EAGLE

Easily Applicable Graphical Layout Editor

Verzija 6.5.0

Zoran Mutak

svibanj 2014.
 Sadržaj

1. Uvod …………………………………………………………………………….. 2
2. EAGLE Light Edition …………………………………………………………… 2
3. Individualne EAGLE postavke ………………………………………………….. 3
4. Opis prozora za crtanje i projektiranje …………………………………………... 4
5. Pokretanje akcija ………………………………………………………………… 7
6. Control Panel (upravljačka ploča) ………………………………………………. 8
7. Tipovi EAGLE dokumenata …………………………………………………….. 9
8. Kreiranje EAGLE projekata …………………………………………………….. 10
9. Učitavanje dokumenata i promjena veličine prikaza crteža na ekranu (zumiranje) 10
10. Izbor aktivnih slojeva …………………………………………………………… 12
11. Postavljanje koordinatne rešetke (Grid) i mjerne jedinice ……………………… 13
12. Crtanje linija, kružnica, lukova i pravokutnika …………………………………. 14
13. Postavljanje teksta ………………………………………………………………. 16
14. Korištenje knjižnica ……………………………………………………………... 17
15. Crtanje električne sheme ………………………………………………………… 20
16. Automatsko naprijed/natrag bilježenje ………………………………………….. 26
17. Projektiranje tiskane pločice …………………………………………………….. 28
17.1. Kreiranje tiskane pločice i postavljanje kućišta komponenata bez električne
sheme ……………………………………………………………………………. 28
17.2. Kreiranje tiskane pločice i postavljanje kućišta komponenata iz električne sheme 30
17.3. Usmjeravanje linija tiskanih vodova (rutanje) …………………………………... 31
17.4. Uređivanje tiskane pločice nakon rutanja ……………………………………….. 34
18. Provjera prema pravilima dizajna (Design Rule Check – DRC) ………………... 37
19. Ispis dokumenata i generiranje izlaznih datoteka 37
20. Literatura ………………………………………………………………………… 44

EAGLE ver. 6.5.0 1

 1. Uvod

Ovaj udžbenik namijenjen je učenicima i nastavnicima Tehničke škole Ruđera Boškovića

kao moguća besplatna literatura za korištenje Light verzije programa EAGLE i daje osnovne
upute za korištenje Schematic Editora (crtanje električnih shema), Layout Editora
(projektiranje tiskanih pločica) i Autoroutera (automatsko postavljanje tiskanih vodova). Ovaj
udžbenik u većem dijelu prati EAGLE Tutorial, Version 6. Nakon prolaska kroz ovaj
udžbenik biti ćete sposobni izraditi projekt, ali preporuka je koristiti Help funkciju i EAGLE
Manual kako biste naučili više o specifičnim detaljima. Na taj način spoznat ćete sve
mogućnosti i prednosti ovog programa.

2. EAGLE Light Edition

EAGLE Light verzija je besplatna i namijenjena je za testiranje i procjenu, a ne za
komercijalnu upotrebu. Light verzija ima slijedeća ograničenja:
- Površina tiskane pločice ograničena je na dimenzije 100 x 80 mm (3.9 x 3.2 inch). Izvan
navedenog prostora nije moguće postavljanje kućišta komponenata i signalnih linija.
- Dostupna su samo dva signalna sloja pločice (gornja i donja strana pločice, nema unutarnjih
slojeva)
- Električna shema se može sastojati od samo jedne stranice
- Nije moguće integriranje različitih projekata
- Korisnička podrška dostupna je jedino preko e-maila i foruma (nema fax i telefonske
podrške)
Osim tih ograničenja, sve ostalo je moguće kao i u verziji Professional.

EAGLE ver. 6.5.0 2

 3. Individualne EAGLE postavke
EAGLE dozvoljava korisniku izbor određenih programskih značajki kao što su
konfiguracija izbornika, funkcijskih tipki ili boja na ekranu. Mnoge od tih postavki mogu biti
kreirane u izborniku Options, u prozoru Control Panel ili u nekom od prozora za uređivanje.

Script dokument eagle.scr

U posebnom dokumentu eagle.scr vrijednosti postavljene za Schematic, Layout ili Library
Editore mogu biti unesene u obliku EAGLE naredbi. Tko bi želio koristiti te mogućnosti mora
se upoznati sa EAGLE command jezikom. Sintaksa svake EAGLE naredbe je opisana u
EAGLE pomoći.

Korisničko sučelje
Korisničko sučelje može biti individualno podešeno tj. mogu se uključiti/isključiti padajući
izbornik, alatne trake, boja pozadine, veličina kursora itd. Prozor za podešavanje postavki
korisničkog sučelja se otvara klikom lijeve tipke miša na Options/User interface u glavnom
padajućem izborniku EAGLE Control Panela ili bilo kojeg editora (Schematic, Board,
Library).

Funkcijske tipke
Postoje definirane funkcijske tipke ili ključevi za pojedine naredbe s time da im korisnik
po želji može mijenjati namjenu. Specifični ključevi operacijskog sustava (kao npr. F1 za
pomoć u Windows-ima) ne smiju se predefinirati. Aktualni funkcijski ključevi mogu se
pronaći u izborniku Options/Assign gdje se mogu kreirati i novi ključevi ili promijeniti
postojeći. Ključevi dodijeljeni po default-u su:

F2 WINDOW obnavljanje (osvježavanje) sadržaja prozora

Alt + F2 WINDOW FIT prikaz svih objekata na radnoj površini u maksimalnoj
veličini
F3 WINDOW 2 uvećavanje veličine prikaza crteža dva puta
F4 WINDOW 0.5 smanjivanje veličine prikaza crteža dva puta
F5 WINDOW(@) centar prikaza prema položaju pokazivača (kursora)
F6 GRID prikazuje/skriva linije ili točke rešetke

Boje slojeva
Boje pozadine i pripadajuće rešetke mogu se slobodno definirati kroz izbornik Options/Set,
kartica Colors, a određivanje boja pojedinog sloja izvodi se u izborniku DISPLAY, tipka
Change za označeni sloj, tipka sa obojenim kvadratićem za odabrani sloj. Uvijek se definira
par boja: normal boja za sloj i pripadajuća highlight (osvijetljena) boja za isticanje objekata
prilikom korištenja naredbi SHOW i MOVE.

EAGLE ver. 6.5.0 3

 4. Opis prozora za crtanje i projektiranje

Gledajući prozor od gore prema dolje on sadrži:

- prvi red predstavlja informaciju o putanji, imenu i tipu otvorenog dokumenta, te verziji
EAGLE programa unutar kojeg je dokument otvoren
- drugi red (menu bar) je glavni padajući izbornik
- treći red (action toolbar) je alatna traka sa raznim funkcijama (rad sa datotekama,
regulacija veličine objekata na radnoj površini, akcije naprijed-nazad, zaustavljane i
pokretanje pojedinih aktivnosti, funkcija pomoći)
- četvrti red (dynamic parameter toolbar) je alatna traka u kojoj se mogu definirati pojedini
parametri za aktivnu naredbu
- peti red (coordinates display + command line) daje podatak o koordinatama položaja
pokazivača na radnoj površini i služi za unos naredbi i parametara preko tipkovnice
(naredbeni redak)
- stupac lijevo (command toolbar) je alatna traka sa naredbama, a desno je radna površina
- statusni redak (linija) na dnu prozora (status bar) lijevo prikazuje kratak opis trenutno
kursorom označene ili aktivne naredbe, a desno obojenim kružićem status automatskog
naprijed/natrag bilježenja

EAGLE ver. 6.5.0 4

 Sadržaj prozora može se postaviti u izborniku Options/User interface gdje se može
uključiti/isključiti i korisna opcija pomoći Bubble Help, koja u malom prozorčiću daje
tekstualni opis alata nad kojim je postavljen pokazivač miša (u ovom primjeru je to Move).

Alati u alatnoj traci Schematic Editora

Info – prikaz i promjena svojstava objekata Show – isticanje (osvjetljavanje) objekata

Display – izbor vidljivih slojeva
Move – pomicanje objekata
Mirror – zrcaljenje objekata ili grupa
Group – definiranje grupe
Paste – kopiranje paste spremnika na crtež
Delete – brisanje objekta
Pinswap – zamjena pinova
Gateswap – zamjena vrata (segmenata)
Name – prikaz i promjena imena
Smash – razdvajanje sadržaja komponente
Split – dijeljenje vodiča ili poligona
Wire – crtanje linija
Circle – crtanje kružnica
Rect – crtanje pravokutnika
Bus – crtanje sabirnica
Junction – postavljanje spojnih točaka
Attribute – definiranje atributa komponenata
Erc – električka provjera
Mark – resetira koordinate u željenoj točki
Copy – kopiranje objekata
Rotate – rotiranje objekata
Change – promjena parametara
Add – dodavanje komponenata
Replace – promjena komponente
Value – prikaz i promjena vrijednosti
Miter – zaobljavanje kutova
Invoke – poziva segment simbola komponente
Text – dodavanje teksta
Arc – crtanje lukova
Polygon – crtanje poligona
Net – crtanje električne mreže
Label – dodjela imena sabirnicama i vodovima
Dimension – dodavanje dimenzija na crtež
Errors – pokazuje pronađene ERC greške

EAGLE ver. 6.5.0 5

 Alati u alatnoj traci Layout Editora
Info – prikaz i promjena svojstava objekata
Display – izbor vidljivih slojeva
Move – pomicanje objekata
Mirror – zrcaljenje objekata ili grupa
Group – definiranje grupe
Paste – kopiranje paste spremnika na crtež
Delete – brisanje objekta
Pinswap – zamjena pinova ili padova
Lock – zaključavanje pozicije komponente
Name – prikaz i promjena imena
Smash – razdvajanje sadržaja komponente
Split – dijeljenje vodiča ili poligona
Meander – balansira dulj. diferenc. para sign.
Route – pretvara zračne veze u vodove
Wire – crtanje linija
Circle – crtanje kružnica
Rect – crtanje pravokutnika
Via – postavljanje metaliziranih rupa
Hole – postavljanje rupa za bušenje
Dimension – dodavanje dimenzija na crtež
Ratsnest – računa najkraće zračne linije
Erc – električka provjera
Errors – pokazuje pronađene ERC greške
EAGLE ver. 6.5.0
Show – isticanje (osvjetljavanje) objekata
Mark – resetira koordinate u željenoj točki
Copy – kopiranje objekata
Rotate – rotiranje objekata
Change – promjena parametara
Add – dodavanje komponenata
Replace – promjena kućišta komponente
Value – prikaz i promjena vrijednosti
Miter – zaobljavanje kutova
Optimize – priključivanje segmenata vodova
Ripup – vraća vodove u zračne linije
Text – dodavanje teksta
Arc – crtanje lukova
Polygon – crtanje poligona
Signal – postavljanje signalnih (zračnih) linija
Attribute – definiranje atributa komponenata
Auto – pokretanje autorutera
Drc – provjera prema pravilima dizajna
6
 5. Pokretanje akcija

Oznake koje će se u ovom udžbeniku koristiti za pokretanje pojedine akcije su:

→ označava odabir iz izbornika, npr. → File/Save označava klikni lijevom tipkom miša na
File, a nakon toga Save
← označava završetak neke radnje pritiskom na tipku Enter
+ za primjer Alt+F2 označava prvo pritisnuti tipku Alt i zadržati pritisnutu dok pritišćete
tipku F2, a nakon toga otpustiti oba dvije tipke. Neke naredbe imaju posebne funkcije u
kombinaciji sa Shift, Ctrl i Alt tipkama. Detaljne informacije mogu se pronaći u funkciji
pomoći.

Svaka akcija se pokreće aktiviranjem odgovarajuće naredbe. Naredbe se mogu aktivirati

na više načina:
- aktiviranjem odgovarajuće stavke u glavnom padajućem izborniku
- aktiviranjem odgovarajuće tipke (ikone) u alatnoj traci
- aktiviranjem odgovarajuće naredbe iz izbornika specifičnih naredbi za pojedini objekt
(kontekst izbornik) koji se otvara desnim klikom na objekt
- upisom naredbe preko tipkovnice u naredbeni redak za što je važno poznavanje jezika
naredbi
- aktiviranjem unaprijed definiranih funkcijskih tipaka, kombinacija tipaka ili klikova miša
za određenu naredbu

Primjer: sljedeće akcije će izvršiti naredbu MOVE

- kliknuti lijevom tipkom miša na ikonu , a nakon toga na objekt koji želimo pomaknuti
- upisati MOVE u naredbeni redak, pritisnuti tipku Enter, kliknuti lijevom tipkom miša na
objekt koji želimo pomaknuti
- upisati MOVE i ime objekta koji želimo pomaknuti u naredbeni redak (npr. MOVE IC1),
pritisnuti tipku Enter
- desnim klikom na objekt koji želimo pomaknuti otvorimo kontekst izbornik i odaberemo
naredbu MOVE
- odabrati stavku iz izbornika → Edit/Move

Unos naredbi i parametara u naredbeni redak (command line)

Prilikom unosa naredbi i parametara u naredbeni redak EAGLE ne razlikuje tekst pisan
velikim ili malim slovima pa za primjer gdje želimo promijeniti širinu linije na 24 mila u
naredbeni redak možemo upisati:
CHANGE WIDTH 0.024 ←
ili change width 0.024 ←
← na kraju naredbe se ne upisuje nego kao što je već spomenuto simbolizira završetak
naredbe pritiskom na tipku Enter.
Postoji i mogućnost pojednostavljenog upisa naredbi, pa bi se skraćeno prethodna naredba
mogla zapisati kao :
cha wid 0.024 ←

EAGLE ver. 6.5.0 7

 6. Control Panel (upravljačka ploča)
Pokretanjem programa EAGLE otvara se Control Panel. U njemu je moguće učitavanje i
snimanje projekata kao i postavljanje određenih parametara programa. Control Panel nudi
pregled knjižnica komponenata (Libraries), pravila dizajna, User Language programa, Script
dokumenata, CAM radova i projekata. Za označenu stavku stabla u stupcu Name, na desnoj
strani se pojavljuje pripadajući opis.
Control Panel podržava radnju Drag&Drop (uhvati i spusti) na uobičajen način. Klikom
desne tipke miša na pojedinu stavku u stablu otvara se kontekst izbornik sa opcijama kao što
su Print, Open, Copy, Rename itd. Tipke za navigaciju na tipkovnici omogućavaju kretanje
kroz stablo na slijedeći način. Tipka za kretanje u desno otvara sadržaj grane stabla. Tipka za
kretanje ulijevo zatvara sadržaj grane. Tipke za kretanje gore dolje vode na prethodnu ili
slijedeću stavku. Put do sadržaja pojedine grane se postavlja u → Options/Directories.
Otvaranjem grane Libraries otvara se niz knjižnica iz kojih se mogu koristiti komponente.
Aktivne knjižnice označene su zelenim kružićem pored imena knjižnice. Ako označimo neku
od knjižnica npr. 41xx.lbr, otvara se njezin sadržaj sa komponentama koje sadrži. Ako
označimo neku komponentu dobiti ćemo sliku simbola i pripadajućeg kućišta sa atributima i
opisom na desnoj strani. Ravnalo ispod prikazanog kućišta pomoć je za procjenu dimenzija
kućišta.

Pokretanjem View/Search in tree iz glavnog padajućeg izbornika, iznad stusnog retka

pojavljuje se Search redak u kojem je moguće pretraživati sve što se može prikazati u stablu
Control Panel-a.

EAGLE ver. 6.5.0 8

 7. Tipovi EAGLE dokumenata
Najznačajniji tipovi dokumenata koji mogu biti uređivani u programu EAGLE su slijedeći:

Tip dokumenta Prozor za uređivanje Ekstenzija

Board Layout Editor *.brd
Schematic Schematic Editor *.sch
Library Library Editor *.lbr
Script File Text Editor *.scr
User Language Program Text Editor *.ulp
Bilo koji tekst dokument Text Editor *.*

EAGLE koristi isključivo mala slova za ekstenzije dokumenata.

Rezervni (Backup) dokumenti

EAGLE kronološki kreira rezervne podatke schematic, board i library dokumenata. Oni se
snimaju sa promijenjenim ekstenzijama:
brd postaje b#1
sch postaje s#1
lbr postaje l#1
Moguće je kreirati maksimalno 9 rezervnih dokumenata.
Također je moguće snimati rezervne dokumente u točnim vremenskim intervalima. U tom
slučaju dokumenti dobivaju ekstenzije b##, s## ili l##. Ti dokumenti mogu biti ponovo
korišteni nakon što ih preimenujemo sa originalnom ekstenzijom dokumenta. Podešavanja
vezana uz snimanje rezervnih dokumenata i automatskog snimanja dokumenata prilikom
zatvaranja programa mogu se izvršiti u Control Panelu u izborniku Options/Backup.

EAGLE ver. 6.5.0 9

 8. Kreiranje EAGLE projekata
Novi projekt kreira se u Control Panelu. Za primjer kreirati ćemo novi projekt sa imenom
Moj projekt u direktoriju tutorial.
Kliknemo lijevom tipkom miša na + stavke Projects (ili koristimo tipke za navigaciju), zatim
lijevom tipkom miša kliknemo na + direktorija examples, desnom tipkom miša kliknemo na
direktorij tutoriai, odaberemo New Project nakon čega se u grani tutoriai otvara novi
direktorij sa imenom New Project u pripremnom stanju da unosom teksta na tipkovnici ime
projekta odmah promijenimo po vlastitoj želji (u ovom primjeru Moj projekt). Na kraju
pritisnemo tipku Enter.
U novo kreirani direktorij moguće je spremati dokumente novog projekta, a isto tako i
dodavati nove poddirektorije. Put do lokacije spremanja direktorija projekta definira se
klikom lijeve tipke miša u polje Projects izbornika Options/Directories i izborom u stablu
koje se otvara nakon aktiviranja tipke Browse.
Klikom desne tipke miša na ime projekta otvara se kontekst izbornik u kojem klikom lijeve
tipke miša na New otvaramo novi izbornik gdje možemo otvoriti novi dokument u schematic,
layout i library editoru. Svaki projekt direktorij sadrži dokument sa imenom eagle.epf u kojem
su pohranjene specifične postavke projekta, pozicije prozora itd.
Trenutno aktivan projekt označen je u Control Panelu zelenim kružićem desno od imena
projekta. Nakon ponovnog pokretanja programa biti će vraćena situacija od prethodnog
korištenja programa. Zadnje korišteni projekt i druge korisničke, specifične postavke
snimljene su u dokumentu eaglerc.usr.
Brisanje projekta moguće je izvršiti ako projekt nije aktivan, a deaktivacija projekta izvodi
se klikom lijeve tipke miša na zeleni kružić aktivnosti uz ime projekta ili na način da klikom
desne tipke miša na ime projekta otvorimo kontekst izbornik i kliknemo lijevom tipkom miša
na Close Project.
Za potrebe korištenja pojedinih demo dokumenata programa EAGLE prilikom praćenja
ovog udžbenika, prijedlog je kopirati dokumente demo1.sch, demo2.sch i demo2.brd iz
direktorija tutorial u kreirani projekt direktorij Moj projekt.

9. Učitavanje dokumenata i promjena veličine prikaza crteža na ekranu

(zumiranje)
Za vježbu pokrenite otvaranje programa EAGLE i pričekajte da se otvori Control Panel.
Otvorite redom stavke stabla Projects/examples/tutorial/Moj projekt i dvostruko kliknite
lijevom tipkom miša na dokument demo2.brd. Zajedno sa otvaranjem dokumenta demo2.brd
nudi nam se i mogućnost otvaranja povezanog dokumenta demo2.sch. Drugi način otvaranja
istog dokumenta bio bi kroz glavni padajući izbornik na način →File/Open/Board i
označavanjem dokumenta u prozoru za otvaranje.
Povećajte prozor za uređivanje tiskane pločice preko cijelog ekrana.
Povećavanje veličine prikaza crteža na ekranu izvodi se pomoću alata In , funkcijskom
tipkom F3 ili okretanjem kotačića na mišu prema naprijed. Deaktivacija opcije zumiranja
pomoću kotačića na mišu se podešava upisom 0 u prozorčić Mouse wheel zoom u izborniku
→Options/User interface.

EAGLE ver. 6.5.0 10

 Smanjivanje veličine prikaza crteža na ekranu izvodi se pomoću alata Out ,
funkcijskom tipkom F4 ili okretanjem kotačića na mišu unatrag.
Za prikaz svih objekata na radnoj površini u maksimalnoj veličini koristi se alat Fit ili
kombinacija tipaka Alt+ F2.
Prikaz dijela radne površine unutar definiranog pravokutnog okvira pokreće se klikom
lijeve tipke miša na alat Select , zatim pritisnemo lijevu tipku miša na početnu točku
označavanja pravokutnika, lijevu tipku miša zadržimo pritisnutu, pomaknemo pokazivač miša
po dijagonali do željene točke i otpustimo lijevu tipku miša. Označena površina biti će
prikazana preko cijelog radnog prostora. Za tako definirani prikaz dijela crteža moguće je
dodijeliti ime na način da kliknemo desnom tipkom miša na alat označi prozor, otvorimo
kontekst izbornik i odaberemo New. U otvoreni prozorčić New alias upišemo ime pod kojim
se sprema definirani prikaz i koji je moguće kasnije po potrebi ponovo pozvati tako da
kliknemo desnom tipkom miša na alat označi prozor, otvorimo kontekst izbornik i odaberemo
stavku sa dodijeljenim imenom.
Ako držimo pritisnut kotačić (ili srednju tipku miša), pomicanjem miša možemo pomicati
površinu za crtanje, a ujedno i okretanjem kotačića (bez otpuštanja pritiska) mijenjati veličinu
prikaza crteža.
Ako se prilikom crtanja ili promjene veličine prikaza crteža dogodi da neki dijelovi crteža
nestanu ili budu oštećeni, sliku je moguće osvježiti pomoću alata Redraw ili pritiskom na
funkcijsku tipku F2.
Prethodnu veličinu prikaza crteža na ekranu možemo vratiti upisom WINDOW LAST u
neredebeni redak ili klikom desne tipke miša na alat i odabirom Last u kontekst
izborniku.
Ako za trenutni crtež na ekranu želimo promijeniti centar prikaza, a da veličina (zoom
factor) ostane ista, to možemo učiniti klikom lijeve tipke miša na alat , klikom lijeve tipke
miša na crtež kako bi označili željeni centar i na kraju kliknemo lijevom tipkom miša na
ikonu semafor .
Ako želimo označiti novi centar i novi faktor zumiranja istovremeno, to možemo učiniti
klikom lijeve tipke miša na alat i tri klika lijeve tipke miša sa slijedećim značenjem:
prvim klikom na crtež označavamo centar, drugim klikom na crtež označavamo djelitelj, a
trećim klikom djeljenik za dobivanje zoom faktora. To znači, ako je treća točka na crtežu
postavljena dalje od druge u odnosu na centar definiran prvim klikom, povećati ćemo prikaz
na ekranu (zoom in), a ako je treća točka postavljena bliže od druge u odnosu na centar
definiran prvim klikom, prikaz na ekranu će biti umanjen (zoom out).

EAGLE ver. 6.5.0 11

 10. Izbor aktivnih slojeva
Crteži u EAGLE-u sadrže objekte na različitim slojevima crtanja. Klikom lijeve tipke miša
na ikonu naredbe DISPLAY otvara se prozor sa popisom slojeva. Prvi stupac označava
redni broj sloja i status sloja uključen/isključen, drugi stupac prikazuje boju sloja, a treći
stupac ime sloja. Sloj se uključuje/isključuje klikom lijeve tipke miša na redni broj sloja.
Tipka All se koristi za uključivanje, a tipka None za isključivanje svih slojeva. Promjena
svojstava sloja (ime, boja, stil punila, status uključen/isključen) izvodi se klikom lijeve tipke
miša na tipku Change ili dvostrukim klikom lijeve tipke miša na redni broj sloja i promjenom
svojstava sloja po želji. Za brisanje sloja iz popisa slojeva koristimo tipku Del, a kreiranje
novog sloja i njegovih svojstava pokreće se klikom lijeve tipke miša na tipku New.
Vraćanje statusa aktivnih slojeva prije promjene izvodi se upisom naredbe DISPLAY
LAST ← u naredbeni redak.
Komponente na sloju 1 (Top) mogu se pomicati ili označavati ako je sloj 23 (tOrigins)
aktivan. Isto vrijedi i za slojeve 16 (Bottom) i 24 (bOrigins).

EAGLE ver. 6.5.0 12

 11. Postavljanje koordinatne rešetke (Grid) i mjerne jedinice
Koordinatna rešetka (vidljivost, način prikaza) i mjerna jedinica se postavljaju klikom
lijeve tipke miša na ikonu GRID . Električne sheme se uvijek crtaju u rešetci 0.1 inch
(100 mil, 2.54 mm) uz uvjet da su i komponente u knjižnici uređene na taj način. Kod
projektiranja tiskanih pločica rešetka se prilagođava komponentama i složenosti tiskane
pločice.
Klikom desne tipke miša na otvara se kontekst izbornik u kojem je moguće izborom
stavke Last vratiti prije korištene postavke rešetke, a izborom stavke New moguće je definirati
postavke rešetke sa pripadajućim imenima. Ta imena rešetaka sa pripadajućim postavkama se
onda također pojavljuju u ovom kontekst izborniku i na taj način možemo brže pristupati
pojedinim rešetkama bez potrebnog namještanja.
Prilikom namještanja postavki koordinatne rešetke postoji polje za definiranje alternativne
rešetke. Ona se koristi kada pri crtanju ili pomicanju objekata na trenutke trebamo rešetku
veće preciznosti, a aktivira se za vrijeme crtanja dok držimo pritisnutu tipku Alt.

Odnosi često korištenih vrijednosti izraženih u različitim mjernim jedinicama za duljinu

dani su u tablici:

inch mil mm
0.008 8 0.2032
0.010 10 0.2540
0.012 12 0.3048
0.016 16 0.4064
0.024 24 0.6096
0.032 32 0.8128
0.040 40 1.0160
0.050 50 1.2700
0.100 100 2.5400
0.200 200 5.0800
0.400 400 10.1600

EAGLE ver. 6.5.0 13

 12. Crtanje linija, kružnica, lukova i pravokutnika
Linije, kružnice, lukovi i pravokutnici služe za crtanje simbola elemenata, kućišta
elemenata, okvira i drugih objekata ili imaju posebnu funkciju npr. kod označavanja
zabranjenih područja.

Naredba WIRE

Naredba WIRE koristi se za crtanje linija. Naredba WIRE se ne koristi za crtanje

električnih mreža i sabirnica u Schematic Editoru nego naredbe NET i BUS. Ako se u Layout
Editoru naredba WIRE koristi na sloju Bottom ili Top, EAGLE ih tretira kao električne
vodiče, ali prilikom usmjeravanja zračnih linija preporuča se korištenje naredbe ROUTE jer
naredba WIRE automatski ne postavlja metalizirane rupe (Vias) prilikom prijelaza sa jednog
signalnog sloja na drugi. Naredba WIRE se koristi za crtanje okvira tiskane pločice na sloju
20 (Dimension).
Pokretanjem naredbe WIRE otvara se alatna traka sa parametrima za tu naredbu.

Crtanje linije započinjemo klikom lijeve tipke miša na željenom mjestu površine za crtanje
i nastavljamo pomicanjem miša u željenom smjeru. Odgovarajući oblik i kut loma linije
možemo postići izborom ortogonalnog moda u alatnoj traci sa parametrima ili upotrebom
desne tipke miša za vrijeme crtanja linije. Ako prilikom izbora oblika i kuta loma linije
upotrebom desne tipke miša držimo pritisnutu tipku Shift, redoslijed prolaska kroz
ortogonalne modove ići će u suprotnom smjeru, a ako držimo pritisnutu tipku Ctrl, izbor je
moguć jedino između dva odgovarajuća suprotna oblika. U Schematic Editoru izbor tri oblika
luka linije moguć je jedino u alatnoj traci sa parametrima, dok je u Layout editoru moguće
oblike lukova izabrati i pomoću desne tipke miša za vrijeme crtanja linije. Kraj postavljanja
linije izvodimo dvostrukim klikom lijeve tipke miša na željenom mjestu površine za crtanje.
Prekid crtanja započete linije izvodimo pritiskom na tipku Esc ili klikom lijeve tipke miša na
ikonu čime ujedno i deaktiviramo naredbu WIRE.
Za vrijeme dok je naredba WIRE aktivna, u polju Width alatne trake sa parametrima
možemo mijenjati širinu linije izborom iz ponuđenih vrijednosti ili upisom željene vrijednosti
za pojedini dio linije. Promjenu širine već postavljene linije mijenjamo klikom lijeve tipke
miša na naredbu CHANGE , pozicioniranjem pokazivača miša na stavku Width i izborom
odgovarajuće širine linije ili upisom neke druge vrijednosti u prozoru New Width koji se
otvara izborom stavke … . Drugi način je upisati naredbu sa vrijednošću u naredbeni redak
npr. CHANGE WIDTH 0.017 ←. Nakon promjene širine linije kliknemo lijevom tipkom
miša na segment linije kojem smo htjeli promijeniti širinu, a ujedno je i postavljena širina
linije aktualna za crtanje novih linija.
Na opisani način promjene širine linije moguće je mijenjati i vrstu linije (Style) i sloj
(Layer). Svojstva linije kao što su Width, Style ili Layer mogu se mijenjati i izborom stavke
Properties iz kontekst izbornika koji se otvara klikom desne tipke miša na postavljenu liniju
ili klikom lijeve tipke miša na naredbu INFO , a zatim na postavljenu liniju čime se
također otvara prozor Properties u kojem je moguće izvršiti željene promjene.

EAGLE ver. 6.5.0 14

 Kada se mijenja sloj za grupu potrebno je prvo pokrenuti naredbu GROUP i nacrtati
okvir oko grupe. Zatim treba kliknuti lijevom tipkom miša na naredbu CHANGE pa na stavku
Layer, izabrati sloj, pritisnuti i zadržati tipku Ctrl i kliknuti desnom tipkom miša na grupu.

Naredba CIRCLE

Za crtanje kružnice aktiviramo naredbu CIRCLE klikom lijeve tipke miša na ikonu .
Kružnicu definiramo sa dva klika lijeve tipke miša. Prvim klikom na površinu za crtanje
definiramo centar, a drugim klikom polumjer kružnice. Širina linije kružnice može se
mijenjati na način kao što je objašnjeno za liniju. Kružnica sa širinom linije 0 biti će
ispunjena.
Crtanje kružnice sa centrom u određenim koordinatama i polumjerom možemo zadati u
naredbenom retku. Za kružnicu sa pozicijom centra u koordinatama x=10, y=25 i polumjerom
15 mm, slijed naredbi bi bio:
GRID mm ← (postavljanje mjerne jedinice u mm)
CIRCLE (10 25) (10 40) ←
ili
CIRCLE (10 25) (10 10) ←
Prvi par koordinata nakon naredbe CIRCLE označava centar kružnice , a drugi par koordinata
(za koji postoje i druge mogućnosti osim navedena dva primjera) određuje udaljenost linije
crtanja kružnice od centra, odnosno definira polumjer kružnice.

Naredba ARC

Za crtanje luka aktiviramo naredbu ARC klikom lijeve tipke miša na ikonu . Luk
definiramo sa tri klika lijeve tipke miša. Prvim klikom na površinu za crtanje definiramo
početnu točku, drugim klikom promjer luka, a trećim klikom kraj luka. Prije definiranja
završne točke luka, pomicanjem miša možemo mijenjati dužinu luka, a klikom desne tipke
miša prebacujemo smjer crtanja luka.

Naredba RECT

Za crtanje ispunjenog pravokutnika aktiviramo naredbu RECT klikom lijeve tipke miša na
ikonu . Pravokutnik definiramo sa dva klika lijeve tipke miša na način da prvim klikom na
površinu za crtanje odredimo jedan kut pravokutnika, a drugim klikom određujemo njegov
suprotni kut. Pravokutnik će biti ispunjen bojom sloja koji se trenutno koristi.

EAGLE ver. 6.5.0 15

 13. Postavljanje teksta

Aktiviranjem naredbe TEXT otvara se prozor sa poljem za upis teksta. Nakon upisa
teksta, lijevom tipkom miša kliknemo na tipku OK. Upisani tekst zalijepljen je za pokazivač
miša, a za to vrijeme sadržaj teksta možemo promijeniti upisom nekog drugog teksta koji
možemo pratiti u naredbenom retku i pritiskom na tipku Enter. Ako u naredbeni redak
upisujemo tekst od više riječi (postoje razmaci), tekst je potrebno započeti i završiti
jednostrukim navodnicima (npr. 'Ovo je tekst'). Pomicanjem miša određujemo poziciju za
postavljanje teksta na površini za crtanje, a svakim klikom desne tipke miša mijenjamo
orijentaciju teksta za kut od 90°. Ako držimo pritisnutu tipku Shift za vrijeme dok pritišćemo
desnu tipku miša, promjena orijentacije smjera teksta za kut od 90° kreće se u suprotnom
smjeru. Određivanje orijentacije teksta i drugih parametara moguće je u alatnoj traci sa
parametrima.

Klikom lijeve tipke miša na površinu za crtanje tekst će biti postavljen. Kopija
postavljenog teksta i dalje je zalijepljena za pokazivač miša. Ako želimo promijeniti sadržaj
teksta uz pokazivač učiniti ćemo to u naredbenom retku na opisani način.
Promjenu sadržaja već postavljenog teksta i njegovih svojstava kao što su pozicija,
orijentacija i veličina teksta, širina linije teksta u odnosu na visinu (Ratio), vrsta teksta (Font),
položaj teksta u odnosu na točku pripadanja (Align) i sloj na koji je tekst postavljen (Layer),
moguće je izvršiti u prozoru Properties koji se otvara klikom desne tipke miša na točku
pripadanja teksta i izborom stavke Properties u kontekst izborniku ili pojedinačno
pokretanjem naredbe CHANGE i izborom svojstva teksta kojeg želimo mijenjati.

EAGLE ver. 6.5.0 16

 14. Korištenje knjižnica
EAGLE posjeduje velik broj knjižnica koje sadrže klasične komponente za montažu kroz
provrte i komponente za površinsku montažu. Također je moguće izabrati europske ili
američke simbole komponenata. Za početak iz Control Panela otvorite novu stranicu u
Schematic editoru na način → File/New/Schematic.

Naredba USE

Naredba USE koristi se za otvaranje (aktiviranje) knjižnica komponenata. Po default-u su

sve knjižnice instalirane sa programom EAGLE aktivne. Putanja do direktorija sa knjižnicama
može se vidjeti i promijeniti u Control Panelu na način → Options/Directories, polje
Libraries i klikom lijeve tipke miša na tipku Browse. Kasnije kreirane ili isključene knjižnice
mogu se dodati pokretanjem naredbe USE i izborom knjižnice u direktoriju u kojem je
pohranjena. Sve knjižnice iz definirane putanje mogu se odjednom aktivirati upisom naredbe
USE * ← u naredbeni redak. Pojedina knjižnica može se isključiti u prozoru Add na način da
se knjižnica označi, a zatim je potrebno kliknuti lijevom tipkom miša na tipku Drop.
Uključivanje i isključivanje knjižnica moguće je izvršiti i u stablu Control Panela
uključivanjem i isključivanjem zelene oznake uz ime knjižnice.

Naredba ADD

Listu dostupnih knjižnica otvaramo klikom lijeve tipke miša na naredbu ADD u alatnoj
traci. Kretanje po stablu sa knjižnicama moguće je pomoću miša na način da klik lijeve tipke
miša na znak + uz ime knjižnice otvara sadržaj grane, a klik na znak – uz ime knjižnice
zatvara sadržaj grane. Drugi način je kretanje sa tipkama za navigaciju na tipkovnici tako da
se tipkama gore/dolje krećemo po stablu sa knjižnicama, tipka desno otvara, a tipka lijevo
zatvara sadržaj grane. Brz način pristupanja pojedinoj knjižnici je pomoću tipaka na
tipkovnici. Pritiskom tipke sa određenim brojem ili slovom označava se prva knjižnica kojoj
ime započinje sa odabranim brojem ili slovom. Npr. ako utipkamo slovo c, prva knjižnica
kojoj počinje ime sa slovom c biti će označena. Ako utipkamo slovo o, prva knjižnica kojoj
počinje ime sa slovom o biti će označena i ako utipkamo slovo n, prva knjižnica kojoj počinje
ime sa slovom n biti će označena. Ako isti niz slova c o n utipkamo brzo, označena će biti
prva knjižnica kojoj ime počinje sa slovima con.
Brzo pronalaženje pojedine komponente moguće je upisom imena ili bilo koje riječi iz
opisa komponente u polje Search i pritiskom na tipku Enter. Uključivanjem i isključivanjem
opcija Pads, Smds i Description filtriramo pretraživanje prema tome da li kao rezultat
pretraživanja želimo komponente sa pad-ovima, smd komponente i komponente s opisom.
Moguće je i pretraživanje prema imenu ili vrijednosti atributa. Dozvoljeno je i korištenje wild
card znakova u slučajevima kada ne znamo potpuno točan naziv komponente. Tako znak ?
može zamijeniti jedan nepoznati znak iz imena komponente, a znak * jedan ili više znakova.
Npr. ako želimo pronaći komponentu 74LS00N, neki od mogućih upisa u polje Search su:
74*00*, 74LS00*. Sve varijante komponenata koje zadovoljavaju zatraženi upit biti će
prikazane. Označavanjem željene komponente biti će prikazani njeni detalji (simbol, kućište,
opis) sa desne strane.

EAGLE ver. 6.5.0 17

 Postavljanje simbola komponente na crtež pokrećemo klikom lijeve tipke miša na OK ili
pritiskom na tipku Enter. Simbol prvog segmenta (vrata) integriranog kruga 74LS00N
prilijepljen je uz pokazivač miša. Desnom tipkom miša mijenjamo orijentaciju simbola za kut
od 90°, a pritiskom na kotačić miša možemo zrcaliti simbol. Klikom lijeve tipke miša na
površinu za crtanje postavljamo prvi simbol, a uz pokazivač se pojavljuje novi simbol.
Postavimo ukupno pet simbola. Nazivi uz simbole IC1A, IC1B, IC1C, IC1D, IC2A pokazuju
da prvih četiriju vrata pripadaju jednom, a peta vrata pripadaju drugom integriranom krugu.

Pritiskom na tipku Esc prekida se postavljanje slijedećeg simbola i otvara se prozor ADD
za traženje slijedeće komponente. U polje za traženje upišimo *555*, izaberimo i postavimo
simbol komponente LM555N. Pritisnimo tipku Esc. Još jednim pritiskom na tipku Esc
isključujemo naredbu ADD.

Možemo primijetiti da na simbolu komponente 74LS00N nema vidljivih pinova za

napajanje, a na simbolu komponente LM555N su pinovi za napajanje prisutni (V+, GND).
Razlog je taj što EAGLE podrazumijeva da će sve aktivne komponente koje imaju po jedan
VCC i GND pin biti spojene na isti izvor napajanja. Tako će pinovi za napajanje (iako
nevidljivi na simbolu) biti automatski spojeni na izvor napajanja prilikom generiranja tiskane
pločice (osim ako ih korisnik nije spojio na neku drugu signalnu liniju uz primjenu naredbe

EAGLE ver. 6.5.0 18

INVOKE). Za komponente kao što je LM555N pinove za napajnje potrebno je ručno spojiti
na odgovarajući dio mreže.
Aktivirajmo sloj 93 (Pins) pomoću naredbe ili upisom DISPLAY PINS ← u
naredbeni redak. Sada su vidljivi parametri pinova prikazani zelenom bojom. Ako povećamo
veličinu prikaza crteža na ekranu vidimo oznake In ili Out i brojeve pored njih koji
označavaju razred pinova za mogućnost zamjene (Swaplevel). Pin razreda većeg od 0 može se
zamijeniti sa pinom istog razreda na istom simbolu (naredba PINSWAP). Pin razreda 0 ne
može se zamijeniti sa drugim pinom.
Najbrži način postavljanja komponenata koje su već ranije postavljane je taj da klikom
desne tipke miša na ikonu otvorimo izbornik u kojem se nalazi lista ranije postavljanih
komponenata i izaberemo odgovarajuću.

Naredba INVOKE

Naredba INVOKE omogućava prikaz pinova za napajanje aktivnih komponenata koji nisu
vidljivi i spajanje na drugi izvor, a ne na VCC i GND. Za demonstraciju pokrenimo naredbu
INVOKE klikom lijeve tipke miša na ikonu , a zatim na simbol komponente IC2A. Otvara
se prozor Invoke: IC2 (74LS00N) u kojem možemo odabrati segment P sa pinovima za
napajanje, ali i druge segmente simbola komponente koji još nisu postavljeni na crtež (vrata
B, C i D). Segmenti koji su već u upotrebi ispisani su sivim, a segmenti koji se još mogu
koristiti crnim tekstom.

Pokrenimo postavljanje segmenta P označavanjem stavke segmenta P i klikom lijeve tipke

miša na tipku OK ili dvostrukim klikom lijeve tipke miša na stavku segmenta P. Segment sa
pinovima za napajanje prilijepljen je uz pokazivač miša, a klikom lijeve tipke miša
postavljamo ga na crtež. Sada možemo spojiti pinove za napajanje sa bilo kojim dijelom
mreže.

EAGLE ver. 6.5.0 19

 15. Crtanje električne sheme
Iz Control Panela otvorite novi dokument u Schematic editoru na način
→ File/New/Schematic i povećajte prozor preko cijelog ekrana.

Grid
Prvo je potrebno postaviti koordinatnu rešetku (grid). Standardna rešetka za Schematic je
100 mil ili 0.1 inch jer se tada vodiči lako mogu spojiti sa pinovima simbola komponenata.
Alternativna rešetka se postavlja na 25 mil ili 0.025 inch za mogućnost finijeg namještanja
(npr. imena), a aktivira se pritiskom na tipku Alt. Vidljivost rešetke na ekranu lako se
uključuje i isključuje pritiskom na funkcijsku tipku F6.

Dodavanje okvira crteža (Frame)

Lijevom tipkom miša kliknemo na naredbu ADD i otvorimo knjižnicu frames.lbr koja
sadrži različite formate okvira. Izaberimo za primjer A4L-LOC i okvir sa sastavnicom je
prilijepljen uz pokazivač miša. Ako okvir nije vidljiv u cijelosti pritisnimo tipku F4, a
pritiskom na lijevu tipku miša postavimo okvir na crtež tako da donji lijevi ugao okvira bude
postavljen u koordinatu (X=0,Y=0) koja je na površini za crtanje označena znakom +.
Prekidanje postavljanja novog okvira koji je već prilijepljen za pokazivač miša i naredbe
ADD izvodimo klikom lijeve tipke miša na ikonu . Okvir ćemo vidjeti u optimalnoj
veličini pritiskom kombinacije tipaka Alt+F2 ili klikom lijeve tipke miša na ikonu .
Gotove okvire moguće je modificirati dodavanjem novih polja, a moguće je napraviti i vlastiti
okvir pokretanjem → Draw/Frame u glavnom padajućem izborniku. Tekst untitled u
sastavnici automatski se mijenja u ime dokumenta nakon prvog snimanja, a tekst not saved!
se mijenja u datum i vrijeme snimanja. Podaci koji se traže u pojedinim poljima sastavnice
popunjavaju se tekstom na sloju 94 (Symbols).

Crtanje i uređivanje električne sheme

Unutar postavljenog okvira nacrtati ćemo samostalno električnu shemu koja se inače nalazi
u dokumentu demo1.sch i sastoji se od slijedećih komponenata.

Oznaka Ime komponente u

Vrijednost Kućište Knjižnica
komponente knjižnici
C1 30 p C-EUC1206 C1206 rcl
C2 30 p C-EUC1206 C1206 rcl
C3 10 n C-EU025-025X050 C025-025X050 rcl
C4 47 u/25 V CPOL-EUTAP5-45 TAP5-45 rcl
C5 47 u CPOL-EUTAP5-45 TAP5-45 rcl
D1 1N4148 1N4148 DO35-10 diode
IC1 PIC16F84AP PIC16F84AP DIL18 microchip
IC2 78L05Z 78L05Z TO92 linear

EAGLE ver. 6.5.0 20

 JP1 PROG PINHD-1X4 1X04 pinhead
JP2 APPL PINHD1X17 1X17 pinhead
Q1 XTAL/S QS special
R1 2,2 k R-EU_R1206 R1206 rcl

Postavljanje simbola komponenata pokrenite pomoću naredbe ADD na već opisan način u
poglavlju 13.

Nakon postavljanja simbola komponenata dodajte simbole napajanja +5V, V+ i GND iz

knjižnice supply1.lbr. Oni predstavljaju signale izvora napajanja prema kojima ERC provodi
posebnu provjeru.

Naredba NET

Spajanje simbola u električnu mrežu izvodimo pomoću naredbe NET. Pojedina električna
veza će biti spojena sa pinom simbola ako je njezin početak ili završetak postavljen u spojnu
točku pina. Ako je linija mreže spojena točno u spojnu točku pina ona će tu biti i završena, a
ako nije i dalje će pratiti kretanje pokazivača miša. Spojne točke na pinovima možemo
istaknuti zelenim kružnicama uključivanjem sloja 93 (Pins). Električne veze automatski
dobivaju ime.

EAGLE ver. 6.5.0 21

 Naredba MOVE

Postavljenim simbolima komponenata možemo mijenjati položaj pomoću naredbe MOVE

koju aktiviramo klikom lijeve tipke miša na ikonu . Lijevom tipkom miša kliknemo u
blizini oznake + simbola kojeg želimo pomaknuti nakon čega simbol posvijetli i pomiče se sa
pokazivačem miša. Prije spuštanja simbola na novo mjesto možemo ga rotirati desnom
tipkom miša. Ako pomaknemo simbol komponente tako da pin komponente prelazi preko
pina druge komponente ili linije električne mreže, između njih će automatski biti generiran
električki spoj. Za razliku od toga, ako pomičemo liniju električne mreže i postavimo je preko
pina simbola, električki spoj neće biti generiran. Ako segment linije mreže želimo pomaknuti
paralelno, moramo kliknuti lijevom tipkom miša negdje oko sredine segmenta, a ako želimo
pomaknuti njegov kraj, moramo kliknuti lijevom tipkom miša negdje blizu kraja segmenta.

Naredba JUNCTION

Spuštanjem vrha linije električne veze na drugu mrežnu liniju one se automatski spajaju i
na mjestu spoja se generira spojna točka ili čvor (Junction). Opcija automatskog postavljanja
čvorova može se isključiti u kartici → Options/Set/Misc, uklanjanjem kvačice za opciju Auto
set junction. U tom slučaju koristimo naredbu JUNCTION i postavljamo čvorove na mjestu
spajanja električnih veza ručno na način da lijevom tipkom miša kliknemo na ikonu ,a
zatim na mjesto spoja. Na mjestima gdje linija električne veze prelazi preko druge (ne spaja se
vrhom), također koristimo naredbu JUNCTION jer čvor neće biti automatski generiran i u
slučaju ako je opcija automatskog postavljanja čvorova uključena.

Naredba DELETE

Objekte na crtežu (okvir, simbole komponenta, čvorove, segmente linija wire, net ili bus)
brišemo aktiviranjem naredbe DELETE klikom lijeve tipke miša na ikonu , a zatim
kliknemo lijevom tipkom miša na objekt koji želimo obrisati. Ako odjednom želimo obrisati
cijelu liniju, prilikom označavanja linije koju brišemo potrebno je pritisnuti tipku Shift.
Za brisanje grupe potrebno je kliknuti lijevom tipkom miša na ikonu , pa na ikonu i
označiti grupu, pritisnuti tipku Ctrl i desnom tipkom miša kliknuti na grupu.

Naredba NAME

EAGLE automatski dodjeljuje imena B$.. za sabirnice, P$.. za pinove i N$.. za linije
električne mreže. Ako npr. želimo promijeniti ime električnoj vezi sa pina 16 simbola IC1,
kliknemo lijevom tipkom miša na ikonu i nakon toga na spomenutu liniju električne
mreže. U otvorenom prozoru Name, polju New name vidimo trenutno ime, a mijenjamo ga
upisom novog imena npr. OSC1 i lijevom tipkom miša kliknemo na tipku OK. Na isti način
mijenjamo imena simbolima komponenata i sabirnicama

EAGLE ver. 6.5.0 22

 Naredba LABEL

Naredba LABEL nam omogućava da ime sabirnice ili električne veze učinimo vidljivim i
da ga postavimo na željeno mjesto. Za vježbu kliknite lijevom tipkom miša na ikonu naredbe
LABEL , a zatim na mrežnu liniju OSC1 (iz prethodnog odlomka). Primijetimo tekst
OSC1 koji se pomiče sa pokazivačem miša i to da je linijom vezan za mrežnu liniju na koju se
odnosi. Pritiskom desne tipke miša tekst možemo rotirati prije njegovog pozicioniranja
pritiskom na lijevu tipku miša. Tekst imena mrežnih linija i sabirnica ne može se promijeniti
naredbom CHANGE TEXT nego se mijenja naredbom CHANGE NAME, a veličina i font se
mijenjaju naredbama CHANGE SIZE i CHAGE FONT.

Naredba VALUE

Aktiviranjem naredbe VALUE klikom lijeve tipke miša na ikonu , možemo definirati ili
promijeniti vrijednost komponente tako da lijevom tipkom miša kliknemo na simbol
komponente, u prozoru Value, polju New value upišemo vrijednost komponente i lijevom
tipkom miša kliknemo na tipku OK.

Naredba SHOW

Pomoću naredbe SHOW možemo istaknuti (posvijetliti) objekte na crtežu i prikazati

njihove detalje. Otvorite već uređenu shemu u dokumentu demo1.sch u direktoriju
eagle/projects/examples/tutorial, pokrenite naredbu SHOW klikom lijeve tipke miša na ikonu
i kliknite lijevom tipkom miša na mrežnu liniju spojenu na pin 3 simbola IC2. Primijetite
da je posvijetlila označena mrežna linija i svi pinovi simbola koji su na taj dio mreže spojeni,
a također primijetite i detalje o mrežnoj liniji ispisane u statusnom retku na dnu prozora
Net: V+, Class 1 power. Pomoću naredbe SHOW korisno je provjeriti da li su svi objekti
pojedinog dijela mreže pravilno spojeni nakon čega se mogu generirati dokumenti Netlist ili
Pinlist pomoću naredbe Export u izborniku File.
Osvijetljenost objekta isključujemo pritiskom na tipku Esc ili klikom lijeve tipke miša na
ikonu čime i deaktiviramo naredbu SHOW.
Ako želimo istaknuti točno određeni objekt npr. C1 možemo utipkati naredbu
SHOW C1 ← u naredbeni redak. S obzirom da je naredba SHOW zadnja aktivna naredba, za
isticanje simbola C2 dovoljno je upisati samo C2 ← , a za isticanje simbola svih kondenzatora
C* ← .
Dodavanje istaknutih objekata bez deaktivacije već posvijetljenih izvodimo klikom lijeve
tipke miša na željeni objekt uz pritisnutu tipku Ctrl, a na isti način možemo pojedinom
objektu iz grupe posvijetljenih, efekt isticanja isključiti.

Funkcija pamćenja korištenih utipkanih instrukcija

Pomoću tipaka za navigaciju strelica-gore i strelica-dolje možemo redom pozvati

prethodno utipkane instrukcije u naredbenom retku i pojedinu aktivirati pritiskom na tipku
Enter. Pritisak na tipku Esc briše naredbeni redak.

EAGLE ver. 6.5.0 23

 Naredba SMASH

Primijetimo da se prilikom rotiranja simbola komponenata iz horizontalnog u vertikalni

položaj sa simbolom rotiraju i njihove oznake i vrijednosti. Kako bismo mogli rotirati oznake
i vrijednosti komponenata neovisno o simbolu, integrirani sadržaj simbola komponente
moramo razdvojiti na njegove dijelove pomoću naredbe SMASH. Lijevom tipkom miša
kliknemo na ikonu i nakon toga na simbol komponente. Primijetimo da su se uz
vrijednost i oznaku simbola pojavili znakovi +. Pomoću naredbe MOVE sada možemo
pomicati vrijednost i oznaku komponente neovisno o simbolu, a prilikom njihovog pomicanja
možemo primijetiti liniju koja ih povezuje sa simbolom na koji se odnose. Za rotiranje oznaka
i vrijednosti komponenata koristimo desnu tipku miša, a za mogućnost finijeg pozicioniranja
koristimo alternativnu rešetku pritiskom na tipku Alt. Veličinu teksta oznaka i vrijednosti
možemo promijeniti pomoću naredbe CHANGE SIZE. Vraćanje oznake i vrijednosti pojedine
komponente u prvobitan položaj i poništavanje razdvajanja sadržaja simbola komponente
(unsmash) izvodimo klikom lijeve tipke miša na simbol komponente uz pritisnutu tipku Shift
za vrijeme dok je aktivna naredba SMASH.
Drugi način na koji možemo primijeniti i isključiti naredbu SMASH na pojedinoj
komponenti je da klikom desne tipke miša na simbol komponente otvorimo kontekst izbornik
i odaberemo stavku unSmash ili Properties. U prozoru Properties uključimo ili isključimo
opciju Smashed.
Ako naredbu SMASH želimo primijeniti na grupu komponenata, kliknemo lijevom tipkom
miša na ikonu , nakon toga na ikonu i označimo grupu, pritisnemo tipku Ctrl i desnom
tipkom miša kliknemo na grupu. Poništavanje naredbe SMASH na grupu izvodimo na isti
način uz dodatak pritisnute tipke Shift. Ako prilikom primjene i poništavanja naredbe SMASH
na grupu nismo pritisnuli tipku Ctrl, otvara se kontekst izbornik u kojem odaberemo stavku
Smash: Group.

Naredba BUS

Otvorite dokument bus.sch u direktoriju eagle/projects/examples/tutorial. Prikazana je

električna shema koja sadrži sabirnice. Sabirnica nema logičko značenje i predstavlja samo
objekt na crtežu. Logičke veze se definiraju naredbom NET i pod određenim imenom se
spajaju na sabirnicu. Ime sabirnice određuje signalne linije koje sabirnica sadrži. U ovom
primjeru sabirnica pod imenom EN, VALVE[0..11] sadrži signale EN i VALVE0 do
VALVE11.
Aktivirajte naredbu NET i za vježbu spojite pinove integriranog kruga IC7 na sabirnicu
EN, VALVE[0..11] prema slijedećem rasporedu:

EN IC7 Pin 14 EN
VALVE0 IC7 Pin 16 INA
VALVE1 IC7 Pin 15 INB
VALVE2 IC7 Pin 10 INC
VALVE3 IC7 Pin 9 IND

EAGLE ver. 6.5.0 24

 Električka provjera (ERC – Electrical Rule Check)

Naredba ERC se koristi za pronalaženje eventualnih električkih grešaka u električnoj

shemi. Rezultat provjere je popis grešaka i upozorenja u ERC Errors prozoru. Ako imamo
otvoren dokument demo1.sch i lijevom tipkom miša kliknemo na ikonu , ERC pronalazi
slijedeća upozorenja:

Prva dva upozorenja nas informiraju da su pinovi VDD i VSS spojeni na signale koje
EAGLE nije očekivao, premda je to u ovom primjeru napravljeno sa razlogom. Treće
upozorenje nas informira da za komponentu Q1 nije definirana vrijednost. Ako kliknemo
lijevom tipkom miša na pojedino upozorenje EAGLE pokazuje poziciju problema na
električnoj shemi. Ako nije potrebno izvršiti nikakvu korekciju prema upozorenju jer je razlog
problema opravdan, poruku označimo i lijevom tipkom miša kliknemo na tipku Approve
nakon čega se poruka više ne nalazi u listi Warnings nego Approved.
Napomena: ERC može istražiti moguće izvore grešaka, ali na nama je odgovornost da
poruku pravilno interpretiramo i poduzmemo eventualno potrebne radnje.

Generiranje tiskane pločice

U Schematic dokumentu sa električnom shemom za koju želimo projektirati (dizajnirati)

tiskanu pločicu pokrenemo naredbu BOARD klikom lijeve tipke miša na ikonu . U
generiranom dokumentu Layout editora pojavio se okvir tiskane pločice i kućišta
komponenata pokraj prazne tiskane pločice. Dalje postupke vidi u poglavlju 16.1.

EAGLE ver. 6.5.0 25

 16. Automatsko naprijed/natrag bilježenje
Pod kontrolom automatskog naprijed/natrag bilježenja bilo koja promjena na električnoj
shemi kao što je promjena imena komponente ili mrežne veze, rezultira ekvivalentnom
promjenom na tiskanoj pločici i obrnuto. Neke akcije kao što je dodavanje komponenata
moguće su jedina u Schematic editoru. U takvim slučajevima EAGLE ne dozvoljava
promjenu na tiskanoj pločici, već upozorava da promjenu treba izvesti na električnoj shemi.
Korištenjem kontrole naprijed/natrag bilježenja možemo biti sigurni da su tiskana pločica i
električna shema dosljedne. Taj kontrolni mehanizam se aktivira kada otvaramo Schematic i
Board dokumente sa istim imenom koji su dosljedni. EAGLE uvijek otvara oba dokumenta s
istim imenom ako se nalaze u istom direktoriju. Dosljednost u ovom kontekstu podrazumijeva
da su lista povezivanja, komponente i vrijednosti iste. Provjera dosljednosti se provodi
prilikom učitavanja dokumenata. Ako su pronađene neke razlike potrebno je pokrenutu ERC.
U prozoru ERC Errors, listi Consistency errors možemo vidjeti razlike između električne
sheme i tiskane pločice. Korištenjem tih informacija moguće je korekcijama korak po korak
postići dosljednost.

Naprijed/natrag bilježenje se ne provodi ako je otvoren samo Schematic prozor ili samo
Board prozor. Svaka promjena u tim trenucima dovodi do razilaženja između električne
sheme i tiskane pločice. Zbog toga kada radite na tiskanoj pločici nikada ne gasite električnu
shemu.
Za praćenje naprijed/natrag bilježenja učitajte dokument demo2.sch, a dokument
demo2.brd će biti automatski učitan u Layout editoru. Sada prilagodite veličinu prozora
dokumenata tako da svaki zauzima pola ekrana. Promijenite neka imena ili vrijednosti i uočite
da se promjene dešavaju na oba prozora. Isto isprobajte i sa naredbama DELETE, UNDO i
REDO.

EAGLE ver. 6.5.0 26

 Ako zatvorite jedan od prozora, Schematic ili Layout editora, Eagle će ispisati poruku
upozorenja da je automatsko naprijed/natrag bilježenje prekinuto (Forward&Back Annotation
has been severed).

Također u statusnoj liniji dolje-desno možemo primijetiti promjenu boje oznake statusa
automatskog naprijed/natrag bilježenja iz zelene u rozo-ljubičastu boju.

EAGLE ver. 6.5.0 27

 17. Projektiranje tiskane pločice

17.1. Kreiranje tiskane pločice i postavljanje kućišta komponenata bez

električne sheme
Otvorite novi dokument na način → File/New/Board u Control Panelu i maksimalno
povećajte prozor.

Definiranje oblika i dimenzija tiskane pločice

Prije crtanja okvira tiskane pločice prvo moramo postaviti koordinatnu rešetku i mjernu
jedinicu za duljinu. Lijevom tipkom miša kliknite na ikonu GRID i podesite slijedeće
postavke:

Display: On - rešetka će biti vidljiva

Style: Dots - rešetka će biti prikazana točkama
Size: 1 mm - finoća rešetke
Multiple: 5 - vidljiva će biti svaka peta točka rešetke
Alt: 1 mm - alternativna rešetka je jednaka glavnoj

Okvir tiskane pločice crta se pomoću naredbe WIRE na sloju 20 Dimension. Zbog toga
kliknite lijevom tipkom miša na ikonu , a u traci sa parametrima postavite sloj 20
Dimension i širinu linije Width: 0.254 mm. Za početak crtanja okvira kliknite lijevom tipkom
miša u koordinatu X=0, Y=0 (označena znakom +) i pomaknite pokazivač miša po dijagonali
gore, desno u koordinatu npr. X=50, Y=40. Desnom tipkom miša ili pomoću alata u traci sa
parametrima podesite kut između linija 90° i klikom lijeve tipke miša fiksirajte dvije
povučene linije. Vratite pokazivač miša u početnu točku X=0, Y=0 i dvostrukim klikom lijeve
tipke miša završite okvir. Prilagodite veličinu prikaza pritiskom na tipke Alt+F2.

Postavljanje rupa za montažu tiskane pločice u kućište

Za eventualnu ugradnju gotovog elektroničkog sklopa u kućište, moramo predvidjeti rupe

za učvršćenje tiskane pločice vijcima. Pokrenite naredbu HOLE klikom lijeve tipke miša na
ikonu . U polju Drill trake sa parametrima odaberite vrijednost za promjer rupe od 3.2 mm
za vijke M3 i postavite po jednu rupu u svaki ugao tiskane pločice sa centrom 5 mm
udaljenim od bridova tiskane pločice (prva vidljiva točka rešetke u uglu tiskane pločice).
Naredbu HOLE prekinite naredbom STOP .

EAGLE ver. 6.5.0 28

 Postavljanje komponenata

Prije postavljanja komponenata važno je postaviti koordinatnu rešetku i mjernu jedinicu za

duljinu. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu GRID i za ovaj primjer podesite slijedeće
postavke:

Display: On - rešetka će biti vidljiva

Style: Dots - rešetka će biti prikazana točkama
Size: 50 mil - finoća rešetke
Multiple: 1 - vidljiva će biti svaka točka rešetke
Alt: 12.5 mil - alternativna rešetka je 4 puta finija od glavne

Pokrenite naredbu ADD klikom lijeve tipke miša na ikonu i postavite dva kućišta
DIL14 rotirana desnom tipkom miša po želji. Pomoću naredbe REPLACE kućište DIL 14
možete zamijeniti SMD kućištem SO14.
Postavite sada dva SMD kućišta otpornika 1206. Ako znamo točno ime kućišta,
postavljanje otpornika možemo pokrenuti upisom slijedeće naredbe u naredbeni redak
ADD R1206 ← i iz ponuđenih knjižnica izaberemo kućište ili ako znamo i ime knjižnice
upišemo naredbu ADD R1206@smd-ipc ←.
SMD kućišta zajedno sa lemnim mjestima postavljena su sa gornje strane pločice. Ako ih
želimo prebaciti na donju stranu pločice pokrenemo naredbu MIRROR i kliknemo
lijevom tipkom miša na kućište ili klikom desne tipke miša otvorimo kontekst izbornik za
određeno kućište i kliknemo lijevom tipkom miša na stavku Mirror. Za naš primjer neka
kućišta budu postavljena na gornjoj (top) strani. Kućišta kojima ne želimo mijenjati poziciju
možemo zaključati naredbom LOCK , a naredbu LOCK možemo deaktivirati pomoću
kombinacije Shift+LOCK. Zaključavanje/otključavanje moguće je izvršiti i u kontekst
izborniku za pojedino kućište odabirom naredbi Lock/Unlock. Na zaključanom kućištu točka
kojoj pripada kućište mijenja znak + u x.

Dodjeljivanje imena komponentama

Pokrenite naredbu NAME pomoću alata i kliknite lijevom tipkom miša blizu točke
pripadanja (označena sa + ili x) prve komponente DIL14. U otvorenom prozoru Name, polju
New name upišite IC1 i kliknite lijevom tipkom miša na tipku OK ili pritisnite tipku Enter. Na
isti način dodijelite preostalim kućištima imena IC2, R1 i R2.
Promjenu imena moguće je izvršiti i u naredbenom retku. Za primjer promjene imena
komponente R2 u R22 potrebno je upisati NAME R2 R22 ←.

Dodjeljivanje vrijednosti kućištima

Pokrenite naredbu VALUE pomoću alata i kliknite lijevom tipkom miša blizu točke
pripadanja kućišta komponente IC1. U otvorenom prozoru Value, polju New value for IC1
upišite CD4001 i kliknite lijevom tipkom miša na tipku OK ili pritisnite tipku Enter. Na isti
način komponenti IC2 dodijelite vrijednost CD4002, otporniku R1 vrijednost 100 k i
otporniku R2 vrijednost 22 k.

EAGLE ver. 6.5.0 29

 Definiranje signala

Slijedeći korak je definiranje signala i njihovo spajanje zračnim linijama. Prvo definirajte
GND signal klikom lijeve tipke miša na ikonu SIGNAL i upišite GND ← u naredbeni
redak. Kliknite lijevom tipkom miša na lemno mjesto pina (pad) 7 komponente IC1 i zračnom
linijom signala GND povežite sa lemnim mjestom pina 7 komponente IC2 na kojem
dvostrukim klikom lijeve tipke miša završite GND signal.
Definirajte signal VCC upisom VCC ← u naredbeni redak. Kliknite lijevom tipkom miša
na lemno mjesto pina 14 komponente IC1 i zračnom linijom signala VCC povežite sa lemnim
mjestom pina 14 komponente IC2 na kojem dvostrukim klikom lijeve tipke miša završite
VCC signal.
Na isti način možete definirati i druge signalne linije, a ako im ne dodijelite imena EAGLE
će imena signala generirati automatski. Kasnije je imena zračnih linija signala moguće
promijeniti pomoću naredbe NAME.

Definiranje net klasa

Naredba CLASS pokreće se kao → Edit/Net classes… i omogućava nam definiranje

svojstava tiskanih vodova za pojedinu liniju električne mreže (net). Width definira minimalnu
širinu tiskanog voda. Clearance definira minimalnu udaljenost od tiskanog voda druge net
klase. Drill definira minimalni promjer metaliziranih rupa. Kod signala napajanja treba
predvidjeti veću širinu tiskanih vodova za jače struje i veću udaljenost između tiskanih
vodova za više napone. Autorouter/follow-me router također koristi postavke za net klase.
Po default-u nema definiranih net klasa i vrijednosti svih svojstava su 0. To znači da za
tiskane vodove svih signala vrijede pravila postavljena u pravilima dizajna (Design Rules).
Ako su vrijednosti svojstava postavljena u pravilima dizajna i u net klasama, vrijediti će ona
svojstva sa višom vrijednošću.
Postavljanje različitih vrijednosti za udaljenost između pojedinih net klasa izvodi se u
matrici Clearance koja se otvara u prozoru Net classes klikom lijeve tipke miša na tipku >>.
Primjer korištenja različitih net klasa pogledajte u dokumentu hexapodu.brd.

17.2. Kreiranje tiskane pločice i postavljanje kućišta komponenata

iz električne sheme
Ako imamo nacrtanu električnu shemu u Schematic editoru, na lakši način možemo postići
rezultat opisan u prethodnom poglavlju.

Generiranje tiskane pločice

Učitajte dokument demo1.sch i pokrenite naredbu BOARD klikom lijeve tipke miša na
ikonu . U otvorenom prozoru potvrdite kreiranje demo1.brd dokumenta klikom lijeve tipke
miša na tipku Yes. U generiranom dokumentu Layout editora pojavio se okvir tiskane pločice
i kućišta komponenata lijevo od okvira tiskane pločice. Povećajte maksimalno prozor Layout
editora.

EAGLE ver. 6.5.0 30

 Definiranje oblika i dimenzija tiskane pločice i postavljanje rupa za montažu tiskane
pločice u kućište

Okvir tiskane pločice na sloju 20 Dimension maksimalnih je dimenzija za EAGLE Light

verziju (100 x 80 mm). Dimenzije okvira možemo korigirati prema našim potrebama ili
nacrtati novi okvir pomoću naredbe WIRE unutar dozvoljenog prostora. U našem primjeru
definirati ćemo okvir tiskane pločice dimenzija 60 x 45 mm. Prvo postavite koordinatnu
rešetku na isti način kao u prethodnom poglavlju pri definiranju oblika i dimenzija tiskane
pločice. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu naredbe MOVE i pomaknite gornji desni ugao
pločice u koordinatu X=60, Y=45, donji desni ugao u koordinatu X=60, Y=0 i lijevi gornji
ugao u koordinatu X=0, Y=45. Postavite rupe za montažu tiskane pločice u kućište na isti
način opisan u prethodnom poglavlju.

Pomicanje kućišta komponenata na tiskanu pločicu

Prvo postavite koordinatnu rešetku na isti način kao i u prethodnom poglavlju kod
postavljanja komponenata. Pritiskom na tipke Alt+F2 prikažite sve objekte na ekranu u
maksimalno veličini. Aktivirajte naredbu MOVE i razmjestite kućišta komponenata po
tiskanoj pločici. Kod razmještaja komponenata koristite desnu tipku miša za rotaciju
komponenata i probajte ih razmjestiti tako da ima što manje međusobnog presijecanja zračnih
linija. Nakon pomicanja komponenata pokrenite naredbu RATSNEST klikom lijeve tipke
miša na ikonu koja će prekalkulirati zračne linije i povezati ih tako da budu što kraće, sa
što manje međusobnog presijecanja. Postupak promjene položaja komponenata i upotrebu
naredbe RATSNEST ponovite više puta dok ne postignete najbolji raspored. Komponente
koje moraju zauzimati određeno mjesto na tiskanoj pločici i ne smiju se pomicati, zaključajte
naredbom LOCK.

17.3. Usmjeravanje linija tiskanih vodova (rutanje)

Rutanje tj. usmjeravanje i pretvaranje zračnih linija u tiskane vodove možemo izvesti
ručno, poluautomatski i automatski bez obzira da li su zračne linije signala spojene bez ili iz
električne sheme. Možete načine rutanja isprobati na kreiranom dokumentu demo1.brd i
dokumentu kreiranom ručno u poglavlju 16.1.

Ručno rutanje

Zračne linije pretvaramo u tiskane vodove pomoću naredbe ROUTE. Kliknite lijevom
tipkom miša na ikonu , a zatim na početak neke od zračnih linija. U traci sa parametrima
možete mijenjati sloj na kojem će biti postavljani tiskani vodovi (16 Bottom ili 1 Top), širinu
tiskanog voda i druge parametre. Pomaknite pokazivač miša u smjeru željene putanje tiskanog
voda. Primijetite da je od početne točke zračna linija transformirana u liniju tiskanog voda na
sloju 16, a preostali dio zračne linije se pomiče sa kretanjem pokazivača miša. Desnom
tipkom miša možete mijenjati kut skretanja linije tiskanog voda. Trenutna širina tiskanog
voda može se promijeniti u određenom trenutku rutanja tako da pojedini segmenti istog

EAGLE ver. 6.5.0 31

tiskanog voda mogu imati različite širine. Dvostrukim klikom lijeve tipke miša možete
prekinuti postupak rutanja na trenutnom segmentu, a kasnije nastaviti rutanje klikom lijeve
tipke miša u točku prekida. Klikom lijeve tipke miša fiksirajte završnu točku zračne linije i
ona postaje u potpunosti transformirana u liniju tiskanog voda. Ako slijedeću zračnu liniju
započinjemo iz točke na kojoj se nalazi tiskani vod čija se širina razlikuje od namještene u
traci sa parametrima, a mi želimo nastaviti rutati sa širinom tiskanog voda istom kao
postavljenog voda na koji se nadovezuje zračna linija, pritisnemo tipku Shift i kliknemo
lijevom tipkom miša na početak zračne linije. Širina voda će se promijeniti na širinu voda od
kojeg smo započeli rutanje nove zračne linije.
Ako u trenutku rutanja promijenimo sloj, EAGLE automatski postavlja metaliziranu rupu
(via). Ako završavamo tiskani vod na mjestu završetka drugog tiskanog voda istog signala, ali
na suprotnom sloju, via neće automatski biti postavljena. Zbog toga prilikom završavanja
tiskanog voda iz ovog slučaja držite pritisnutu tipku Shift i via će biti postavljena.
EAGLE prati promjenu nakon svakog kreiranja tiskanog voda i korigira spajanje zračne
linije u bližu točku istog signala.
U trenutku rutanja tiskanog voda, kada se približavamo lemnom mjestu komponente,
tiskani vod se automatski spaja u centar lemnog mjesta ako je preostala udaljenost zračne
linije manja od duljine ugriza definirane u izborniku →Options/Set/Misc, polju Snap lenght.
Ako niste zadovoljni izgledom ili položajem pojedinog segmenta tiskanog voda, možete ga
vratiti u zračnu liniju pomoću naredbe RIPUP tako da kliknete lijeve tipke miša na ikonu ,
a nakon toga na segment tiskanog voda. Ako odjednom želite vratiti sve tiskane vodove u
zračne linije pokrenite naredbu RIPUP, kliknite lijevom tipkom miša na ikonu i u
otvorenom prozoru kliknite lijevom tipkom miša na tipku Yes.

Poluautomatsko (Follow-me) rutanje

Nakon aktiviranja naredbe ROUTE, u traci sa parametrima možemo primijetiti alate i

koji nam olakšavaju rutanje.
Djelomični mod rada poluautomatskog rutanja aktivira se klikom lijeve tipke miša na
ikonu , a zatim na početak neke zračne linije. Kada pomaknemo pokazivač miša tiskani
vod automatski definira svoju putanju i po potrebi mijenja sloj do točke položaja pokazivača.
Klikom lijeve tipke miša u završnu točku zračne linije tiskani vod će biti kreiran u potpunosti.
Potpuni mod rada poluautomatskog rutera aktivira se klikom lijeve tipke miša na ikonu
, a zatim na početak neke zračne linije. Kada pomaknemo pokazivač miša zračna linija je
u potpunosti prikazana tiskanim vodom od početka do kraja s time da svojom putanjom
prolazi kroz točku trenutnog položaja pokazivača miša. Klikom lijeve tipke miša u bilo kojem
dijelu prikazane putanje tiskanog voda, tiskani vod će biti kreiran od početka do kraja sa
automatskom promjenom sloja na svom putu u slučaju potrebe.
Poluautomatski ruteri uvažavaju pravila dizajna i net klasa. Postavljanje strategije rutanja
izvodi se u karticama General i Foolow-me prozora Autorouter setup koji se otvara klikom
lijeve tipke miša na ikonu AUTO .

EAGLE ver. 6.5.0 32

 Automatsko rutanje (Autorouter)

Automatskim rutanjem možda nećemo dobiti raspored i izgled tiskanih vodova kakav
bismo baš željeli, ali nam može uštedjeti dosta vremena i dosadnog posla. Automatsko rutanje
pokrenite klikom lijeve tipke miša na ikonu AUTO . U otvorenom prozoru definirajte
aktivne slojeve za rutanje tiskanih vodova, preferirani smjer linija tiskanih vodova za pojedini
sloj i za početak rutanja kliknite lijevom tipkom miša na tipku OK. Autorouter se može
pokrenuti u bilo kojem trenutku, bez obzira da li su već neki tiskani vodovi od prije
postavljeni. Oni neće biti mijenjani prilikom automatskog rutanja. Obično se linije tiskanih
vodova za napajanje rutaju ručno prije pokretanja autoroutera. Automatsko rutanje se može
prekinuti naredbom STOP i na pitanje o prekidu kliknite lijevom tipkom miša na tipku
OK.
Za demonstraciju kako kombinirati ručno i automatsko rutanje učitajte dokument
hexapodu.brd. Isključite slojeve 21 tPlace, 23 tOrigins, 25 tNames, 27 tValues i 51 tDocu
koristeći naredbu DISPLAY, tako da komponente više nisu vidljive. Ova pločica sadrži ručno
rutane signale AC1 i AC2. Pravokutnici na slojevima 41 tRestrict i 42 bRestrict koriste se za
kreiranje zabranjenih područja unutar kojih autorouter ne smije rutati tiskane vodove na Top i
Bottom sloju. Komponenta B1 je pokrivena zabranjenim područjem nacrtanom na sloju 43
vRestrict unutar kojeg je autorouteru zabranjeno postavljanje metaliziranih rupa (via).
Pokrenite autorouter klikom lijeve tipke miša na ikonu . U otvorenom prozoru možete
odabrati rešetku za rutanje 10 mil ili nakon klika lijeve tipke miša na tipku Load… otvorite
parametre autoroutera iz dokumenta hexapodu.ctl. Pokrenite rutanje klikom lijeve tipke miša
na tipku OK.
U slučaju da ne želite mijenjati postavke autoroutera možete ga pokrenuti upisom naredbe
AUTO; ← u naredbeni redak, a prozor za podešavanje će biti preskočen.
Za vrijeme rutanja pratite informacije u statusnoj liniji o postotku izvršenog posla, broju
via u određenom trenutku i broju rutanih signala. Promatrajte i opadanje broja via tokom faze
optimizacije.
Ako bi rezultat rutanja bio manji od 100 % možete sami vratiti pojedine kritične signale u
zračne linije i ostatak zračnih linija rutati ručno. Ako želite vratiti status pločice u početno
stanje upišite naredbu RIPUP ! AC1 AC2 ← u naredbeni redak.
Autorouter za širinu linija koristi vrijednost postavljenu u → Edit/Design Rules, kartica
Sizes, polje Minimum width. Autorouter pazi i na zadane vrijednosti za različite net klase, a
uzima veću vrijednost.
Autorouter ne može rutati tiskane vodove u obliku luka.

EAGLE ver. 6.5.0 33

 17.4. Uređivanje tiskane pločice nakon rutanja
Za vježbu otvorite dokument demo2.brd.

Naredba DISPLAY

Pomoću naredbe DISPLAY možemo odabrati koji će slojevi biti vidljivi i na taj način
sakriti neke slojeve zbog boljeg pregleda ili prikazati slojeve čije informacije nisu bile
vidljive. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu i probajte uočiti razliku prilikom
uključivanja/isključivanja slojeva gornje strane tiskane pločice 21 tPlace, 23 tOrigins, 25
tNames, 27 tValues, i 51 tDocu.

Naredba MOVE

Pomoću naredbe MOVE možemo pomicati objekte na tiskanoj pločici. Naredbu MOVE
aktiviramo klikom lijeve tipke miša na ikonu , a od tada su nam dostupni i razni alati u
traci sa parametrima. Kada pomičemo liniju, ako kliknemo lijevom tipkom miša blizu kraja
linije pomičemo njezin kraj, a ako kliknemo negdje oko sredine linije, pomičemo ju paralelno.
Ako držimo pritisnutu tipku Ctrl pravocrtna linija se pretvara u luk. Ako želimo pomaknuti
kraće segmente linija prethodno ih je potrebno podijeliti pomoću naredbe SPLIT .
Ako želimo pomaknuti tekst imena ili vrijednosti komponente najprije moramo razdvojiti
sadržaj komponente na dijelove pomoću naredbe SMASH .
Prilikom pomicanja metaliziranih rupa pomiču se i spojeni tiskani vodovi.

Naredba SPLIT

Pomoću naredbe SPLIT možemo liniji dodati kut ili luk. Pokrenite naredbu SPLIT klikom
lijeve tipke miša na ikonu . Lijevom tipkom miša kliknite na segment linije tiskanog voda.
Primijetite da je duži dio ostao ravna linija, a kraći dio je podijeljen u dva dijela. Pomicanjem
miša možete mijenjati položaj, a desnom tipkom miša možete mijenjati oblik kuta ili luka
između dva segmenta kraćeg dijela. Klikom lijeve tipke miša učvršćujete položaj ta dva
segmenta, a preostali duži dio segmenta je i dalje vezan na pokazivač miša. Dovršite
postavljanje dužeg segmenta tiskanog voda do njegovog kraja sa putanjom i oblikom kutova
po želji. Na ovaj način vrlo lagano možete preusmjeriti tiskani vod nakon rutanja.

Naredba MITER

Pomoću naredbe MITER možemo ukositi ili zaobliti mjesta loma linije tiskanog voda.
Aktivira se klikom lijeve tipke miša na ikonu , u polju Radius trake sa parametrima upišite
ili izaberite polumjer luka i kliknite lijevom tipkom miša na mjesto loma linije. Linija se u
kutu skratila (ukosila) i dobila dvije točke loma. Daljnjim klikom lijeve tipke miša na svaku
novu točku loma skraćujemo kut i zaobljavamo kut linije.

EAGLE ver. 6.5.0 34

 Naredba CHANGE

Naredbu CHANGE koristimo za promjenu širine i sloja linije tiskanog voda. Promjenu
širine tiskanog voda izvodimo pokretanjem naredbe CHANGE, izborom stavke Width i neke
druge širine linije (ili sami upišemo širinu linije nakon izbora stavke …). Klikom lijeve tipke
miša na pojedini segment linije mijenjamo njezinu širinu na postavljenu vrijednost.
Širinu linije možemo promijeniti i upisom naredbe u naredbeni redak npr. CHANGE
WIDTH 0.023 ←, i klikom lijeve tipke miša na željeni segment linije tiskanog voda.
Pomicanje segmenta linije tiskanog voda na suprotni sloj izvodimo pokretanjem naredbe
CHANGE, izborom stavke Layer i sloja na koji postavljamo segment tiskanog voda. Ako je u
tom slučaju potrebna metalizirana rupa (via) za prijelaz na suprotni sloj ona će biti automatski
postavljena, a ako via postaje redundantna (dupla) biti će automatski obje uklonjene.

Naredba GROUP

Naredba GROUP omogućava označavanje nekoliko objekata, promjenu njihovih

svojstava, njihovo pomicanje, rotiranje i zrcaljenje odjednom. Naredba GROUP se aktivira
klikom lijeve tipke miša na ikonu . Nakon toga pomoću lijeve tipke i povlačenja miša
nacrtamo vanjske linije poligona oko grupe objekata i zatvorimo poligon pritiskom na desnu
tipku miša (ne koristiti POLYGON naredbu). Objekti koji su bili obuhvaćeni nacrtanim
poligonom posvijetlili su.
Drugi način označavanja prostora grupe je da nakon pokretanja naredbe GROUP
pritisnemo i zadržimo pritisnutu lijevu tipku miša, pomaknemo pokazivač miša po dijagonali
željenog prostora i otpustimo lijevu tipku miša. Objekti unutar označenog pravokutnog
prostora su posvijetlili.
Ako u naredbeni redak upišemo naredbu GROUP ALL ←, biti će označeni svi objekti čiji
su odgovarajući slojevi prikazani i koji nisu zaključani naredbom LOCK.
Ako držimo pritisnutu tipku Shift u trenutku kada prvi puta pritisnemo lijevu tipku miša u
cilju označavanja grupe i ako već postoji neka grupa označena od prije, već označena grupa
biti će proširena trenutno označavanom grupom.
Ctrl + GROUP i klik lijeve tipke miša na pojedine objekte omogućava promjenu njihovog
članstva u grupi.

Označite grupu i pokrenite naredbu MOVE. Pritisnite tipku Ctrl, kliknite desnom tipkom
miša kako bi se grupa uhvatila za pokazivač miša i otpustite tipku Ctrl. Sada možete
istovremeno pomicati sve objekte grupe, a pritiskom na desnu tipku miša možete rotirati
grupu. Pritiskom lijeve tipke miša ponovo fiksirajte položaj grupe.
Objektima sadržanim unutar definirane grupe možemo mijenjati zajednička svojstva
pomoću naredbe CHANGE. Npr. grupi možemo odjednom promijeniti širinu linija tiskanih
vodova. Označite grupu i pokrenite naredbu CHANGE, izaberite stavku Width i neku drugu
širinu linije. Pritisnite tipku Ctrl i kliknite desnom tipkom miša unutar prozora editora.

EAGLE ver. 6.5.0 35

 Naredba RIPUP

O naredbi RIPUP je već bilo riječi u poglavlju 16.3., a ovdje će biti navedena dva primjera
korištenja.
Ako želite vratiti tiskane vodove GND i VCC u zračne linije, kliknite lijevom tipkom miša
na ikonu i u naredbeni redak upišite GND VCC ←.
Ako želite vratiti sve tiskane vodove u zračne linije osim tiskanih vodova GND i VCC.
kliknite lijevom tipkom miša na ikonu i u naredbeni redak upišite ! GND VCC ←. Linije
navedenih tiskanih vodova su posvijetlile i za izvršavanje naredbe kliknite lijevom tipkom
miša na naredbu GO . Ako želite trenutno izvršavanje naredbe nakon pritiska na tipku
Enter, naredbu treba završiti sa znakom točka-zarez odnosno
! GND VCC ; ←.

Naredba SHOW

Naredbu SHOW koristimo za isticanje (posvjetljavanje) zračnih linija, tiskanih vodova ili
komponenata. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu i u naredbeni redak upišite npr. IC1
←. Kućište komponenta IC1 je posvijetlilo, a u statusnoj traci možete vidjeti informacije o
komponenti.
Ako želite istaknuti komponentu malih dimenzija može se dogoditi da je ne primjećujete
iako je posvijetljena. U tom slučaju koristite naredbu sa opcijom @ odnosno npr.
SHOW @ C2 ←. Komponenta će biti uokvirena i linijom povezana sa lijevim gornjim uglom
površine za crtanje uz ikonu SHOW. Ako je otvoren i dokument sa dosljednom električnom
shemom ista naredba će biti izvršena i na odgovarajućem simbolu komponente.

Naredba POLYGON

Naredbu POLYGON koristimo za definiranje površina na tiskanoj pločici zalivenih

bakrom koje pripadaju određenom signalu i povezuju sva lemna mjesta komponenata koja
pripadaju tom signalu.
Za demonstraciju ćemo popuniti bakrom sloj TOP, GND signalom. Učitajte ponovo
dokument demo2.brd, maksimalno povećajte prozor i vratite tiskane vodove signala GND u
zračne linije naredbom RIPUP GND ←. Pokrenite naredbu DISPLAY, isključite sve slojeve
klikom lijeve tipke miša na tipku None i uključite slojeve 1 Top, 17 Pads, 18 Vias i 20
Dimension. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu , a u naredbeni redak upišite GND ←
kako bi poligon dobio ime i pripao signalu GND. U traci sa parametrima označite sloj 1 Top,
lijevom tipkom miša kliknite u gornji lijevi kut pločice, zatim u gornji desni kut pločice, donji
desni kut pločice i završite okvir poligona dvostrukim klikom lijeve tipke miša u donji lijevi
kut pločice. Okvir poligona prikazan je crtkanom linijom. Kliknite lijevom tipkom miša na
ikonu naredbe RATSNEST i svi dostupni dijelovi tiskane pločice unutar okvira poligona,
postati će ispunjeni bakrom GND signala na Top sloju pločice povezujući lemna mjesta GND
signala termalnim simbolima. Za bolje uočavanje istaknite bakrom zaliveni GND signal
pomoću naredbe SHOW GND ←.
Nakon ponovnog učitavanja dokumenta poligon neće biti ispunjen nego će biti vidljiv
samo njegov crtkani okvir. Za popunjavanje poligona ponovo je potrebno pokrenuti naredbu

EAGLE ver. 6.5.0 36

RATSNEST. Za suprotnu akciju, odnosno vraćanje samo vidljivog crtkanog okvira poligona
potrebno je pokrenuti naredbu RIPUP i lijevom tipkom miša kliknuti na rub poligona.

Dodavanje okvira crteža (Frame)

Dodavanje okvira izvodi se na način opisan u poglavlju 15 sa razlikom što se podaci u

sastavnici popunjavaju tekstom na sloju 48 (Document).

18. Provjera prema pravilima dizajna (Design Rule Check – DRC)

Kada započinjemo razvijati projekt moramo razmišljati o pravilima dizajna koja možemo
definirati uz pomoć DRC dijaloga. Za praćenje daljih uputa možete otvoriti dokument
demo3.brd. Kliknite lijevom tipkom miša na DRC ikonu i provjerite ili promijenite
zadane vrijednosti. Otvorite za primjer karticu Restring i primijetite da kada kliknite lijevom
tipkom miša u polje pojedinog parametra dobivate i slikoviti opis.
Za potvrđivanje postavljenih parametara kliknite lijevom tipkom miša na tipku Apply.
Pomoću tipke Check pokrenite DRC. DRC naredba provjerava da li pločica odgovara
definiranim pravilima dizajna. Nakon završetka provjere u statusnoj liniji možete primijetiti
poruku DRC: No Errors.
Tipka Select u prozoru DRC (default) nam omogućava označavanje točno određenog
područja za koji želimo provjeru. Područje se označava pomoću pravokutnika kojeg
definiramo lijevom tipkom miša. U statusnoj liniji također dobivamo poruku nakon provjere.
Pomaknite jedan tiskani vod na sloju 1 Top preko nekoliko drugih tiskanih vodova na
istom sloju. Pokrenite provjeru upisom DRC; ← u naredbeni redak, čime će naredba biti
odmah izvršena bez otvaranja izbornika za postavljanje parametara. U statusnoj liniji možete
primijetiti poruku sa brojem grešaka, a prozor sa listom grešaka automatski je otvoren.
Lijevom tipkom miša kliknite na neku od grešaka, a EAGLE će pokazati lokaciju greške
označenu takozvanim error poligonom. Ako u nekim slučajevima želite tolerirati grešku
kliknite na tipku Approve i error poligon će biti obrisan.
Nakon što grešku popravite označite ju sa Processed. Pomoću tipke Clear all brišemo listu
grešaka. Objekti na pločici koji se ne mogu obrisati možda su error poligoni, a možete ih
obrisati pomoću naredbe DRC CLEAR.

19. Ispis dokumenata i generiranje izlaznih datoteka

Za ispis Schematic i Layout dokumenata EAGLE koristi driver-e operacijskog sustava, a
sadržaj dokumenta koji će biti vidljiv nakon ispisa ovisi o vidljivim slojevima crteža koji su
definirani pomoću naredbe DISPLAY. Ispis dokumenata pokreće se klikom lijeve tipke miša
na ikonu ili izborom stavke Print u izborniku File. U otvorenom prozoru Print možemo
odabrati pisač, generiranje izlaznog dokument u PDF obliku, veličinu stranice, orijentaciju,
poravnanje, područje, pred pregled, opcije, mjerilo, omjer stranica i margine ispisa. Ako je
uključena opcija Caption ispis će sadržavati podnožje sa imenom, datumom, vremenom i
mjerilom (Scale factor). Ako su za Scale factor i Page limit postavljene vrijednosti 1, ispis bi
trebao biti u mjerilu 1:1 i osiguran ispis na jednu stranicu. Ako ispis ne stane na jednu
stranicu, EAGLE automatski mijenja Scale factor. Ako je za Page limit postavljena vrijednost

EAGLE ver. 6.5.0 37

0, ispis će biti u mjerilu prema vrijednosti postavljenoj za Scale factor.

Napomena: Postavke ispisa za Layout editor koje će biti ponuđene odnose se na jednostranu
tiskanu pločicu sa klasičnim (through hole) komponentama i kratkospojnicima
(premosnicima, jumpers) na gornjoj strani pločice, a tiskanim vodovima i SMD
komponentama na donjoj strani pločice.

Ispis električne sheme

Za ispis električne sheme, prvo pomoću naredbe DISPLAY definirajte vidljive slojeve.
Preporuka je označiti sve slojeve osim sloja 93 (Pins)i eventualno sloja 96 (Values). Nakon
pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print možete koristiti postavke kao na slici (izbor
pisača ovisi o dostupnom, priključenom pisaču).

EAGLE ver. 6.5.0 38

 Ispis sheme montaže komponenata sa gornje strane pločice

Za ispis sheme montaže komponenata na gornjoj strani tiskane pločice definirajte pomoću
naredbe DISPLAY slijedeće vidljive slojeve:
1 (Top), samo ako su kratkospojnici sa gornje strane pločice, a ne tiskani vodovi,
18 (Vias),
20 (Dimension),
21 (tPlace),
25 (tNames),
48 (Document) ako dokument sadrži okvir crteža,
51 (tDocu), a ostale slojeve prema potrebi. Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print
možete koristiti postavke kao na slici.

EAGLE ver. 6.5.0 39

 Ispis sheme montaže komponenata sa donje strane pločice

Za ispis sheme montaže SMD komponenata na donjoj strani tiskane pločice definirajte
pomoću naredbe DISPLAY slijedeće vidljive slojeve:
20 (Dimension),
22 (bPlace),
26 (bNames),
48 (Document) ako dokument sadrži okvir crteža,
52 (bDocu), a ostale slojeve prema potrebi. Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print
možete koristiti postavke kao na slici.

Napomena: Prije ispisa sadržaja donje strane tiskane pločice potrebno je zrcaliti okvir crteža
sa sastavnicom pomoću naredbe MIRROR kako tekst nakon ispisa ne bi bio
zrcaljen (s obzirom da se prilikom ispisa sadržaja donje strane pločice uključuje
opcija Mirror).

EAGLE ver. 6.5.0 40

 Ispis sheme tiskanih vodova

Za ispis sheme tiskanih vodova definirajte pomoću naredbe DISPLAY vidljive slojeve
16 (Bottom),
17 (Pads),
18 (Vias),
20 (Dimension),
45 (Holes),
48 (Document) ako dokument sadrži okvir crteža, a ostale slojeve prema potrebi. Nakon
pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print možete koristiti postavke kao na slici.

Napomena: Prije ispisa sadržaja donje strane tiskane pločice potrebno je zrcaliti okvir crteža
sa sastavnicom pomoću naredbe MIRROR kako tekst nakon ispisa ne bi bio
zrcaljen (s obzirom da se prilikom ispisa sadržaja donje strane pločice uključuje
opcija Mirror).

EAGLE ver. 6.5.0 41

 Ispis sheme tiskanih vodova na film (foliju)

Za ispis sheme tiskanih vodova definirajte pomoću naredbe DISPLAY vidljive slojeve
16 (Bottom),
17 (Pads),
18 (Vias),
45 (Holes). Nakon pokretanja naredbe PRINT, u prozoru Print možete koristiti postavke kao
na slici.

Generiranje dokumenata za pohranu u digitalnom obliku

Svaku od navedenih stranica dokumenata za ispis moguće je snimiti u digitalnom obliku za

potrebe pohrane dokumentacije i budućeg ispisa. Prvi način je spremanje u PDF obliku tako
da lijevom tipkom miša u prozoru Print, polje Output file kliknemo na tipku i u prozoru
Print to file definiramo ime, oblik (pdf ili ps) i putanju spremanja dokumenta.
Drugi način je generiranje IMAGE dokumenata na način → File/Export/Image sa
mogućnošću definiranja imena, kvalitete, putanje i oblika dokumenta (bmp, png, tif i drugi).

EAGLE ver. 6.5.0 42

 Generiranje liste komponenata

Generiranje liste komponenata moguće je izvesti na dva načina. Otvorite Schematic

dokument za koji želite generirati dokument sa listom komponenata i pokrenite
→ File/Run/bom.ulp. U prozoru Eagle: Bill of Material možete na način uhvati i spusti
mijenjati redoslijed stupaca liste materijala, a tip liste moguće je odabrati označavanjem
izbora Value ili Parts. Nakon klika lijeve tipke miša na tipku Save možemo dodijeliti ime i
putanju generiranom dokumentu. Generirani dokument možemo otvoriti pomoću nekog
programa za pregled i uređivanje teksta kao što su Word ili WordPad.
Drugi način generiranja liste komponenata je da iz otvorenog Schematic dokumenta
pokrenemo → File/Export/Partlist i u prozoru Export Partlist definiramo ime i putanju
generiranog dokumenta.

Generiranje Gerber podataka pomoću CAM procesora

Ako za pojedinu tiskanu pločicu želimo generirati podatke za proizvodnju upravljanu

računalom, EAGLE nam taj posao omogućava pomoću CAM (computer aided
manufacturing) procesora. Dokument gerb274x.cam koji se nalazi u poddirektoriju za CAM
poslove, automatizira izlaz za većinu Gerber podataka za dvostrane tiskane pločice. Otvorite
Cam procesor dvostrukim klikom lijeve tipke miša na dokument gerb274x.cam u CAM grani
stabla u Control Panelu ili na način → File/Open/CAM job/gerb274x.cam. U prozoru CAM
procesora otvorite dokument demo3.brd na način → File/Open/Bord/demo3.brd. Aktivne
slojeve za pojedinu karticu možete pregledati otvaranjem kartica. Klikom lijeve tipke miša na
tipku Process Job u direktorij gdje je locirana tiskana pločica biti će generirani dokumenti sa
slijedećim značenjem:
demo3.cmp tiskani vodovi sa strane komponenata (gornja strana pločice)
demo3.sol tiskani vodovi sa donje strane pločice
demo3.plc sitotisak kućišta komponenata (gornja strana pločice)
demo3.stc lemno otporna maska sa strane komponenata (gornja strana pločice)
demo3.sts lemno otporna maska sa strane tiskanih vodova (donja strana pločice)
demo3.gpi informacijski dokument
Prvih pet dokumenata se šalje proizvođaču.

Generiranje podataka za bušenje

Generiranje podataka za bušenje izvodi se pomoću excellon.cam posla. Pokreće se na isti

način kao i gerb274x.cam prethodno objašnjen. Posao excellon.cam generira dokument sa
ekstenzijom .drd, a sadrži podatke o bušenju i tablicu bušenja. Također se šalje proizvođaču.

EAGLE može generirati i druge podatke za proizvodnju kao što su podaci za strojeve za
montažu, testnu opremu, glodalice za prototip pločice, statističke podatke za proizvođače.

EAGLE ver. 6.5.0 43

 20. Literatura
1. EAGLE Tutorial, Version 6
2. EAGLE Help

EAGLE ver. 6.5.0 44