mjesecima, u vrijeme epidemije gripe obolijeva skoro polovina stanovništva. U
periodu epidemije gripe svake godine obolijeva skoro polovina stanovništva. Ukoliko
se ne poduzmu preventivne mjere, tj cijepljenje postoji velika mogućnost zaraze. Virus
gripe se zadržava u gornjim dišnim putevima, te se vrlo brzo i lako prenosi kapljičnim
putem. Također se prenosi i kontaktnim putem i preko inficiranih predmeta.

Pad zdravstvene kondicije, opća slabost i bolovi u mišićima koji se povećavaju su

simptomi koji se prvi javljaju. No gripa može početi i naglim porastom tijelesne
temperature i jakom glavoboljama. Dalje se javljaju respiratorne tegobe, ako se gripa
nadoveže na neku drugu akutnu respiratornu virusnu infekciju dolazi do začepljenja
nosa i hunjavice. Ukoliko se gripa ne zakomplicira temperaturom osnovni simptomi
traju 5-7 dana te se mogu tretirati klasičnim sredstvima kao i sve prehlade uz
mirovanje. Porastom temperature i javljanjem ozbiljnih tegoba potrebno je potražiti
liječničku pomoć.

Poznato je da nije opasna sama gripa već komplikacije koje uzrokuje i posljedice koje
ostavlja, ponekad nažalost završava letalno. Najčešće komplikacije gripe su bronhitis i
upala pluća. Kod težeg toka bolesti može doći do oboljenja srčanog mišića
(miokarditis) s posljedicom insuficijencije srca. Također može doći i do upale mozga
(encefalitis) i njegovih opni (meningitis).

Pravilnim liječenjem i odležanom gripom se može i za tjedan dana oporavit. (1).

1
2. ETIOLOGIJA

Virusi gripe su A, B i C, RNK virusi veličine oko 100 milimikrona, a spadaju u

porodicu orthomyxoviridae. Kuglastog su oblika, filamentoznog, a opstaju na
temperaturi do 56˚C, a na sobnoj temperaturi mogu preživjet više dana. Razlikuju se
po antigenu, no sva tri uzrokuju vrlo sličnu kliničku sliku.

Virusi influence kontaminiraju sluznice respiratornog trakta pošto se šire kapljičnim

putem, te ulaze u respiratorne epitelne stanice. Virus se replicira vrlo brzo – samo 6
sati nakon primarnog infekta već se oslobađa iz inficirane stanice.

Na površini lipidne ovojnice imaju dvije antigenske supstancije – hemaglutinin i

neuraminidazu. Hemaglutinin (H ili HA) jest glikoprotein, molekularna težina mu je
oko 76.000. Hemaglutinin služi kao receptor za vezanje na sijaličnu kiselinu (N-acetil-
neuraminična kiselina) i kasniji ulazak virusnih čestica u domaćina mehanizmom
membranske fuzije. Značajne mutacije na karakterističnim antigenskim područjima
hemaglutinina reduciraju ili onemogućuju vezanje neutralizirajućih protutijela i tako
omogućuju novom podtipu da se širi kroz populaciju.

Poput hemaglutinina i neuraminidaza je glikoprotein koji se nalazi na površini virusa u

četvrtastom obliku s molekularnom težinom od 220.000. Neuraminidaza je svojim
većim dijelom vidljiva na vanjskoj strani virusa, a posjeduje mali citoplazmatski rep.
NA djeluje kao enzim cijepajući sijaličnu kiselinu od molekule hemaglutinina na
površini stanice. Njezina je uloga također nužna pri ulasku virusa u respiratorni epitel.

Oni su nositelji virulencije, odnosno patogenosti virusa. Nisu stabilni i neprestano

mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa influence.
Uglavnom se mutacije događaju na tipu A virusa. Manje promjene se događaju 2-3
godine, dok se veće događaju svakih 10-15 godina. (2, 3,)

3. OSNOVNE EPIDEMIOLOŠKE ZNAČAJKE

Gripa se vrlo brzo i vrlo lako širi, te se još jedino ona od svih klasičnih bolesti može
pojaviti pandemijski.

Manje ili veće epidemije gripe javljaju se svake godine tijekom zimskih mjeseci, a
osnovna značajka koja određuje razmjere epidemije jest stupanj imunosti protiv virusa
influence u cijeloj populaciji. S obzirom da se vrlo često javljaju antigenske promjene
u virusu tipa A , razina protutijela je većinom niska, te ukoliko se dogode veće
antigenske promjene ugrožen je veći dio populacije te se mogu pojaviti velike
epidemije.

Za razliku od virusa tipa A, virus tip B nije sklon čestom antigenskom mijenjanju, te
se epidemiju uzrokovanje virusom tip B javljaju svakih 5-6 godina.

Virus influence C uzrokuje blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće u obliku obične
prehlade. (4)

Epidemija gripe traje do 10 tjedana, a izbija naglo zbog povoljnog načina širenja te
antigenskom mijenjaju virusa. Moguće je oboljenje i do 50% pučanstva. Na pojavu
epidemije gripe prvo upućuje porast oboljele djece od akutnih respiratornih infekcija,
te brojne hospitalizacije kroničnih i starijih bolesnika zbog upale pluća.

Pojava epidemije gripe svake godine uzrokuje zdravstvene, društvene i ekonomske

probleme. U tom periodu višestruko poraste broj pacijenata u ordinacijama primarne
zdravstvene zaštite i pedijatrijskim ordinacijama, povećava se potrošnja lijekova,
povećava se broj hospitaliziranih bolesnika, te se tada registrira velik broj izostanaka
iz škole i bolovanja.

Sve to utječe na povećanje troškova u zdravstvenom i državnom sustavu što gripu čini
vrlo važnom bolesti za cijelu zajednicu (5,8) .

Pandemije se javljaju rjeđe, svakih 10-15 godina. Javljaju se van uobičajene sezone
gripe, traju duže i ponavljaju se u nekoliko valova. Za vrijeme pandemije stopa
 smrtnosti je veća jer je zahvaćen veći broj ljudi s težom kliničkom slikom i češćim
komplikacijama. U pandemiji gripe je zastupljeno više različitih rizičnih čimbenika i

određena populacija obolijeva sa znatno većim brojem primarnih virusnih pneumonija

i drugih komplikacija (4, 5, 7 ).

Uz pojavu epidemije ili pandemije, osim šta situaciju otežava antigensko mijenjanje
virusa, isto tako je nepovoljno to šta je imunost protiv influence tipno specifična, što
znači da ako smo preboljeli gripu uzrokovanu virusom tip B ne znače da ne možemo
oboljeti od gripe tipa A virusa. S obzirom na navedeno neprekidno smo izloženi
infekcijama virusa influence (4, 7).

4. PATOGENEZA

Virusi gripe kao što je već prethodno navedeno se nalaze u epitelnim stanicama
respiratornog sustava. U tim stanicama se razmnožavaju, a nakon oslobađanja virusa
stanica propadne.

U lakšim oblicima bolesti upala zahvaća samo sluznicu gornjeg dišnog sustava, dok se
u težim slučajevima širi na cijeli dišni sustav. Neuraminidaza svojom enzimskom
aktivnošću razrjeđuje sluz i smanjuje viskoznost na sluznici dišnog sustava, te
olakšava vezanje virusnog hemaglutinina na ogoljene receptore epitelnih stanica;
pospješuje prodiranje virusa u napadnute stanice i počinju upalne reakcije.

S obzirom da virus influence smanjuje otpornost organizma te čini oštećenja

respiratornog sluznice čini organizam idealnim za nastanak i širenje bakterijskih
infekcija. Neki od uzročnika su Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae,
Staphylococcus aureus i gram-negativne enterobakterije.

Upala brzo postaje gnojna, a klinički tijek teži i dulji. Može zahvatit pluća, bronhe i
srednje uho te oštetit tkivo. „Patoanatomske promjene nastale kao neposredna
 posljedica oštećenja epitela sluznice respiratornog sustava vide se rijetko jer je u
akutnoj fazi influence smrt rijetka. U bolesnika s komplikacijama, osobito sa
sekundarnim bakterijskim infekcijama u respiratornom sustavu nalaze se nekrotične
promjene s hiperemijom, hemoragijama i pseudomembranama na čitavoj sluznici
dišnog sustava“. (Beus I., Škerk V., 2002:40)

Osobito težak oblik bolesti, s brojnim bakterijskim komplikacijama i smrtnim

ishodom, imaju stariji i iscrpljeni kronični bolesnici (srčane i plućne bolesti, dijabetes,
alkoholizam, imunodeficijencija) (4, 5, 7).

5. KLINIČKA SLIKA

Inkubacija traje 1 do 3 dana, a bolest nastupa vrlo naglo praćena visokom

temperaturom i općim simptomima koji su jače istaknuti. Temperatura može biti i
iznad 40°C praćena tresavicom, većinom u prva tri dana. Također je prisutna snažna
glavobolja uz bolove u mišićima i zglobovima. Javlja se opća slabost i nemoč,
mučnine, gubitak teka te je moguća i dezorijentianost. Kod male djece se češće javlja
proljev i povraćanje, kod odraslih nešto rjeđe. Visoka temperatura traje 3 do 7 dana, a
uz ostale simptome se nakon dva dana javlja laringitis i traheitis, a nekad im se
pridruži i konjuktivitis. Nakon 3 do 7 dana se javlja hunjavica, počinje prudiktavan
kašalj te i serozna sekrecija iz nosa. Bolest obično traje 5 do 7 dana, dok je oporavak
relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe u
rekonvalescenciji mogu potrajati i nekoliko tjedana. Ovako težak i potpuno razvijen
oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli influencu,
obično djeca i mladež. Kod starijih je ljudi težak oblik influence najčešće posljedica
komplikacija. „Komplikacije influence mogu biti prouzročene samim virusom ili
sekundarnim bakterijskim infekcijama. Najčešće su u dijelu dišnog sustava, osobito u
plućima, ali može biti zahvaćen svaki organski sustav.“ (Beus I., Škerk V., 2002:40)
Bolesnik s gripom, u pravilu, liježe u krevet (4, 5, 7).

6. LIJEČENJE
 Simptomatsko liječenje gripe uključuje mirovanje , nadoknadu tekućine, uzimanje
antipriretika i antitusika. Antibiotici se uključuju u liječenje samo ukoliko dođe do
sekundarne bakterijske infekcije. Svi teži oblici bolesti se liječe u bolnici, te ukoliko je
potrebna nadoknada tekućine i elektrolita putem infuzije. Određeni pacijenti koji
boluju od nekih kroničnih bolesti zahtijevaju liječenje antivirusnim lijekovima, a
učinkoviti su ukoliko se primjene 24 – 48 sati od početka bolesti. Koriste se
Amantidin i Rimantadin. Gripu je najvažnije odležati (5,7).

7. PREVENCIJA

Gripa je teška bolest, čak i smrtonosna, posebno za određenu populaciju, stoga su vrlo
važne javnozdravstvene mjere za sprječavanje i suzbijanje infekcije. Najjednostavnija
mjera u sprječavanju bolesti je cijepljenje. „Jedini učinkoviti postupak u suzbijanju
influence je aktivna imunizacija (cijepljenje) pučanstva mrtvom vakcinom“. (Beus I.,
Škerk V., 2002:41 ). Provodi se svake godine u jesen, a sastav cjepiva se također
mijenja svake godine jer stvara imunitet od 6 mjeseci.

Cjepivo sadržava dva podtipa virusa influence A (H1N1 i H3N2) te virus influence B.
Sastav cjepiva se određuje na osnovi epidemiološke i antigene analize aktualnih
cirkulirajućih sojeva virusa influence. Postoje dva tipa cijepiva, živo atenuirano i
mrtvo inaktivirano cjepivo. Cjepivo se preporuča ljudima koji boluju od neke kronične
bolesti, zdravstvenim djelatnicima i ostalima koji su u kontaktu ljudima za koje bolst
može bit pogubna. U Hrvatskoj je vrlo dobar cjepni obuhvat. Cijepljenjem štitimo i
sebe i ostale (6,7).

6
8. ZAKLJUČAK

Gripa je bolest koju je potrebno odležati i ne shvaćati olako a obzirom na komplikacije

koje uzrokuje, posebno kod kroničnih i imunodeficiranih bolesnika. Prije svega važno
je ukazati na dobrobit procjepljivanja kako bi se spriječile i smanjile epidemije,
komplikacije i smrtni ishodi. Svakim cijepljenjem se također smanjuju troškovi
zdravstva i države, te broj izostanaka iz škole i posla. U našoj državi je cijepljenje
besplatno te bi se kontinuirano trebalo raditi na edukaciji i osvješćivanju populacije o
prednostima cijepljenja kako bi bio što veći odaziv.

9. LITERATURA
1. Vasiljeva A. Bolesti dišnih sustava, Križevci:Cipetić, 2003.

2. DraženovićV., Barešin A., Virusi influence - osobitosti cirkulirajućih sojeva u

sezoni 2010/11., dostupno na :
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=11&cad=rja
&uact=8&ved=0ahUKEwiLjKn7gt_QAhWHShQKHb08DJ4QFghEMAo&url=htt
p%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F11741&usg=AFQjCNH2sRbruYsYrfcmi
OM5u0h7m5TJFQ&bvm=bv.139782543,d.bGg (datum pristupa 5.12.2016)

3. Beus I., Škerk V., Infektologija za stomatologe, Graphis d.o.o, Zagreb 2002.

4. Kuzman I. Virusi influence. U: Kuzman I. (ur.) Pneumonije – uzročnici,

dijagnostika, liječenje. Zagreb: Medicinska naklada 1999;284-97.

5. Kuzman I., Influenca: klinička slika bolesti i komplikacije, dostupno na

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja
&uact=8&ved=0ahUKEwi24qOJj9_QAhVNrRQKHQcdDiQQFggaMAA&url=htt
p%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F113543&usg=AFQjCNHjGXLVgadY-
NsOqGnbTGqKIrD00A (datum pristupa 5.12.2016)

6. Kuzman I. Virusi influence. U: Begovac J, Božinović D, Lisić M i sur.

Infektologija. Zagreb: Profil 2006;490-6.

7. Puljiz I, Kuzman I. Gripa - uvijek aktualna bolest. Medicus 2005;14:137-46.