SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

Kristina Srnec

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD

ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME

DIPLOMSKI RAD

Varaţdin, rujan 2011.

 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA

KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME

Mentor: Kandidat:
Prof. dr.sc. Boţo Soldo Kristina Srnec

Varaţdin, rujan 2011

 Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................... 1

2. OPĆENITO O ZAŠTITI GRAĐEVINSKE JAME PODZEMNE GARAŽE NA

KAPUCINSKOM TRGU U VARAŽDINU ............................................................................... 2

3. OPĆENITO O GEOTEHNIČKIM SIDRIMA .................................................................. 8

3.1. ELEMENTI GEOTEHNIČKOG SIDRA................................................................................................... 8

3.2. SIDRIŠNA I SLOBODNA DIONICA ................................................................................................. 10

3.2.1. ČELIČNA KOMPONENTA ....................................................................................................... 10

3.3. PODJELA SIDARA ..................................................................................................................... 11

3.4. PREDNAPREZANJE SIDARA ...................................................................................................... 12

3.5. NOSIVOST SIDARA .................................................................................................................. 15

3.6. STANJE SLOMA GEOTEHNIČKOG SIDRA ................................................................................... 17

3.7. FAZE IZVEDBE SIDARA NA TERENU .......................................................................................... 18

3.7.1. IZRADA BUŠOTINE ................................................................................................................ 18

3.7.2. IZRADA, TRANSPORT, SKLADIŠTENJE, SASTAVLJANJE I UGRAĐIVANJE SIDARA ................. 19

3.7.3. INJEKTIRANJE ....................................................................................................................... 20

3.7.4. PREDNAPREZANJE SIDARA ................................................................................................... 21

3.8. INJEKCIJSKA SMJESA ............................................................................................................... 22

3.8.1. KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE ........................................................................ 24

3.9. ISPITIVANJE GEOTEHNIČKIH SIDARA ....................................................................................... 25

3.9.1. OPREMA ZA ISPITIVANJE GEOTEHNIČKIH SIDARA ............................................................... 26

3.10. UPOTREBA GEOTEHNIČKIH SIDARA ......................................................................................... 28

3.11. ZAŠTITA GEOTEHNIČKIH SIDARA ............................................................................................. 29

4. IZVEDBA GEOTEHNIČKIH SIDARA PODZEMNE GARAŽE NA KAPUCINSKOM
TRGU U VARAŽDINU ........................................................................................................... 31

4.1. KONCEPCIJA RJEŠENJA ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME PODZEMNE GARAŽE NA KAPUCINSKOM

TRGU U VARAŽDINU ............................................................................................................................ 31

4.2. GEOTEHNIČKA SIDRA .............................................................................................................. 33

4.2.1. SVOJSTVA MATERIJALA KORIŠTENIH KOD GEOTEHNIČKIH SIDARA ..................................... 34

4.2.2. RADOVI POTREBNI PRIJE SAME UGRADNJE SIDARA ............................................................ 35

4.2.3. BUŠENJE ............................................................................................................................... 37

4.2.4. UGRADNJA I INJEKTIRANJE SIDARA ...................................................................................... 38

4.2.5. PREDNAPREZANJE SIDARA ................................................................................................... 40

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 48

LITERATURA ........................................................................................................... 50

PRILOZI .................................................................................................................. 51
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

1. UVOD

Geotehnička sidra predstavljaju poseban element u grupi geotehničkih

konstrukcija koje na poseban način učvršćuju prirodni teren iza profila tla ili zaštitne
konstrukcije. Sidrima se vlačna sila s konstrukcije prenosi u tlo. Za prenošenje
vlačne sile koristi se posmična čvrstoća okolnog tla. Sidra su razmjerno tanke ali
dugačke ţeljezne šipke, ili na neki način povezani dugački snopovi čeličnih ţica,
koji se ugraĎuju i na razne načine učvršćuju u bušotinama manjeg promjera. U
svakom pojedinom slučaju u praksi potrebno je na temelju pomno razmatranih
utjecajnih faktora provesti odgovarajući izbor geotehničkog sidra. Danas su
najznačajnija prednapregnuta sidra s linijskim prijenosom sile sa sidrišta u tlo koja
uz to imaju i jasno izraţenu sidrišnu dionicu. Takvo sidro predstavlja geostatički
element koji je sastavni dio sklopa objekt – sidro - tlo, unutar kojeg su vrlo sloţena
stanja naprezanja i deformacija

U graĎevinarstvu su prednapregnuti elementi ušli u primjenu tek u novije

vrijeme, tek prije 65 godina. Početak komercijalne primjene geotehničkih sidara je
1958. godina kada Bauer po prvi puta koristi čelični štap, koji je postavljen u rupu promjera
6 cm, ispunjenu injektiranom cementnom smjesom. Upotreba prednapregnutih
geotehničkih sidara iznosi od 25 do 30 godina.

U ovom radu opisana su geotehnička sidra općenito, njihova podjela, način

njihove primjene, zaštita sidara te općenito njihova vaţnost kod zaštite graĎevinske
jame. Na primjeru podzemne garaţe u Varaţdinu na Kapucinskom trgu, koja je
trenutno u izgradnji, biti će prikazana konkretna zaštita graĎevinske jame
geotehničkim sidrima, uz naglasak na testiranje geotehničkih sidara.

1
 PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

2. OPĆENITO O ZAŠTITI GRAĐEVINSKE JAME

PODZEMNE GARAŽE NA KAPUCINSKOM TRGU U
VARAŽDINU

GraĎevinska jama o čijoj zaštiti će biti riječ u ovom diplomskom radu nalazi se
na lokaciji Kapucinskog Trga u Varaţdinu. Konkretno, riječ je o izgradnji javne
podzemne garaţe s dvije podzemne etaţe. Tlocrtne dimenzije zahvata iznose 79,35
m x 81,10 m, a kota dna iskopa je na -7,80 m od kote terena 0,00 tj. na koti 164,10
m.n.m.

Robna kuća Vama

Varaţdin

Podzemna garaţa u
izgradnji na
Zagrebačka banka u Kapucinskom trgu u
Varaţdinu Varaţdinu

Slika 1. Lokacija podzemne garaže smještana na Kapucinskom trgu u Varaždinu

Slika 2. Izgled parkirališta ispred robne kuće Vama prije početka izgradnje podzemne
garaže na Kapucinskom trgu

2
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Prethodnim ispitivanjima i istraţnim

bušenjima ispitani su sastav i karakteristike
temeljnog tla (slika 3.). UtvrĎeno je da se
ispod površinskog sloja asfalta i betona,
debljine cca 40-50 cm nalazi:
1. Sloj zaglinjenog šljunka,
pomiješanog s pijeskom, te praha do
maksimalne dubine - 3,5 m

2. sloj šljunka, pjeskovitog, dobro

graduiranog, srednje zbijenosti, registriranog
do dna bušenja.

Podzemna voda registrirana je na koti - 3,5 m

od kote terena za vrijeme istraţnih radova.
Zaštitna konstrukcija izvodi se radi osiguranja
suhe graĎevinske jame, te zaštite bokova
graĎevinske jame od pritiska tla, susjednih
graĎevina i prometa, te pritiska podzemne
vode. Tlocrtna dispozicija zaštitne
konstrukcije prikazana je u prilogu, dok je
presjek konstrukcije zaštite graĎevinske jame
prikazan na slici 4 .

Slika 3. Sastav temeljnog tla dobiven prema uzorcima iz bušotine B1

3
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 4. Koncept zaštitne konstrukcije - poprečni presjek

Kao što je vidljivo (slika 4.), dijelovi zaštitne konstrukcije graĎevinske jame su:
 Armiranobetonska dijafragma po obodu jame, debljine 60 cm i povezana je s
naglavnom gredom visine 80 cm i širine 65 cm. Dubina dijafragme je 14,30 m,
dno dijafragme se nalazi na koti 154,60 m.n.m.

 Geotehnička sidra izvode se u skladu s uobičajenim principima projektiranja i

izvedbe geotehničkih sidara. Projektom je predviĎena ugradnja geotehničkih
privremenih i probnih sidara, s tim da su probna sidra 5 ∅ 0,6", dok su ostala
(radna) sidra 4 ∅ 0,6". Geotehnička sidra su ukupne duljine 14,5 m, pod nagibom
od 15°, sa duljinom sidrišne dionice 8,0 m i slobodne dionice 6,5 m. Računska
sila u sidru iznosi F = 580 kN.

 Mlaznoinjektirani stupnjaci koji se izvode radi brtvljenja graĎevinske jame,

promjera su 160 cm i izvode se u dnu graĎevinske jame duljine 3,0 m, tako da se
preklapaju i čine nepropusni čep materijala. TakoĎer, izvest će se dva reda
vertikalnih mlaznoinjektiranih stupnjaka duljine 11,0 m uz susjednu robnu kuću
te jedan red kosih mlaznoinjektiranih stupnjaka.

4
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

U svrhu mjerenja deformacija zaštitne konstrukcije, te potvrĎivanja pretpostavki

postavljenih u projektu i sigurnog izvoĎenja zaštitne konstrukcije, u
armiranobetonsku dijafragmu postavljaju se inklinometarske cijevi, a na naglavnu
gredu geodetski reperi. Inklinometrima se mjere pomaci dijafragme - rotacija i
savijanje. Eventualni pomaci susjedne graĎevine takoĎer će se pratiti, na način da se
na fasadu ugrade geodetski reperi, i inklinometri kojima se mjeri eventualno gibanje
zidova.

Kako ne bi došlo do opasnosti po stabilnost i sigurnost konstrukcije zaštite

graĎevinske jame, utvrĎen je sljedeći redoslijed izvedbe radova:
1. formiranje radnog platoa za izvedbu dijafragme na koti 170,00 m.n.m.
2. izvedba elemenata armiranobetonske dijafragme
3. iskop do kote 168,00 m.n.m. i formiranje platoa za izvedbu sidara
4. izvedba mlaznoinjektiranih stupnjaka za brtvljenje dna graĎevinske jame (ako je
potrebno), te izvedba probnog crpljenja
5. izvedba geotehničkih i štapnih sidara
6. izvedba iskopa sa sukcesivnim crpljenjem podzemne vode.

5
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 5. Građevinska jama na Kapucinskom trgu u Varaždinu

Slika 6. Građevinska jama na Kapucinskom trgu u Varaždinu tijekom zime

6
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 7. Slikoviti prikaz budućeg objekta – poprečni i uzdužni presjek

Slika 8. Slikoviti prikaz budućeg objekta

U ovom poglavlju prezentirane su osnovne karakteristike zaštitne konstrukcije

graĎevinske jame, dok će se u sljedećim poglavljima detaljno razraĎivati o
geotehničkim sidrima općenito te sama izvedba geotehničkih sidara na lokaciji
podzemne garaţe na Kapucinskom Trgu u Varaţdinu.

7
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

3. OPĆENITO O GEOTEHNIČKIM SIDRIMA

3.1. ELEMENTI GEOTEHNIČKOG SIDRA

Geotehničko sidro mora biti konstruirano tako da sadrţi sljedeća 3 glavna

elementa:
• Sidrišu dionicu, duljine La
• Slobodu dionicu duljine Lf
• Glavu sidra

Slika 9. Prednapregnuto sidro s elementima i oznakama

Na slici su prikazani elementi sidra,

a to su:
Preostale oznake na slici označuju:
1. Glava sidra
Lf – duljina slobodne dionice
2. Konstrukcija oslonca La – duljina sidrišne dionice sidra
3. Usidrena konstrukcija Ls – ukupna duljina sidra
4. Bušotina Lfs – slobodna duljina čelika
Las – duljina usidrenja čelične natezne dionice
5. Zaštitna cijev
ΔLb – rezervni produţetak bušotine
6. Čelična natezna dionica
N – opterećenje sidara
7. Injekcijsko tijelo S – pomak glave sidra u smjeru osi sidra
8. Sidrišna stopa

8
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 10. Prednapregnuto geotehničko sidro sa tipičnim elementima i oznakama

Slika 11. Primjeri glave sidara

Slika 12. Elementi glave sidra

9
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

3.2. SIDRIŠNA I SLOBODNA DIONICA

Sidrišna dionica La ima uloga da se sila sa sidra prenese u tlo.

Uloga slobodne dionice sidra, duljine Lf, je višestruka pa je ponekad potrebno više
vremena za odreĎivanje slobodne dionice nego sidrišne dionice La. Postoje dva
osnovna faktora koji upućuju na izbor većih duljina slobodnih dionica sidra Lf, a to
su:
1. Potreba prijenosa sile u duboko zaleĎe objekta da bi se ušlo u stabilne formacije
stijene ili tla i da bi se umanjio povratni refleks opterećenja iz sidrišne zone u
usidreni objekt
2. Ostvarivanje fleksibilnosti geotehničkog sistema radi ostvarivanja što većeg
elastičnog produţenja sidra, kako bi:
• pad sile prednaprezanja bio što manji
• se omogućilo geotehničkom sidru da se u što većoj mjeri adaptira
deformacijama, tj. pomacima do kojih dolazi unutar sidrene konstrukcije

Slobodna duţina sidra zavisi :

 od osobine poluprostora
 od poloţaja linije loma koja je odreĎena putem analiza stabilnosti
 od teţine mase tla koja se aktivira oko sidra za slučaj sigurnog prenošenja
sile
 od čvrstoće padinskog masiva
 od dimenzije bloka na spoju koji mora biti stabiliziran na svojoj poziciji.

3.2.1. ČELIČNA KOMPONENTA

Čelična komponenta geotehničkog sidra sastoji se od čeličnih ţica spojenih u

strukove ili čeličnog kabla projektiranog profila. Kabeli i ţičana uţad prave se iz
pojedinačnih ţica (6 kom.), koje se pletu oko debele centralno postavljene ţice, a za
veće kabele slijedi 12, 18, itd. vanjskih ţica oko osnovnog kabela. Kabeli su
pocinčani, galvanizirani ili plastificirani radi zaštite od korozije. Prije upotrebe vrše
se ispitivanja prema propisima za primjenu ţice/kabela u prednapregnutim
betonskim konstrukcijama. U geotehničkim sidrima koriste se razne vrste čelika.

10
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Najčešće rebrasti čelik za tzv. pasivna ili kruta sidra ili visokovrijedni čelik za
geotehnička sidra velike nosivosti.

3.3. PODJELA SIDARA

S obzirom na aktiviranje vlačne sile sidra se dijele na:

 obična (bez prednaprezanja)
 prednapregnuta
S obzirom na vrstu prijenos sile sa sidara na tlo ili stijenu, i to sa:
 točkastim prijenosom
 linijskim prijenosom
 plošnim prijenosom
 volumenskim prijenosom
Po postojanosti dijelimo sidra na:
 sidra za privremene graĎevine
 sidra za stalne svrhe
Prema vrsti usidrenja sidra se dijele na:
 sidra s mehaničkim usidrenjem kraja zatege
 sidra s usidrenjem adhezijom
 kombinirana, s mehaničkim usidrenjem i adhezijom
S obzirom na vrstu izvedbe dijele se na:
 adheziona (štapna sidra) – predstavljaju čelični štap na jednom kraju čvrsto
usidren u bušotinu s pomoću mehaničkog uklještenja ili sidrenjem adhezijom.
Sila se ostvaruje nakon pomaka konstrukcije. To su sidra koja sluţe za
preuzimanje većih vlačnih (obično horizontalnih) sila (iznad 400 kN), relativno
dugačka (do cca 50 m). Mogu biti trajna ili privremena (trajnosti do 2. godine).
Upotrebljavaju se kod izvedbe zaštite graĎevinskih jama, zatim za učvršćenje
velikih razmjerno strmih pokosa, iskopa trošnih ili jako dezintegriranih uslojenih
raspucalih stijenskih masiva i sličnih graĎevina. Injektirana štapna sidra
ugraĎuju se u bušotine ispunjene cementnom smjesom ili smjesom

11
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 13. Štapno sidro

 prednapeta (geotehnička) – sila se kontrolirano unosi u konstrukciju u fazama za

vrijeme izvedbe, za velike sile preko 500 kN.

U pogledu načina upotrebe dijele se na:

 trajna sidra – su ona kod kojih vijek trajanja mora biti jednak vijeku trajanja
konstrukcije koja se sidra.
 privremena sidra - se smatraju ona sidra kod kojih vijek trajanja iznosi do 2
godine.
 probna geotehnička sidra - su ona koja su na poseban način oblikovana i
ugraĎena. Na ovim sidrima se vrše ispitivanja na osnovu kojih dobivamo
podatke vezane za izbor vrste sidra i duţine veznog dijela sidra.

3.4. PREDNAPREZANJE SIDARA

Kod geotehničkih sidara prednaprezanje se prvenstveno provodi sa svrhom da se :

1. sidro po potrebi trenutno aktivira i to putem procesa samonaprezanja
2. spriječe eventualni štetni pomaci usidrenog objekta
3. provede kontrola uspješnosti izvedbe sidra
12
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4. izazovu povoljni efekti uklještenja meĎu stijenskim blokovima i

fragmentima, odnosno da se poveća integritet diskontinuirane stijenske mase.
Kod geotehničkih sidara potrebno je pomno odabrati odgovarajuću vrijednost sile
prednaprezanja Np, koja će zadovoljiti prethodno navedena 4 uvjeta zbog kojih se
sidra uopće i prednapreţu. Time se i s druge strane izbjegne efekt umjetno
stvorenog polja visokih naprezanja. Ti se uvjeti mogu zadovoljiti samo uz pomoć
samonaprezanja. Ako se u sidro unese sila prednaprezanja Np, manja od radne sile
Nr, te manja i od stvarne sile koju je prirodna interakcija geostatičkog sustava
namijenila sidru, tada će procesom samonaprezanja porasti unijeta sila Np, na
stvarno potrebnu silu Ns. Time je izbjegnuto nepotrebno unošenje visokih
vrijednosti prednaprezanja u sidro. Sidro samonaprezanjem time dobije rano onu
silu koja mu kroz interakciju objekt – sidro - tlo stvarno i pripada. Radi sustavnog
označavanja odreĎenih karakteristika vrijednosti sile koje se mogu javiti kao
opterećenje sidara, predloţena je sljedeća konvencija:

Slika 14. Oznake sila u geotehničkom sidru

Teoretski bi se sila u sidru mogla realizirati u rasponu vrijednosti od 0 do Nf, dakle:
0 ≤ N ≤ Nf
Pri tome je:
Nf – sila granične nosivosti sidra kao gotove konstrukcije u tlu.
No – nominalna vrijednost sile u sidru. Označuje pribliţnu vrijednost maksimalne sile
prednaprezanja, a predstavlja nasljedni termin preuzet od kabla korištenog u
prednapregnutom betonu. Uobičajeno je da se koristi kao nazivna oznaka kabela.
Nr – računska radna sila, koju prema statičkom proračunu treba preuzeti sidro u
statičkom radu cjelokupne geostatičke konstrukcije
Ns – stvarna sila kojom će sidro, posredstvom prirode biti opterećeno u sustavu
promatrane konstrukcije, a u skladu s konkretnim uvjetima postojanja sidra
Np – sila izvršenog i u sidru ostavljenog prednaprezanja sidra

13
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Na primjeru betonskog bloka prikazano je kako zapravo funkcionira prednapregnuto

geotehničko sidro.

Slika 15. Prikaz djelovanja prednapregnutog geomehaničkog sidra

a) sidro prije prednapinjanja
b) prednapinjanje sidra aktivira kontaktne napone ispod betonskog bloka
c) na blok djeluje vanjska sila P < Np
d) veličina sile jednaka je sili prednapinjanja sidra Np
e) sila P veća je od sile Np – u sidru se pojavljuje sila N = P > Np

Prednaprezanjem se ostvaruje elastično produţenje sidra, koje je redovito veće od

slijeganja tla ispod bloka betona. Ako bi se tlo ispod betonskog bloka s vremenom
sleglo to bi značilo da je sila prednaprezanja pala na nulu, stoga je potrebno da odnos
se/sb bude što veći broj. Čelični natezni članak je glavni element sidra koji sudjeluje pri
ostvarenju pomaka se prema Hookeovu zakonu:

Se – produţenje sidra
Np – sila prednaprezanja sidra
Lf – duljina slobodne dionice

14
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

E – modul elastičnosti
F – površina presjeka nateznog članka

To znači da će vrijednost pri odreĎenoj sili P biti veća što je dulja slobodna dionica Lf,
manja površina nateznog članka F i manji modul elastičnosti. Površina presjeka
čeličnog članka sidra moţe se smanjiti koristeći čelik velike čvrstoće tzv. visokovrijedni
čelik. Prikazano je aktiviranje normalnih kontaktnih naprezanja ispod betonskog bloka
(slika 13b) zbog djelovanja sile Np koja je prednaprezanjem ostavljena u sidru.
Intenzitet je kontaktnog naprezanja pp= Np/Fb, gdje je Fb površina kontaktne plohe.
Djelovanjem vanjske podizne sile P intenzitetom P < Np (slika 13c) tada će pomaci blok
– tlo biti neznatni, ali dovoljni da se nova ravnoteţa uspostavi radom kontaktnih
naprezanja na vrijednost:

Ako se intenzitet sile P poveća do vrijednosti (slika 13d) tada se minimalnim

pomacima sistema dolazi do novog ravnoteţnog stanja pri kojemu su kontaktna
naprezanja svedena na nulu, a sila u sidru je i dalje nepromijenjena. Povećanjem sile P
na vrijednost (slika 13e) ravnoteţa sistema uspostavlja se isključivo
povećanjem sile u sidru, ali to je popraćeno znatnim porastom pomaka , tako da se
izmeĎu bloka i tla otvara zijev.

3.5. NOSIVOST SIDARA

Nosivost sidra u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta unošenja sile prednaprezanja u

tlo. Ovo je jedan od najvećih problema koji se pojavljuju u ovoj vrsti konstruktivnih
elemenata. Nosiva temeljna tla u koja sidrimo geotehničko sidro mogu biti zemljani ili
stijenski masiv. Velike sile koje se pojavljuju u sidrenom dijelu sidra prenose se na
stijenski masiv uz pomoć injektiranog sidra sa cementom.

Ispitivanja, koja su obavljena na ovakvim sidrima, pokazala su da se u veznom dijelu

sidra pojavljuje adhezija veličine 5000 kN/m2. Uvjet da spoj sa stijenskom masom mora
biti nepomičan omogućava prijenos velikih sila sidrenja u stijensku masu. Prethodno se

15
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

mora bušotina ispitati na vodonepropusnost. Ako bušotina nije vodonepropusna onda se

izvrši konsolidacija bušotine sa injektiranjem. Poslije toga se izvrši novo bušenje i
ugraĎivanje sidra sa čime se postiţe dovoljna sigurnost u prenošenju sila. U zavisnosti
od različitih pokazatelja zavise i različite mogućnosti prijenosa sile u osnovnu na
stijensku masu. Ako postoje razlike u osobinama i hrapavosti stijenske mase onda se
prijenos sile moţe odrediti samo sa probnim sidrima pomoću kojih se odreĎuju stvarna
moguća opterećenja koje stijenska masa moţe preuzeti. Kod probnih sidara se obično
skrati vezna duţina za trećinu sa omjerom faktora sigurnosti. Sidro se opterećuje do
rušenja.

Nosivost sidara u zemljanim masivima zavise od osobina masiva i tehnologije

ugraĎivanja veznog dijela sidra. Najznačajniji faktor koji utječe na nosivost sidra je
vezni dio čiji je učinak povezan sa odreĎenim ograničenjima. Sa povećanjem pomaka
veznog dijela smanjuje se trenje po plaštu. Slijedeći faktor, koji utječe na nosivost sidra
u zemljanim masivima, je promjer bušotine. Sa povećanjem promjera bušotine
povećava se sila trenja. MeĎutim, ovo povećanje ima svoje granice, pošto se mora
izvesti po čitavoj duţini bušotine što ima za posljedicu povećane troškove bušenja.

Na nosivost sidra u zemljanom masivu utječe i pravilno izvedena bušotina po čitavoj

veznoj duţini sidra. Jedan od najboljih pokazatelja nosivosti ovih sidara je mjerenje
povećanja pritiska pri injektiranju. U čestim slučajevima pa i u koherentnim
materijalima zadovoljava i samo jednostavno injektiranje. Kod materijala sa slabim
osobinama to nije dovoljno. U takvim slučajevima se upotrebljava tzv. poinjektiranje,
odnosno ponovno injektiranje veznog dijela sidra nakon odreĎenog vremena. U
koherentnim materijalima se obično, kod prvog injektiranja, ispune samo pukotine u
bušotini ili manje kaverne.

Takvo injektiranje prenosi razmjerno male sile. Sa poinjektiranjem veznog dijela sidra
pod visokim pritiskom povećavaju se radijalni naponi na spoju mase za injektiranje sa
zemljanom masom. Sa time se povećava sila trenja po plaštu i oblikuje neregularni
oblik i površina sidra sa čime se osigurava bolji spoj sidra sa okolinom. Sa više puta
ponovljenim injektiranjem opisani efekt se još više poboljša. Svako sidro mora na
primopredajnom ispitivanju zadovoljiti vrijednost radne sile. Rezultati ispitivanja

16
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

moraju biti dostavljeni na vrijeme i u odgovarajućem oblik, kako bi analiza dobivenih

vrijednosti mogla biti napravljena na zadovoljavajući način. Interpretaciju rezultata
kontrolnog ispitivanja geotehničkih sidara obavlja odgovorni projektant.

Za podzemnu garaţu na Kapucinskom trgu na 4% od ukupnog broja sidara, umjesto

kontrolnog ispitivanja, provest će se ispitivanje sidara na veće vrijednosti sile (sila
nosivosti s obzirom na čelik). U ovisnosti od dobivenih rezultata, projektant odlučuje o
stupnju tolerancije ili eventualnoj potrebi za sanacijom.

3.6. STANJE SLOMA GEOTEHNIČKOG SIDRA

Do sloma sidra ili nemogućnosti daljnjeg korištenja sidra dolazi pri nastajanju:
 prekida same čelične ţice ili snopa ţica
 popuštanja veze na kontaktu ţica
 posmičnog loma na kontaktu injektirane smjese i okolnog tla
 sloma unutar samog tla na nekoj udaljenosti od sidrenog tijela
 sloma stupca injektirane smjese koji okruţuju ţicu unutar sidrenog tijela
 neprihvatljivih pomaka glave sidra
 postepenog pogoršanja stanja sidra kada sistem postaje neupotrebljiv

Da bi došlo do idealnog sloma bilo bi potrebno da otkaţu sve komponentu sustavu

geotehničko sidro – tlo, ali to u praksi nije realno za očekivati. Moguće je da otkaţu
pojedine komponente sustava, kao npr. popuštanje krutog sidra uslijed prekoračenja
nosivosti čelika na vlačnu silu ili slom u samom tlu prekoračenjem posmične čvrstoće
pa time dolazi do sloma tla. Povećanje nosivosti sidra postiţe se utjecajem na
aktiviranje veličine maksimalnog posmičnog otpora na kontaktu injektirana smjesa –
okolno tlo različitim tehnikama bušenja, primijenjenim tlakom injektiranja, dodacima
injektiranoj smjesi itd.
Sidrišna duljina je ključni dio geotehničkog sidra, gdje se mogu definirati dva
mehanizma prijenosa vlačne sile. Oni uzrokuju mobiliziranje parametara čvrstoće tla i
pomak sidra uslijed djelovanja vanjske sile. Prvi je tzv. adhezioni mehanizam ili
mehanizam aktiviranja trenja, koji nastaje kada dolazi do aktiviranja dovoljno velikih
pomaka duţ sidrene dionice da se u potpunosti aktivira trenje duţ sidrišne dionice.
17
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Drugi mehanizam je generalni slom tla tj. otkazivanje nosivosti sidrenog klina. Potrebno
se uzeti u obzir nekoliko činjenica bez obzira na to kakva se analiza sloma geotehničkog
sidra provodi, a to su:
 vanjsko opterećenje prenosi se iz jednog medija u drugi preko sistema
geotehničko sidro – tlo, gdje je s jedne strane samo sidrišno tijelo s
karakteristikama koje je relativno lako odrediti, a s druge strane okolno tlo koje
je injektirano do neke udaljenosti
 karakteristike tla prije, te prilikom samog sloma sidra
 generalni oblik i geometrijska (ne)pravilnost potencijalne plohe sloma,
 stanje naprezanja u trenutku sloma tj. vrstu naprezanja, njihovu veličinu i smjer
duţ plohe slom

3.7. FAZE IZVEDBE SIDARA NA TERENU

Za izbor najboljeg sidra potrebno je definirati osnovne elemente sidrenja, a to su:

 područje stijene ili tla koje omogućuje siguran prijenos sile sa sidra u tlo,
 vrijednost radne sile koju sidro preuzima,
 tip i trajnost, te dimenzije odabranog sidra,
 način izvedbe sidara,
 program prednaprezanja sidara,
 primopredaja i kontrola izvedenih sidara.

Izvedba kompletnog geotehničkog sidra sastoji se iz četiri glavne operacije:

 izrada bušotine,
 izrada, transport, skladištenje, sastavljanje i ugraĎivanje sidra,
 konsolidacijsko injektiranje,
 prednapinjanje.

3.7.1. IZRADA BUŠOTINE

Metoda bušenja bušotine mora odgovarati materijalu u kome se vrši bušenje uz

primjenu odgovarajućeg promjera bušotine. Izvedena se bušotina prije ugradnje sidara
ili eventualnog injektiranja treba dobro očistiti zrakom ili vodom. Nakon završenog
bušenja, bušotine se moraju zaštititi radi sprečavanja upadanja neţeljenog materijala.

18
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Kod zemljanih materijala sa primjesom gline i kod materijala koji su podloţni brzom
raspadanju treba što prije ugraditi i injektirati sidro. Bušotine u kamenim masivima
treba ispitati na vodonepropusnost. Ako kvaliteta bušotine nije zadovoljavajuća tada je
potrebno izvršiti njenu konsolidaciju sa injektiranjem ili primijeniti neki drugi
odgovarajući postupak. Kod šljunkovito-pjeskovitih materijala kod kojih moţe doći do
zasipanja, bušenje se obavlja sa zaštitnom kolonom koja omogućava ugraĎivanje sidra.
Ove kolone se izvlače iz bušotine istovremeno sa injektiranjem. Pri izvoĎenju bušenja
treba kontrolirati poziciju, nagib i duţinu bušotine.

Za provoĎenje kvalitetnog bušenja potrebno je:

 osigurati kvalitetnu podlogu s dovoljnim radnim prostorom za bušaću garnituru,
 tehniku bušenja potrebno je prilagoditi sastavu i karakteristikama tla
 pratiti i biljeţiti propadanje bušaćeg pribora (kod vodenog ispiranja još i boju
iznesene vode) i to naročito u zoni sidrenja.

Bušenju se moţe pristupiti tek kad je izvršena provjera da je bušaći stroj pravilno
centriran i usmjeren kroz uvodnu cijev. O bušenju svake bušotine treba voditi zapisnik u
kojem se navode podaci o načinu bušenja, sastavu tla, te svim ostalim vaţnim podacima
koji su značajni za bušenje.

3.7.2. IZRADA, TRANSPORT, SKLADIŠTENJE, SASTAVLJANJE I

UGRAĐIVANJE SIDARA

Radionički izraĎena i atestirana sidra potrebno je prilikom transporta čuvati od

udara i ne smiju se bacati, niti prekomjerno savijati. Na gradilištu se prenose ručno ili uz
pomoću transportne trake. Sidra je potrebno skladištiti poduprta duţ čitave duljine. Ako
se slaţu na hrpu potrebno ih je slagati paralelno i paziti da se ne oštete pojedini dijelovi
sistema zaštite sidara. Transport, uskladištenje, doprema do mjesta ugraĎivanja i samo
ugraĎivanje se mora organizirati na način koji garantira da neće doći do štetnih utjecaja
na funkcionalnost i efikasnost zaštite na utjecaj korozije.
UgraĎivanje sidra se moţe izvesti ručno, pomoću različitih dizalica ili pomoću posebnih
naprava koje se upotrebljavaju za ugraĎivanje sidara.

19
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Prilikom ugradbe sidra mogu biti postavljena:

 samostalno,
 kao sustav više sidara (sustavno sidrenje),
 kao sustav sidara (sustavno sidrenje) u kombinaciji:
o s mreţom,
o mreţom i mlaznim betonom,
o armirano-betonskim gredama kao naglavnicama,
o armirano-betonskim pločama kao naglavnicama
o armirano-betonskim zidovima,
o zidovima od ţmurja.

3.7.3. INJEKTIRANJE

Injektiranje je postupak sa kojim se mora omogućiti unos sile sidrenja u veznom

dijelu sidra na sidrenu dionicu i zaštita sidra na utjecaj korozije. Svrha je da se poveća
čvrstoća i smanji deformabilnost i propusnost stijenske mase te da se omogući valjano
zapunjenje sidrišne dionice ugraĎenog sidra. Za provoĎenje uspješnog injektiranja
potrebno je dobro pročistiti bušotinu, odabrati adekvatnu smjesu za injektiranje, te
odrediti kvantitativni reţim injektiranja. Postoje tri glavna činioca koji imaju
neposredan utjecaj na kvalitetu izvedbe, to su:
 receptura smjese za injektiranje,
 veličina i način primjene injekcijskog tlaka,
 brzina i vrijeme ubrizgavanja injekcijske smjese.
Pritisak injektiranja i količinu mase za injektiranje treba prilagoditi odnosno uskladiti sa
geometrijskim, geološkim i hidrogeološkim prilikama, tipu i sastavu sidra. Injektiranje
počinje od najudaljenijeg mjesta, dok se na drugom kraju mora osigurati nesmetani
izlazak zraka ili vode iz bušotine.
Masa za injektiranje je u većini slučajeva iz čistoga portland cementa, vode i dodataka
koje reduciraju sadrţaj vode. Vodocementni faktor je u intervalu od 0,36 do 0,44. Za
ponovljeno injektiranje, vodocementni faktor je 0,5.
Za postizanje pravilne viskoznosti, smjesa se priprema u visoko turbulentnim
miješalicama. Masa za injektiranje se čuva u posebnim rezervoarima koji su opremljeni

20
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

sa stalnim mješačima i pumpama. Kod ponovnog injektiranja upotrebljavaju se udarne

klipne pumpe.
Kakvoća injekcijske mase, koja se upotrebljava za stvaranje vezne duţine sidra, mora se
prilagoditi osobinama temeljnog tla u kome se vrši injektiranje. Ako za injektiranje ne
upotrebljavamo cementne suspenzije, nego neku drugu mješavinu, onda je potrebno
dokazati da ona odgovara u pogledu pitanja zaštite na utjecaj korozije, trajnosti i na
druge mehaničke osobine.
Injektiranje se obično izvodi u dva dijela. Prvo se injektira vezni dio sidra, a nakon
završenog prednaprezanja obavi se injektiranje slobodnog dijela sidra.
Injektiranje spada u grupu najznačajnijih postupaka koji su u sastavu izrade sidra. Radi
toga se ovoj fazi mora posvetiti posebna paţnja pri čemu se vodi uredan zapisnik o
pripremi mješavine i injektiranju sidra.

Za vrijeme injektiranja potrebno je opaţati okolni teren:

 da bi se pravovremeno uočilo eventualno izbijanje smjese
 da ne bi došlo do neţeljenih poremećaja u tlu ili na okolnim objektima

3.7.4. PREDNAPREZANJE SIDARA

Prednaprezanjem izvedenih sidara aktivira se predviĎeno interaktivno djelovanjem

sidrene konstrukcije, radi osiguranja stabilnosti tla. Ujedno se kontrolira uspješnost
izvedenih sidara. Prednaprezanjem se postiţe:

 trenutno aktiviranje sidara, procesom samonaprezanja do potrebne sile Ns, koju

diktiraju ravnoteţni i deformacijski uvjeti
 traţeno poboljšanje deformacijskih karakteristika tla
 kontrolira se uspješnost izvedenih sidara

Sa prednaprezanjem visokokvalitetnog čelika, sidro preuzima onu funkciju koja mu je

namijenjena. Sidro se moţe prednapeti tek kada je masa za injektiranje dostigla
propisanu otpornost. Vrijeme poslije kojeg se moţe vršiti prednaprezanje se odreĎuje na
osnovu rezultata ispitivanja ili prema uputama proizvoĎača injekcijskog maltera. Prije

21
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

početka prednaprezanja mora se odrediti odgovorna osoba koja će voditi kompletan

postupak prednaprezanje. Prednaprezanje se mora vršiti u svemu prema elaboratu za
prednaprezanje sidara koga je pripremio projektanta.
Prednaprezanju sidara moţe se pristupiti najmanje 7 dana nakon provedenog
injektiranja sidrišne dionice, odnosno nakon što je smjesa za injektiranje sidrišne
dionice dosegla čvrstoću od min. 30 MN/m2. Točan trenutak prednaprezanja odredit će
se na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja injekcijskih smjesa. Spomenuto
prednaprezanje predstavlja i primopredajno ispitivanje sidra, čime se kontrolira i
uspješnost izvedenih sidara.
Prednaprezanje se izvodi u dvije faze. U prvoj fazi sidro se zateţe do predviĎene
vrijednosti kojom se dokazuje da sidro moţe preuzeti projektiranu radnu silu. Nakon
toga, sila u sidru otpušta, te konačno zateţe na silu prednaprezanja. Ovakvo se
ispitivanje smatra kontrolnim (primopredajnim) ispitivanjem nosivosti sidara.

Naprezanje se izvodi u smislu ispitivanja sidra i u smislu kontrole naprezanja.

Ispitivanje se obavlja radi dimenzioniranja sidra, a kontrola naprezanja radi odreĎivanja
nosivosti i preuzimanja sile sidrenja. U fazi izrade, transporta, uskladištenja i
ugraĎivanja potrebno je spriječiti pojavu lokalne korozije na sidrima na kojima nije
obavljeno naprezanje te na sidrima koja su prednapeta, a još nisu injektirana. Posebnu
pozornost treba posvetiti sprečavanju pojave kondenzirane vode. Osim toga čelik za
prednaprezanje ne smije biti ispostavljen temperaturnim promjenama (sunce).

Najveća opasnost za čelične pramenove sidra predstavlja višak vode iz betona koja se
nalazi u zaštitnoj cijevi, a u sebi sadrţi kloride i sulfate. Stoga je potrebno vodu
odstraniti iz cijevi. Opće pravilo, kojeg treba primjenjivati, je to da se prednapeta sidra
što prije injektiraju čime se mogućnost pojave kondenzirane vode svodi na minimum.

3.8. INJEKCIJSKA SMJESA

Injekcijska smjese moraju zadovoljiti odreĎene uvjete i imati odreĎene osobine.

Laboratorijska ispitivanja injekcijskih smjesa s različitim komponentama daju
mogućnost izbora najpovoljnije smjese.

22
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Osnovne karakteristike koje treba odrediti svakoj injekcijskoj smjesi su:

• Viskozitet – svojstvo tekućine da stvaraju otpor protiv meĎusobnog pomicanja

dvaju susjednih slojeva - unutarnje trenje. Postoje dinamički i statički viskozitet.
Dinamički viskozitet pokazuje nam kakvi će se otpori javljati kod kretanja injekcijske
smjese, a statički nam pokazuje kada će suspenzija početi prelaziti u gel.

• Čvrstoća – o njoj ovisi poboljšanje mehaničkih karakteristika stijenskog masiva

u koji je ubrizganja. Faktori o kojima ovisi končana čvrstoća injekcijske smjese su:
 karakteristike injekcijske smjese i njenih komponenata
 količini vode u pripremljenoj injekcijskoj smjesi
 radnom pritisku i trajanju injektiranja
 sredini u kojoj se injektiranje primjenjuje
 namijeni injektiranja

• Sedimentacijski volumen – iz suspenzije koja se ubrizgava u tlo najprije se

taloţe krupne a zatim sitnije čestice. Volumen tih istaloţenih čestica u odreĎenom
vremenskom periodu naziva se sedimentacijski volumen. Vodu koju dobijemo u istom
vremenskom razdoblju nazivamo dekantirani volumen

• Otpornost na koroziju – veoma vaţna karakteristika injekcijske smjese, te je

osnovni preduvjet za uspjeh injektiranja i postizanje poboljšanja nosivosti terena i
smanjenja vodopropusnosti sa stalnim karakterom.
Vrste injekcijske smjesa su cementne suspenzije, cementne suspenzije s dodacima,
cementno – glinene injekcijske smjese, cementno glinene injekcijske smjese s
dodacima, kemijske injekcijske smjese, injekcijske smjese na bazi smole i dr. Za
injektiranje sidara uglavnom se rabi injekcijska smjesa portlandskoga cementa i vode u
omjerima vodocementnog faktora od 0,3 do 0,5. Niţi vodocementni faktor, v/c = 0,3,
daje veću nosivost sidara, ali su pri tome smjese teško ugradive, smjesa nije homogena,
a dobiveni rezultati pokusa čupanja veoma su različiti. S druge strane, smjese s višim
vodocementnim faktorom, v/c = 0,5, lakše su za ugradnju, ali su znatno slabije. Osim
toga, zbog skupljanja smjese dolazi do skraćivanja sidrišnih dionica i oslabljivanja veze
izmeĎu injekcijske smjese i stijenske mase. Aditivi, kao što su plastifikatori i dodaci za

23
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

bubrenje, rabe se za rješavanje problema ugraĎivanja injekcijske smjese, ali ovi dodaci
znatno utječu na smanjenje čvrstoće i promjenu deformacijskih značajki smjese.
Cementne smjese cementa i vode u praksi se najčešćeg rabe za injektiranje štapnih
sidara. Vodocementni faktor varirani su od v/c = 0,42 do v/c = 0,48. Cementne smjese s
dodatkom plastifikatora rabe se za injektiranje pri niskim temperaturama ili radi
dosezanja visokih vrijednosti čvrstoće smjese već u ranoj fazi injektiranja. Pri uporabi
plastifikatora potrebno je i manje vode, tako da su vodocementni faktori bili u rasponu
do v/c = 0,32 do v/c = 0,37.

3.8.1. KONTROLA KVALITETE INJEKCIJSKE SMJESE

Laboratorijska ispitivanja injekcijskih smjesa obuhvaćaju:

- prethodna ispitivanja,
- kontrolna ispitivanja.

Prethodna ispitivanja sluţe za odreĎivanje recepture smjese pri čemu je potrebno

provjeriti:
 fizikalna i mehanička svojstva cementa,
 protočnost,
 izdvajanje vode,
 vrijeme vezivanja,
 promjenu zapremine,
 tlačnu čvrstoću nakon 7, 14 i 28 dana,
 tlak bujanja pri:
o spriječenoj deformaciji (
o max do 
o deformaciju  pri 

Kontrolna ispitivanja obuhvaćaju ispitivanje kvalitete smjese za injektiranje

(odreĎivanje tlačne čvrstoće odabranih uzoraka).
Receptura za smjesu za injektiranje odreĎuje se laboratorijski na osnovu prethodnih
ispitivanja od strane ovlaštene institucije za materijale koji će se upotrijebiti.

24
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Spravljanje smjese treba vršiti pomoću posebne miješalice – injektora, koji omogućuje
izradu tiksotropne cementne suspenzije – injekcijske smjese, te kontrolu pritiska
injektiranja. Injekcijska smjesa se miješa prisilno – mehanički.
Prethodnim ispitivanjima treba dokazati da predviĎena smjesa s vremenom povećava
zapreminu do 5-10%, te da postiţe čvrstoću koja odgovara zahtjevima za korišten
beton.
Tokom rada potrebno je kontrolirati svojstva injekcijske smjese uzimanjem uzoraka na
miješalici i na izlazu iz injektora. Ovi uzorci čuvaju se na gradilištu, za ispitivanje
tlačne čvrstoće. Ukoliko je razlika u čvrstoći uzoraka uzetih iz miješalice i na izlazu
injektora od 15%, to ukazuje na gubitak vode u transportu, odnosno da smjesa nema
dovoljnu sposobnost zadrţavanja vode, što treba odmah korigirati.
Potrebno je vršiti i provjeru komponenata od kojih se izraĎuje injekcijska smjesa. Sav
materijal treba biti pravilno uskladišten. Obzirom da se pri izradi smjese miješa više
komponenti, nuţno je drţati se odreĎenog redoslijeda doziranja i miješanja. Prvo se
izmiješaju suhe komponente s manjom količinom vode, kako ne bi došlo do grudanja
smjese, a zatim se dodaje potrebna količina vode za postizanje traţene konzistencije.

3.9. ISPITIVANJE GEOTEHNIČKIH SIDARA

Točnost pretpostavki geostatičkog proračuna geotehničkih sidara provodi se uz

pomoću probnih sidara. Potrebno je na prikladnim mjestima u svakom redu izvesti
minimum jedno probno sidro i testirati njegovu nosivost do sile sloma tla. Svako sidro
mora zadovoljiti vrijednost radne sile. Rezultate je potrebno u odgovarajućem obliku i
na vrijeme dostaviti kako bi analiza bila napravljen na zadovoljavajući način.
Odgovorni projektant obavlja interpretaciju rezultata kontrolnog ispitivanja. Na temelju
rezultata projektant odlučuje o stupnju tolerancije ili eventualno potrebnoj sanaciji.

Probno sidro
Ako su rezultati zadovoljavajući, nema potrebe za novim pokusnim sidrima. U slučaju
da probno sidro ne pokaţe dovoljnu nosivost, potrebno je promijeniti tehnologiju
izvedbe, te dokazati da novo pokusno sidro zadovoljava. Ispitivanje se provodi do
vrijednosti 1.5 × radne sile na kojoj se odrţava 15 minuta, nakon čega se sila spušta na
silu prednaprezanja i fiksira.

25
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Primopredajna sidra
Sva preostala sidra podvrgavaju se primopredajnom ispitivanju. U slučaju podzemne
garaţe ispitivanje se provodi 1.25 × radne sile na kojoj se odrţava 10 minuta, nakon
čega se sila spušta na silu prednaprezanja i fiksira.
Sila koja ostaje u sidru nakon primopredajnog testa, predstavlja silu prednaprezanja.
Ukoliko se praćenjem pomaka zaštitne konstrukcije utvrdi da je došlo do pomaka
konstrukcije izvan okvira predviĎenih proračunom, potrebno je promijeniti silu
prednaprezanja. Odluku o izmjeni veličine sila unesenih u geotehnička sidra, donosi
odgovorni projektant, uz suglasnost nadzornog inţenjera.

3.9.1. OPREMA ZA ISPITIVANJE GEOTEHNIČKIH SIDARA

Za ispitivanje geotehničkih sidara i ostvarivanje sile opterećenja koriste se

specijalne hidrauličke preše i hidrauličke pumpe.
Za test izvlačenja koristi se opremom za izazivanje opterećenja točnosti 2% od
maksimalne sile i ureĎajem za mjerenje aksijalnog pomaka glave sidra s hodom od 50
mm i točnosti 0,05 mm. Jedna urica koristi se za mjerenje pomaka glave sidra (slika a)
ili 2 do 3 za mjerenje oko mjerene glave (slika b). Mjesto za ispitivanje sidara mora biti
s malim odstupanjem od okomice ± 50. Mora biti osiguran aksijalni pravac izvlačenja
sidra, sila ne veća od 5 kN, brzina nanošenja 5 – 10 kN/min. Očitavanje sile očitava se u
intervalima od 5 kN ili 5 mm pomaka.

1. Sidro
2. UreĎaj za zahvatanje matice sidra
3. Okvir za prijem reaktivnih sila
4. Hidraulički cilindar
5. Mjerna urica s nosačima

Slika 16. Shematski prikaz uređaja za ispitivanje sidara

26
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Za ispitivanje sidara veće nosivosti potrebna je oprema za izazivanje opterećenja i

ureĎaj za mjerenje vlačne sile točnosti 0,2% od maksimalne vlačne sile. Za mjerenje
pomaka na glavi sidra i konstrukciji nuţna je referentna ravnina. Nakon završetka
radova na sidrenju geotehničke konstrukcije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja
sidara. Kontrolna ispitivanja izvode se na 3 – 6% od ukupnog broja sidara ovisno od
klase i nosivosti.

1. Armirano betonski blok

2. Sidro
3. Podloţna čelična ploča
4. Dinamometar
5. Hidraulički cilindar
6. Referentni blok
7. Mjerna urica s nosačem

Slika 17. Shematski prikaz ispitivanja geotehničkog sidra

Slika 18. Ispitivanje geotehničkog sidra

27
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

3.10. UPOTREBA GEOTEHNIČKIH SIDARA

Upotreba geotehničkih sidara dosta je u praksi raširena. MeĎutim sidra se

upotrebljavaju u slučajevima u kojima primjena drugih rješenja daje slabije rezultate.
To se prije svega odnosi na slučajeve u kojima bi moglo doći do rušenja konstrukcije, a
istu treba sačuvati, u slučajevima estetskih zahtjeva kada su u pitanju znatno povećani
troškovi ili u slučajevima u kojima se radovi ne mogu izvesti bez upotrebe sidara. Neke
konstrukcije se ne mogu zamisliti bez upotrebe sidra, kao kod visokih brana radi
formiranja povoljnih naponskih stanja u kritičnim zonama. To se prije svega odnosi na
osiguranje dobre suradnje temeljnog tla i objekta radi sprečavanja neţeljenih
deformacija kod hidrotehničkih konstrukcija kod kojih treba osigurati opću stabilnost
objekta na utjecaj uzgona ili klizanja, kada treba povezati nadograĎeni sa postojećim
dijelom nekog objekta, za preuzimanje hidromehaničke opreme te za osiguranje
stabilnosti objekata kod opterećenja na potres. Za zaštitu iskopa kod dubokih
graĎevinskih jama, za sanaciju nestabilnih padina i klizišta, sidrenje svodova u
podzemnoj izgradnji, sidrenje upornjaka kod mostova itd.

Slika 19. Sidreni blokovi Slika 20. Sidreni blok visećeg mosta
na kamenoj padini

Slika 21. Sidrenje za preuzimanje Slika 22. Sidrenje građevinske jame

sila uzgona

28
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

3.11. ZAŠTITA GEOTEHNIČKIH SIDARA

Sidra treba da budu projektirana i izvedena tako da obavljaju svoju funkciju za

čitavo vrijeme trajanja objekt. Stoga sidra moraju biti izgraĎena tako da predstavljaju
trajne i sigurne elemente graĎevine. Da bi se sve to postiglo, moraju se osigurati
slijedeći parametri:
 vijek trajanja sidra mora biti jednak ili veći od trajanja objekta
 uvid u stanje sidra mora biti dostupan u bilo kojem vremenskom periodu
 eventualni prijevremeni prestanak funkcioniranja sidra mora se pravovremeno
otkriti tako da ostane dovoljno vremena za evakuaciju ugroţenog osoblja i
zamjenu neispravnog sidra.
Dugoročna sigurna i trajna sidra izraĎena iz visokokvalitetnog čelika su samo ona koja
su u potpunosti i trajno zaštićena od prodiranja vode i kod kojih tu zaštitu i nosivost
moţemo provjeriti u svakom trenutku.
Visokokvalitetni čelici su, u pogledu svojih mehaničkih osobina, najzahvalniji materijal
za sidrenje konstrukcije. Razlika izmeĎu visokokvalitetnih čelika koji se upotrebljavaju
za sidra i čelika koji se upotrebljavaju za armaturu, ima za posljedicu da antikorozivna
zaštita, izvedena pomoću cinčanja ili katodne zaštite, kod geotehničkih sidara vrlo brzo
otkazuje i u eksploataciji konstrukcije ne štiti sidra od propadanja. Pojavu i djelovanje
elektrolitskih procesa moţe se spriječiti samo sa trajnom izolacijom koja štiti kompletno
sidro od prodiranja vode. Nedostatak čelika vidi se u tome što ima tendenciju da se vrati
na najniţi oblik energije čeličnih oksida. Taj nedostatak prouzrokuje i omogućava
početak procesa korozije. Raspadanje čelika nastaje kao posljedica različitih vrsta
korozije. Obični čelici koji se upotrebljavaju za armaturu te visokokvalitetni čelici koji
se upotrebljavaju za sidra izloţeni su različitim vrstama korozije.
Površinska korozija se razvija na nezaštićenoj površini čelika sa dovoljnim postotkom
vlaţnosti zraka. Iz svega navedenog slijedi da se za osiguranje sigurnosti sidra i čelika
za prednaprezanje, moraju izvesti postupci koji garantiraju trajnu zaštitu protiv utjecaja
korozije i sprečavaju pojavu najmanjeg oštećenja koji moţe prouzrokovati stvaranje
korozije. Radi toga zaštiti od utjecaja korozije treba posvetiti posebnu paţnju kod
transporta, ugraĎivanja i u toku eksploatacije objekta.

29
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Osnovna načela antikorozivne zaštite sidara i prednapetih kablova su:

 spriječiti dostup agresivnih medija (vode),
 spriječiti električni kontakt sa objektom
 osigurati mogućnost kontrole.
Dosta su česta oštećenja polietilenskih zaštitnih cijevi koja su nastajala od nesavjesnog
rukovanja na gradilištu odnosno prevelikih deformacija vezne duţine sidra kod probnog
prednaprezanja. Pri radu sa sidrima mora se uzeti u obzir činjenica da samo jedno
oštećenje plastične zaštitne cijevi moţe dovesti do toga da sidro postane makroelement
sa odgovarajućim električnim tokom. Intenzitet električnog toka zavisi od razlike
potencijala koji nastoje izmeĎu glave sidra koja je električno povezana sa objektom i
temeljnim tlom u području oštećenog mjesta. Zaštita korozije mora biti i u slobodnoj i
u sidrišnoj dionici sidra, ali i svim ostalim dijelovima sidra kao što su prijelazi izmeĎu
tih dionica, glava sidra, spojevi i sl. Slobodna dionica štiti se cijevi koja je na kraju
zabrtvljena , a omogućava slobodno deformiranje čeličnog članka. Prostor unutar cijevi
ispuni se masom koja u zajednici sa oblogom štiti slobodnu dionicu. To mogu biti
cementni mort, masnoća, katranske emulzije, razni premazi i sl. Sidrišnu dionicu štiti
injekcijsko sidrišno tijelo koje je od cementnog morta s dodacima. Kako je to tijelo
napregnuto na vlak preporučuju se sidra sa zaštitnom košuljicom. Košuljica je valovita i
sila trenja se prenosi iz unutarnje na vanjski dio tijela.
Sidra moraju imati vanjski zaštitni omotač iz tvrdoga polietilena koji se mora nalaziti na
čitavoj duţini prednapregnutog oštećenja koja mogu nastati pri transportu, ugraĎivanju i
injektiranju. U cilju sigurnog odvajanja glave za sidrenje od armature objekta ugraĎuje
se izolacijska ploča izmeĎu ploče za sidrenje sidra i objekta koji se sidra. Veza izmeĎu
sidrišne dionice sa zaštitnim ovojem cijevi mora biti vodonepropusna. Prazan prostor,
koji se nalazi izmeĎu objekta koji se sidri i zaštitne cijevi za sidrenje, mora se
injektirati. Nezabetonirane glave sidara koje sluţe za kontrolu i mjerenje treba zaštititi
sa zaštitnim kapama. Ove kape ne smiju biti pocinčane nego zaštićene na koroziju sa
premazima koji su električno neutralni prema čeliku.

30
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4. IZRADA GEOTEHNIČKIH SIDARA PODZEMNE

GARAŽE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARAŽDINU

4.1. KONCEPCIJA RJEŠENJA ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME

PODZEMNE GARAŽE NA KAPUCINSKOM TRGU U VARAŽDINU

Slika 23. Građevinska jama podzemne garaže na Kapucinskom trgu

Zaštitna konstrukcija izvodi se za potrebe izvoĎenja podzemnih etaţa predmetne

graĎevine i ima funkciju osiguranja suhe graĎevinske jame, te zaštite bokova
graĎevinske jame od pritiska tla, susjednih graĎevina i prometa, te pritiska podzemne
vode.

U drugom poglavlju detaljno je navedeno da se zaštita graĎevinske jame podzemne

garaţe sastoji od:
• Armiranobetonska dijafragma je debljine 60 cm i povezana je s naglavnom
gredom visine 80 cm i širine 65 cm. Dubina dijafragme je 14,30 m, odnosno, dno
dijafragme se nalazi na koti 154,60 m.n.m.
• Geotehnička sidra ukupne duljine 14,5 m, sa duljinom sidrišne dionice 8,0 m i
slobodne dionice 6,5 m.

31
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

• Mlaznoinjektirani stupnjaci promjera 160 cm izvode se u dnu graĎevinske

jame duljine 3,0 m, tako da se preklapaju i čine nepropusni čep materijala.

Radovi na izvedbi zaštite iskopa sastoje se od slijedećih aktivnosti:

• pripremnih radova,
• izrade radnog platoa,
• izvedbe uvodnog kanala,
• iskopa za dijafragmu,
• izrade i ugradnju armature
• pripreme i ugradnje betona
• odbijanja vrha dijafragme
• izrade naglavne grede
• iskopa za izvedbu sidara i probnog crpljenja
• probnog crpljenja,
• izvedbu sidara,
• izvedbu mlaznog injektiranja,
• kontrole kvalitete i uspješnosti mjera,
• nadzora i izvješća o izvedenim radovima.

Redoslijed izvedbe radova:

Radovi na izvedbi zaštitne konstrukcije i brtvljenja dna graĎevinske jame izvest će se

slijedećim redoslijedom:

1. formiranje radnog platoa za izvedbu dijafragme na koti 170,00 m.n.m.

2. izvedba elemenata armiranobetonske dijafragme debljine 60 cm,
3. iskop do kote 168,00 m.n.m. i formiranje platoa za izvedbu sidara
4. izvedba mlaznoinjektiranih stupnjaka za brtvljenje dna graĎevinske jame, te
izvedba probnog crpljenja
5. izvedba geotehničkih i štapnih sidara
6. izvedba iskopa sa sukcesivnim crpljenjem podzemne vode

32
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4.2. GEOTEHNIČKA SIDRA

Izvedbenim projektom predviĎena je ugradnja geotehničkih sidara BBR CONA

SOL tip 706 (5∅0,6").

Radovi na izvedbi sidara teći će slijedećim redoslijedom:

 pripremni radovi (radionička izrada sidara) i transport istih,
 bušenje,
 ugradnja sidara,
 injektiranje sidrišne i slobodne dionice,
 prednaprezanje sidara,
 dopinjanje sidara

Projektom je odreĎeno da će se sidra izvoditi na visini od – 3.5 m od kote terena 0.00..

Geotehnička sidra su ukupne duljine 14,5 m, sa duljinom sidrišne dionice 8,0 m i
slobodne dionice 6,5 m. Na sjevernoj strani izvode se geotehnička sidra velike nosivosti
jednakih karakteristika, kao i na preostale tri strane graĎevinske jame. To su sidra ST
1650/1860, 4 sajle, promjera 0.6” mm jednaka za pokusno i sva ostala radna sidra.
Koristi se 6 vijaka tipa FAZ 20/30 A4 (slika).

Slika 24. Vijak tipa FAZ 20/30 A4

Projektna nosivost vijka FISCHER FAZ 20/30 A4 na djelovanje posmične sile

VRd = 61.6 kN
Projektna vrijednost posmične sile po jednom vijku
Vd = 1.25×285/6 = 59.4 kN < VRd = 61.6 kN

33
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4.2.1. SVOJSTVA MATERIJALA KORIŠTENIH KOD

GEOTEHNIČKIH SIDARA

Navedena sidra sastoje se od pojedinačnih strukova, koji se postupkom

hidrauličkog zaklinjavanja usidruju u čeličnu glavu. Osnovna svojstva materijala
strukova trebaju zadovoljavati standard ASTM A416, BS 5896, (Euronorm 138). Za
materijal ugraĎen u sidra izvoĎač sidara mora imati propisane certifikate kojima se
dokazuje kvaliteta čelika.

Nominalni promjer struka je:

1. promjer uţeta d = 0,60"
2. vlačna čvrstoća fy= 1860 N/mm2
3. granica popuštanja fy= 1500 N/mm2
4. površina A = 150 mm2
5. granična vlačna sila Fu = 279,00 kN
6. modul elastičnosti E = 185 –210 kN/mm2.

Cement - Za pripremu injekcione smjese treba koristiti cement klase 45. Cijelu
potrebnu količinu cementa treba pribaviti od istog proizvoĎača.

Aditivi - U injekcijskoj smjesi se preporuča dodati sredstvo za povećanje volumena

smjese tokom vezivanja. Povećanje volumena treba biti 5-10%. Aditivi trebaju imati
atest proizvoĎača, a provjerava ih se i u kontrolnoj smjesi. Ako proizvoĎač daje
recepturu za korištenje aditiva, treba je se pridrţavati.

Radionička izrada sidara - Standardni postupak izrade geotehničkih sidara po sistemu

BBR CONA SOL sastoji se od slijedećih radni operacija:

 rezanje strukova na potrebnu duljinu,

 izrada kabela – montaţa elemenata sidara na točno odreĎen broj strukova u
snopu

34
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

 premazivanje strukova u slobodnoj dionici mašću i navlačenje cijevi PEHD na

svaki struk izrada kabela.

4.2.2. RADOVI POTREBNI PRIJE SAME UGRADNJE SIDARA

Geodetski radovi – nakon što je izvedena dijafragma i potreban iskop, potrebno je

poloţajno i visinski odrediti mjesto ugradnje sidara u skladu s odgovarajućim
poloţajima kućišta sidara.

Priprema gradilišta - pripremiti lokaciju za izvedbu sidara veţući se na prethodno

izvršene radove. Pogodnom organizacijom rada treba omogućiti nesmetan pristup
predviĎene mehanizacije kao i dopremu odgovarajućeg materijala i opreme.

Plan rada - IzvoĎač treba izraditi plan rada, kako bi se radovi na izvedbi geotehničkih
sidara izvodili potrebnom dinamikom u skladu s projektom i tehničkim uvjetima
izvoĎenja.

Priprema injekcijske smjese - Injekcijska smjesa se spravlja od cementa, vode i

dodataka. Konzistencija gotove smjese treba odgovarati tehnologiji injektiranja. Kod
odreĎivanja potrebne količine vode i konzistencije svjeţe smjese treba voditi računa o
načinu ugraĎivanja.

Smjesa za injektiranje treba imati slijedeća svojstva:

- dobra sposobnost tečenja,
- dobru obradivost,
- malo otpuštanje vode,
- sposobnost bubrenja od 5% do 10%,
- čvrstoću uzorka na pritisak koja odgovara C 25/30,
- razliku čvrstoće uzorka na miješalici i izlazu injektora do 10%.

Obradivost, sposobnost tečenja, zadrţavanje vode i bubrenje injekcijske smjese postiţe

se izradom sastava i upotrebom dodataka.

35
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Svojstva injekcijske smjese

Injektiranje se izvodilo smjesom čiji je orijentacioni sastav sljedeći:
 cement aktivnosti PC45
 dodatak za bubrenje (IKATON - 0,3% od mase cementa uz vodocementni faktor
0,42 ili FLOWCABALE, 3-5% od mase cementa).
 dodatak za ugradljivost
 dodatak za ubrzano vezivanje (MELEMENT ili slično)
 odnos cement:voda = 1 : 0,4÷0,6

Unutar armaturnih koševa prilikom izgradnje dijafragme ostavljeni su utori kroz koje će
se ugraĎivati sidra, prikazano na slici 25.

Slika 25. Ostavljena tzv. kučišta u armaturnim koševima za geotehnička sidra

36
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4.2.3. BUŠENJE

Vlačni element sidra ulaţe se u prethodno izvedene bušotine. Dubina bušotina

treba biti takva da po ulaganju sidra ostane od kraja sidra do dna bušotine min. 0,50 m.
S prethodno pripremljenog platoa izvode se kose bušotine završnog promjera ∅160 mm.
Prije i tijekom bušenja treba punu paţnju obratiti pripremama u cilju da se odrţi zadani
smjer, nagib i promjer bušotine. Bušenju se moţe pristupiti tek kad je izvršena provjera
da je bušaći stroj pravilno centriran i usmjeren kroz uvodnu cijev.
Bušenje se izvodi rotacionom ili rotaciono – udarnom bušilicom sa zračnim iznošenjem
nabušenog materijala u šljunku. Za provoĎenje uspješnog injektiranja potrebno je
dobro pročistiti bušotinu, odabrati adekvatnu smjesu za injektiranje, te odrediti
kvantitativni reţim injektiranja.

Slika 26. Izrada bušotina za ugradnju sidara

37
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Za injektiranje je korištena oprema sa slijedećim karakteristikama:

 bušača garnitura treba biti tako opremljena da omogući bušenje do max. duljine
od 25 m uz mogućnost istodobnog zacjevljivanja s napredovanjem bušenja,
 injektor s mogućnošću neprekidnog rada kapaciteta od min. 10 l/min pritiska 20
bara,
 samoregulirajući manometar koji treba automatski biljeţiti čitav proces
injektiranja bez prekida (mora imati podjelu od 100 kN/m2 s mogućnošću čitanja
na skali do max. 20 bara).

Injektiranju se pristupa nakon što je ugraĎeno sidro.

4.2.4. UGRADNJA I INJEKTIRANJE SIDARA

Odmah po završenom bušenju obavljaju se svi potrebni radovi kako bi se u

kontinuitetu pristupilo ugradnji vlačnog elementa i injektiranju. Po završenoj izradi
bušotine ulaţe se nosivi vlačni element od visokovrijednog čelika koji treba biti
postavljen centrično, te je potrebno taj poloţaj zadrţati do kraja injektiranja. Nakon
ugradnje vlačnog elementa sidra pristupa se izradi brtve tako da se brzovezujućim
mortom napravi čep debljine 10 – 20 cm, kroz koji prolaze cjevčica za injektiranje i
kratka cjevčica za odzračivanje.

Izvodi se u više radnih postupaka:

1. ispunjavanje cijevi injekcijskom smjesom, s ušća bušotine,
2. izvlačenje zaštitne cijevi od početka sidrišne dionice,
3. primarno injektiranje kroz zaštitnu cijev od postizanja pritiska od cca 5 bara,
4. voĎenje zaštitne cijevi,
5. postavljenje brtvenog sklopa na uvodno kućište,
6. sekundarno injektiranje sidrišne dionice kroz cijev za injektiranje,
7. ispiranje injekcijske smjese unutar uvodnog kućišta.

38
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Injektiranje sidra provodi se nakon što je ono poloţeno u bušotinu i paralelno, pomoću
posebne miješalice – injektora, koji omogućuje izradu tiksotropne cementne
suspenzije – injekcijske smjese, te kontrolu pritiska injektiranja. Pritisak injektiranja
treba mjeriti kontinuirano, manometrima s podjelom na 0,1 bara, postavljenim na
injekcijsku pumpu i injekcijski vod kod ušća bušotine.
Nakon što se izvrši zapunjavanje sidrišne dionice propisanom injekcijskom smjesom,
pojava injekcione smjese na ušću bušotine, pritisak injektiranja treba postepeno podizati
do završnog pritiska injektiranja koji iznosi 5 bara za prvi red sidara, odnosno 6 bara za
ostala sidra. Navedeni završni pritisak potrebno je odrţavati min. 10 minuta. Utrošak
ugraĎene smjese treba biti kontrolira, veći od 10% i manji od 100% povećanog idealnog
volumena sidrišne bušotine.

Slika 27. Izrada brtve pomoću čepa od brzovezujućeg morta debljine 10 – 20 cm

39
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

4.2.5. PREDNAPREZANJE SIDARA

Prednaprezanju sidara moţe se pristupiti najmanje 7 dana nakon provedenog

injektiranja sidrišne dionice, odnosno nakon što je smjesa za injektiranje sidrišne
dionice dosegla čvrstoću od min. 30 MN/m2. Točan trenutak prednaprezanja odredi se
na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja injekcijskih smjesa. Spomenuto
prednaprezanje predstavlja i primopredajno ispitivanje sidra, čime se kontrolira i
uspješnost izvedenih sidara. Prednaprezanje se izvodi u dvije faze. U prvoj fazi sidro se
zateţe do predviĎene vrijednosti kojom se dokazuje da sidro moţe preuzeti projektiranu
radnu silu. Nakon toga, sila u sidru se otpušta, te konačno zateţe na silu prednaprezanja.

Upotrebljena su sidara ∅ 0,6" sa A=150 mm2.

a) probna sidra
odabrano 5 sidara ∅ 0,6"

Slika 28. Prednaprezanje probnog sidra PS1

40
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Koriste se geotehnička sidra ∅ 0.6" s A = 150 mm2.

4.2.5.1. PROBNA SIDRA

odabrano 4∅0.6"

Slomna sila odabranih geotehničkih sidara: NS = 4 × 279 = 1116 kN

Dozvoljena maksimalna sila u sidru s obzirom na površinu kabela:

Na = 0,75 × 1116 = 837 kN

Granica razvlačenja definirana je naprezanjem od fy = 1500 N/mm2, pa se dobivaju

slijedeće sile razvlačenja:

Ny = 600 × 1,5 = 900 kN

Intezitet sile koja ne smije biti prekoračena tijekom ispitivanja:

maksNp = 0,95 × 900 = 855 kN > 580 * 1,5 = 870 kN

Slika 29. Odabrano probno sidro PS-1

41
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Tablica 1. Program ispitivana pokusnog sidra (Np sila prednaprezanja 450 kN)

Program ispitivanja pokusnog sidra

FAZA Sila naprezanja
(kN)
1 150
2 20
3 150
5 300
6 450
7 575
8 675
9 350
10 20
11 Np
UKUPNO TRAJANJE
Vrijeme Odrţavanje sile uz
postizanja sile u očitanje pomaka
sidru
(min) (min)
2 5
2 5
3 10
3 10
3 10
3 10
3 15
3 5
3 5
3 10
113 min

4.2.5.2. RADNA SIDRA

odabrano 4 sidara ∅ 0,6"

Slomna sila odabranih geotehničkih sidara:

NS = 4 × 279 = 1116 kN

Dozvoljena maksimalna sila u sidru s obzirom na površinu kabela:

Na = 0,75 × 1116 = 837 kN

Granica razvlačenja definirana je naprezanjem od fy = 1500 N/mm2, pa se dobivaju

slijedeće sile razvlačenja:
Ny = 600 × 1,5 = 900 kN

Intezitet sile koja ne smije biti prekoračena tijekom ispitivanja:

maksNp = 0,95 × 900,0 = 855 kN

42
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Tablica 2. Program ispitivanja radnih sidara(Np sila prednaprezanja 450 kN)

Program primopredajnog ispitivanja radnih sidara

Sila naprezanja Vrijeme Odrţavanje sile
FAZA postizanja sile u (uz očitanje
sidru pomaka)
(kN) (min) (min)
1 150 do1 3
2 20 do 1 3
3 150 do 1 3
4 300 do 1 3
5 450 do 1 3
6 575 do 1 10
7 20 do 1 3
8 Np do 1 5
UKUPNO TRAJANJA 41 min

4.2.5.3. KORIŠTENA OPREMA ZA PREDNAPREZANJE SIDARA

Za ostvarenje sile opterećenja koristile su se specijalne hidrauličke preše

kapaciteta min. 1000 kN i hidrauličke pumpe (Proceq SP 20). U sklopu preše i pumpe
trebaju biti ispravni i baţdareni mjerni instrumenti (manometar, dinamometar i
milimetarsko mjerilo na klipu). Pored navedenog, u sustavu mjernih sklopova trebaju
nalaze se i dvije mikroure učvršćene na nepomičnoj podlozi, pomoću kojih će se
očitavati pomaci dijafragme u smjeru sidra, na mjestu sidrišne ploče. Oslonci nosača
mikroure moraju biti min 2,0 m udaljeni od sidra.

Oprema za primopredajno ispitivanje i prednapinjanje sastoji se od:

1. specijalnih hidrauličkih preša kapaciteta min. 1000 kN
2. hidrauličke pumpe, Proceq SP -20,
3. mjerni instrumenti (manometri i dinamometri),
4. mikroura učvršćena na nepomičnoj podlozi pomoću koje se očitavaju pomaci
snopa čeličnog struka u smjeru sidra.

43
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 30. Mjerenje pomoću dinamometra

Slika 31. Instrumenti za ispitivanje geotehničkih sidara

44
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 32. Ispitivanje geotehničkih sidara

45
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 33. Ispitivanje geotehničkih sidara

Slika 34. Zaklinjavanje geotehničkih sidara

Slika 35. Red izvedenih i prednapregnutih geotehničkih sidara

46
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Slika 36. Izvedena i prednapregnuta geotehnička sidra

4.2.5.4. EVIDENCIJA POMAKA TIJEKOM ISPITIVANJA SIDARA

Na početku ispitivanja potrebno je registrirati slijedeće podatke:

1. oznaka i poloţaj sidra (s odgovarajućom skicom),
2. vrijeme početka prednaprezanja,
3. slobodni hod preše.

Nakon toga potrebno je kontinuirano pratiti:

1. vrijeme
2. opterećenje (dinamometar, manometar)
3. pomak klipa preše
4. pomak snopa čeličnog struka
Pomaci se očitavaju u slijedećim vremenskim razmacima od nanošenja sile: 0, 1, 2, 3, 5
i 10 minuta, dakle do kraja maksimalnog trajanja odrţanja sile.

47
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

5. ZAKLJUČAK

Ovim radom nastojalo se dokazati da su geotehnička sidra vaţan element pri

rješavanju problema u geotehničkom inţenjerstvu. Ona su vrlo često neophodan uvjet
za očuvanje stabilnosti graĎevinske jame. Osiguravaju neţeljene vertikalne i
horizontalne deformacije te sprečavaju da ne doĎe do geotehničkog sloma. Danas je
široka upotreba geotehničkih sidara, ne samo u graĎevinskim jama već i za stabilizaciju
pokosa, stabilizaciju pojedinih dijelova stijena, slojeva koji su potencijalno nestabilni,
lica kosina koja su sklona trošenju, ali i usjeka dubokih graĎevinskih jama uz postojeće
graĎevine odnosno njihove temelje. U radu je dana klasifikacija sidara, opisani su sami
dijelovi sidara od kojih su najvaţniji sidrišna i slobodna dionica. Opisana je upotreba
sidara, njihova primjena ali i njihova zaštita, prvenstveno zaštita od korozije.

Na konkretnom primjeru podzemne garaţe na Kapucinskom trgu u Varaţdinu

prikazana je primjena svega prethodno opisanog u razradnom dijelu diplomskog rada.
Zaštitna konstrukcija graĎevinske jame ima funkciju osiguranja rada u suhom (bez
vode). Štiti bokove graĎevinske jame od horizontalnih pritisaka nastalih djelovanjem
vlastite teţine tla te opterećenja susjednih objekata, prometa i djelovanja podzemne
vode.

Projektom predviĎena zaštitna konstrukcija graĎevinske jame buduće podzemne

garaţe na Kapucinskom trgu u Varaţdinu sastoji se od armiranobetonske dijafragme po
obodu jame, od mlaznoinjektiranih stupnjaka u dnu jame radi brtvljenja njenog dna, te
geotehničkih sidara. U ovom radu glavni naglasak pri zaštiti graĎevinske jame dan je
geotehničkim sidrima. Tijekom izrade ovog rada došlo je do dotičnih promjena u
odnosu na početni glavni projekt. Brtvljenje dna nije bilo potrebno zbog odreĎenih
okolnosti, što je posebna i opširnija tema i u ovom radu se ne spominje. Projektom je
predviĎena ugradnja geotehničkih privremenih i probnih sidara. Potrebno je naglasiti da
veliku vaţnost imaju i ispitivanja probnih sidara prije same ugradnje geotehničkih
sidara kako bi se na vrijeme uočile moguće anomalije. Probna sidra su tijekom
ispitivanja izdrţala sile propisane protokolom napinjanja. Uspješnim napinjanjem
probnih sidra dokazano je da projektom predviĎena tehnologija izvedbe sidara
zadovoljava. Ostala geotehnička sidra bila su podvrgnuta primopredajnom ispitivanju.

48
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

Danas je sve veća potreba i zanimanje za izgradnju što zanimljivijih i

neobičnijih objekata koji postaju sve veći izazov za svakog projektanta. U današnjim
prenapučenim gradovima više nema mnogo mjesta za izgradnju standardnih nadzemnih
objekata, već se izgradnja objekata premješta u podzemlje. Samim time i tehnologija s
vremenom postaje sve modernija i preciznija ali najvaţnija uloga svakog projektanta
ostaje ista; a to je osigurati sigurnost same graĎevine, okolnih objekata i ljudi.
Geotehnička sidra su neophodna da bi se to postiglo, stoga će njihova uloga i primjena i
u budućnosti biti velika na onim mjestima gdje je njihova izvedba moguća.

49
PRIMJER ANALIZE I IZRADE GEOTEHNIČKIH SIDARA KOD ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME
Kristina Srnec

LITERATURA:

1) Conex d.o.o; Glavni projekt zaštite graĎevinske jame javne podzemne

garaţe na Kapucinskom trgu u Varaţdinu, Zagreb, rujan 2010.

2) Geokod d.o.o; Izvedbeni projekt javne podzemne garaţe na Kapucinskom

trgu u Varaţdinu, Zagreb, lipanj 2011.

3) Društvo graĎevinskih inţenjera i tehničara Zagreb, Društvo za mehaniku

stijena i podzemne radove Hrvatske, Društvo za tunele i podzemne
konstrukcije Hrvatske, Geotehnička sidra i sidrene konstrukcije, Sveučilišna
naklada Liber, Zagreb, svibanj 1987.

4) Nonveiller E; Mehanika tla i temeljenje graĎevina, Školska knjiga,

Zagreb, 1979.

5) Arbanas. Ţ, Kovačević M.S., Szavits - Nossan V; Kontrola kvalitete štapnih

sidara, GraĎevinar 57, 2005.

6) Arbanas, Ţ; Utjecaj štapnih sidara na ponašanje stijenske mase pri izvedbi

visokih zasjeka, magistarski rad, GraĎevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
2002.

7) Roje – Bonacci.T; Potporne graĎevine i graĎevne jame, GraĎevinsko

arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2005.

8) Zelenika M; Tehnologija izrade bušotina, Sveučilište u Zagrebu Geotehnički

fakultet,Varaţdin, prosinac 1995.

9) Soldo.B; Skripta iz Temeljenja 2; Sveučilište u Zagrebu Geotehnički

fakultet, Varaţdin, 2010.

50