METRIČKI PROSTORI

1.kolokvij, 23.11.2009.

1. (a) (3b) Je li funkcija d : R3 × R3 → R definirana sa

d(x, y) = |x2 − y2 |, x = (x1 , x2 , x3 ), y = (y1 , y2 , y3 )

metrika na R3 ? A pseudometrika?
(b) (5b) Dokažite da u svakom metričkom prostoru (X, d) vrijedi:

|d(x, y) − d(z, t)| ≤ d(x, z) + d(y, t), ∀x, y, z, t ∈ X

(c) (2b) Skicirajte Kd1 ((1, 0), 2) i Kd∞ ((1, 0), 2).
(pri čemu su d1 ((x1 , x2 ), (y1 , y2 )) = |x1 − y1 | + |x2 − y2 | i
d∞ ((x1 , x2 ), (y1 , y2 )) = max{|x1 − y1 |, |x2 − y2 |} metrike na R2 ).
Rj: (a) Funkcija d nije metrika na R3 jer ne vrijedi svojstvo (M2), npr. za
točke x = (1, 1, 1), y = (0, 1, 0) je d(x, y) = |x2 − y2 | = |1 − 1| = 0, ali x 6= y.

(M1) d(x, y) = |x2 − y2 | ≥ 0, ∀x, y ∈ R3

(M2’) x = y ⇒ x2 = y2 ⇒ d(x, y) = 0
(M3) d(x, y) = |x2 − y2 | = |y2 − x2 | = d(y, x), ∀x, y ∈ R3
(M4) x, y, z ∈ R3 ,

d(x, y) = |x2 − y2 | ≤ |x2 − z2 | + |z2 + y2 | = d(x, z) + d(z, y)

Prema tome, d je pseudometrika na R3 .

(b) Iz nejednakosti trokuta slijedi d(x, y) ≤ d(x, z) + d(z, t) + d(t, y) ⇒

d(x, y) − d(z, t) ≤ d(x, z) + d(t, y). (1)

Takoder, d(z, t) ≤ d(z, x) + d(x, y) + d(y, t) ⇒

d(z, t) − d(x, y) ≤ d(x, z) + d(y, t). (2)

Iz (1) i (2) slijedi

|d(x, y) − d(z, t)| ≤ d(x, z) + d(y, t).

(c) Riješeno na vježbama.

2. (10b) Dokažite da je familija T1 = {A ⊆ R : 2009 ∈ A} ∪ {∅} topologija na
R. Da li je T2 = {A ⊆ R : 2008 ∈ A ili 2009 ∈ A} ∪ {∅} topologija na R?
Navedite primjer otvorenog, te primjer zatvorenog skupa u (R, T1 ). Da li pos-
toji skup u (R, T1 ) koji nije ni otvoren ni zatvoren? A onaj koji je istovremeno i
otvoren i zatvoren? Je li skup N otvoren u (R, T1 )? (Sve odgovore obrazložite.)

Rj.

(T1) ∅ ∈ T1 , R ∈ T1 (jer 2009 ∈ R) S

(T2) Neka su Uα ∈ T1 , α ∈ A. Tada 2009 ∈ Uα , ∀α, pa 2009 ∈ α∈A Uα . Stoga
[
Uα ∈ T1
α∈A

(T3) Neka su U1 , U2 ∈ T1 . Tada 2009 ∈ U1 i 2009 ∈ U2 , pa 2009 ∈ U1 ∩ U2 .

Stoga
U1 ∩ U2 ∈ T1 .
Prema tome, T1 je topologija na R.

Familija T2 nije topologija na R (svojstva (T1) i (T2) vrijede, ali svojstvo (T3)
ne, npr. neka su U1 = {2008, 2010}, U2 = {2009, 2010} - tada U1 , U2 ∈ T2 (jer
sadrže barem jedan od brojeva 2008, 2009), medutim U1 ∩ U2 = {2010} ∈ / T2
(jer ne sadrži niti 2008, niti 2009)).

Otvoreni skupovi su (R, T1 ) su svi podskupovi od R koji sadrže 2009, npr.

{2009}, h0, 2010i, h5, 2009] itd.

Zatvoreni skupovi u (R, T1 ) su komplementi otvorenih, a to su oni podskupovi

od R koji ne sadrže 2009, npr. {1, 2, 3}, R \ Q, {2n : n ∈ N}, [0, 2] itd.

Ne postoji skup koji je otvoren i zatvoren u (R, T1 ) (osim ∅ i R) jer neki

skup ili sadrži 2009, ili ga ne sadrži. Analogno, ne postoji skup koji nije ni
otvoren ni zatvoren jer ukoliko neki skup ne sadrži 2009, tada ga njegov kom-
plement sadrži.

Skup N je otvoren u (R, T1 ) jer 2009 ∈ N.

3. (10b) Dokažite da je familija B = {Bn : n ∈ N}, gdje su skupovi Bn definirani
sa (
{n}, n neparan
Bn =
{n − 1, n, n + 1}, n paran
 baza neke topologije na N. Navedite barem jednu okolinu točke n = 4. Ako je
T topologija generirana bazom B, da li je topološki prostor (N, T ) Hausdorf-
fov? A T1 -prostor?

Rj.
S
(B1) n∈N Bn =N?
S
Očito Bn ⊆ N, ∀n, pa n∈N Bn = N. S
Takoder, (∀n ∈ N) (∃Bn ) t.d. je n ∈ Bn ⊆ n∈N Bn .

(B2) Bn , Bm ∈ B, x ∈ B1 ∩ B2 , ∃Bx ∈ B t.d. x ∈ Bx ⊆ Bn ∩ Bm ?

Primijetimo da će Bn ∩ Bm 6= ∅ jedino ako su n i m susjedni brojevi ili 2

uzastopna parna broja.
• 2 uzastopna broja:

B2n−1 ∩ B2n = {2n − 1} ∩ {2n − 1, 2n, 2n + 1} = {2n − 1} = B2n−1 ∈ B

• 2 uzastopna parna broja

B2n ∩ B2n+2 = {2n − 1, 2n, 2n + 1} ∩ {2n + 1, 2n + 2, 2n + 3} = {2n + 1} =

B2n+1 ∈ B

Prema tome, B je baza neke topologije na N.

Jedna okolina točke 4 je npr. {3, 4, 5}.

Ako je T topologija generirana bazom B, tada svaka okolina U točke

1 sadrži bazni skup oko 1, tj. skup {1}, a svaka okolina V točke 2 sadrži
bazni skup oko 2, tj. skup {1,2,3}, pa stoga ne postoji okolina od 2 koja
ne sadrži 1 i prema tome, (N, T ) nije T1 -prostor. Budući da je svaki
Hausdorffov prostor T1 -prostor, (N, T ) nije ni Hausdorffov prostor.
4. (a) (5b) Koje od sljedećih inkluzija vrijede:
Cl(A ∩ B) ⊂ Cl(A) ∩ Cl(B), Cl(A ∩ B) ⊃ Cl(A) ∩ Cl(B)
Dokažite, odnosno navedite kontraprimjer.
(a) (5b) Odredite Int(A), Cl(A), ∂A ako je
A = {(x, y)|x2 + y 2 < 1, x, y ∈ Q},
 Rj. (a) Iz svojstva zatvarača slijedi i činjenice A ∩ B ⊂ A, A ∩ B ⊂ B:

Cl(A ∩ B) ⊂ ClA

Cl(A ∩ B) ⊂ ClB,
pa
Cl(A ∩ B) ⊂ ClA ∩ Cl(B).
Obrat ne vrijedi, npr. za A = (0, 1) ⊂ R, B = (1, 2) ⊂ R je Cl(A) = [0, 1],
Cl(B) = [1, 2], pa je ClA ∩ ClB = {1}, a s druge strane A ∩ B = ∅, pa je
Cl(A ∩ B) = ∅.

(b) IntA = ∅ (jer A ne sadrži nijedan otvoren skupm budući da svaka okolina
racionalne točke sadrži iracionalnu)
Cl(A) = {(x, y) : x2 + y 2 ≤ 1, x, y ∈ R} (zatvaraču osim točaka skupa A
pripadaju točke s barem jednom iracionalnom komponentom unutar kruga
budući da svaka okolina iracionalne točke sadrži racionalnu, tj. siječe skup A,
te točke za koje je x2 + y 2 = 1, budući da svaka okolina takve točke sadrži
točku unutar kruga)

Cl(R2 \ A) = R2 (zatvaraču pripadaju sve točke iz R2 \ A, ali i sve točke

iz A, ponovno, jer se u svakoj okolini racionalne točke nalazi iracionalna)

∂A = ClA ∩ Cl(R2 \ A) = ClA

5. (10b) Dokažite da je produkt dva Hausdorffova topološka prostora Hausdorf-

fov.

Rj. Neka su (x1 , y1 ), (x2 , y2 ) ∈ X × Y proizvoljne točke, (x1 , y1 ) 6= (x2 , y2 ).

Razlikujemo 3 slučaja:

(1) x1 6= x2 , y1 = y2 ; budući da je X Hausdorffov, postoje okoline U1 točke

x1 i U2 točke x2 u X t.d. je U1 ∩ U2 = ∅. Tada su U1 × Y , U2 × Y tražene
okoline točaka (x1 , y1 ), (x2 , y2 ) u X × Y (jer (U1 × Y ) ∩ (U2 × Y ) =
(U1 ∩ U2 ) × Y = ∅)
(2) x1 = x2 , y1 6= y2 ; budući da je Y Hausdorffov, postoje okoline V1 točke
y1 i V2 točke y2 u Y t.d. je V1 ∩ V2 = ∅. Tada su X × V1 , X × V2 tražene
okoline točaka (x1 , y1 ), (x2 , y2 ) u X × Y .
(3) x1 6= x2 , y1 6= y2 ; primijenimo bilo koji od slučaja (1) ili (2).