ŽLJEZDE S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM

Hormoni- kemijske tvari koje izlučuju žlijezde s unutarnjim izlučivanjem

-imaju najveće značenje u održavanju biokemijske ravnoteže u stanicama i izvan njih te djeluju na
posebne ciljne stanice, a istodobno postoji povratna sprega (feed-back)pa te stanice djeluju na
izlučivanje endokrinih žlijezda
-žlijezde s unutarnjim izlučivanjem nemaju odvodne cjevčice pa se hormoni izlučuju izravno u krv ili
limfu, a potom se raznose u ostale dijelove tijela
SUSTAV ŽLIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM (glandulae endocrinae)
-obuhvaća 12 žlijezda: hipofiza, štitasta žlijezda sa 4 doštitne žlijezde, prsna žlijezda, gušteračini
otočići, dvije nadbubrežne i spolne žljezde
-toj skupini za vrijeme trudnoće pridružuje se posteljica
-djelovanje svih žlijezda pod utjecajem je hipotalamusa koji nakon podražaja izlučuje hormonske tvari
koje djeluju na hipofizu i preko nje na sve ostale endokrine žlijezde – hipotalamo-hipofizna os
MOZGOVNI PRIVJESAK (HIPOFIZA)
-ima središnje mjesto među žljezdama s unutarnjim izlučivanjem tako da potiče i usklađuje njihovo
izlučivanje
-osjetljiva je na razinu drugih hormona u krvi, pa kad je njihova količina dostatna, smanjuje se
izlučivanje u hipofizi
-smještena je u hipofiznoj jami (fossa hypophsialis) na gornoj strani klinaste kosti, a lijevkastim
drškom (infundibulum) spojena je sa mozgovnom osnovicom
REŽNJEVI:
Prednji režanj (adenohipofiza) – razvija se iz ždrijelne sluznice, a portalnim krvnim optjecajem
povezana je sa hipotalamusom
-ima tri vrste stanica: kromofobne, acidofilne i bazofilne
Posredni dio (pars intermedia) – tvore ga bazofilne stanice koje povezuju prednji i stražnji
režanj te su funkcijski središnja spojnica autonomnog ŽS i sustava žlijezda s unutranjim izlu.
Stražnji režanj (neurohipofiza) – razvija se iz živčanog tkiva i tvore ih posebne vrsta stanica
(pituitocyti), a mnoštvo živčanih vlakana tvori neurosekrecijske outove koji stražnji režanj
povezuju sa hipotalamusom
Češerasto tijelo (corpus pineale, epifiza) – trokutastog je oblika, a tvore ga posebne
razgranate stanice (endocrinocyti) i potporne stanice (neuroglija)
-nastavlja se na nadbrežje (epitalamus)

ŠTITASTA ŽLIJEZDA (glandula thyroidea)

-nalazi se na prednjoj strani vrata ispod grkljana, ima oblik slova H sa stanjenim srednjim dijelom koji
nazivamo isthmus koji leži ispred dušnika
-ima desni i lievi režanj (lobus) koji leže postrano uz dušnik i grkljan
-žljezdani epitel oblikuje mješčiće (folikule) u koje se izlučuje tirozin na koji se veže jod
DOŠTITNE ŽLIJEZDE (glandule parathyroideae)
-4 tjelešca smještena na stražnjoj strani štitaste žlijezde
PRSNA ŽLIJEZDA (tymus)
-nalazi se u gornjem dijelu medijastinuma iza gornjeg dijela prsne kosti
-ima dva režnja podijeljena na režnjiće (lobuli) koje tvori limfatično tkivo – razlikujemo koru i moždinu
režnića – moždina sadržava nakupine ppitelnih stanica (Hassalova tjelešca)
-djeluje samo kod neodraslog organizma na rast, a nakon nastupa spolne zrelosti nema funkciju
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE (glandulae suprarenales)
-pokrivaju gornje polove lijevog i desnog bubrega
-imaju moždinu crvenkasto smeđe boje i koru koja ima tri sloja (zona glomerulosa, zona faciculata,
zona reticularis)
GUŠTERAČINI OTOCI (insulae pancreaticae)
-nazivaju se još i Langerhansovim otočićima, a tvore ih alfa stan (glukagonociti), beta stanice
(insulinociti) i delta stanice
SPOLNE ŽLIJEZDE (gonade)
-u muškaraca sjemenici, u žena jajnici
-vanjska sekrecija – jajna stanica, sperma
-unutranja sekrecija