Sveučilište J.J.

Strossmayera u
Osijeku

Fakultet elektrotehnike,
računarstva i informacijskih
tehnologija Osijek

Digitalne komunikacije
SR502-17

Fourierova serija i Fourierova

transformacija

2017 / 2018 doc.dr.sc. Vanja Mandrić Radivojević

Sadržaj današnjeg predavanja
Uvodna predznanja:
• Analogni i digitalni signal
• Periodički signali
• Monoharmonijski signali – parametri
• Frekvencijska domena
• Dodavanje frekv. komponenti
• Prikaz u frekvencijskoj domeni
• Spektar i širina pojasa
• Spektralna analiza i sinteza
• Fourierova serija FS
• Kompleksna FS
• Fourierova transformacija FT
FOURIEROVA SERIJA
Fourierova serija - uvod
Ukupni signal često se sastoji od velikog broja signala različitih frekvencija:
- komponente signala također su sinusni signali (može se pokazati da je svaki signal sastavljen od
komponenti koje su sinusni signali (Fourierova analiza))
- signale je moguće prikazivati u vremenskoj i frekvencijskoj domeni

Primjer / suma dva sinusna signala:

s1(t)=1sin(2πf∙t)
s2(t)=(1/3)sin(2πf∙3t)

s(t)= s1(t)+s2(t)
Fourierova serija - uvod
Kako prethodni signal (sumirani) izgleda u frekvencijskoj domeni?

Rezultat: nastao je signal s dva harmonika / dvije različite frekvencije!

VIŠEHARMONIJSKI SIGNAL s offsetom = 0V!
Fourierova serija - uvod
Višeharmonijski signal s DC komponentom:
Fourierova serija - uvod
Jean Baptiste Joseph Fourier (1768 - 1830) – u svome djelu Analitička teorija topline iz 1822.
zaključuje da se bilo koja periodična funkcija y = f(x) perioda λ može aproksimirati trigonometrijskim
polinomom – tzv. FOURIEROVIM REDOM. Taj se postupak naziva Fourierovom ili spektralnom
analizom.
Spektralna analiza i sinteza

Primjer:
Stojni val koji nastaje npr. kod napete žice
na glazbenom instrumentu. Žica na
instrumentu u praksi ne titra samo jednom
frekvencijom, već s više mogućih. Najjače
je amplitude ton osnovne frekvencije, a
nakon njega se nižu viši harmonici s
postupno opadajućim amplitudama.
…Stojni val

- Jedan val putuje u jednom smjeru, drugi u suprotnom. Zašto?

- Dolazi do interferencije čiji je rezultat informacija da u pojedinim trenucima sve točke žice miruju, a postoje i točke koje
UVIJEK miruju.
Stojni val nastaje interferencijom dvaju valova jednakih amplituda i frekvencija koji se gibaju duž istog pravca u
suprotnim smjerovima.
Fourierova serija - uvod
Primjer:
Pravokutni signal, kao što znamo od
prije, s DC komponentom (na slici)
sastoji se od beskonačno neparnih
harmonika bn (an = 0!), tj. predstavlja
sumu velikog broja sinusnih signala.
Fourierova serija
Periodična funkcija u(t) ili i(t) (napon ili struja) koja zadovoljava Dirichletove uvjete* može se zapisati
kao Fourierova serija s harmonijskim sin/cos članovima:

u(t)  a 0   a n  cos (nω0 t)  b n  sin (nω0 t)
n 1
T
1
a 0    u(t)dt
a0, an, bn: Fourierovi
koeficijenti
T 0
T n: harmonijski broj,
2
a n    u(t)  cos(nω0t) dt
T 0 T: period, 0 = 2/T
T Važno:
2
b n    u(t)  sin(nω0 t)dt {cos(nω0t), sin(nω0 t) }n
T 0
formiraju ortogonalnu bazu
prostora funkcija.
Fourierova serija - primjer
Primjer..
T  2π s  ω0  1 rad/s
1  
π 2π
a0    dt   (1)dt   0 (nula uprosječena)
2π  0 π 
1  
π 2π
a n    cosntdt   cosntdt   0 (neparna funkcija)
π 0 π 

1  
π 2π
 1  cosnπ 
2
b n    sinntdt   sinntdt   ... 
π 0 π  n  π

 4
 n  π , n neparan

 
 0 , n paran


4 4 4
u(t)   sin t   sin 3  t   sin 5  t  ...
π 3 π 5 π
Primjer..
• Ako je funkcija parna: bn=0!
• Ako je funkcija neparna: an=0!

Parna/neparna funkcija:
Parna: s(x)

u(-t) = u(t)

s(x)

Neparna:
u(-t) = - u(t) x
Primjer..
Prikaz prethodnog zadatka u frekvencijskoj domeni:

an

f1 2f1 3f1 4f1 5f1 6f1 f

bn
4/π

4/3π

f1 2f1 3f1 4f1 5f1 6f1 f

Fourierova serija – primjer 2

Iz grafa: T = 0.4 s

2 2
0    5 rad s
T 0.4
U m  cos 0t  U m cos 5  t ,  0.1  t  0.1
u (t )  
 0 , 0.1  t  0.3
T 0.1
1 1 1 0.1
a0   u (t )dt 
0.4 0.1
U  cos 5t  dt  25  U  sin 5  t |  1
 U sin 5  0.1  sin 5  0.1 
Um
5 2 
m m m
T 0  0.1
 Fourierova serija – primjer 2..
2
T
2 
0.1 a b   0  5
a n   u (t ) cos n 0 t  dt 
0.4  0.1
 U m  cos 0 t  cos n 0 t  dt  
T 0  n  1,2,3...

0.1
 sin  0  n 0   t  sin  0  n 0   t 
 5 U m    
 2  0  n 0  2 0  n 0  
 0.1

 sin5  n  5 0.1 sin5  n  5 0.1 sin5  n  5 0.1 sin5  n  5 0.1

 5 U m    
 25  n 5  25  n 5  25  n 5  25  n5  

 2 sin5  n  5 0.1 2 sin5  n  5 0.1

an  5  U m   
 2 5  n5   25  n5  
 Fourierova serija – primjer 2..
 sin5  5   0.1
a1  5  U m 
 25  5 
...  u nazivniku je 0 pa …

0.1
0.1
1 1 
a1  5  U m 0.1        
2
cos t dt 5 U m t sin 2 0 
t

0
 2 4 0 
 0.1

1 1  1    
0 0

 sin    0.1 
1
 5  U m   0.1   sin 2  5  (0.1) 
 2 20 2 4  5 

 5  U m 0.05  0.05  0.1  5U m 

Um
2
 Fourierova serija – primjer 2..
 sin5  2  5 0.1 sin5  2  5 0.1 sin5  2  5 0.1 sin5  2  5 0.1
a 2  5U m      
 25  2  5  25  2  5  25  2  5  25  2  5  

  3   3 
 sin  0.5  sin   sin  
 5U m   
2   sin  0.5    2  
  10  10  10  10 
 
 
  3  3  5U m

5U m
  sin  sin  sin  sin   1  1  1  1 
2U m
 10  2 2 2 2   10 

   0    0  
 2 sin    2 sin 2 
a3  5U m    0
  20  10 
 
Fourierova serija – primjer 2..

 3 5   
  
2 sin 
2 sin 
a 4  5U m  2  2  1  1   U  5  3   2U m
  5U m  
   3 0  5 0         15
m 2
  
1 5  
2 5 15
 15 25   3 5 

a3
Konačno rješenje je suma svih (traženih) harmonika:

n1 n2 n4
Um Um 2U 2U
u (t )   cos1 5  t  m cos 2  5  t  0  m cos 4  5  t  ...
 2  15

a0 ω0 a2 a4
a1
 Fourierova serija – primjer 2..
Konačno rješenje - grafički:
a - F. koeficijenti: u(f), V b - F. koeficijenti:
u(f), V
a1
Um/2 a2
2Um/π
a0
Um/π

a3 b1 b2 b3 b4

f, Hz f, Hz
3·f 4·f 0·f 1·f 2·f 3·f 4·f
0·f 1·f 2·f

-2Um/(15π)
a4
Fourieova serija - sinteza
• Pravokutni valni oblik rekonstrukcija iz spektralnih članova

1
u1 (t)   b n  sin(nt)  1.5 1.5 1.5
n 1
1.5
3 1.5

u 3 (t)   b n  sin(nt) 
1 1.51 1

sw(t)
square signal, sw(t)

square signal, sw(t)

1
1
n 1

sw(t)
0.5 0.5
1

sw(t)
0.5

sw(t)
signal,
5
u 5 (t)   b n  sin(nt) 
0.5
0.5

signal,
0.50

signal,
0

signal,
0
n 1 0

square
0
0
-0.5
7
u 7 (t)   bn  sin(nt) 
square
-0.5
square
square
-0.5 -0.5
-0.5
-0.5
-1
n 1 -1
-1
9 -1 -1
u 9 (t)   b n  sin(nt) 
-1
-1.5
-1.5 -1.5 0 2 4 6 8 10
-1.5 t
-1.5
n 1 0 -1.5
0
0
2 2
2
4 4
4
66
6
88
8
10
10
0 2 4 t tt 6 8 10
11
n11 (t)   b n  sin(nt) 
0 2 t 4 6 8 10
t
n 1

Gibbsov fenomen!
Fourierova serija –sinteza /Gibbsov
fenomen
Prijelaz - skok (eng. overshoot) postoji na
svakom diskontinuitetu

79
u 79 (t)   b n  sin(nt) 
n 1

Prvi razmatrao Michelson, 1898. Objasnio Gibbs.

Maksimalni overshoot pk-to-pk = 8.95% amplitude

diskontinuiteta magnitude.
FS konvergira vrijednosti (-1+1)/2 = 0 diskontinuiteta
Primjer u Simulinku – zbrajanje sinusnih signala:
Primjer u Simulinku – zbrajanje sinusnih signala:
Fourierova serija glavnih valnih oblika
FOURIEROVA TRANSFORMACIJA
Fourierova transformacija
Frekvencijska transformacija – zašto?
Brz i efikasan postupak
Jasna predodžba signala u frekvencijskoj domeni.
Pojednostavljenje originalnog problema
Moćna tehnika analize, a komplementarna vremenskoj domeni

analiza
vrijeme, t frekvencija, f u(t), U(f) :
F Transformacijski
par
u(t) U(f) = F[u(t)]

sinteza
Fourierova transformacija
Fourierova transformacija
Pod pojmom SPEKTAR SIGNALA redovito se podrazumijeva Fourierov spektar!
Spektar snage slučajnih procesa također je definiran korištenjem Fourierove transformacije.
Fourierov spektar mjera je izrazito prilagođena signalima nepromjenjivih svojstava –
stacionarnim slučajnim procesima.
Fourierova transformacija - primjer
Fourierova transformacija - primjer
Fourierova transformacija – primjer / rješenje
Fourierova transformacija pravokutnog signala:
Svojstva Fourierove transformacije
Svojstva Fourierove transformacije
Svojstva Fourierove transformacije
Fourierova transformacija glavnih valnih oblika
Fourierova transformacija glavnih valnih oblika
Fourierova transformacija glavnih valnih oblika
Diskretna Fourierova transformacija
Pitanja?