Marija Biskup Diplomski

Sveučilište u Zagrebu
Geotehnički fakultet
Marija Biškup
EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA PLOVNIM BAGEROM
Diplomski rad
Varaždin, 2012.
Sveučilište u Zagrebu
Geotehnički fakultet
Diplomski rad
EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA PLOVNIM BAGEROM
KANDIDAT: MENTOR:
Marija Biškup Prof.dr.sc. Josip Mesec
Varaždin, 2012.
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................... 1
2. EKSPLOATACIJSKO POLJE GRAĐEVNOG ŠLJUNKA I PIJESKA „PRODI“ ............. 2
2.1. Zemljopisno – gospodarske značajke istražnog prostora ............................................... 2
2.2. Morfološko-hidrogeološke i klimatske prilike područja ................................................ 3
2.3. Geološka građa ležišta .................................................................................................... 5
2.4. Opis ležišta ...................................................................................................................... 6
2.5. Geneza ležišta .................................................................................................................. 6
2.6. Tektonika ležišta ............................................................................................................. 7
2.7. Hidrogeološke značajke ležišta ....................................................................................... 7
2.8. Inženjersko-geološke značajke ležišta ............................................................................ 8
3. ISTRAŽNI RADOVI ............................................................................................................ 9
3.1. Metode istraživanja ........................................................................................................ 9
3.1.1. Opis istražnih radova ............................................................................................... 9
3.1.2. Analiza ostvarene učinkovitosti istraživanja ............................................................ 9
3.2. Kakvoća mineralne sirovine ......................................................................................... 10
3.2.1. Analiza mogućnosti oplemenjivanja mineralne sirovine ........................................... 10
3.3. Rezerve pijeska i šljunka u eksploatacijskom polju „Prodi“......................................... 11
4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA RJEŠENJA IZVOĐENJA RUDARSKIH RADOVA ....... 13
4.1. Ograničenje eksploatacijskog polja s geomehaničkom analizom stabilnosti............... 13
4.2. Obračun i analiza otkopnih količina šljunka i pijeska i jalovine u eksploatacijskom
polju „Prodi“ ........................................................................................................................ 15
4.3. Kapacitet proizvodnje i trajanje eksploatacije ............................................................. 16
4.4. Faze radova obzirom na način otvaranja,utovar i transport ......................................... 17
4.5. Dinamika izvođenja i vremenski plan radova .............................................................. 23
4.6. Razmještaj pratećih objekata na eksploatacijskom polju ............................................. 24
4.7. Odvodnjavanje i zaštita od površinskih i podzemnih voda .......................................... 27
4.8. Tehnologija izvođenja rudarskih radova i organizacija rada na otvaranju,.................. 27
otkopavanju, utovaru i oplemenjivanju ................................................................................ 27
4.8.1. Otkrivanje ležišta buldozerom .............................................................................. 28
4.8.2. Otkopavanje građevinskog pijeska i šljunka ......................................................... 30
4.8.3. Doziranje pijeska i šljunka u oplemenjivačko postrojenje te utovar u kamione ... 38
4.8.4. Odvoz oplemenjenog šljunka i pijeska iz ležišta .................................................. 40
4.9. Oplemenjivanje ............................................................................................................. 41
4.10. Zbrinjavanje tehnološkog otpada ............................................................................... 42
4.11. Rješenje rasvjete, signalizacije i sistema veza ........................................................... 43
4.12. Zaštita okoliša ............................................................................................................ 44
4.13. Uređenje otkopanog prostora ..................................................................................... 49
4.14. Prikaz potrebne radne snage na kopu ......................................................................... 50
4.15. Prikaz utroška glavnog potrošnog materijala i energenata......................................... 51
5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 52
LITERATURA ......................................................................................................................... 53
SAŽETAK ................................................................................................................................ 54
PRILOZI................................................................................................................................... 55
Eksploatacija šljunka i pijeska plovnim bagerom
1. UVOD
Za razliku od drugih tipova razvojnih djelatnosti, mineralne sirovine moguće je

proizvoditi samo na mjestima gdje one postoje. Stoga lokacije za eksploataciju ovise o
geološkom sastavu područja. Prihvaćanje određenog prostora kao potencijalnog za
eksploataciju mineralne sirovine ovisi o nizu faktora, od ekonomskih do ekoloških.
Na području Međimurske županije stijene su nosioci raznih mineralnih sirovina s
ekonomskom vrijednošću. Ležišta mineralnih sirovina, kao i eksploatacijska polja pojedinih
mineralnih sirovina, svrstana su u nekoliko cjelina: energetske mineralne sirovine
(ugljikovodici i ugljen), ciglarske gline, pijesci i šljunci i zlatonosni pijesci i šljunci.
Najstarije naslage u jezgri Međimurskih gorica su kolektorske stijene ugljikovodika i
geotermalnih voda. Ciglarske gline su pleistocenske starosti, uglavnom pripadaju lesolikim
naslagama. Građevni šljunci i pijesci (kvartar) dio su holocenskih aluvijalnih naslaga,
prvenstveno Drave, a zatim i Mure. Uz desnu stranu Mure nalazimo starije šljunke i pijeske
slabije kvalitete.
Površina potencijalnih prostora koji zahvaćaju građevni šljunak i pijesak bez
ograničenja navedenih u odredbama Prostornog plana županije iznosi 454,62 km2 (geološki
potencijal), a s ograničenjima 90,62 km2 (ograničeni potencijal).
Studijom utjecaja na okoliš i drugim relevantnim dokumentima treba utvrditi način
eksploatacije, te odrediti i provesti koncept sanacije, oblikovanja i prenamjene devastiranih
prostora zavisno o lokaciji objekta i prihvatljivim mogućnostima okoliša.
Eksploatacija šljunka i pijeska zastupljena je u područjima uz tokove rijeka Mure i
Drave. Na tim prostorima Međimurske županije aktivno je jedanaest eksploatacijskih polja
koja sadrže 19% hrvatskih rezervi šljunka i pijeska. Njihovom eksploatacijom u pravilu
nastaju vodene površine, za koje je osobito važno njihovo oblikovanje, kao i svrsishodna
prenamjena nakon prestanka eksploatacije. Na eksploatacijskim poljima urbanih zona, gdje se
već dugo eksploatiraju građevni pijesak i šljunak, treba završno oblikovati jezerski, obalni i
priobalni pojas za svrsishodnu prenamjenu.
U ovom radu stavljen je naglasak ne eksploataciju šljunka i pijeska iz eksploatacijskog
polja „Prodi“ u Čakovcu, kao i na količine eksploatiranog šljunka i pijeska, njihove rezerve i
kvalitetu. Također su uzete u obzir faze radova u odnosu na otvaranje, utovar i transport
različitim vrstama strojeva, te njihovo oblikovanje nakon završene eksploatacije na tom
prostoru.
1
2. EKSPLOATACIJSKO POLJE GRAĐEVNOG ŠLJUNKA I PIJESKA

„PRODI“
2.1. Zemljopisno – gospodarske značajke istražnog prostora
Istražni prostor „Prodi“ nalazi se 7 km južno od Čakovca na području grada Čakovca u

Međimurskoj županiji (Slika 1).
Slika 1. Zemljopisni smještaj eksploatacijskog polja „PRODI“
Smješteno je u Donjem Međimurju, u prostranoj dravskoj nizini, 500 m jugozapadno

od naselja Novo Selo na Dravi, odnosno uz lokalni makadamski put koji se proteže duž
sjevernog ruba akumulacijskog jezera HE Čakovec (Varaždinskog jezera). Prostor predstavlja
šumsko područje 7. klase.
Gospodarsku osnovu županije predstavljaju poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo, promet,
industrija i malo poduzetništvo. Poljoprivredno zemljište pokriva 74% površine županije, a
šume oko 12%. Oranice, livade i pašnjaci nalaze se pretežno u donjem Međimurju, dok su
2
vinogradi i voćnjaci uglavnom vezani za brežuljkasto gornje Međimurje. Razvijena je

poljoprivreda, vinogradarstvo i stočarstvo. Međimurje je regija koja je po agrarnim
djelatnostima iznad nacionalnog prosjeka. Važne privredne grane su metalo-prerađivačka
industrija, građevinarstvo i rudarstvo, drvna industrija (proizvodnja namještaja) i drugo.
Što se tiče prirodnih bogatstva, osim „neiscrpnih“ rezervi sirovina za građevinsku
industriju (šljunci, pijesci i ciglarske gline) i hidro-energetskog potencijala, spominju se nafta,
zemni plin, termo-mineralni izvori, ugljen i zlato. Iako je Međimurska županija po površini
najmanja u RH, zbog svoje geološke građe, sudjeluje u iskopu šljunka i pijeska s 18 % od RH,
a u rezervama s 19% u odnosu na RH. U razdoblju od 1998. do 2004. godine eksploatacija
sirovine iznosila je 1-3% u odnosu na potvrđene eksploatacijske rezerve. Imajući u vidu i
procijenjene potencijalne rezerve koje se nalaze u sadašnjim eksploatacijskim poljima
moguće je planirati razvoj prerađivačke industrije.
Cestovna povezanost je vrlo dobra. U odnosu na RH i ostale županije (osim
Varaždinske) Međimurska županija ima najveću gustoću cestovne mreže od 750 m/km2. Osim
državnih, županijskih i lokalnih cesta postoji gusta mreža nerazvrstanih cesta. Čakovec je
važno željezničko čvorište koje ima 4 željeznička pravca: prema Varaždinu, prema Macincu i
Pragerskom (u Sloveniji), prema Murskom Središću i Lendavi (u Sloveniji), prema Kotoribi i
Nagykaniszsi (u Mađarskoj).
2.2. Morfološko-hidrogeološke i klimatske prilike područja
Istražni prostor „Prodi“ (163 m n/m) dio je Donjeg Međimurja koje karakterizira
nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja glavnih tokova (Nedelišće = 171
m, Kotoriba = 136 m). Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure. Istražni prostor
nalazi se u području starih rukavaca rijeke Drave.
Prirodna mreža vodotoka u Donjem Međimurju je slabo razvijena. Sve oborinske vode
dreniraju se s nekoliko umjetnih kanala i završavaju na istoku ulijevanjem u rijeku Muru.
Šire područje istraživanja u okviru aluvija Drave pripada, u hidrogeološkom smislu, tzv.
Varaždinskom vodonosniku. Uzdužna os mu se proteže od istoka prema zapadu. Osnovna
značajka vodonosnika je visoka prisutnost šljunaka u kojima je usječena površinska
hidrografska mreža i povećanje debljine naslaga idući od zapada prema istoku. Kod Petrijanca
neznatno premašuje 15 m, a zapadno između Vularije i Zamlake premašuje 110 m, da bi kod
3
Preloga dosegla 148 m. Hidraulička vodljivost, ovisno o sastavu vodonosnika, kreće se od

100 m/dan do 300 m/dan. Generalni smjer toka podzemne vode je paralelan s tokom rijeke
Drave. U bušotini kod Totovca ušlo se 70 m u te naslage (URUMOVIĆ i dr., 1990).
Klima područja je kontinentalna. Međimurje je reljefno otvoren prostor prema
Panonskoj nizini, pa su panonski utjecaji snažniji od alpskih. To se očituje u relativno vrućim
ljetima i hladnim zimama. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, pa
u ožujku mogu biti već visoke dnevne temperature. Česti su i štetni proljetni mrazovi, kao i
relativno visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima mogu pojaviti i nagle
oluje s jakim pljuskovima i tučama.
Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između 3oC i 18oC, a srednju temperaturu
višu od 10oC imaju četiri mjeseca u godini. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko
10oC. Najtopliji je mjesec srpanj sa srednjom temperaturom od oko 19oC, a najhladniji je
siječanj sa srednjom temperaturom od -1oC. Temperature su najstabilnije ljeti, a najviše se
razlikuju u veljači.
Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u lipnju i
sekundarnim maksimumom u studenom. Srednja godišnja količina padalina kreće se između
900 i 1 000 mm. Najmanje oborine padne u siječnju i veljači. Snježni pokrivač javlja se od
listopada do svibnja i traje između 30 i 45 dana. Područje je relativno bogato vlagom tijekom
cijele godine.
Režim vjetrova uklapa se u strujanje koje vlada nad ovim dijelom Hrvatske.
Prevladavaju vjetrovi jugozapadnog i sjeveroistočnog smjera. Najvjetrovitije je proljeće, a
ljeto je godišnje doba s učestalošću slabih vjetrova. Zimi je dominantan sjevernjak. Istočnjak
postaje jači u proljetnim mjesecima. Tokom čitave godine, a osobito u jesen puše zapadnjak.
Naoblaka ima maksimum u zimi, a minimum u srpnju i kolovozu. U prosincu i siječnju je
polovica dana u mjesecu oblačna. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i preko 120 oblačnih
dana. Područje se ubraja u srednje osunčana. Najdulje trajanje sijanja sunca je u srpnju s 9 sati
dnevno, a najkraće u prosincu s oko 2 sata dnevno. U toku godine ima 40 do 60 dana s
maglom. Mraz je prisutan u razdoblju od rujna do svibnja, a u ljetnim mjesecima izostaje.
4
2.3. Geološka građa ležišta
Ležište „Prodi“ izgrađeno je od sedimenata holocena koji pripadaju aluviju rijeke Drave
u području starih meandara (rukavaca). Da nije izgrađena akumulacija Varaždinskog jezera
istražni prostor nalazio bi se nedaleko od lijeve obale Drave. Čitav prostor pokriven je tankim
pokrovom humusa i pjeskovitog humusa. Pokrov predstavlja jalovinu smeđe boje, a debljina
mu varira od 0,1 do 0,3 m.
1m 2m 3m 4m 5m
Slika 2. Izgled šljunkovitog pijeska (B-1/07 – 0,00-5,00 m)
Sirovinu predstavlja prirodna mješavina šljunaka i pijesaka, uglavnom silikatnog

sastava debljine oko 70 m (iz podataka hidrogeoloških istraživanja poznato da njihova
debljina iznosi oko 70 m). Oni su kao ležište sirovine povoljne za primjenu u građevinarstvu
istraženi do dubine od 20 metara. Ispod tankog pokrova nalazi se šljunkoviti pijesak (Slika 2)
debljine 2,6 do 3,0 m, a ispod njega pjeskoviti šljunak. Šljunkoviti pijesak je sivo-smeđe boje,
a sastoji se uglavnom od srednjezrnog pijeska s valuticama šljunka veličine 10 do 30 mm.
Pjeskoviti šljunak je sivo-smeđe boje (Slika 3), sadrži oko 30% srednjezrnog pijeska, a
valutice šljunka su uglavnom veličine 10 do 30 mm, dok se njihova maksimalna veličina
kreće od 80 do 100 mm. Valutice i oblutci šljunka su dobro, a neki i odlično zaobljeni.
Površine valutica su glatke do sitno hrapave. Bez obzira na vrstu valutica, valutice su
različitih oblika: nepravilne, sferoidne, elipsoidne, izdužene, vretenaste te debelo i tanko
pločaste. S razrijeđenom otopinom HCl neke valutice šljunaka reagiraju, a znatno veći dio ne
reagira.
5
11 m 12 m 13 m 14 m 15 m
Slika 3. Izgled pjeskovitog šljunka (B-1/07 – 10,00-15,00 m)
2.4. Opis ležišta
Ležište je smješteno na ravnom terenu u području nekadašnjih rukavaca rijeke Drave na

163 m n/m. S obzirom da je istražen gotovo čitav istražni prostor, njegove granice poklapaju
se s granicom ležišta, odnosno vanjskim granicama C1 kategorije i B kategorije (jugoistočni
rub ležišta). Ležište se nalazi u ograđenom prostoru u koji se može ući s južne i sjeverne
strane, gdje postoje vrata koja se zaključavaju. Uz čitavu ogradu, s unutarnje strane postoji
put širine 3 do 5 m. Ograđeni prostor je katastarska parcela br. 1037 k.o. Šandrovec u
vlasništvu investitora. Obrastao je šumom 7. klase. U prostoru nema građevina ili
infrastrukturnih objekata (dalekovodi, plinovodi i dr.). Ako zanemarimo manja odstupanja,
eksploatacijsko polje ima krnji pravokutan oblik izdužen u pravcu sjever/sjeveroistok –
jug/jugozapad maksimalnih dimenzija 580 x 350 metara.
2.5. Geneza ležišta
Aluvijalni holocenski dravski pijesci i šljunci nastali su taloženjem materijala nošenog

rijekom u fluvijalnim uvjetima. Nakon taloženja šljunaka i pijesaka (akumulacije) dolazi do
usjecanja rijeke u vlastite sedimente (erozija) i formiraju se riječne terase.
6
U srednjem pleistocenu javljaju se izmjene glina pijesaka i šljunaka, a uz gline i

proslojci treseta. Udjeli šljunaka u mlađim tvorevinama rastu, pa se u gornjem pleistocenu
pretežno talože šljunci. Holocenu pripadaju najmlađe riječne taložine koje su u sastavu
dravskih terasa vezanih za ravničarski dio promatranog područja.
2.6. Tektonika ležišta
Tektonika ležišta posljedica je geoloških zbivanja na širem području od početka

oblikovanja terena do danas. Na temelju recentnog tektonskog sklopa i morfoloških obilježja
istraživano se područje nalazi u sklopu tektonske jedinice Dravska potolina (depresija),
odnosno strukturne jedinice Varaždinka depresija. U istražnom prostoru nisu utvrđeni tragovi
tektonskih pokreta ni utjecaj tektonike na kontinuitet prostiranja naslaga i kvalitetu materijala.
2.7. Hidrogeološke značajke ležišta
U hidrogeološkom smislu eksploatacijsko polje „Prodi“ zauzima mali dio aluvijalnog

šljunkovito-pjeskovitog Varaždinskog vodonosnika koji je poluzatvorenog do otvorenog tipa.
Prema hidrogeološkoj kategorizaciji terena područje pripada kategoriji terena s
vodonosnicimaintergranularne poroznosti sa slobodnom površinom podzemne vode.
Koeficijent hidrauličke provodljivosti nije manji od 100 m/dan. U horizontalnom smjeru
može biti nekoliko puta veći (URUMOVIĆ, 1990).
Hidrogeološke prilike u ležištu zbog akumulacije HE Čakovec nisu više usko povezane
s hidrogeološkim značajkama aluvijalne ravnice rijeke Drave. Varaždinsko jezero s
pripadajućim drenažnim kanalom nalazi se južno od ležišta (udaljenost ležišta od drenažnog
kanala iznosi oko 20 m). Utjecaj akumulacije ogleda se u nešto promijenjenom smjeru toka
podzemne vode i u smanjenju oscilacija njenog nivoa. Tečenje podzemne vode na širem
području Totovca, pa tako prema tomu i unutar ležišta Prodi, odvija se od jugozapada prema
sjeveroistoku (prije od zapada prema istoku), što je posljedica procjeđivanja iz akumulacije, a
raspon osciliranja razina podzemne vode kreće se unutar 0,3 m (prije oko 1,25 m).
7
Razina podzemne vode na ležištu izmjerena u bušotinama je na dubini 2,3 do 2,4 m.

Vodno lice nikada ne izlazi na površinu pa se ne formiraju barska područja. Poplave rijeke
Drave na području ležišta nisu moguće.
2.8. Inženjersko-geološke značajke ležišta
U inženjersko-geološkom smislu, ležište se generalno sastoji od jedne vrste stijena,

prirodne mješavine šljunaka i pijesaka. Prema postojećim inženjersko-geološkim
klasifikacijama to su nevezane stijene koje pripadaju krupnoklastičnim varijetetima. Za takve
materijale karakteristična je dobra vodopropusnost i dobra zbijenost, a kut unutrašnjeg trenja
kreće se od 300 do 450. Na temelju opažanja postojećih kosina u drugim okolnim šljunčarama
zaključuje se da su u suhom kosine stabilne pod kutom nagiba od 350, a u vodi oko 260. Za
proračun rezervi usvojen je generalni nagib završne kosine od 260.
8
3. ISTRAŽNI RADOVI
3.1. Metode istraživanja
Za istraživanje područja eksploatacijskog polja „Prodi“ korištene su standardne

metode propisane Pravilnikom: geodetsko snimanje terena u mjerilu 1:1000, lociranje
istražnih bušotina i geodetsko snimanje lokacija, bušenje istih, determinacija jezgri i njihovo
uzorkovanje te laboratorijske analize.
3.1.1. Opis istražnih radova
Geodetski radovi. Snimljeno je ležište i njegovo šire područje u količini od 48 ha

geodetskog nacrta M 1:1000 za proračun rezervi.
Geološki radovi. Ovi radovi obuhvatili su lociranje bušotina, uzimanje uzoraka,

kabinetsku obradu podataka i izradu elaborata.
Istražno bušenje. Izbušeno je 9 istražnih bušotina ukupne dubine od 180 m. Dubina

bušenja iznosila je 20,0 m. Radovi su izvođeni motornom bušaćom garniturom. Bušeno je bez
upotrebe vode i isplake, jer je prirodna vlažnost sirovine bila dovoljna za rad bušaće garniture.
Bušotine su bile kontinuirano zacjevljivane. Do dubine oko 4 m promjer bušotina iznosio je
146 mm, a dalje 131 mm. Postotak izvađene jezgre iznosio je više od 90%.
3.1.2. Analiza ostvarene učinkovitosti istraživanja
U smislu analize učinkovitosti istraživanja, a s obzirom na geološku građu ležišta

(kontinuitet litološkog sastava u cijelom ležištu), veličinu ležišta, predviđenu dinamiku
eksploatacije, dosadašnje iskustvo u primjeni sirovine u građevinarstvu s niza susjednih
ležišta), zaključeno je da su planirani radovi i rezultati u cjelini ostvareni.
Sve bušotine su u cijelosti bile pozitivne – nabušile su sirovinu po cijeloj svojoj dubini
bušenja (20 m), a njihov raspored omogućio je stupanj istraženosti ležišta na razini B i C1
kategorije.
9
Za količinu ekspoatacijskih rezervi od 2 385 627 m3 utrošeno je 180 m bušenja, a to

znači da je dokazano 13 253 m3 sirovine po metru bušenja. Odnos jalovog pokrova i sirovine
je vrlo nizak i iznosi 1,26%.
3.2. Kakvoća mineralne sirovine
Iz jezgre istražnih bušotina uzeto je 36 uzoraka pijeska za djelomične analize metodom

brazde u intervalima do 5,0 m dužine. Uzorci su pakirani u plastične vreće i odgovarajuće
označavani.
Određivanjem kakvoće prirodne mješavine pijeska i šljunka, određene kao pjeskoviti
šljunak silikatnog sastava, utvrdilo se da mineralna sirovina ležišta „Prodi“ kod Čakovca
zadovoljava uvjete za proizvodnju:
 Klasa granulata za izradu betona i armiranog betona
 Klasiranog kamenog materijala za izradu bitumeniziranih nosivih slojeva na cestama
srednjeg, lakog i vrlo lakog prometnog opterećenja)
 Neklasiranog kamenog materijala za izradu donjih (tamponskih) slojeva na cestama
svih prometnih opterećenja
 Klasiranog šljunka za izradu završnih slojeva na cestama lakog prometnog opterećenja
 Nesepariranog kamenog materijala za izgradnju i održavanje gospodarskih, šumskih i
nerazvrstanih cesta
 Pijeska za malter za zidanje i žbukanje.
3.2.1. Analiza mogućnosti oplemenjivanja mineralne sirovine
Istražnim radovima u istražnom prostoru „Prodi“ nije konstatirana prisutnost štetnih

komponenti (ili su one u dozvoljenim granicama) koje bi mogle utjecati na uporabivost
šljunka. Sirovina je u nekoherentnom stanju i moguće ju je jednostavno oplemenjivati i
prerađivati. Poseban problem u tehnološkom smislu je veliki udio kvarca u šljunku. Njegova
velika abrazivnost imati će za posljedicu veliko habanje čelika na drobilicama.
10
Laboratorijska ispitivanja ukazuju da nema većih razlika i odstupanja u sastavu

mineralne sirovine u cijelosti, te da ne treba očekivati poremećaje, što je potvrđeno
dosadašnjom eksploatacijom na nizu šljunčara u dravskoj nizini Međimurja.
3.3. Rezerve pijeska i šljunka u eksploatacijskom polju „Prodi“
Zbog svojih geoloških i genetskih značajki, eksploatacijsko polje „Prodi“ svrstano je u

I. skupinu ležišta građevnog pijeska i šljunka. Najveća dopuštena udaljenost između istražnih
radova za A kategoriju iznosi 80 m, za B kategoriju 160 m i C1 kategoriju 240 m. Prema
značajkama ležišta može biti dopuštena ekstrapolacija od najviše 25% najveće dopuštene
udaljenosti između istražnih radova za B i C1 kategoriju (B kat. 40 m, C1 kat. 60 m).
Proračunate su rezerve B i C1 kategorije do dubine 20 m, i klasificirane na bilančne i
izvanbilančne. Izvanbilančne rezerve se odnose na rezerve preostale u završnim kosinama
ležišta nagiba 26o i na rezerve u zaštitnom stupu širine 5 m, koji u cijelosti okružuje ležište.
Rezerve unutar granica ležišta čine prostornu cjelinu i ograničene su granicama
određenih kategorija ležišta unutar položajnog nacrta M 1:1000 (Prilog br. 1). Proračunate su
do najniže kote 141,80 m, odnosno 143,20 m (prosječno 142,73 m).
Bilančne i izvanbilančne rezerve dobivene su množenjem obujama s popravnim
koeficijentom od 0,94. Iz iskustava s okolnih ležišta građevnog pijeska i šljunka smatra se da
eksploatacijski gubitak neće preći 7%, te su eksploatacijske rezerve izračunate množenjem
bilančnih rezervi s 0,93.
Ležište je serijom od 10 presjeka azimuta 106o (od 1-1' do 10-10') podijeljeno na 11
blokova (blokovi su označeni rimskim brojevima od I do XI) od kojih većina sadrži rezerve
različitih klasa i kategorija. Udaljenost između presjeka varira od 13 m do 159 m. Nijedna
udaljenost između presjeka nije bila veća od najvećih dozvoljenih razmaka između istražnih
radova za određenu kategoriju rezervi.
11
U tablici broj 1. dana je ukupno izračunata količina jalovine u ležištu, a u tablici broj 2.
rekapitulacija bilančnih i izvanbilančnih rezervi šljunka i pijeska u ležištu „Prodi“
Tablica 1. Količina jalovog pokrova na ležištu „Prodi“

Na B kategoriji Na C1 kategoriji
Ukupno
Površina Srednja Količina Površina Srednja Količina
(m2) debljina (m) (m3) (m2) debljina (m) (m3) (m3)
76 000 0,23 17 618 96 200 0,13 12 506 30 124
Tablica 2. Rekapitulacija bilančnih, izvanbilančnih, ukupnih i eksploatacijskih rezervi

KATEGORIJA
NAPOMENA
KLASA A B C1 A+B+C1
BILANČNO 0 1 188 006 1 323 180 2 511 186 Rezerve
3
IZVANBILANČNO 0 210 739 341 771 552 510 su izražene u: (m )
Popravni
UKUPNO 0 1 398 745 1 664 951 3 063 696
koeficijent: 0,94
EKSPLOATACIJSKE Eksploatacijski
0 1 188 006 1 323 180 2 511 186
REZERVE gubici (%): 7
3
KOLIČINA JALOVOG POKROVA (m ) 30 124
Udio ukupnih rezervi A, B i C1 kategorije Udio eksploatacijskih rezervi
A A
0% 0%
B B
C1 46% C1 47%
54% 53%
12
4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA RJEŠENJA IZVOĐENJA RUDARSKIH

RADOVA
4.1. Ograničenje eksploatacijskog polja s geomehaničkom analizom stabilnosti
Eksploatacijsko polje „Prodi“ je nepravilan mnogokut površine 17,4 ha, omeđen vršnim
točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N i O:
Slika 4. Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja „Prodi“
Uvjeti i ograničenja koja su utvrđena Rješenjem o odobrenju eksploatacijskog polja

„Prodi“ Prostornim planom Međimurske županije, te Hrvatskim vodama su slijedeća:
 zahvat mora biti udaljen najmanje 50 m od susjedne šume kojom gospodare Hrvatske
šume, Šumarija Čakovec. To u praksi znači da se zahvat smanjuje za 50 m sa zapadne
i za 50 m sa istočne strane unutar eksploatacijskog polja,
 zahvat mora biti udaljen najmanje 50 m od lokalnih cesta, i nožice nasipa akumulacije.
To u praksi znači da se zahvat smanjuje za 50 m sa južne strane eksploatacijskog
polja,
 zahvat mora biti udaljen najmanje 300 m od građevinskog područja. To u praksi znači
da se zahvat polukružno smanjuje za 300 m sa sjeveroistočne strane eksploatacijskog
polja.
Navedeni uvjeti i ograničenja eksploatacijskog polja „Prodi“ prema kojima se znatno
smanjuju eksploatacijske rezerve vidljivi su u prilogu br. 4, završne kosine kopa.
13
Analiza stabilnosti kosina
Pijesak i šljunak kao nekoherentni materijali, od parametara čvrstoće posjeduju kut

unutrašnjeg trenja koji se može usvojiti i kao kut kosina u stabilnoj ravnoteži. Razlikuje se
„insitu“ ili neporemećeno stanje kada je pijesak i šljunak deponiran prirodno, i rastresito
stanje koje nastaje nasipavanjem u suhom stanju, nasipavanjem u vodu, za vrijeme istjecanja
vode iz kosine (djelovanje strujnog tlaka, nagli pad razine vode) ili radom strojeva pod vodom
tijekom eksploatacije ili sanacije.
Empirijski izraz za kut unutrašnjeg trenja (  ) nekoherentnih materijala prema
Lundgrenu glasi:


36 
 , 1 2 3 4
gdje je:
1 - utjecaj zbijenosti (za rastresito stanje 1  6 , a za dobro zbijeno 1  6 ),
2 - utjecaj oblika zrna (za zaobljena zrna 2  5 ),
3 - utjecaj veličine zrna (za srednje krupan i krupan šljunak  4  5 ),
4 - utjecaj granulometrijskog sastava (za dobro graduirani šljunak 4  3 ).
Prema tomu, moguće je izračunati kut unutrašnjeg trenja za ekstremna stanja.
Rastresito stanje r :
 r  36   6   5   5   3   33 
Rastresito stanje šljunka nastaje:

 nasipavanjem u suhom stanju,
 nasipavanjem u vodu,
 za vrijeme istjecanja vode iz kosine (djelovanje strujnog tlaka, nagli pad razine vode),
 radom mehanizacije pod vodom u eksploataciji ili sanaciji.
U sklopu eksploatacijskog polja „Prodi“ rastresito stanje nastaje pretežno uslijed rada
mehanizacije u podvodnoj eksploataciji, odnosno saniranju obalnog pojasa pri čemu nastaje
osipavanje pijeska i šljunka, te vrtložna turbulentna strujanja vode koja imaju isto djelovanje
kao i strujni tlak. Voda strujanjem iz kosine šljunka u zbijenom stanju iznosi sitne čestice
14
(sufozija) pri čemu nastaje poremećaj strukture i slom kosine do nagiba pri kojemu se
uspostavlja ravnoteža aktivnih i pasivnih sila.
Dobro zbijeno stanje (  z ):
 z  36  6  5  5  3  45
Dobro zbijeno stanje odnosi se na prirodno deponirani pijesak i šljunak, odnosno „in
situ“ neporemećeno stanje. Za proračun stabilnosti kosina u usvaja se niža vrijednost kuta
unutarnjeg trenja  .
Obzirom na dimenzije kopa i tehnologiju iskopa, proračun stabilnosti kosina

eksploatacijskog polja „Prodi“ podrazumijeva izravno određivanje kuta završnih kosina. Taj
kut formira se izvođenjem rudarskih radova sa površine vode do kote dna ležišta.
Proračun stabilnosti završnih kosina u šljunku iznad i ispod vode obzirom na klizanje,
svodi se na određivanje kuta kosine  r za faktor sigurnosti Fs = 1,3 do 1,5 prema članku 126.
Pravilnika o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevnog
kamen (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska te za arhitektonsko-građevnog
kamena.
Prema tomu, kut radnih i završnih kosina u kopu iznosi:

 tan   tan 33  

 z  arctan 
  arctan   26,45   usvaja se 26 
 Fs   1,3 
Dobiveni kut poklapa se sa usvojenom vrijednošću u Elaboratu o rezervama.
4.2. Obračun i analiza otkopnih količina šljunka i pijeska i jalovine u eksploatacijskom

polju „Prodi“
Granice otkopavanja na eksploatacijskom polju „Prodi“ ne odgovaraju granicama

obračuna rezervi, odnosno završne konture kopa ne odgovaraju završnim konturama
predviđenim u Elaboratu o rezervama građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru
„Prodi“ - obnova rezervi. To znači da se eksploatacijom neće zahvatiti sve bilančne rezerve
15
proračunate u tom elaboratu odnosno sve bilančne rezerve odobrene od Povjerenstva za

utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (Tab.
2.). Ta razlika proizlazi iz prethodno navedenih ograničenja obzirom na uvjete iz prostornog
plana.
Pri proračunu otkopnih količina prema ovom idejnom projektu izrađeno je 8 vertikalnih
presjeka (Prilog br. 2), na kojima su prikazane linije krovine i podine produktivnog sloja
šljunka i pijeska (dobivene interpolacijom nabušenih visina iz istražnih bušotina) te stvarne
konture iskopa kako u završnim kosinama po završetku eksploatacije tako i u pojedinim
razdobljima otkopavanja te su pomoću njih proračunati obujmi otkopnih količina u svim
razdobljima eksploatacije.
Prema tome, obujam građevnog pijeska i šljunka eksploatacijskog polja „Prodi“ koji će
se zahvatiti eksploatacijom iznosi 1 420 161.8 m3.
Množenjem obujma građevnog pijeska i šljunka s popravnim koeficijentom od 0,94
dobiju se količine bilančnih rezervi pijeska i šljunka u iznosu od 1 306 872.5 m3 a količina od
113 289.3 m3 predstavlja jalovinu u masi ležišta. Oduzimanjem eksploatacijskih gubitaka od
ukupnih bilančnih rezervi pijeska i šljunka u iznosu od 7 % (91 481.1 m3) dobije se količina
eksploatacijskih rezervi pijeska i šljunka u otkopnim granicama u iznosu od 1 215 391.4 m3.
4.3. Kapacitet proizvodnje i trajanje eksploatacije
Projektnom zadaćom predviđena je godišnja proizvodnja od 70 000 m3 pijeska i šljunka

u sraslom stanju tijekom 200 radnih dana godišnje u jednoj ili jednoj produženoj smjeni za
dnevne vidljivosti.
U tablici broj 3. dana je smjenska i godišnja proizvodnja šljunka i pijeska u sraslom i
rastresitom stanju.
Tablica 3. Smjenska i godišnja proizvodnja pijeska u sraslom i rastresitom stanju

PROIZVODNJA SMJENSKA GODIŠNJA
sraslo (m3) 350 70 000
rastresito (m3) 385 77 000
kr = 1,1 - koeficijent rastresitosti.
16
Trajanje eksploatacije obzirom na obračunate eksploatacijske rezerve od 1 215 391,4 m3

i projektiranu godišnju proizvodnju u visini od 70 000 m3 u sraslom stanju biti će prema ovom
projektu:1 215 391,4 / 70 000 = 17,4 godine.
4.4. Faze radova obzirom na način otvaranja,utovar i transport
1. Faza radova (Prilog br.1)
Kao što je utvrđeno u prethodnom poglavlju, eksploatacija građevnog pijeska i šljunka

započet će u krajnjem jugoistočnom dijelu eksploatacijskog polja (Prilog br. 1) prvo će se
buldozerom skinuti otkrivka do dubine od otprilike 0,3 metra na dužini od 250 metara po
cijeloj širini zahvata u prvoj fazi eksploatacije (oko 130 m). Otkopana otkrivka će se odložiti
uz istočnu granicu eksploatacijskog polja a ujedno će poslužiti za formiranje zaštitnog nasipa
uz istočnu granicu polja.
Nakon toga će se pristupiti otkopavanju mineralne sirovine hidrauličnim bagerom s
dubinskom lopatom i to u dubinskom radu visine etaže 4 metra na površini s koje je skinuta
otkrivka čime će se formirati jezero srednje dubine od otprilike 2 m, ovisno o razini
podzemne vode.
Smjer napredovanja bagera je od juga prema sjeveru, a smjer otkopavanja je od istoka
prema zapadu i obrnuto u segmentima od 7 m.
U isto vrijeme nastaviti će se sa otkopavanjem otkrivke prema sjeveru na dužini od još
40 metara kako bi se osiguralo nesmetano napredovanje radova u drugoj fazi eksploatacije.
Otkopana mineralna sirovina će se izravno prilikom otkopavanja bagerom utovarati u
kamione te prevoziti do pokretnog oplemenjivačkog postrojenja odnosno do deponije
otkopanog materijala. Srednja dužina transportiranja će iznositi 75 m.
U tablici 4. je prikazan proračun obujma masa iskopa otkrivke, bilančnih i
eksploatacijskih rezervi pijeska i šljunka u prvoj fazi iskopa kako je prikazano u tlocrtu na
prilogu br. 1, a prema vertikalnim presjecima u prilogu br. 2.
17
Tablica 4. Obračun obujma masa iskopa otkrivke, bilančnih i eksploatacijskih rezervi

pijeska i šljunka u prvoj fazi eksploatacije
Pijesak i šljunak
Profil Udaljenost Površina Obujam

(m2) (m3)
(m)
Početak 0,0
32,9 9354,1
P4 854,0
51,0 62308,4
P5 1631,0
75,0 124717,3
P6 1695,0
26,0 44031,0
P7 1692,0
73,0 123516,0
P8 1692,0
45,9 25910,2
Kraj 0,0
UKUPNO OBUJAM ISKOPA 389837,0
Površina otkrivke m2 42181,0
Volumen otkrivke m3 12654,3
Bilančne rezerve m3 354551,754
Ekspoloatacijske
m3 329733,132
rezerve
Nakon što se radom hidrauličnog bagera formira jezero dubine 2 metra, dužine od
otprilike 70 metara, za otkopavanje pijeska i šljunka koristiti će se plovni bager s grabilicom
do projektirane dubine iskopa.
Mineralna sirovina će transportnim trakama na pontonima biti dopremana na
privremenu deponiju na zapadnoj obali jezera. S deponije će građevni pijesak biti tovaren
utovarivačem krajnjim potrošačima ili će biti doziran direktno u mobilno postrojenje za
oplemenjivanje. Dužina transportnih traka na pontonima plovnog bagera će iznositi
maksimalno 180 metara.
18
2. Faza radova (Prilog br. 3)
Druga faza eksploatacije (Prilog br. 3) predstavlja zapravo logičan nastavak radova na
eksploataciji mineralne sirovine na eksploatacijskom polju. Istovremeno sa formiranjem
jezera u prvoj fazi i otkopavanjem mineralne sirovine plovnim bagerom, u produžetku
eksploatacijskog polja prema sjeveru, skidati će se otkrivka buldozerom do krajnjih granica
zahvata. Otkopana otkrivka će se privremeno odložiti uz sjeveroistočnu granicu zahvata.
Kada se otkrivka skine dalje prema sjeveru, istovremeno s skidanjem otkrivke nastaviti
će se otkopavanje pijeska hidrauličnim bagerom u dubinskom radu čime će se produžiti jezero
do krajnjih granica zahvata prema sjeveru a čime se osigurava kontinuirani rad plovnog
bagera. Otkopana mineralna sirovina će se i u ovoj fazi radova izravno prilikom otkopavanja
bagerom utovarivati u kamione te prevoziti do pokretnog oplemenjivačkog postrojenja
odnosno do deponije otkopanog materijala. Srednja dužina transportiranja kamionima će i u
ovoj fazi iznositi otprilike 75 m.
Nakon što plovni bager dosegne krajnju sjevernu granicu otkopavanja u prvoj fazi
radova (Prilog br. 1), premjestit će se pokretno oplemenjivačko postrojenje prema sjeveru uz
zapadnu granicu eksploatacijskog polja. Dužina transportnih traka na pontonima plovnog
bagera će i u ovoj fazi eksploatacije iznositi otprilike 180 metara.
U tablici 5. je prikazan proračun obujma masa iskopa otkrivke, bilančnih i
eksploatacijskih rezervi pijeska i šljunka u drugoj fazi iskopa kako je prikazano u tlocrtu na
prilogu br. 3, a prema vertikalnim presjecima u prilogu br. 2.
19
Tablica 5. Obračun obujma masa iskopa otkrivke, bilančnih i eksploatacijskih rezervi

pijeska i šljunka u drugoj fazi eksploatacije
Pijesak i šljunak
Udaljenost
Profil Površina Obujam
(m2) (m3)
m
Početak 0,0
42,0 14378,0
P1 1027,0
39,0 49408,4
P2 1523,0
30,0 47759,8
P3 1662,0
159,0 272877,6
P4 1771,0
51,0 86726,5
P5 1631,0
75,0 124717,3
P6 1695,0
26,0 44031,0
P7 1692,0
73,0 123516,0
P8 1692,0
45,9 25910,2
Kraj 0,0
Površinaotkrivke 1+2 faza m2 78579,0
Volumen otkrivke 1+2 faza m3 23573,7
Ekspoloatacijske rezerve m3 669419,653
Završne kosine otkopavanja (Prilog br. 4)
Na opisani način otkopavanje otkrivke i mineralne sirovine će se nastaviti do završnih

kontura eksploatacijskog polja na jugozapadu. Nakon što se ukloni otkrivka s cijele površine
zahvata u drugoj fazi otkopavanja, buldozer će nastaviti sa skidanjem otkrivke na preostalom
dijelu eksploatacijskog polja do krajnjih granica zahvata otkopavanja na jugozapadu.
Otkrivka će se privremeno odložiti uz zapadnu granicu eksploatacijskog polja. Istovremeno s
otkopavanjem otkrivke, nastavit će se i otkopavanje mineralne sirovine hidrauličnim bagerom
dubinskim iskopom prema jugozapadu. Srednja dužina transportiranja mineralne sirovine
20
kamionima od hidrauličnog bagera do pokretnog oplemenjivačkog postrojenja će iznositi

otprilike 200 m.
Dolaskom plovnog bagera do krajnjih završnih kontura otkopavanja na sjeveru
eksploatacijskog polja u drugoj fazi iskopa, mobilno oplemenjivačko postrojenje će se
premjestiti prema jugozapadnom dijelu eksploatacijskog polja također uz zapadnu granicu
polja odnosno granicu zahvata otkopavanja.
Srednja dužina transportnih traka na pontonima za transport mineralne sirovine od
plovnog bagera do pokretnog oplemenjivačkog postrojenja će iznositi oko 180 metara.
U tablici 6. je prikazan proračun ukupni obujam masa iskopa otkrivke, bilančnih i
eksploatacijskih rezervi pijeska i šljunka do završnih kosina eksploatacije kako je prikazano u
tlocrtu na prilogu br. 4, a prema vertikalnim presjecima u prilogu br. 2.
Tablica 6. Obračun obujma masa iskopa, otkrivke bilančnih i eksploatacijskih rezervi pijeska i
šljunka do završnih kosina eksploatacije
Pijesak i šljunak
Profil Udaljenost Površina Obujam
m m2 m3
Početak 0,0
42,0 14378,0
P1 1027,0
39,0 49408,4
P2 1523,0
30,0 47759,8
P3 1662,0
159,0 419362,3
P4 3753,0
51,0 201065,3
P5 4135,0
75,0 312970,7
P6 4211,0
26,0 109043,7
P7 4177,0
73,0 231519,5
P8 2263,0
45,9 34654,1
Kraj 0,0
Površina otkrivke 1 + 2+ 3. faza m 2
99573,0
Volumen otkrivke 1 + 2+ 3. faza m3 29871,9
Ekspoloatacijske rezerve m3 1215391,45
21
Slika 4. Shematski prikaz tehnološkog procesa
22
4.5. Dinamika izvođenja i vremenski plan radova
Dinamika otkopavanja na površinskom kopu „Prodi“ temeljiti će se na zahtijevanom

kapacitetu kopa od 70 000 m3/godišnje u sraslom stanju, ili oko 77 000 m3/god. korisne
mineralne sirovine u rastresenom stanju. Ukupna će se količina mineralne sirovine otkopavati
ravnomjerno kroz razdoblje od 17,4 godine.
U tablici broj 7. su prikazani ukupni obujam mase otkopavanja, te eksploatacijske
količine mineralne sirovine koje će se ostvariti u pojedinom razdoblju (fazi) otkopavanja.
Tablica 7. Količine mase otkopavanja i mineralne sirovine koje će se otkopati u pojedinom

koraku eksploatacije
Faza Ukupni obujam Eksploatacijske
otkopavanja mase otkopavanja količine
(m3) (m3)
I. 389 837 329 733,1
II. 399 487,8 339 686,6
Završne kosine 630 837 545 971,8
UKUPNO 1 420 161,8 1 215 391,5
Sveukupna količina iskopine koja će se otkopati za cijelo vrijeme eksploatacije u ležištu

„Prodi“ iznosi 1 420 161,8 m3, pri čemu će se dobiti 1 215 391,5 m3 korisne sirovine.
Prva faza otkopavanja uz ravnomjernu proizvodnju od 70 000 m3/god. iskopine u
sraslom stanju trajati će 4,7 godina odnosno 4 godine, 8 mjeseci i 15 dana.
Ukupne količine otkopane mase u cjelini u II. koraku otkopavanja iznose 399 487,8 m3.
Ukupna količina mineralne sirovine koja će se izvaditi u ovom razdoblju otkopavanja iznosi
339 686,6 m3. Prikazano II. razdoblje otkopavanja uz ravnomjernu proizvodnju od 70 000
m3/god. mase u sraslom stanju trajati će 4,9 godina, tj. 4 godine, 10 mjeseci i 28 dana.
Međutim, kop je, već na početku eksploatacije tako razvijen da mu godišnji kapacitet u
slučaju potrebe može biti znatno iznad zadanog kapaciteta.
U III. vremenskom razdoblju dinamika otkopavanja će slijediti dinamiku otkopavanja
II. razdoblja. Prema tome, ukupna količina mase otkopavanja u sraslom stanju koja će se
izvaditi u ovom razdoblju otkopavanja iznosi 630 837 m3. Od tih 630 837 m3otkopne mase
izdvojiti će se 545 971,8 m3 korisne sirovine. Ukoliko bi se količina od 545 971,8 m3
eksploatirala uz zadani godišnji kapacitet od 70 000 m3 mase u cjelini, ovo bi razdoblje
otkopavanja trajalo oko 7 godina, 9 mjeseci i 22 dana.
23
Otvorenost kopa sa dugim otkopnim frontama, omogućava godišnje kapacitete znatno

iznad predviđene količine uz naravno odgovarajuću opremu kopa. Prema tomu, ukoliko se u
međuvremenu ukaže potreba za većim kapacitetom kopa, isti se može ostvariti uz dodatna
ulaganja u opremu.
Rekapitulacija vremenskog plana eksploatacije pojedinih dijelova ležišta izdvojenih u
prilozima 2, 3, i 4. prikazana je u tablici broj 8.
Tablica 8. Vremenski plan eksploatacije površinskog kopa „Prodi“

Ukupni Eksploatacijske Količina Vrijeme Vrijeme
obujam količine dobivene otkopavanja otkopavanja
Razdoblje mase mineralne mineralne
otkopavanja otkopavanja sirovine sirovine u
rastresenom
stanju
m3 m3 m3 god. %
I. 389 837 329 733,1 362 706 4,7 27
II 399 487,8 339 686,6 373 656 4,9 28
III. 630 837 545 971,8 600 569 7,8 45
UKUPNO 1 420 161,8 1 215 391,5 1 336 931 17,4 100,0
Plan je izrađen obračunavanjem masa po obračunskim presjecima ležišta u pojedinim

razdobljima eksploatacije. Pri tom je računano da će se predviđene količine mineralne
sirovine u svim razdobljima eksploatacije otkopavati ravnomjerno s projektiranim punim
kapacitetom.
Ukupno vrijeme eksploatacije površinskog kopa iznositi će 17,4 godine (17 godina, 4
mjeseca i 26 dana) ukoliko se bude provodilo otkopavanje sa zadanim kapacitetima. Razvoj
kopa je projektiran tako da se, na njemu mogu proizvoditi daleko veće godišnje količine od
punog projektiranog kapaciteta. Zato će, ukoliko tržište bude tražilo veće količine mineralne
sirovine, redoslijed otkopavanja na eksploatacijskom polju „Prodi“ ostati nepromijenjen, ali
će se promijeniti vremenska trajanja pojedinih razdoblja eksploatacije.
4.6. Razmještaj pratećih objekata na eksploatacijskom polju
Polazeći od planiranog kapaciteta te pretpostavljenih tehničko-tehnoloških i radnih

standarda unutar kopa „Prodi“ smjestiti će se objekti komunalne infrastrukture potrebni u
24
poslovanju kopa. Jedan objekt kontejnerskog tipa, nadstrešnica i kemijski WC smjestiti će se

na slobodnom prostoru sa jugozapadne granice eksploatacijskog polja, prilozi 1, 2, 3.
Na kopu će se prema tomu od objekata infrastrukture nalaziti:

 poslovni objekt kontejnerskog tipa (pozicija 1),
 kemijski WC (pozicija 2),
 nadstrešnica nad prostorom za ulijevanje goriva (pozicija 3),
 dizel električni agregat za proizvodnju el.energije potrebne za plovni bager

(njegova pozicija biti će ovisna o poziciji plovnog bagera u pojedinom koraku
otkopavanja.
Trenutno na eksploatacijskom polju ne postoji niti jedan od navedenih objekata.
Poslovni objekt čini jedan prenosivi kontejner dimenzija 6 x 3 m pregrađen na dva

dijela s posebnim ulazima. U jednom dijelu urediti će se kancelarija, koja će ujedno služiti i
kao malo priručno skladište. U drugom dijelu urediti će se prostor (blagovaonica) za boravak
ljudi. U ovom objektu će se osigurati i voda za piće i osvježenje. To će se izvesti tako da će se
iznad kontejnera postaviti manji rezervoar, a voda provesti crijevom (slobodnim padom) do
slavine koja će se postaviti na vanjsku plohu kontejnera. Rezervoar će se povremeno
nadopunjavati dopremom s cisternom, a individualno će se koristiti i voda iz boca.
Na predviđenom platou će se urediti nadstrešnica za pretakanje goriva. Strojevi će se
opskrbljivati gorivom iz autocisterne. Pretakanje goriva iz cisterne u strojeve ne smije se
obavljati na radnim površinama površinskog kopa, već na ovom uređenom prostoru
natkrivenom nadstrešnicom. Plato za ulijevanje goriva imati će dimenzije 6 x 6 m s nagibom
prema sredini 2 %, a treba biti izgrađen od nepropusnog betona otpornog na kemikalije i
presvučen tankim asfaltnim slojem. Način izvedbe nadstrešnice, tj. platoa za ulijevanje goriva
iz auto-cisterne u strojeve, s opisom svih konstrukcijskih elemenata dano je na slici 5. U tom
će se prostoru smjestiti i eko spremnik za rabljena motorna ulja.
25
Slika 5. Plato za pretakanje goriva
26
4.7. Odvodnjavanje i zaštita od površinskih i podzemnih voda
Obzirom da će se eksploatacija u drugom koraku odvijati ispod razine podzemne vode,

nije potrebno odvodnjavanje (crpljenje). Kako cijeli teren sačinjavaju propusne šljunčano-
pjeskovite naslage, nije potrebna zaštita od oborinskih voda, odnosno njeno kanaliziranje.
Slivno područje koje gravitira kopu predstavlja široku ravnicu gdje se oborine kratko
zadržavaju na površini, a zatim infiltriraju u podzemlje ili otječu u jezero otkopnog polja.
Atmosferske oborine s rubnog područja kopa će izravno dospjeti u jezero ili će se vrlo brzo
infiltrirati u podzemlje. Posebni vodospremnici ili vodosabirnici nisu potrebni.
Mineralna sirovina koja se eksploatira je visokopropusni šljunak i pijesak. Zbog takvih
fizikalnih svojstava tijekom oborina neće se stvarati površine s vodom koje bi ometale proces
dobivanja mineralne sirovine.
4.8. Tehnologija izvođenja rudarskih radova i organizacija rada na otvaranju,
otkopavanju, utovaru i oplemenjivanju
Tehnološki proces eksploatacije koji će biti primjenjivan na eksploataciji građevnog

pijeska i šljunka ležišta „Prodi“ se sastoji iz slijedećih osnovnih postupaka:
 postupno otkrivanje ležišta,
 otkopavanje pijeska i šljunka na suhom i u vodi,
 doziranje oplemenjivačkog postrojenja,
 oplemenjivanje pijeska i šljunka,
 utovar oplemenjenog pijeska i šljunka,
 odvoz oplemenjenog pijeska i šljunka sa kopa.
Na eksploatacijskom polju „Prodi“ koristiti će se slijedeća oprema:

 buldozer, Caterpillar D6K ili slični,za otkrivanje ležišta,
 hidraulički bager cikličkog načina rada Caterpillar 330CL ili slični, za
otkopavanje gornjeg suhog sloja pijeska i šljunka,
 plovni bager s grabilicom i hidrauličnom rampom, tip Beyer A 100 ili slični, za
otkopavanje pijeska i šljunka iz vode,
27
 utovarač Caterpillar 950H ili utovarivač sličnih tehničkih značajki, za doziranje

oplemenjivačkog postrojenja i utovar kamiona koji odvoze sa kopa separirani
šljunak i pijesak,
 oplemenjivačko postrojenje TerexFinlay 663 Supertrak ili slično,
 kamioni istresači Mercedes 4143 ili slični, za odvoz šljunka i pijeska iskopanog
hidrauličkim bagerom na privremene oplemenjivačke deponije formirane u
pojedinom koraku otkopavanja, te odvoz oplemenjenog šljunka i pijeska sa kopa
(odvoz sa kopa nije predmet ovog projekta).
4.8.1. Otkrivanje ležišta buldozerom
Na otkrivanju ležišta formiranjem privremenih odlagališta raditi će buldozer, Caterpillar

D6K, ili slični, (Slika 6).
Ukupna količina jalovine za cijeli vijek trajanja kopa iznosi 29 871,9 m3. Kada se ta
količina podijeli sa 17,4 godine, izlazi da godišnje treba odstraniti 1 717 m3 jalovog pokrova.
Slika 6. Buldozer, Caterpillar D6K, izgled i tehničke značajke.
28
Eksploatacijski satni kapacitet buldozera, “Qbh”

(za odabrani buldozer širine noža 3,36 m i kapacitet 2,9 m3)
3600  q  a  b 3600  2,9  0,85  0,80

Q bh    29,95 m 3  usvaja se 30 m3/h
Tb 237
a = 0,85 - koeficijent iskorištenja radnog vremena

b = 0,80 - koeficijent uvjeta rada
Za odabrani buldozer količina materijala zahvaćenog nožem iznosi 2,9 m3.
trajanje ciklusa buldozera, “ Tb”
lp l t lp  l t 5 50 5  50
Tb     t b  2t n  3,6  3,6  3,6  5  2  5  236,16 s 
vp vt vu 0,97 1,6 2,0
usvaja se 237 s.
lp = 5 m - dužina punjenja noža

vp = 0,97 km/h - brzina kretanja buldozera za vrijeme punjenja noža
lt = 50 m - prosječna dužina transportiranja materijala
vt=1,6 km/h - brzina kretanja buldozera pri guranju materijala
tb = 5s - vrijeme mijenjanja brzine buldozera
tn = 5s - vrijeme spuštanja (dizanja) noža buldozera
vu = 2,00 km/h - brzina vožnje unatrag
ukupni godišnji sati rada buldozera na formiranju privremenih odlagališta hbg:

Vuk 1717
hbg    58 sati/godišnje
Qbh 30
29
Utrošak goriva i maziva za rad buldozera
U tablici broj 9. iskazan je utrošak goriva i maziva za rad buldozera na formiranju

radnog prostora za oplemenjivanje.
Tablica 9 . Utrošak goriva i maziva za rad buldozera na formiranju privremenih odlagališta.

DIZEL Diesel Motorno Diferencijalno Hidraulično Lis 3
AGREGAT gorivo ulje ulje ulje
Normativ (kg/h) 15 0,15 0,03 0,10 0,03
UKUPNO (kg/g) 870 9 2 6 2
4.8.2. Otkopavanje građevinskog pijeska i šljunka
Otkopavanje pijeska i šljunka iz ležišta „Prodi“ biti će:

 hidrauličkim bagerom cikličkog načina rada Caterpillar 330 CL ili sličnim, pri
otkopavanju gornjeg suhog sloja pijeska i šljunka dubine iskopa 4,0 m, ili 243 078 m3
eksploatacijskih količina pijeska i šljunka,
 plovnim bagerom s grabilicom i hidrauličnom rampom, tip Beyer A 100 ili slični, za
otkopavanje pijeska i šljunka iz vode, dubine iskopa 16 m, ili 972 313 m3
eksploatacijskih količina pijeska i šljunka.
30
4.8.2.1. Otkopavanje gornjeg suhog sloja pijeska i šljunka hidrauličkim bagerom cikličkog
načina rada Caterpillar 330 CL ili sličnim te utovar iskopanog materijala u kamion radi
odvoza na privremene oplemenjivačke deponije
Slika 7.Hidraulični bager Caterpillar model 330 CL izgled i tehničke značajke
 model motora C9 ACERT,

 netto snaga – ISO 9249 200 kW,
 radna masa 37 500 kg,
 zahvat u visinskom radu 11,8 m,
 zahvat u dubinskom radu 8,1 m,
 volumen lopate 2,1 m3,
 hidraulički sistem:
 glavni sistem - maksimalni protok 280 l/min,
 vozni sistem - maksimalni protok 43 l/min,
 vozni sistem - maksimalni pritisak ulja 39 kPa,
 rezervoar goriva kapacitet 620 l,
 rashladni sistem 40 l,
 motorno ulje 40 l,
 hidraulički sistem s rezervoarom 410 l,
 hidraulički rezervoar 310 l.
31
Satni kapacitet bagera na iskopu i utovaru pijeska i šljunka Qb (metoda dr. P. Kiehla):
Qb  3600  Vlb  k p  k o  k i  k l  k s  k z /t b 

 3600  2,1 0,85  0,70  0,95  1,00  0,95  0,85 /25  138 m3 /h
gdje su:
kp = 0,85 - koeficijent punjenja lopate bagera krećese u granicama 0,84 do 1,30
zavisno o vrsti i granulaciji iskopine
ko = 0,70 - koeficijent zakretanja za 90o i iskop (kreće se od 0,65 do 1,35 zavisno o
kutu zakretanja (0 do 210o) bagera prilikom istresanja
ki = 0,95 - koeficijent istresanja (0,58 do 1,00) zavisi o tome gdje se istresa (utovara),
istresanje na kamion u istoj razini
kl = 1,0 - koeficijent podešenosti ležaja, kreće se od 0,95 (kratko) do 1,05 (dugo)
ks = 0,95 - koeficijent koji uzima u obzir odnos zapremine sanduka kamiona i
zapremine lopate bagera
kz = 0,85 - koeficijent stanja oštrice zuba lopate (maksimalno može biti 1,00, a
učinkovitost može pasti i za 50%)
tb = 25 s - vrijeme potrebno za jedan bagerski ciklus
Vlb = 2,1 m3 - zapremina lopate bagera gusjeničara
težina materijala u lopati bagera Gb
Gb  k p  Vlb   r  0,85  2,1 1,55  2,77 tona
gustoća pijeska i šljunka u rastresitom stanju

r   / k r  1,86/1,2  1,55 t/m 3
  1,86 t / m3 - prostorna masa pijeska i šljunka
k r  1,2 - koeficijent rastresitosti
broj lopata bagera potrebnih za punjenje kamiona - po zapremini sanduka nz

n z  Vk / k p  Vlb   16/ 0,85  2,1  8,96  usvaja se 9 lopata.
Vk  16 m3 - poravnata zapremina sanduka kamiona
32
stvarna zapremina materijala u kamionu Vks

Vks  npk  Vlb  k p  8,96  2,1 0,85  16,00 m3
stvarna težina materijala u kamionu Gks

Gks  npk  Gb  8,96  2,77  24,79 tona
vrijeme utovara kamiona tuk

t uk  t u  npk  t p /60  25  9  10 /60  3,92 minuta
t u  25 s -vremenski ciklus bagera
t p  10 s -vrijeme prilaska kamiona
Godišnji efektivni sati rada hidrauličkog bagera hb na dobivanju i utovaru pijeska i

šljunka za proizvodnju 243 078 / 17,4 = 13 970 m3 godišnje:
h g  Q g  k r  k n  / Q b  13 970  1,2  1,2  /138  145,77 h  usvaja se 146 sati.
Q g  13 970 m3 - godišnji iskop hidrauličkim bagerom na suhom,
k n  1,2 - koeficijent neusklađenosti proizvodnje (bagera i kamiona).
Utrošak goriva i maziva za rad hidrauličnog bagera
Godišnji utrošak goriva i maziva za rad hidrauličnog bagera cikličkog načina rada sa
čvrsto priključenom lopatom, tip Caterpillar, model 330 CL na dobivanju i utovaru pijeska i
šljunka u kamione istresače (Tablica 10.).
Tablica 10. Godišnji utrošak goriva i maziva za rad hidrauličnog bagera cikličkog načina rada
sa čvrsto priključenom lopatom, tip Caterpillar, model 330 CL.
DIZEL Diesel Motorno Diferencijalno Hidraulično Lis 3
AGREGAT gorivo ulje ulje ulje
Normativ(kg/h) 22 0,15 0,04 0,10 0,03
UKUPNO (kg/g) 3 212 22 6 15 5
33
4.8.2.2. Kamionski odvoz iskopanog šljunka i pijeska na privremene oplemenjivačke

deponije
Pijesak i šljunak iskopan hidrauličkim bagerom odvoziti će se na privremene

oplemenjivačke deponije koje se formiraju u pojedinom koraku otkopavanja kamionom
istresačem Mercedes Actros, tip 4143, volumena sanduka 16 m3, ili sličnim.
Eksploatacijski satni kapacitet kamiona na odvozu Qo
Q 0  60  Q ks  k v /Tk  60  16,00  0,85 /6,97  117,07 m 3  usvaja se 117 m3/h
Qks = 16,00 m3 - stvarna zapremina pijeska i šljunka u kamionu

kv = 0,85 - koeficijent vremenskog iskorištenja
Tk = 6,97 minuta - vrijeme ciklusa kamiona
Tk  t uk  t v  t p  t m  t č  3,92  2,0  0,5  0,5  0,5  6,97 minuta
tuk = 3,92 minute - vrijeme utovara kamiona

tv = 2,0 minute - vrijeme vožnje punog i praznog kamiona
t v  2Tsr  60/v  2  0,25  60/15  2,0 minute

Tsr = 0,25 km - prosječna transportna udaljenost tijekom eksploatacije
tp = 0,5min - vrijeme pražnjenja kamiona
tm = 0,5mi - vrijeme manevriranja kamiona
tč = 0,5 min - vrijeme čekanja na utovar
godišnji sati rada kamiona na transportu pijeska i šljunka na privremene

oplemenjivačke deponije hk
Qg 13970
hk   kn   1,3  155,22 sati  usvaja se 156 sati
Qo 117
34
Tablica 11. Utrošak goriva i maziva za rad kamiona na odvozu iskopanog pijeska i šljunka na
privremene oplemenjivačke deponije
DIZEL Diesel Motorno Diferencijalno Hidraulično Lis Gume
AGREGAT gorivo ulje ulje ulje 3
Normativ (kg/h) 30 0,15 0,09 0,10 0,03 0,003
UKUPNO (kg/g) 4 680 24 15 15 5 1
4.8.2.3. Otkopavanje pijeska i šljunka iz vode plovnim bagerom s grabilicom hidrauličnom

rampom, tip Beyer A 100 ili sličnim
Obzirom na fizičko-mehaničke značajke građevnog pijeska i šljunka u ležištu Prodi,

potrebnom godišnjem eksploatacijskom kapacitetu od (972 313 / 17,4) = 55 880 m3,
geometrijskim karakteristikama površinskog kopa, dubini kopanja u vodi od 16 metara,
predložen je gore spomenuti tip bagera.
Kapacitet iskopa bagerom A 110 iznosi 68 m3/h obzirom na tehničke značajke i ležišne
prilike, poglavito dubinu iskopa od 16 metara. Za zadanu proizvodnju od 55 880 m3 plovni
bager mora raditi 822 sata godišnje. Pri tomu će uz potrošnju od 25 l/h dizel agregat potrošiti
20 550 litara D-2.
Osnovne tehničke značajke bagera Beyer A 130 su:

 obujam grabilice: 3,0 m3
 nosivost (grabilica s materijalom): 10 t
 dubina kopanja ispod vode: 40 m
 brzina dizanja i spuštanja grabilice: 75 m/min
 vrijeme pomicanja konzolnog nosača: 22 s
 motor: 2x82 kW
 dimenzije pontona: 20,4 x 11,4 x 1,6 m
 obujam dozirnog lijevka: 11 m3
35
Slika 8. Plovni bager Beyer A 100.
Tehnološku cjelinu plovni bager – privremene oplemenjivačke deponije na kopnu

upotpunjava sustav transportnih traka na pontonima.
Osnovne tehničke značajke sustava trakastih transportera su:

 veza između plovnog bagera i kopna: 6+1 odnosno 6 sekcija transportnih traka i jedna
sekcija pretovarne konstrukcije,
 širina trake: Bt = 650 mm,
 brzina trake: v = 2,3 m/s,
 snaga elektromotora koji pokreće pogonski bubanj: 7 x 5,5 kW,
 dužina jedne sekcije transportera: 20 m,
 dužina pretovarne konstrukcije: 40 m.
Slika 9. Tehnološka shema rada plovnog bagera s grabilicom i hidrauličnom rampom.
36
Utrošak električne energije, ulja i maziva za rad plovnog bagera
Električna energija unutar eksploatacijskog polja koristi se za rad plovnog bagera i

transportnih traka na pontonima. Za opskrbu postrojenja električnom energijom koristiti će
se dizel-električni agregat snage 315 kW . Plovni bager sa pratećim trakastim transporterima
povezan je sa agregatom preko kabelske mreže. Ukupna instalirana snaga plovnog bagera s
pratećim trakastim transporterima iznosi N = 245,9 kW.
Normativ potrošnje električne energije po m3 otkopanog materijala iznosi:

fo  fi  f3  N 0,8  0,8  0,9  245,9
n   2,08 kWh /m 3
Q 68
gdje je : n - utrošak električne energije po m3

fo = 0.8 - koeficijent opterećenja elektromotora
fi =0.8 - koeficijent istovremenosti elektromotora
f3 = 0.9 - koeficijent iskorištenja elektromotora
Q = 68 m3/h -kapacitet bagera
Godišnji utrošak električne energije kod iskopa

n g  n  Q g  2,08  70 000  145 600 kWh
gdje je: Qg = 70 000 m3/god č.m. - godišnja eksploatacija pijeska i šljunka
Tablica 12.Godišnji utrošci energenta i maziva kod iskopa s plovnim bagerom grabilicom.
Energent /mazivo Godišnji utrošak
Električna energija 145 600 kWh
Hidraulična i diferencijalna ulja 500 kg
Ostala ulja i maziva 200 kg
37
4.8.3. Doziranje pijeska i šljunka u oplemenjivačko postrojenje te utovar u kamione
Za doziranje mineralne sirovine u oplemenjivačko postrojenje, te utovar oplemenjenog

šljunka i pijeska u kamione koristiti će se utovarivač Cateripallar 950 H ili slični stroj.
Utovarivač Cateripallar 950 H, (Slika 10), je hidraulični utovarivač cikličkog djelovanja na
kotačima. Radni ciklus se sastoji od punjenja uguravanjem spuštene radne lopate u rastresiti
materijal, zatim dizanja lopate uz vožnju na mjesto istovara i pražnjenja lopate izvrtanjem s
čela. Pokreće ga turbo-dizel motor, maksimalne snage 162 kW, potrošnje goriva 0,20 kg/kWh
sa četiri stupnja prijenosa, maksimalne brzine 40 km/h, tako da je vrlo pokretljiv pri radu.
Volumen žlice je 3,5 m3.
Slika 10. Osnovne dimenzije i kinematska shema utovarivača Cateripallar 950 H
Eksploatacijski kapacitet i nadnice
Prosječni satni kapacitet utovarača na doziranju oplemenjivačkog postrojenja odnosno

utovaru gotovih proizvoda u kamione Qt:
3600  Vu  k v 3600  3,15  0,90

Qt    176 m3 /h
Tuk 58
kv = 0,90 - koeficijent vremenskog iskorištenja
38
prosječno trajanje ciklusa utovarača na doziranju oplemenjivačkog postrojenja

odnosno utovaru u kamione Tt :
l pu l uu l 5,0 50 50
Tt    un  t d  t i  t s  t b  3,6  3,6  3,6  8,0  7,0  5,0  4  58 s
v pu v uu v nu 3,0 20,0 10,0
lpu = 5 m - dužina punjenja lopate

vpu = 3,0 km/h - brzina kretanja utovarača za vrijeme punjenja lopate
luu = 50 m - dužina vožnje unatrag utovarača
vuu = 20,0 km/h - brzina utovarača pri vožnji unatrag
lnu = 50 m - dužina vožnje naprijed utovarača
vnu = 10,0 km/h - brzina utovarača pri vožnji naprijed
td = 8 s - vrijeme dizanja lopate
ti = 7 s - vrijeme istresanja lopate
ts = 5 s - vrijeme spuštanja lopate
tb = 6 s - vrijeme potrebno za promjenu brzina
zapremina pijeska i šljunka u lopati utovarača Vu :

Vu  Vl  k p  3,5  0,9  3,15 m3
Vl = 3,5 m3 - zapremina lopate utovarača

kp = 0,9 - koeficijent punjenja lopate utovarača
godišnji efektivni sati rada utovaračahufna transportu mineralne sirovine

h t  Q g  k r /Q t   140 000  1,2 /176  955 sati
Qg = 140 000 m3 - godišnja količina mineralne sirovine koju je potrebno transportirati do

oplemenjivačkog postrojenja, dozirati i utovariti u kamione
kr = 1,2 - koeficijent rastresitosti pijeska i šljunka
39
Utrošak goriva i maziva za rad utovarivača na doziranju oplemenjivačkog

postrojenja i utovaru u kamione
Tablica 13. Utrošak goriva, maziva i materijala na transportu pijeska i šljunka, doziranju i
utovaru
Utovarivač Diesel Motorno Diferencijalno Hidraulično Lis 3 Gume
Cateripallar 950 H gorivo ulje ulje ulje
Normativ 20 0,15 0,07 0,15 0,03 0,001
UKUPNO (kg/g) 19 100 144 77 144 29 1
4.8.4. Odvoz oplemenjenog šljunka i pijeska iz ležišta
Transport oplemenjenog pijeska i šljunka iz ležišta do mjesta ugradnje obavljati će se

kamionima istresačima Mercedes Actros, tip 4143, volumena sanduka 16 m3 (Slika 11)
ili sličnim.
Slika 11. Kamion za transport – Mercedes Actros 4143
Odvoz oplemenjenog šljunka i pijeska iz ležišta nije predmet ovog niti kasnije
rudarskog projekta. Međutim, nužno ga je opisati u onoj mjeri u kojoj se kamioni nalaze
unutar eksploatacijskog polja „Prodi“, čime izravno utjeću na mjere zaštite u tehnološkom
procesu.
40
4.9. Oplemenjivanje
Tehnološko rješenje i odabir oplemenjivačke opreme prilagođeni su vrsti i kvaliteti

mineralne sirovine u ležištu „Prodi“, te konačnoj uporabi. U tu svrhu koristiti će se mobilno
oplemenjivačko postrojenje TerexFinlay 663 Supertrak (ili slično), (Slika 11), izgled i
tehničke značajke.
Slika 12. a) Oplemenjivačko postrojenje TerexFinlay (izgled)
Slika 12. b) Oplemenjivačko postrojenje TerexFinlay (tehničke značajke)
Na oplemenjivačkom postrojenju izdvajati će se frakcije: 0/4 mm, 4/8 mm, 8/16 mm,
16/32 mm i + 32 mm.
Kako projektirana smjenska proizvodnja pijeska i šljunka u rastresitom stanju iznosi
385 m3, znači da će oplemenjivačko postrojenje uz satni kapacitet od 100 m3 dnevno raditi
3,85 sati, ili godišnje: 3,85 sati × 200 radnih dana u godini = 770 sati.
Pri tomu će ukupna količina eksploatacijskih masa koje treba oplemeniti iznositi 77 000
m3 .
41
Utrošak goriva i maziva za rad oplemenjivačkog postrojenja
Za pogon oplemenjivačkog postrojenja koristiti će se dizel motor Deutz ili slični, snage
75 kW.
U tablici 14. iskazani su utrošci goriva, maziva i materijala za rad dizel motora kojim se
stavljaju u funkciju oplemenjivačka sita i uređaji za potreban godišnji fond od 770 sati.
Tablica 14. Utrošak goriva, maziva i materijala za rad dizel motora kojim se stavljaju u
funkciju oplemenjivačka sita i uređaji
DIZEL MOTOR Diesel Motorno Diferencijalno Hidraulično Lis 3

DEUTZ gorivo ulje ulje ulje
Normativ 15 0,10 0,05 0,10 0,03
UKUPNO (kg/g) 11 550 77 39 77 24
4.10. Zbrinjavanje tehnološkog otpada
Tijekom izvođenja rudarskih radova na eksploatacijskom polju „Prodi“ nastajati će

različite vrste otpada, kojima će nositelj zahvata postupati shodno važećoj legislativi za otpad
u Republici Hrvatskoj. Nastajati će poglavito sljedeće vrste otpada (kategoriziran prema
Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada, NN br. 50/05, 39/09):
 komunalni otpad,
 neopasni industrijski otpad,
 opasni industrijski otpad.
Komunalni otpad zastupljen je pretežito papirima, plastičnim vrećicama, ostacima hrane

i ambalaže za prehrambene proizvode i pića, a odlagati će se u kontejner (Slika 12).
Komunalni otpad skuplja ovlašteni skupljač i odvozi na legalno odlagalište komunalnog
otpada.
42
Slika 12. Kontejner za komunalni otpad
Neopasni industrijski otpad (metali, gume i dr.) će se odlagati u poseban kontejner,

odakle ih odvoze ovlašteni skupljači na zbrinjavanje.
Opasni industrijski otpad (staro motorno ulje, antifriz, olovne baterije, zauljena
ambalaža i materijali-krpe i drugo) će se privremeno skladištiti u posebnim spremnicima za
opasni otpad izvedenim na način da se spriječi raznošenje opasnog otpada u okoliš, a zatim će
ih dalje zbrinjavati ovlašteni skupljači, (Slika 13).
Slika 13. Eko-spremnik s tankvanom za rabljena motorna ulja.
4.11. Rješenje rasvjete, signalizacije i sistema veza
Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka iz ležišta Prodi odvijati će se u jednoj po

potrebi i produženoj smjeni za vrijeme dnevne svjetlosti, te stoga nema potreba za gradnjom
fiksne radne rasvjete.
43
Ukoliko strojevi nisu opremljeni automatskim uređajima za signalizaciju, rukovoditelj

kopa će definirati vrstu i način signalizacije pri radu buldozera, hidrauličkog bagera, plovnog
bagera, utovarivača i kamiona.
Temeljni signali strojeva za površinsku signalizaciju su: dugi zvuk sirene (-) i kratki
(oko 1 s) zvuk sirene (*). Stanke između zvučnih signala sirene traju oko 1 s.
Za pojedine operacije koriste se slijedeći signali:

 Početak rada stroja ---
 Vozilo je natovareno _***
 Stroj se zaustavlja ***
 Opasnost _*_*_* (1 min.)
Međusobna komunikacija unutar i izvan kopa odvijati će se preko mobilnih telefonskih

uređaja.
4.12. Zaštita okoliša
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) se određuje gospodarenje,

zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospodarski razvoj,
zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integralnog
pristupa u planiranju prostora.
Prema odredbama Zakona o šumama ( NN 140/05., 82/06., 129/08., 80/10 i 124/10):
Očuvanje okoliša i smanjivanje rizika za zdravlje i život ljudi tijekom eksploatacije i prerade
pijeska i šljunka u ležištu „Prodi“ provoditi će se respektirajući Zakon o zaštiti okoliša (NN
110/07) i uz pridržavanje osnovnih načela zaštite okoliša.
Posebni naglasak treba pridodati odrednicama navedenog Zakona:
 provedene mjere zaštite okoliša treba uskladiti sa Programom zaštite okoliša za
područje županije koji sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u
skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima te prioritetne mjere zaštite okoliša,
 pridržavati se standarda kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti za

pojedine sastavne dijelove okoliša a određuju se posebnim propisom ili ih propisuje
Vlada,
44
 oprema i uređaji na kopu moraju imati emisiju i imisiju u graničnim vrijednostima

određenim tehničkim standardima,
 pratiti stanje okoliša mjerenjem emisija i imisija te voditi očevidnike o tome, te
 sanaciju krajolika oštećenog eksploatacijom kao i praćenje učinka sanacijskih mjera

nakon njihovog izvršenja,
 u slučaju onečišćenja okoliša potrebno je odmah obavijestiti javnost o

prekoračenjima okoliša,
 osigurati javnost podataka o stanju okoliša, utjecaju predviđenih i ostvarenih

zahvata na okoliš i mjerama zaštite okoliša,
 u slučaju nastanka onečišćenja poduzeti sve neophodne mjere u cilju smanjenja

štete u okolišu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili šteta u okolišu,
 nije dopušteno korištenje opreme i strojeva ili promjene u tehnologiji čije

posljedice nisu predvidive po stanje okoliša.
Primjenu mjera zaštite od buke nositelj zahvata je obvezan osigurati prema Zakonu o
zaštiti od buke (NN 30/09). Mjere zaštite od buke su u skladu s člankom 5. Pravilnika o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), kojim
su utvrđene razine buke imisije u otvorenom prostoru. Nakon puštanja u rad svih postrojenja i
pri promjenama u uvjetima poslovanja izmjeriti razinu buke pri punom radu u kopa. Daljnje
praćenje razine buke utvrditi temeljem dobivenih rezultata mjerenja.
Mjere za zaštitu od povećane razine buke:

 poštivati predviđeno dnevno radno vrijeme. Na kopu će se radovi izvoditi samo
tijekom dana što se uklapa u zakonske odredbe o razini buke, s obzirom da je prema
Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04.) za stambena naselja koja spadaju u zonu 2 dopuštena ekvivalentne
razine vanjske buke od 55 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću,
 na radnim mjestima gdje se buka ne može smanjiti ispod 90dB nužno je korištenje
osobnih zaštitnih sredstava (štitnika za uši).
Ukoliko dođe do potpune ili trajne obustave eksploatacije unutar eksploatacijskog
polja moraju se provesti mjere osiguranja kojima će se isključiti nastupanje opasnosti za
ljude, imovinu i zemljište.
45
Odobrenje za eksploataciju nadležni županijski organa za poslove rudarstva može

ukinuti ukoliko se neracionalno iskorištava mineralna sirovina te ukoliko su eksploatacijom
ugroženi životi i zdravlje ljudi i čovjekova okolina.
Zakonom o vodama, NN 153/09 uređuje se gospodarenje vodama, zaštita od štetnog

djelovanja vode kao i zaštita voda od zagađenja. Vode, vodotoci, more i morska obala su
dobra od općeg interesa i pod posebnom su društvenom zaštitom. Opasne i štetne tvari
zabranjeno je ispuštati u vode ili odlagati tamo gdje postoji mogućnost zagađenja vode.
Opasne i štetne tvari obavezno je prije ispuštanja u prijemnike ili javni kanalizacijski sustav
djelomično ili potpuno pročistiti u skladu sa standardima za pročišćavanje otpadnih voda.
Upotrebljivost voda za određene namjene utvrđuje se kategorizacijom i klasifikacijom voda.
Kategorizacija utvrđuje kvalitetu i namjenu a klasifikacijom se vode dijele u vrste određenih
karakteristika i područja mogućeg korištenja, te se utvrđuje dopušteni stupanj zagađenosti.
Opasnost zagađivanja voda opasnim ili štetnim tvarima bez odlaganja treba prijaviti nadležnoj
policijskoj stanici.
Pitka i sanitarna voda mora kemijskim, fizikalnim, bakteriološkim i biološkim
sastavima kao i radioaktivnim osobinama odgovarati propisanim uvjetima.
Prema Zakonu o vodama, NN 153/09, površinske i podzemne vode te vode obalnog mora
prema namjeni i stupnju čistoće raspoređene su u četiri vrste.
Prema Zakonu o otpadu, NN 178/04, 153/05, 110/06, 110/07, 60/08 i 87/09 otpadne
tvari u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje nastaju u procesu proizvodnje moraju se
sakupljati, sortirati, pripremiti kao sekundarnu sirovinu ili uništavati.
Opasne tvari razvrstavaju se u skupine: .

 otpad iz proizvodnje i prometa
 otpadna mineralna i ostala ulja
 komunalni otpad
 neiskorištena energija
S otpadnim tvarima treba tako postupati da ne ugrožavaju čovjekovo zdravlje i

higijenu, životinjski i biljni svijet. Zabranjeno je uništavanje otpadnih tvari ukoliko se mogu
iskoristiti kao sekundarne sirovine. Odlaganje otpadnih tvari dozvoljeno je samo na mjestima
46
utvrđenim prostornim planovima ili odlukom općinske skupštine. Najznačajnija skupina

otpadnih tvari koja se pojavljuje na kopu su otpadna mineralna ulja koja koristi rudarska
mehanizacija te otpadne tvari iz proizvodnje. Ostale kategorije otpadnih tvari ili se ne
pojavljuju ili su zanemarive (komunalni otpad, neiskorištena energija). Prema čl.16.,
poduzeća koja godišnje troše više od 400 kg mazivih i ostalih ulja dužne su sakupljati
otpadno ulje i ukoliko ga ne iskoriste za vlastite potrebe predati ga poduzećima koja
sakupljaju otpadna ulja. Poduzeće planovima i programima treba predvidjeti način, vrstu,
količinu i vrijeme iskorištavanja otpadnih tvari, te voditi evidenciju o tome.
Izvori prašine su postrojenja za oplemenjivanje, transportni putovi i mjesta utovara.
Doziranje vode ne smije biti pretjerano da ne dođe do smetnji u daljnjem tehnološkom
procesu (lijepljenje materijala, začepljivanje). Transportne putove i mjesta utovara također
treba periodički prskati doziranim količinama vode pogotovo u sušnim ljetnim mjesecima.
Ukoliko zaprašenost pojedinih radnih mjesta bude iznad dopuštenih MDK (u radnim
kabinama strojeva) radnici moraju koristiti osobna zaštitna sredstva.
Izvori buke su utovrno-transportna mehanizacija. Na radnim mjestima gdje se buka ne
može smanjiti ispod dopuštene (90dB) nužno je korištenje osobnih zaštitnih sredstava
(štitnika za uši).
Sagorijevanjem plinskog ulja D-2 nastaju štetni plinovi i čađa čija je maksimalno
dopustiva koncentracija (MDK) u atmosferi radnih prostorija i prostora propisana
Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim
graničnim vrijednostima, NN 13/09. Maksimalno dopustiva koncentracija štetnih tvari je ona
koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom
osmosatnom vremenu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje).
Pravilnikom su propisane i kratkotrajno dopustive koncentracije (KDK) štetnih tvari kojima
radnik može biti izložen najviše 15 minuta i ne više od četiri puta tijekom radnog vremena. U
cilju smanjivanja koncentracije štetnih tvari u ispušnim plinovima treba provoditi slijedeće
mjere:
 gorivo za dizel strojeve mora biti u skladu sa standardima i ne smije sadržavati
mehaničke nečistoće
 palište goriva mora biti iznad 600 C, maseni sadržaj sumpora ispod 0,5 %, a
cetanski broj 45.
 redovito održavanje dizel mehanizacije
47
 podešavanje i zamjenu pumpe za ubrizgavanje goriva (BOSCH pumpe) povjeriti

ovlaštenim servisima
 izmjena filtera za gorivo i zrak po propisanim servisnim normama.
Do zagađenja naftnih derivatima tla može doći prilikom pretakanja ili ulijevanja gorivo
rezervoare rudarske mehanizacije, prilikom sudara vozila te uslijed neispravnosti i kvara na
opremi. Ovi izljevi su uglavnom ograničeni po površini i količini. Zahtijevaju da oprema za
čišćenje i skupljanje ulja bude pristupačna i spremna za brzu intervenciju.
Sirova nafta s različitih izvorišta razlikuje se po fizičkim i kemijskim svojstvima, a te
razlike su važne i pri čišćenju izljeva. Osnovna načela kojim se treba rukovoditi prilikom
čišćenja uljnih mrlja jest da se samim čišćenjem nanese što manje štete okolini. Postoje razni
načini i metode za čišćenje: mehaničke, fizikalno-kemijske, kemijske i mikrobioliške.
Najprihvatljivije za primjenu su fizikalno-kemijske. Upotreba kemijskih sredstava je
opravdana samo u slučajevima kada bi šteta nanesena biološkim i ostalim resursima bila veća
ako se oni ne upotrijebe. Mikrobiološka metoda se kod nas nije primjenjivala i još se nalazi u
eksperimentalnoj fazi. Postupak podrazumijeva biološku razgradnju ugljikovodika
mikroorganizama (bakterijama).
Primjena sredstava za adsorpciju (fizikalno-kemijska sredstva) daje izvanredne
rezultate, sigurna je, učinkovita i na škodljiva za okolinu. Na raspolaganju su prirodni,
hidrofozirani mineralnog sastava i sintetski organski hidrofoziraniadsorbensi. Prirodni
adsorbensi su primjerice pileće perje, slama, sijeno, piljevine.Adsorbiraju količinu ulja tri do
osam puta veću od njihove mase, nisu toksični i prije ili kasnije razgrađuju se u prirodnoj
sredini.
Učinkovitost odstanjivanja ulja anorganskim adsorbensima (mineralnim) nešto je bolja
nego prirodnih a kapacitet adsorpcije je četiri do osam puta po jedinici mase adsorbenta.
Nepovoljno je što se praše prilikom istresanja iz vreća i mogu izazvati iritaciju respiratornog
trakta radnika.
Sintetski organski adsorbensi su u obliku pjene, spužvi i vlakana te imaju kapacitete
adsorpcije vrlo visoke. Sintetske su pjene najdjelotvorniji postojeći adsorbensi. Poliuretan ima
i tu prednost što se može proizvesti na licu mjesta miješanjem dvije tekuće komponente koje
daju pjenastu masu. Chromos iz Zagreba proizvodi vrlo djelotvorni adsorbens iz ekspandirnog
polietilena. Sredstva za adsorpciju mogu se koristiti i prilikom izljeva naftnih derivata u vodu.
Zauljeni zasićeni adsorbenti mogu se ili spaliti ili sabiti u grumenje i transportirati do mjesta
48
spaljivanja ili odlaganja. Na određenim poljima mogu se zaorati (zakopati) i prepustiti

biološkoj razgradnji. Obrada sintetskih adsorbenasa nije jednostavna kao prirodnih i
anorganskih, jer njihovim gorenjem zavisno od kemijskog sastava mogu nastati otrovni
plinovi. Zakopavanje također nije preporučljivo jer nisu biološki razgradivi.
4.13. Uređenje otkopanog prostora
Mogućnosti uređenja otkopanog prostora odrediti će Studija utjecaja zahvata na okoliš,

a rudarskim projektom će se odrediti tehničke mogućnosti i odrednice saniranja šljunčare.
Ovisno o prostorno planskoj dokumentaciji prihvatiti će se najpovoljnije rješenje za okoliš i
širu društvenu zajednicu. Na taj način potrebito će biti provesti tehničku sanaciju. Izbor
metode biološke sanacije i rekultivacije devastiranih područja ovisi prvenstveno o ekološkim
prilikama i o načinu korištenja tog prostora nakon završetka rudarskih radova.
Nakon završetka eksploatacije na eksploatacijskom polju „Prodi“ kosine nastale
eksploatacijom predstavljat će ujedno i stabilne završne kosine jezera pod nagibom 26 o.
Na slici 14. je prikazan skicom izgled kopa po završetku otkopavanja (tehnička sanacija –
poprečni profil pravca zapad – istok).
Slika 14. Karakteristični profil - izgled kopa po završetku otkopavanja.
Koncem eksploatacije potrebno će biti urediti obalni dio jezera. Uređenje se sastoji u
nasipavanju dijelova obale. Nasipavanje ili poravnavanje kosine obale moguće je izvesti
manje vrijednim frakcijama pijeska, šljunka ili jalovinom koja će biti smještena na
privremenim odlagalištima uz rubove završnih kosina sa istočne i zapadne strane.
Na dijelovima ogoljenih slobodnih površina trajnog značaja koji će se postepeno
pojavljivati, tehnička sanacija će se provoditi nasipavanjem jalovine (humusiranjem). Kod
razrade biološke sanacije treba imati u vidu da zeleni pojas služi kao stabilizator, kako na
pokosu tako i na obali.
49
4.14. Prikaz potrebne radne snage na kopu
Potrebna struktura zaposlenih radnika na kopu „Prodi“ koji su izravno vezani na

eksploataciju pijeska i šljunka je (Tablica 15):
Tablica 15. Prikaz potrebne radne snage na eksploatacijskom polju „Prodi“

Radno mjesto Broj
izvršitelja
Rukovoditelj šljunčare sa stručnim 1
ispitom iz rudarstva
Strojar u utovarivaču 1
Strojar hidrauličnog bagera 1
Vozač kamiona 1
Strojar plovnog bagera 1
Rukovoditelj oplemenjivačkog 1
postrojenja
Održavanje pogona, kvalificirani 1
mehaničar
Pomoćni radnik 1
Čuvar 1
ukupno 9
50
4.15. Prikaz utroška glavnog potrošnog materijala i energenata
Tablicom br. 16. sumarno se daju podaci o najvažnijem godišnjem utrošku glavnog
potrošnog materijala i energenata.
Tablica 16. Podaci o najvažnijem godišnjem utrošku glavnog potrošnog materijala i

energenata.
Vrste energenata i potrošnog materijala
POSTUPAK/ D-2 hd SAE30 hp 90 gtl hd 68 (50) Lis 3 Gume

Radni stroj
kg kg kg kg kg kom
OTKRIVANJE
LEŽIŠTA / 870 9 2 6 2
Buldozer
DOBIVANJE/
Hidrauličkim bagerom 3 212 22 6 15 5
DOBIVANJE
PLOVNIM
BAGEROM/Dizel 20 550 500 70 100 30
agregat za pogon
elektro-pumpe plovnog
bagera
TRANSPORT DO
PRERADE,
DOZIRANJE, 19 100 144 77 144 29 1
UTOVAR U
KAMIONE /Utovarivač
Kamionski odvoz
pijeska i šljunka na
privremene 4 680 24 15 15 5 1
oplemenjivačke
deponije
OPLEMENJIVANJE/
Dizel motor 11 550 77 39 77 24
UKUPNO
Strojevi na kopu 59 962 776 209 357 85 2
51
5. ZAKLJUČAK
Nakon što su na eksploatacijskom polju „Prodi“ provedeni istražni radovi, nije

zabilježena prisutnost štetnih komponenti (ili su one u dozvoljenim granicama), koje bi mogle
utjecati na uporabivost šljunka. Sirovina je u nekoherentnom stanju i moguće ju je
jednostavno oplemenjivati i prerađivati. Laboratorijska ispitivanja ukazuju da nema većih
razlika i odstupanja u sastavu mineralne sirovine u cijelosti, te da ne treba očekivati
poremećaje, što je potvrđeno dosadašnjom eksploatacijom na nizu šljunčara u dravskoj nizini
Međimurja.
Otvaranje ležišta započeti će uklanjanjem površinskog jalovinskog pokrova buldozerom
nakon čega će uslijediti dubinski iskop mineralne sirovine hidrauličnim bagerom. Dubina
iskopa hidrauličnim bagerom će biti ispod nivoa podzemne vode do dubine potrebne za
postavljanje plovnog bagera s grabilicom kojim će se mineralna sirovina eksploatirati do
najniže kote istraženosti ležišta.
Istražene rezerve građevnog pijeska i šljunka do sada nisu eksploatirane. Prema
elaboratu o rezervama građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju „Prodi“ u
ožujku 2007. godine, ukupne eksploatacijske rezerve iznose 2 335 403 m3.
Kako bi se na nekom području moglo pristupiti eksploataciji mineralnih sirovina
potrebna su mnoga odobrenja i dozvole od strane nadležnih državnih, županijskih ili
općinskih tijela i ureda.
Ishodovanjem potrebnih rješenja i odobrenja, lokacijske dozvole, a konačno i koncesije
za eksploataciju kvalitetnog pijeska i šljunka iz ležišta „Prodi“ osigurati će se početak
izvođenja rudarskih radova na otkopavanju.
U ovom radu kao primjer korišten je idejni rudarski projekt eksploatacije građevnog
pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju „Prodi“ kod Čakovca.
52
LITERATURA
1. Babić, Ž., Čakarun, I., Sokač, A. i Mraz, V. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga
porječja rijeke Drave. Geol. vjesnik, 30/1, 43-61, Zagreb.
2. Feldbauer, B. (2004): Leksikon naselja Hrvatske, Prvi i Drugi svezak. Mozaik knjiga,
Zagreb.
3. Grošelj, K. (ed.) (2002): Veliki atlas Hrvatske. Mozaik knjiga, Zagreb.
4. Kastmiler, Ž. i suradnici (2007): Elaborat o rezervama šljunka i pijeska u

eksploatacijskom polju Prodi, GeoTim, Zagreb.
5. Marković, S., Mioč, P. (1989): OGK, list Nađ Kanjiža, Geološki zavod Zagreb i
Geološki zavod Ljubljana.
6. Marković, S., Mioč, P. (1989): Tumač za list Nađ Kanjiža, Geološki zavod Zagreb i
Geološki zavod Ljubljana.
7. Mesec, J. (2009): Eksploatacija mineralnih sirovina, vrste i načini dobivanja,
GF,Varaždin
8. Miletić, P., Urumović, K. i Capar, A.: Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta
porječja Drave na području Hrvatske. Geološki vjesnik, 24, 149-153, Zagreb..
9. Miličić, J., Naprta,R. (2006): Geologija i rudarstvo – čvrste mineralne sirovine –
zbirka propisa i normi, biblioteka Nading. Zagreb.
10. Mioč.P., Marković, S. (1988): OGK, list Čakovec, Institut za geološka istraživanja
Zagreb, Inštitut za geologijo, geotehniko in geofiziko, Ljubljana.
11. Mioč.P., Marković, S. (1988): Tumač za list Čakovec, Institut za geološka istraživanja
Zagreb, Inštitut za geologijo, geotehniko in geofiziko, Ljubljana.
12. Šimunić, An., Pikija, M. i Hećimović, I. (1982): Ogk, list Varaždin. Geološki zavod
Zagreb.
13. Šimunić, An., Pikija, M., Hećimović, I., Šimunić, Al. (1982): Tumač za list Varaždin.
Geološki zavod Zagreb.
14. Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E. i Mayer, D. (1990): Hidrogeološki uvjeti
varaždinskog vodonosnika. Geološki vjesnik, 43, 149-158, Zagreb.
15. Ženko, T. (1984): Elaborat o sirovinskoj osnovi šljunka i pijeska na otkopnom polju
„Galovo“, eksploatacijski prostor „Totovec“ kod Kuršanca., IGH, Zagreb.
16. http://www.hgi-cgs.hr/pdf/Mineralne_sirovine_medjimurska_ZUP.pdf (2. 04.2012.)
53
SAŽETAK
Autor: Marija Biškup

Naslov rada: Eksploatacija šljunka i pijeska plovnim bagerom
Eksploatacijsko polje „Prodi“ ima krnji pravokutan oblik izdužen u pravcu

sjever/sjeveroistok – jug/jugozapad, maksimalnih dimenzija 580 x 350 metara, veličine je
17,4 ha. Pogodne hidrogeološke i inženjersko-geološke značajke će omogućiti jednostavnu
eksploataciju pijeska i šljunka ležišta, na suhom do dubine oko 2,4 m hidrauličkim bagerom, a
u dubljim dijelovima sirovina će se vaditi iz vode plovnim bagerom. Kakvoća sirovine ležišta
zadovoljavajuća je za proizvodnju granulata za izradu betona i armiranog betona, klasiranog
kamenog materijala za izradu bitumeniziranih nosivih slojeva (BNS) na cestama srednjeg,
lakog i vrlo lakog prometnog opterećenja, neklasiranog kamenog materijala za izradu donjih
(tamponskih) slojeva na cestama svih prometnih opterećenja, klasiranog šljunka za izradu
završnih slojeva na cestama lakog prometnog opterećenja, nesepariranog kamenog materijala
za izgradnju i održavanje gospodarskih, šumskih i nerazvrstanih cesta i pijeska za malter za
zidanje i žbukanje.
Ključne riječi: Eksploatacija, eksploatacijsko polje, šljunak, pijesak, plovni bager.
54
PRILOZI
 PRILOG 1 - Prva faza eksploatacije

 PRILOG 2 – Obračunski presjeci prve, druge i završne faze eksploatacije
 PRILOG 3 – Druga faza eksploatacije
 PRILOG 4 – Završne kosine eksploatacijskog polja
55
1
2
3
4
5

Marija Biskup Diplomski

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Marija Biskup Diplomski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Zagrebu

EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA PLOVNIM BAGEROM

EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA PLOVNIM BAGEROM

Za razliku od drugih tipova razvojnih djelatnosti, mineralne sirovine moguće je

2. EKSPLOATACIJSKO POLJE GRAĐEVNOG ŠLJUNKA I PIJESKA

2.1. Zemljopisno – gospodarske značajke istražnog prostora

Istražni prostor „Prodi“ nalazi se 7 km južno od Čakovca na području grada Čakovca u

Slika 1. Zemljopisni smještaj eksploatacijskog polja „PRODI“

Smješteno je u Donjem Međimurju, u prostranoj dravskoj nizini, 500 m jugozapadno

vinogradi i voćnjaci uglavnom vezani za brežuljkasto gornje Međimurje. Razvijena je

2.2. Morfološko-hidrogeološke i klimatske prilike područja

Preloga dosegla 148 m. Hidraulička vodljivost, ovisno o sastavu vodonosnika, kreće se od

2.3. Geološka građa ležišta

Slika 2. Izgled šljunkovitog pijeska (B-1/07 – 0,00-5,00 m)

Sirovinu predstavlja prirodna mješavina šljunaka i pijesaka, uglavnom silikatnog

Slika 3. Izgled pjeskovitog šljunka (B-1/07 – 10,00-15,00 m)

2.4. Opis ležišta

Ležište je smješteno na ravnom terenu u području nekadašnjih rukavaca rijeke Drave na

2.5. Geneza ležišta

Aluvijalni holocenski dravski pijesci i šljunci nastali su taloženjem materijala nošenog

U srednjem pleistocenu javljaju se izmjene glina pijesaka i šljunaka, a uz gline i

2.6. Tektonika ležišta

Tektonika ležišta posljedica je geoloških zbivanja na širem području od početka

2.7. Hidrogeološke značajke ležišta

U hidrogeološkom smislu eksploatacijsko polje „Prodi“ zauzima mali dio aluvijalnog

Razina podzemne vode na ležištu izmjerena u bušotinama je na dubini 2,3 do 2,4 m.

2.8. Inženjersko-geološke značajke ležišta

U inženjersko-geološkom smislu, ležište se generalno sastoji od jedne vrste stijena,

3.1. Metode istraživanja

Za istraživanje područja eksploatacijskog polja „Prodi“ korištene su standardne

3.1.1. Opis istražnih radova

Geodetski radovi. Snimljeno je ležište i njegovo šire područje u količini od 48 ha

Geološki radovi. Ovi radovi obuhvatili su lociranje bušotina, uzimanje uzoraka,

Istražno bušenje. Izbušeno je 9 istražnih bušotina ukupne dubine od 180 m. Dubina

3.1.2. Analiza ostvarene učinkovitosti istraživanja

U smislu analize učinkovitosti istraživanja, a s obzirom na geološku građu ležišta

Za količinu ekspoatacijskih rezervi od 2 385 627 m3 utrošeno je 180 m bušenja, a to

3.2. Kakvoća mineralne sirovine

Iz jezgre istražnih bušotina uzeto je 36 uzoraka pijeska za djelomične analize metodom

3.2.1. Analiza mogućnosti oplemenjivanja mineralne sirovine

Istražnim radovima u istražnom prostoru „Prodi“ nije konstatirana prisutnost štetnih

Laboratorijska ispitivanja ukazuju da nema većih razlika i odstupanja u sastavu

3.3. Rezerve pijeska i šljunka u eksploatacijskom polju „Prodi“

Zbog svojih geoloških i genetskih značajki, eksploatacijsko polje „Prodi“ svrstano je u

Tablica 1. Količina jalovog pokrova na ležištu „Prodi“

76 000 0,23 17 618 96 200 0,13 12 506 30 124

Tablica 2. Rekapitulacija bilančnih, izvanbilančnih, ukupnih i eksploatacijskih rezervi

4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA RJEŠENJA IZVOĐENJA RUDARSKIH

4.1. Ograničenje eksploatacijskog polja s geomehaničkom analizom stabilnosti

Slika 4. Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja „Prodi“

Uvjeti i ograničenja koja su utvrđena Rješenjem o odobrenju eksploatacijskog polja

Analiza stabilnosti kosina

Pijesak i šljunak kao nekoherentni materijali, od parametara čvrstoće posjeduju kut

4 - utjecaj granulometrijskog sastava (za dobro graduirani šljunak 4  3 ).

Prema tomu, moguće je izračunati kut unutrašnjeg trenja za ekstremna stanja.

Rastresito stanje šljunka nastaje:

Dobro zbijeno stanje (  z ):

Obzirom na dimenzije kopa i tehnologiju iskopa, proračun stabilnosti kosina

Prema tomu, kut radnih i završnih kosina u kopu iznosi:

Dobiveni kut poklapa se sa usvojenom vrijednošću u Elaboratu o rezervama.

4.2. Obračun i analiza otkopnih količina šljunka i pijeska i jalovine u eksploatacijskom

Granice otkopavanja na eksploatacijskom polju „Prodi“ ne odgovaraju granicama

proračunate u tom elaboratu odnosno sve bilančne rezerve odobrene od Povjerenstva za

4.3. Kapacitet proizvodnje i trajanje eksploatacije