Seated pyc) <0 Ode ANTE KOBASIC Dubrovnik Olece ~ dugocoéni odlenac u cazvitku dubcovaéke pzivzede U privrednom razvitku Dubrovnika, od njegovog osmutka do danas, more je igralo vrio vaznu'ulogu. Ono je neodoljive vezano za sve faze razvitka dubrovatke priv- rede. Nastavijajuéi pozitivnu tradiciju orjentacije privrede ‘ovog podruéja na more, poslije 11 svjetskog rata su ula- gani znatni napori da se potpunije valoriziraju sve eko- omske prednosti koje more daje ovom podrugju. Poslijeratno razdoblje je Karakteristicno po mnogim promjenama w opéoj privrednoj strukturi Dubrovnika, a poscbno po promjenama koje se oduose na polozaj priv- rednih djelatnosti Sto se oslanajaju na more kao osnovu svojeg privredivanja, Tradicionalne djelatnosti ovog pot rugja koje su vezane za more, kao sto su trgovacko i put nigko brodarstvo, luéka djelatnost, ribarstvo i proizved- ja soli, nijesu uspjele zadrzati svoje ranije mjesto, od- hosno uéeSée u ukupnoj privrednoj strukturi podrugja. Razlozi za to sadrzani su u nizu faktora, potev od jaca- fi ih djelatnosti do relativnog'slabijenja aktiv- hosti pojedinih od tih djelatnosti. Moze se re¢i, da je jedino brodarstvo, i to ono trgovatkog karaktera, zadr- Zalo svoju poziciju u privrednoj strukturi podrucja, iako je ona znatno manje istaknuta nego u predratnom raz- doblju. Medutim, u poslijeratnom razdoblju je naglo izbila naprijed najmlada djelatnost vezana uz more — turizam. Ovdje ne moze biti rijeti o turizmu kao posebnoj priv- rednoj djelatnosti, veé kao kompleksnoj aktivnosti, koja U_ privrednom smislu. aktivira vie privrednih djelatno- sti i neprivrednih aktivnosti, Tako turizam daje nov kva- litet iskoristavanju mora u privredne svrhe i novi kvalitet privrednoj strukturi podrucja Zadnjih 10 godina — od 1960. do 1969. smatraju se razdobljem vrlo intezivnog razvoja i razdobljem velikog kvalitetnog uspona dubrovatke privrede. U tom razdobiju su turizam i brodarstvo (trgovacko) ostvarili relativno isoke stope rasta u kvantitativnom smistu i apsolutno velikikvalitetni uspon, Neke starije djelatnosti_pomor- skog karaktera, npr. lucka djclatnost i »bijela flotae rela- tivno su stagnirale ili nestale kao posebna djelatnost (slu- aj 5 bijelom flotom, koja se tck u posijednje vrijeme po- stepeno s0poravijae u lokalnim okvirima). Tzmjene u privrednoj strukturi dubrovaékog_pod- rugja, Koje su nastale u navedenom razdoblju, ilustrirane su djelomiéno kroz slijedecu usporedbu pokazatelja: Ojp udeSéa djelatnosti u nacionalnom dohotku podrudja 1960, 1969. —Pomorstvo (trg. brodarstvo i tuka) 21.6% 16,0% —Turizam® (turist. agencije i ugostiteljstvo) 8,6 23.4% — Skupa pomorstvo i turizam 39.4% Buduéi da prednji pokazatelji ne obuhvaéaju cjelo- kupne efekte pomorstva i turizma (jer su uzeti samo po- daci za navedene 4 djelatnosti), oni ne daju pravu sliku 0 veligini nacionalnog dohotka ostvarenog po ovoj osnovi. Naime, utvrdeno je da usluge ugostiteljstva i turistiékih agencija gine svega oko 70%, turisticke potrosnje na ovom podmagju, a da se ostalth 30%, »slijevae u druge djelat- hosti. To govori da je realna veli¢ina nacionalnog dohotka ostvarena pod uticajem turizma znatno veéa od prika- zane. Ako-se uzme u obzir da navedenim pokazateljima ijesu obuhvaéene ni neke druge »pomorskee djelatnosti, moe se zakljuditi da veligina nacionalnog dohotka ostva- rena u raznim djelatnostima pod. uticajem neposrednih impulsa koje daje more, prelazi veli¢inu od 60% ukup- nog nacionalnog dohotka dubrovaékog podrutja. Razvojne tendencije koje su nastajale kao rezultat intuitivnog prilagodavanja privredne strukture najpovolj- jim, oblicima iskori8éavanja opéih prirodnih i drustvenih prednosti podruéja, ukazale su jasno na osnovne pravce razvoja. Kasnije, planska istrazivanja daju iste rezultate i'veé u tekstu drustvenog plana opéine Dubrovnik za raz- doblje 1966—1970. godine, turizam i pomorstvo se navode kao osnovni pravei razvoja u buduénosti. 1 w Generalnom Grbanisti¢kom planu, Dubrovnik, Kofi ima karakter dugo- roenog razvojnog programa, turizam | pomorstvo su akcen- tirani kao najperspektivnije oblasti ovog podrudja. U_prvoj planskoj godini razdoblja 1966—1970, koja je ujedno bila i polazna planska godina za Generaini ut- banistiéki plan, ove dvije oblasti su davale (u nepotpunom obuhvatu kao’ u prednjim pokazateljima) oko 35%» ukup- hog nacionalnog dohotka podrudja i ukljucivale oko 29% svih zapostenih u privredi, Za krajnju. godinu planskog perioda po Generalnom urbanisti¢kom planu, tj. za 1990. iu, predvideno je da ove oblasti ostvare 55%o wkup- ‘nacionalnog dohotka i ukljuée oko 59"/p od prosjec- broja zaposicnih na ovom podrugju.* Bez obzira na kvantifikacije sadrZane u urbanisti¢kom plant, sve okolnosti ukazaju na perspektivnost ovih Ssnovnih pravaca, Koji ée u buduénosti davati osnovni ritam ptivrednom razvoju podruéja. Takva perspektiva je fagledana od svih privrednih subjekata na ovom pod pugiu i veé w prvoj globalnoj Koncepciji razvoja dubro- vaéke privrede u siijedecem planskom razdoblju_ od $971—-1975. godine istidu se ove oblasti kao glavni pravei razvoja. CObjektivni uvjeti na svjetskom i domacem trZistu go- vore u prilog takvoj orjentacifi, jer su to danas konjuk: tune i propulzivne oblasti. Istina, te dvije oblasti danas Gjeluju pod relativno nepovoljnim ‘uvjetima, kojt ne omo- guéavaju bru ekspanziju, ali ée vjerojatno nova siste- matska rjeenja Koja se pripremaju, dati potreban sti mulans njihovom razvoju. Radne organizacije iz ovih oblasti priprenile su vrlo optimisti¢ke projekeije razvoja za slijedeéih s—6 godina, pak bi se ostvarenjem takvih projekeija postigao zavidan tempo razvoja. Koliko ée se od takvih programa uistinu modi realizirati, danas je teSko nagadati. Dimenzije i tem- po ostvarenja projeciranog razvoja zavise 0 mnogim okol hostima, a prije svega o buduéem polozaju ovih oblasti tokviru naseg priveednog sistema, zatim 0 opéem stanju 1 svijetu, (jer st to oblasti Koje su ugiavnom orjentirane na svjetsko triste) i Konagéno o subjektivnim faktorima Tu prvom redu kadrovima koji bi trebali ostvariti takav projecirani razvoj. PreteZna orjentacija dubrovatke privrede na turizam i pomorstvo, a preko ovih na svjetsko tr2iste, predstavija objektivno najpovoljniji natin ukljucivanja podrugja_u medunarodnu podjelu rada. Takva pretezna orjentasija 7 Podruie bbuhvaéeno Generainim urbanisti¢kim planom je nesio ute od podruesa opéine, sto je obuhvaceno Drus- (Genim planom opéine. Medutim, ‘na tom uzem podruciu su Roncenturan najveél kapacitett” dubrovacke privrede “drus- {venog selstora (eve osim poljeprivrede 1 neki manjih priv. Feanih objekata 1 organizactja), Kojl daju preko to" ukupnos Raclonalnog dohotka opéine. 53podrugja na ove dvije oblasti, desto izaziva odredena podozrenja. Postoji priliéno rasireno misijenje da nije pre- poruéljiva takva »jednostranae orjentacija na djelatnosti koje su toliko osjetljive na eventuaine poremeéaje u svjet- skim razmjerima (to se misli na pogorsanye politiéke situ- acije, medusobne odnose dréava, ekonomske i valutarne krize itd). Medutim, danas je tesko pronadi djelatnost koja bi u situaciji integralnog djelovanja svjetskog traista mogla sda se fzvudee bez ekonomskih posljedica u slu- Zaju takvih poremeéaja, a jasno je i to da bi svaka »mono- kulturnae orjentacija bila nepozeljna, Stoga se u svim pro- gramima razvoja ovog podrugja zagovara i razvoj drugih djelatnosti, Sto je narotito naglaseno u studijama uz Gene- ralni urbanistiéki plan i u prvoj globalnoj koncepciji raz: Voja dubrovatke privrede za razdoblje 1971-75. godine pak, u buduéoj privrednoj strukturi podrudja jacati é svoj polozaj djelatnosti neposredno vezane za more, a more ¢e ostati glavni oslonac u svim razvojnim planovinna,