2019./20.

Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti

za 3.razred OŠ

HRVATSKI JEZIK, GLAZBENA KULTURA, LIKOVNA KULTURA, MATEMATIKA, PRIRODA I DRUŠTVO I

TZK
MARINA NADOVEZA
OŠ BRODARICA, 2019.
Hrvatski jezik 3. razred
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
ishodi
– razlikuje svakodnevne
komunikacijske situacije
– govori kraći tekst
prema jednostavnoj
strukturi: uvod, središnji
dio, završetak
– pripovijeda događaje
nižući ih kronološki
– služi se novim riječima
u skladu s
komunikacijskom
OŠ HJ A.3.1. situacijom i temom
Učenik razgovara i
govori tekstove – u govornim
jednostavne situacijama samostalno
strukture. prilagođava ton,
intonaciju i stil
– točno izgovara
ogledne i česte riječi
koje su dio aktivnoga
rječnika u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ,
ije/je/e/i
– pažljivo i uljudno sluša
sugovornika ne
prekidajući ga u
govorenju
na razini usvojenosti 5
Samostalno stvara i govori
svakodnevne komunikacijske
situacije. Izgovara kraći tekst,
koristi strukturu pripovijedanja:
uvod, središnji dio, završetak.
Donosi prosudbu o uspješnosti
izgovorene cjeline.
Učenik intonativno točno
izgovara česte riječi koje su dio
aktivnoga rječnika u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i i
zna ih koristiti u zadanim
primjerima. Svoje znanje
prikazuje ostalim učenicima
potičući ih na daljnje usvajanje
novih riječi i širenje leksika.
Iskazuje interes za dubljim
poznavanjem sadržaja
govorništva i recitiranja.
na razini usvojenosti 4
Učenik razlikuje svakodnevne
komunikacijske situacije:
govori kraći tekst prema
jednostavnoj strukturi: uvod,
središnji dio, završetak.
Učenik uspješno pripovijeda
događaje nižući ih kronološki.
Učenik se uspješno služi
novim riječima u skladu s
komunikacijskom situacijom i
temom.
Učenik u govornim
situacijama samostalno
prilagođava ton, intonaciju i
stil. Točno izgovara ogledne i
česte riječi koje su dio
aktivnoga rječnika u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
Pažljivo i uljudno sluša
sugovornika ne prekidajući
ga u govorenju.
na razini usvojenosti 3
Učenik govori kratke
tekstove i uz pomoć
učitelja oblikuje uvodni,
središnji i završni dio
teksta; razgovara
izražavajući potrebe,
misli i osjećaje; u
komunikacijskim
situacijama otvara i
potiče dijalog
Učenik prilagođava ton,
intonaciju i stil, izgovara
česte riječi koje su dio
njegovog rječnika.
na razini usvojenosti 2
Uz pomoć i asistenciju
uspijeva oblikovati
kraći tekst koji
izgovara.
Uz potpitanja oblikuje
rečenice u razgovoru i
uz upućivanje uspijeva
ostvariti komunikaciju
sa sugovornikom
Učenik teško intonira
neke riječi, te uz
stalnu korekciju
pravilno izgovara
intonacijski točne
riječi. Učenik nije
zainteresiran za širenje
svog rječnika te uz
poticaj i stalno
ponavljanja usvaja
neke od riječi.
 – sluša tekst prema
zadanim smjernicama:
unaprijed zadana pitanja
i upute
– odgovara na pitanja o
poslušanome tekstu
– postavlja pitanja o
poslušanome tekstu
– prepričava poslušani
tekst
OŠ HJ A.3.2.
– izdvaja nepoznate
Učenik sluša tekst i
riječi, pretpostavlja
prepričava sadržaj
značenje riječi na
poslušanoga
temelju sadržaja teksta i
teksta.
upotrebljava ih
– izražava mišljenje o
poslušanome tekstu
– razumije ulogu i
korisnost slušanja
– uočava grafičku
strukturu teksta: naslov,
tijelo teksta, ilustracije
OŠ HJ A.3.3. i/ili fotografije, rubrike
Učenik čita tekst i – odgovara na pitanja o
pronalazi važne pročitanome tekstu
podatke u tekstu. – postavlja pitanja o
pročitanome tekstu
– pronalazi važne
podatke u tekstu
Učenik iskazuje interes i sluša
tekst prema zadanim
smjernicama, odgovara i
postavlja unaprijed zadana
pitanja i upute. Odgovara i
objašnjava odgovore o
poslušanome tekstu. Nakon
odslušanoga teksta postavlja
pitanja čime iskazuje
razumijevanje sadržaja. U
tekstu zapisuje i traži značenje
nepoznatih riječi i
pretpostavlja koje je moguće
značenje riječi. Značenje riječi
traže u vanjskim izvorima i
prezentira u razredu.
Nepoznate riječi koristi u
novome kontekstu sastavljajući
kraći prikaz poslušanoga
teksta. Razumije i sam razvija
klimu slušanja i razumijevanja
slušanoga teksta, te nastoji
primjerom i druge potaknuti
na slušanost.
Učenik samostalno uočava
grafičku strukturu teksta:
naslov, tijelo teksta, ilustracije
i/ili fotografije i rubrike.
Učenik cjelovito uz sve detalje
odgovara na pitanja o
pročitanome tekstu, postavlja
pitanja o pročitanome tekstu,
pronalazi važne podatke u
tekstu, pronalazi i objašnjava
Učenik sluša tekst prema
zadanim smjernicama:
unaprijed zadana pitanja i
upute, odgovara na pitanja o
poslušanome tekstu. O tekstu
postavlja pitanja, uspješno
prepričava poslušani tekst.
Učenik postavlja pitanja o
poslušanome tekstu, izdvaja
nepoznate riječi,
pretpostavlja značenje riječi
na temelju sadržaja teksta i
upotrebljava značenje u
kontekstu.
Izražava svoje mišljenje,
razumije ulogu i korisnost
slušanoga teksta.
Učenik uočava grafičku
strukturu teksta: naslov, tijelo smjernicama i pronalazi
teksta, ilustracije i/ili
fotografije i rubrike. Učenik
odgovara na pitanja o
pročitanome tekstu, postavlja
pitanja o pročitanome tekstu,
pronalazi važne podatke u
tekstu, pronalazi i objašnjava
Učenik sluša tekstove i Učenik uz pomoć i
prepoznaje važne asistenciju sluša tekst i
podatke u poslušanome uz niz potpitanja
tekstu. prepričava sadržaj
poslušanog teksta. Ne
iskazuje interes za
aktivnim
sudjelovanjem u
odgovaranju na
postavljena pitanja.
Učenik čita tekst i prema Učenik teško čita tekst
i uz pomoć ostalih
važne podatke u tekstu. učenika i asistenciju
učitelja pronalazi
smjernice i važne
podatke u tekstu.
 – pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima. podatke u grafičkim
podatke u grafičkim Sam izrađuje grafičke prikaze i prikazima.
prikazima objašnjava funkcionalnu Učenik pojašnjava i popravlja
– pojašnjava i popravlja povezanost. razumijevanje pročitanoga
razumijevanje Učenik pojašnjava drugim teksta čitajući ponovo tekst.
pročitanoga teksta učenicima razumijevanje Učenik sažima (traži glavne
čitajući ponovo tekst pročitanoga teksta čitajući misli) i prepričava tekst.
– sažima (traži glavne ponovo tekst. Učenik prepoznaje nepoznate
misli) i prepričava tekst Učenik sažima (traži glavne riječi i pronalazi njezino
– prepoznaje nepoznate misli) i prepričava tekst značenje na temelju sadržaja
riječi i pronalazi njezino izrađujući dodatne grafičke teksta i u rječniku
značenje na temelju prikaze, memory kartice
sadržaja teksta i u prateći tijek događanja u priči.
rječniku Učenik prepoznaje i imenuje
nepoznate riječi i pronalazi
njezino značenje na temelju
sadržaja teksta i u rječniku,
enciklopediji na Internetu.
– piše jednostavne Učenik iskazuje interes i Učenik piše jednostavne Učenik piše prema Učenik samo uz
tekstove prema zadanoj samostalno piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili smjernicama jednostavne pomoć učitelja piše
ili slobodno odabranoj tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi. tekstove u skladu temom prema smjernicama
temi slobodno odabranoj temi. Učenik piše prema i vrstom, uz tematska, jednostavne tekstove,
– piše prema Učenik koristi i piše prema predlošcima za uvježbavanje jezična ili stilska te uz stalni nadzor
OŠ HJ A.3.4. predlošcima za predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim odstupanja primjenjujući donekle uspijeva
Učenik piše uvježbavanje pisanja pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, pravopisnu i slovopisnu sročiti kraći
vođenim pisanjem (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem). Učenik piše točnost primjerenu tekst.
jednostavne promatranjem, predočavanjem). Učenik uz vođenim pisanjem pisani jezičnomu razvoju.
tekstove u skladu s zamišljanjem, plan opisa koji sam stvara piše sastavak prepoznatljive
temom. predočavanjem) vođenim pisanjem pisani trodijelne strukture (uvod,
– piše vođenim pisanjem sastavak prepoznatljive glavni dio, završetak).
pisani sastavak trodijelne strukture (uvod,
prepoznatljive trodijelne glavni dio, završetak).
strukture (uvod, glavni
dio, završetak).
 – piše različite kratke
tekstove: čestitka, kratka
e-poruka, pisani
sastavak
– provjerava pravopisnu
točnost i slovopisnu
čitkost u pisanju
– piše ogledne i česte
riječi koje su dio
aktivnoga rječnika u
kojima su glasovi č, ć,
dž, đ, ije/je/e/i
(umanjenice, uvećanice,
zanimanja)
– piše veliko početno
slovo: imena ulica,
trgova, naseljenih
mjesta, voda i gora,
ustanova u užem
okružju; imena knjiga i
novina
– primjenjuje pravilo
pisanja čestih višerječnih
imena
– piše dvotočku i zarez u
nabrajanju
OŠ HJ A.3.5. – uočava glagolsku
Učenik oblikuje radnju, stanje ili zbivanje
tekst služeći se na oglednim primjerima
imenicama, – piše pridjeve uz
glagolima i imenice da bi stvorio
pridjevima, življu i potpuniju sliku
Učenik piše različite kratke
tekstove uz i bez poticaja:
čestitka, kratka e-poruka,
pisani sastavak, koristeći sva
usvojena predznanja i pravilno
oblikujući.
Učenik provjerava pravopisnu
točnost i slovopisnu čitkost u
pisanju sebi i drugima. Učenik
piše i ispisuje stvarajući plakat
ogledne i česte riječi koje su
dio aktivnoga rječnika u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
(umanjenice, uvećanice,
zanimanja).
Učenik koristi u svakodnevnom
pisanju i piše veliko početno
slovo: imena ulica, trgova,
naseljenih mjesta, voda i gora,
ustanova u užem okružju;
imena knjiga i novina.
Učenik primjenjuje pravilo
pisanja čestih višerječnih
imena u kratkoj pisanoj formi i
svakodnevnom pisanju. Učenik
piše i objašnjava kada se piše
dvotočka i zarez u nabrajanju.
Učenik samostalno i na
primjerima uočava glagolsku
radnju stanje ili zbivanje na
oglednim primjerima. Učenik
istražuje vrstu riječi: pridjevi;
piše pridjeve uz imenice da bi
Učenik piše različite kratke Učenik piše prema Učenik samo uz
tekstove: čestitka, kratka e- smjernicama jednostavne pomoć učitelja piše
poruka, pisani sastavak. tekstove u skladu temom prema smjernicama
Učenik provjerava pravopisnu i vrstom, uz tematska, jednostavne tekstove,
točnost i slovopisnu čitkost u jezična ili stilska te uz stalni nadzor
pisanju. odstupanja primjenjujući donekle uspijeva
Učenik piše ogledne i česte pravopisnu i slovopisnu sročiti kraći
riječi koje su dio aktivnoga točnost primjerenu tekst, čestitku, pisani
rječnika u kojima su glasovi č, jezičnomu razvoju. sastavak.
ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice,
uvećanice, zanimanja).
Učenik piše veliko početno
slovo: imena ulica, trgova,
naseljenih mjesta, voda i
gora, ustanova u užem
okružju; imena knjiga i
novina.
Učenik primjenjuje pravilo
pisanja čestih višerječnih
imena.
Učenik piše dvotočku i zarez
u nabrajanju.
Učenik uočava glagolsku Učenik prema Učenik uz veliku
radnju stanje ili zbivanje na smjernicama pomoć i asistenciju
oglednim primjerima. Učenik upotrebljava riječi u upotrebljava riječi u
piše pridjeve uz imenice da bi sintagmama i rečenicama sintagmama i
stvorio življu i potpuniju sliku. te vođenim pisanjem rečenicama, oblikuje
Učenik prepoznaje glagole i oblikuje kratki tekst u kratki tekst u skladu s
uvažavajući – prepoznaje glagole i stvorio življu i potpuniju sliku. pridjeve na oglednim skladu s ovladanim ovladanim
gramatička i pridjeve na oglednim Samostalno nabraja kako primjerima. Učenik gramatičkim i gramatičkim i
pravopisna pravila. primjerima pridjev se slaže s imenicom. prepoznaje ogledne i česte pravopisnim znanjima, pravopisnim znanjima.
– prepoznaje ogledne i Učenik uočava glagole i umanjenice i uvećanice. tematski povezan sa
česte umanjenice i pridjeve na oglednim Učenik razlikuje jesnu i svakodnevnim
uvećanice primjerima te ih pravilno niječnu rečenicu. komunikacijskim
– razlikuje jesnu i koristi prilikom pisanja. Učenik situacijama
niječnu rečenicu prepoznaje i pravilnim
strukturama koristi česte
umanjenice i uvećanice. Učenik
razlikuje, oblikuje i koristi jesnu
i niječnu rečenicu.
– uočava uvjetovanost Učenik u svome radu uočava, Učenik uočava uvjetovanost Učenik uz pomoć učitelja Učenik nesamostalno
uporabe zavičajnoga koristi, samostalno tematski uporabe zavičajnoga idioma u govornoj i pisanoj koristi dijelove
idioma ili hrvatskoga sastavlja i oblikuje sadržaj uz ili hrvatskoga standardnog komunikaciji uočava hrvatskog
standardnog jezika pravilnu uvjetovanost uporabe jezika komunikacijskom razliku između standardnog jezika u
komunikacijskom zavičajnoga idioma ili situacijom. Učenik istražuje u zavičajnoga govora i čitanju, pisanju i
situacijom hrvatskoga standardnog jezika mjesnim knjižnicama i hrvatskoga standardnog komunikaciji.
OŠ HJ A.3.6. – istražuje u mjesnim komunikacijskom situacijom. zavičajnim muzejima tekstove jezika
Učenik razlikuje knjižnicama i zavičajnim Učenik samostalno istražuje u vezane uz jezični identitet i
uporabu muzejima tekstove mjesnim knjižnicama i baštinu. Učenik prepoznaje
zavičajnoga govora vezane uz jezični zavičajnim muzejima tekstove povijesne jezične dokumente
i hrvatskoga identitet i baštinu vezane uz jezični identitet i i spomenike kao kulturnu
standardnog jezika – prepoznaje povijesne baštinu te ih prikazuje u baštinu mjesta/zavičaja.
s obzirom na jezične dokumente i razredu. Učenik istražuje i
komunikacijsku spomenike kao kulturnu zapisuje, prepoznaje povijesne
situaciju. baštinu mjesta/zavičaja jezične dokumente i
spomenike kao kulturnu
baštinu mjesta/zavičaja.
B. Književnost i stvaralaštvo
– iskazuje misli i osjećaje
nakon čitanja
književnoga teksta
– prepoznaje temu
književnoga teksta
– povezuje temu
književnoga teksta s
vlastitim iskustvom
– navodi sličnosti i
razlike između sadržaja i
teme književnoga teksta
i vlastitoga životnog
OŠ HJ B.3.1.
iskustva
Učenik povezuje
sadržaj i temu – uspoređuje misli i
osjećaje nakon čitanja
književnoga teksta
teksta sa zapažanjima
s vlastitim
ostalih učenika
iskustvom.
– prepoznaje etičke
vrijednosti teksta
– prepoznaje i izdvaja
temu književnoga teksta
OŠ HJ B.3.2. – prepoznaje redoslijed
Učenik čita događaja
književni tekst i – povezuje likove s
uočava pojedinosti mjestom i vremenom
književnoga jezika. radnje
Učenik slobodno u razredu
iskazuje misli i osjećaje nakon
čitanja književnoga teksta.
Učenik samostalno prepoznaje
i imenuje temu književnoga
teksta. Učenik praktično
povezuje temu književnoga
teksta s vlastitim iskustvom te
ju navodi u svom zapisu ili
javnom istupu. Učenik zapisuje
i navodi sličnosti i razlike
između sadržaja i teme
književnoga teksta i vlastitoga
životnog iskustva, stvara
samostalno kratke jezične
prikaze istoga. Učenik
slobodno uspoređuje misli i
osjećaje nakon čitanja teksta
sa zapažanjima ostalih učenika,
upućuje i pomaže kod
iskazivanja misli. Učenik
prepoznaje i imenuje etičke
vrijednosti teksta.
Učenik prepoznaje, imenuje,
izgovara i izdvaja temu
književnoga teksta u razredu.
Učenik imenuje i navodi,
prepoznaje redoslijed
događaja u književnome
tekstu. Učenik samostalno
povezuje likove s mjestom i
vremenom radnje, prikazuje
Učenik iskazuje misli i Učenik izražava Učenik uz veliku
osjećaje nakon čitanja zapažanja nakon pomoć i asistenciju
književnoga teksta. Učenik slušanja/čitanja (podpitanja) povezuje
prepoznaje temu književnoga književnoga teksta, temu i sadržaj
teksta. Učenik povezuje temu povezuje temu i sadržaj pročitanog teksta.
književnoga teksta s vlastitim teksta s vlastitim
iskustvom. Učenik navodi iskustvom te prepoznaje
sličnosti i razlike između etičke vrijednosti.
sadržaja i teme književnoga
teksta i vlastitoga životnog
iskustva. Učenik uspoređuje
misli i osjećaje nakon čitanja
teksta sa zapažanjima ostalih
učenika. Učenik prepoznaje
etičke vrijednosti teksta.
Učenik prepoznaje i izdvaja Učenik čita književni Učenik uz upućivanje
temu književnoga teksta. tekst i prema čita književni tekst.
Učenik prepoznaje redoslijed smjernicama uočava
događaja. Učenik povezuje pojedinosti
likove s mjestom i vremenom književnoga jezika.
radnje. Učenik opisuje likove
prema izgledu, ponašanju i
govoru. Učenik uočava ritam,
rimu i usporedbu u poeziji za
 – opisuje likove prema sadržaj umnom mapom ili djecu. Učenik uočava
izgledu, ponašanju i sličnim grafičkim prikazom. ponavljanja u stihu, strofi ili
govoru Učenik bez dodatnih uputa pjesmi. Učenik uočava
– uočava ritam, rimu i opisuje likove prema izgledu, pjesničke slike i uočava
usporedbu u poeziji za ponašanju i govoru i prikazuje emocionalnost i slikovitost
djecu usvojenost sadržaja na teksta. Učenik uočava
– uočava ponavljanja u razvidnom nivou. Učenik posebnost poetskog izraza:
stihu, strofi ili pjesmi uočava, imenuje i zapisuje slikovitost, zvučnost i
– uočava pjesničke slike ritam, rimu i usporedbu u ritmičnost.
– uočava emocionalnost poeziji za djecu. Učenik uočava
i slikovitost teksta ponavljanja u stihu, strofi ili
– uočava posebnost pjesmi, te spoznaje koristi za
poetskog izraza: oblikovanje kraće strukture
slikovitost, zvučnost i pjesme. Učenik uočava,
ritmičnost imenuje pjesničke slike i
uočava emocionalnost i
slikovitost teksta, prikazuje
pjesničke slike pred ostalim
učenicima u razredu. Učenik
samostalno uočava posebnost
poetskog izraza: slikovitost,
zvučnost i ritmičnost i
samostalno stvara poticajnu
kraću pjesmu.
– razlikuje slikovnicu, Učenik razlikuje, prepoznaje, Učenik razlikuje slikovnicu, Učenik izabire knjige za Učenik uz pomoć
zbirku pjesama, zbirku imenuje slikovnicu, zbirku zbirku pjesama, zbirku priča, čitanje, čita prema učitelja uočava
OŠ HJ B.3.3 priča, dječji roman, pjesama, zbirku priča, dječji dječji roman, basnu, igrokaz. vlastitome interesu i vrijednost književnoga
Učenik čita prema basnu, igrokaz roman, basnu, igrokaz. Učenik razvija čitateljske prepoznaje vrstu knjige teksta primjereno
vlastitome interesu – razvija čitateljske Učenik razvija čitateljske navike navike kontinuiranim za djecu. recepcijskim
te razlikuje vrste navike kontinuiranim kontinuiranim čitanjem i čitanjem i motivacijom za sposobnostima te
knjiga za djecu. čitanjem i motivacijom motivacijom za čitanjem čitanjem različitih žanrova. vlastitomu
za čitanjem različitih različitih žanrova, izrađuje Učenik izrađuje popis čitateljskom i
žanrova vlastiti album pročitanih knjiga pročitanih knjiga. osobnom iskustvu.
 – izrađuje popis te redovito koristi školsku Učenik objašnjava razloge Učenik uz pomoć
pročitanih knjiga knjižnicu u posudbi knjiga. vlastitoga izbora knjiga za učitelja i knjižničara
– objašnjava razloge Učenik izrađuje popis čitanje. Učenik preporučuje izabire knjige za
vlastitoga izbora knjiga pročitanih knjiga i prikazuje ga ostalim učenicima knjige koje čitanje i čita prema
za čitanje u razredu putem poster je pročitao i koje su mu bile vlastitome interesu
– preporučuje ostalim plakata. zanimljive. Učenik sudjeluje u
učenicima knjige koje je Učenik objašnjava, navodi i radionicama za poticanje
pročitao i koje su mu primjerom iskazuje razloge čitanja u školskoj knjižnici.
bile zanimljive vlastitoga izbora knjiga za
– sudjeluje u čitanje. Učenik preporučuje
radionicama za ostalim učenicima knjige koje
poticanje čitanja u je pročitao i koje su mu bile
školskoj knjižnici zanimljive navodeći kraći
prikaz sadržaja za što bolje
razumijevanje. Učenik planira,
organizira i sudjeluje u
radionicama za poticanje
čitanja u školskoj knjižnici.
– koristi se jezičnim Učenik samostalno i izvrsno Učenik koristi se jezičnim Učenik koristi se jezičnim Učenik uz pomoć
vještinama, aktivnim koristi se jezičnim vještinama, vještinama, aktivnim vještinama, aktivnim /asistenciju učitelja
rječnikom i temeljnim aktivnim rječnikom i temeljnim rječnikom i temeljnim rječnikom i temeljnim oblikuje nekoliko
znanjima radi znanjima radi oblikovanja znanjima radi oblikovanja znanjima radi oblikovanja smislenih i povezanih
OŠ HJ B.3.4.
oblikovanja uradaka u vlastitog uradaka u kojima uradaka. uradaka. rečenica
Učenik se
kojima dolazi do izražaja dolazi do izražaja kreativnost, Učenik slobodno radi na temi
stvaralački izražava
kreativnost, originalnost originalnost i stvaralačko koja mu je bliska. Učenik
prema vlastitome
i stvaralačko mišljenje mišljenje. stvara različite individualne
interesu potaknut
– istražuje, Učenik istražuje, uratke: stvara na dijalektu
različitim
eksperimentira i eksperimentira i slobodno radi /mjesnom govoru, piše i crta
iskustvima i
slobodno radi na temi na temi koja mu je bliska. slikovnicu, glumi u igrokazu,
doživljajima
koja mu je bliska Učenik stvara različite stvara novinsku stranicu, piše
književnoga teksta.
– stvara različite individualne uratke: stvara na pismo podrške, crta
individualne uratke: dijalektu / mjesnom govoru, naslovnicu knjige, crta plakat,
stvara na dijalektu / piše i crta slikovnicu, glumi u crta strip.
mjesnom govoru, piše i igrokazu, stvara novinsku
crta slikovnicu, glumi u stranicu, piše pismo podrške, Učenik razvija vlastiti
igrokazu, stvara crta naslovnicu knjige, crta potencijal za stvaralaštvo.
novinsku stranicu, piše plakat, crta strip i potiče ostale
pismo podrške, crta učenike u razredu da mu se
naslovnicu knjige, crta pridruže u stvaranju.
plakat, crta strip Učenik razvija vlastiti potencijal
– razvija vlastiti za stvaralaštvo i potiče i ostale
potencijal za učenike na javni nastup,
stvaralaštvo tiskanje kraće brošure ili
pisanje razrednih novina.
C. Kultura i mediji
– prepoznaje različite
izvore informacija:
digitalni udžbenici,
tekstovi u zabavno-
obrazovnim časopisima i
knjigama za djecu te na
OŠ HJ C.3.1. obrazovnim mrežnim
Učenik pronalazi stranicama
podatke koristeći – pronalazi i kombinira
se različitim podatke iz različitih
izvorima izvora primjerenih dobi
primjerenima dobi – izdvaja važne podatke
učenika. iz teksta i razvrstava ih
prema uputi, te prenosi
tekst u druge oblike ili
medije
– razlikuje knjige,
udžbenike, časopise,
plakate, strip, brošure,
reklamne letke
OŠ HJ C.3.2. – samostalno i redovito
Učenik razlikuje čita tekstove u
tiskane publikacije književnim i zabavno-
primjerene dobi i obrazovnim časopisima
interesima. za djecu i iskazuje
mišljenje o njima
– čita stripove i razlikuje
ih od ostalih tiskanih
medijskih tekstova
Učenik samostalno prepoznaje
različite izvore informacija:
digitalni udžbenici, tekstovi u
zabavno-obrazovnim
časopisima i knjigama za djecu
te na obrazovnim mrežnim
stranicama, koristi ih u
samostalnom istraživanju i
projektnim aktivnostima.
Učenik pronalazi i obavještava
te kombinira podatke iz
različitih izvora primjerenih
dobi, analizira sadržaj i stvara
kraće informativne forme koje
prezentira. Učenik istraživački i
individualno izdvaja važne
podatke iz teksta i razvrstava
ih prema uputi, te prenosi
tekst u druge oblike ili medije.
Učenik razlikuje, imenuje i
koristi pojmove: knjige,
udžbenike, časopise, plakate,
strip, brošure, reklamne letke.
Učenik samostalno, bez
dodatnih poticaja, redovito čita
tekstove u književnim i
zabavno-obrazovnim
časopisima za djecu i iskazuje
mišljenje o njima u razrednoj
zajednici.
Učenik samostalno odabire i
čita stripove i razlikuje ih od
Učenik prepoznaje različite Učenik prima poruku iz Učenik uz pomoć
izvore informacija: digitalni različitih medija, učitelja prepoznaje
udžbenici, tekstovi u uključuje nove ključni podatak u
zabavno-obrazovnim informacije i izdvaja obavijesnome tekstu
časopisima i knjigama za važne podatke te ih primjerenome razvoju
djecu te na obrazovnim oblikuje u novi medijski čitalačke pismenosti.
mrežnim stranicama. Učenik sadržaj
pronalazi i kombinira
podatke iz različitih izvora
primjerenih dobi. Učenik
izdvaja važne podatke iz
teksta i razvrstava ih prema
uputi, te prenosi tekst u
druge oblike ili medije.
Učenik razlikuje knjige, Učenik nabraja tiskane Učenik uz zorni
udžbenike, časopise, plakate, medije i razlikuje poticaj prepoznaje
strip, brošure, reklamne letke. sadržaje u njima. različite tiskane
Učenik samostalno i redovito medije i medijske
čita tekstove u književnim i sadržaje.
zabavno-obrazovnim
časopisima za djecu i iskazuje
mišljenje o njima.
Učenik čita stripove i razlikuje
ih od ostalih tiskanih
medijskih tekstova. Učenik
stvara kroz igru vlastite
 – stvara kroz igru vlastite
uratke potaknute
određenim medijskim
sadržajem
– posjećuje kulturne
događaje i sudjeluje u
njima
– iskazuje svoje mišljenje
o kulturnome događaju
(atmosferi, raspoloženju)
– razgovara s ostalim
OŠ HJ C.3.3. Učenik učenicima nakon
razlikuje kulturne kulturnoga događaja
događaje koje – izdvaja što mu se sviđa
posjećuje i iskazuje ili ne sviđa u vezi s
svoje mišljenje o kulturnim događajem
njima. – izražava svoj doživljaj
kulturnoga događaja
crtežom, slikom,
govorom ili kratkim
tekstom
ostalih tiskanih medijskih uratke potaknute određenim
tekstova, samostalno stvara medijskim sadržajem.
kraći oblik u obliku stripa.
Učenik stvara kroz igru vlastite
uratke potaknute određenim
medijskim sadržajem i izlaže ih
na panou razreda.
Učenik iskazuje mišljenje o Učenik posjećuje kulturne Učenik opisuje kulturne Učenik uz potpitanja
kulturnome događaju i događaje i sudjeluje u njima. događaje i izdvaja iskazuje sviđa li mu se
potkrepljuje svoje mišljenje Učenik iskazuje mišljenje o dijelove koji su mu bili kulturni događaj ili ne.
primjerima. kulturnome događaju. Učenik zanimljivi.
Učenik pronalazi kulturne razgovara s ostalim
događaje i organizira uz učenicima nakon kulturnoga
pomoć učitelja događaja. Učenik izdvaja što
posjet/događanje. mu se sviđa ili ne sviđa u vezi
Učenik se informira i saznaje s kulturnim događajem.
sadržaj događanja/posjeta te o Učenik izražava svoj doživljaj
tome obavještava učenike u kulturnog događanja
razredu. Učenik organizira (crtežom, slikom, govorom ili
raspravu o kulturnom kratkim tekstom).
događanju te s učenicima
raspravlja (sadržajno) o onome
što mu se sviđa ili ne sviđa o
kulturnom događanju. Učenik
stvara razredni pano s kratkim
sadržajem posjeta kulturnom
događanju.
Glazbena kultura 3. razred
A. Slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
ishodi
OŠ GK A.3.1. Učenik Poznaje određeni broj
poznaje određeni kraćih skladbi (cjelovite
broj skladbi. skladbe, stavci ili ulomci)
različitih vrsta glazbe
(klasična, tradicijska,
popularna, jazz, filmska
glazba).
OŠ GK A.3.2. Učenik Temeljem slušanja razlikuje
temeljem slušanja pojedine glazbeno-
razlikuje pojedine izražajne sastavnice:
glazbeno-izražajne – metar/dobe
sastavnice. – tempo
– visina tona
– dinamika
– boja/izvođači
– oblik.
C. Glazba u kontekstu
OŠ GK C.3.1. Učenik Na osnovu slušanja glazbe
na osnovu slušanja i aktivnog muziciranja
glazbe i aktivnog prepoznaje različite uloge
muziciranja glazbe (svečana glazba,
prepoznaje različite glazba za ples i sl.) te
uloge glazbe. razlikuje pojedine vrste
glazbe.
na razini usvojenosti 5
Poznaje i imenuje određeni
broj skladbi. Prepoznaje
vrste glazbe i prepoznaje i
imenuje dijelove orkestra
koji tu glazbu ostvaruju.
Razlikuje i i na primjeru
uočava pojedine glazbeno
izražajne sastavnice kao što
su: metar/dobe, tempo,
visina tona, dinamika, boja,
izvođač i oblik skladbe.
Samostalno izvodi kraće
glazbeno djelo, na osnovu
slušanja glazbe i aktivnog
muziciranja prepoznaje
različite uloge glazbe
(svečana glazba, glazba za
ples i sl.) te razlikuje
pojedine vrste glazbe i
prikazuje ih ostalim
učenicima.
na razini
na razini usvojenosti 4 na razini usvojenosti 3
usvojenosti 2
Poznaje i imenuje Poznaje 3 -10 kraćih Uz pomoć i
skladbe. Prepoznaje skladbi. upućivanje
vrste glazbe (klasična, prepoznaje neke od
tradicijska, popularna, kraćih skladbi.
jazz, filmska glazba).
Razlikuje i uz poticaj Razlikuje glazbeno- Uz pomoć i
imenuje glazben izražajne sastavnice glazbene primjere
izražajne sastavnice kao (jednu od druge). razlikuje nekoliko
što su: metar/dobe, glazbeno –
tempo, visina tona, izražajnih
dinamika, boja, izvođač sastavnica.
i oblik skladbe.
Na osnovu slušanja Prepoznaje različite uloge Uz pomoć i
primjera glazbe i glazbe (svečana glazba, glazbenu sugestiju
aktivnog muziciranja glazba za ples i sl.). imenuje neke od
prepoznaje različite Razlikuje pojedine vrste vrste plesova,
uloge glazbe (svečana pjesama (npr. autorska, pjesama i glazbe.
glazba, glazba za ples i tradicijska) i vrste glazbe
sl.) te razlikuje pojedine (npr. klasična, popularna).
vrste glazbe.
B. Izražavanje glazbom i uz glazbu
OŠ GK B.3.1. Učenim Sudjeluje u zajedničkoj
sudjeluje u izvedbi glazbe, usklađuje
zajedničkoj izvedbi vlastitu izvedbu s
glazbe. izvedbama drugih učenika
te vrednuje vlastitu
izvedbu, izvedbe drugih i
zajedničku izvedbu.
OŠ GK B.3.2. Učenik Pjeva/izvodi pjesme i
pjeva/izvodi pjesme brojalice i pritom uvažava
i brojalice. glazbeno-izražajne
sastavnice (metar/dobe,
tempo, visina tona,
dinamika).
OŠ GK B.3.3. Učenik Izvodi glazbene igre uz
izvodi glazbene igre pjevanje, s
uz pjevanje, slušanje tonovima/melodijama
glazbe i pokret uz /ritmovima, uz slušanje
glazbu. glazbe te prati glazbu
pokretom, a pritom opaža
i uvažava glazbeno-
izražajne sastavnice.
OŠ GK B.3.4. Učenik Stvara/improvizira
stvara/improvizira melodijske i ritamske
melodijske i cjeline pjevanjem,
ritamske cjeline te pokretom/plesom,
svira uz pljeskanjem, lupkanjem,
Aktivno sudjeluje i
primjerom potiče ostale
učenike na sudjelovanju u
zajedničkoj izvedbi glazbe.
Usklađuje vlastitu izvedbu s
ostalim učenicima te
vrednuje ostvarenu
samostalnu i zajedničku
izvedbu.
Samostalno pjeva/izvodi
pjesme i brojalice pritom
uvažava glazbeno – izražajne
sastavnice (metar/dobe,
tempo, visina tona i
dinamika) Ističe se
primjerom pred ostalim
učenicima.
Samostalno izvodi glazbene
igre uz pjevanje, s
tonovima/melodijama
/ritmovima, uz slušanje
glazbe te prati glazbu
pokretom. Opaža i uvažava
glazbeno-izražajne
sastavnice i primjerom
ukazuje na njih.
Vješto, uz sva potrebna
predznanja samostalno
stvara/improvizira
melodijske i ritamske cjeline
pjevanjem, pokretom/
plesom, pljeskanjem,
Sudjeluje i primjerom Sudjeluje u zajedničkoj Ponekad sudjeluje u
potiče ostale učenike izvedbi te opisuje zajedničkoj izvedbi.
na sudjelovanju u zajedničku izvedbu. Samostalno ne
zajedničkoj i izvodi glazbenu
samostalnoj izvedbi minijaturu.
glazbe.
Pjeva/izvodi uz poticaj Samostalno pjeva/izvodi Pjeva samo u
pjesme i brojalice i pjesme i brojalice. skupini ili paru i to
pritom uvažava samo
glazbeno-izražajne pjesmice/brojalice
sastavnice koje sam odabere.
(metar/dobe, tempo,
visina tona, dinamika).
Izvodi glazbene igre uz Samostalno izvodi Ne želi samostalno
pjevanje, s tonovima/ glazbene igre s izvoditi glazbene
melodijama / pjevanjem, s igre, te ih izvodi
ritmovima, uz slušanje tonovima/melodijama/ samo u paru ili
glazbe te prati glazbu ritmovima, uz slušanje skupini.
pokretom, a pritom glazbe i prati pokretom
opaža i uvažava pjesme i skladbe.
glazbeno-izražajne
sastavnice.
Uz poticaj Stvara/improvizira Prati ritam
stvara/improvizira melodijske i ritamske udaraljkama uz
melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, neprestano
cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, pokazivanje i
pokretom/plesom, lupkanjem, koračanjem upućivanje kako.
pljeskanjem, i/ili udaraljkama.
pjesme/brojalice koračanjem i/ili lupkanjem, koračanjem i/ili lupkanjem, koračanjem Svira na udaraljkama
koje izvodi. udaraljkama. udaraljkama. i/ili udaraljkama. (dječji instrumentarij) ili
Svira na udaraljkama ili Samostalno i vješto svira na Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz
tjeloglazbom uz udaraljkama ili tjeloglazbom tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje
pjesme/brojalice koje prikazuje pjesme/brojalice pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
pjeva/izvodi. koje pjeva/izvodi. pjeva/izvodi.
Likovna kultura 3. razred
A. Stvaralaštvo i produktivnost
odgojno-
razrada ishoda
obrazovni ishodi
OŠ LK A.3.1. Učenik, u stvaralačkom
Učenik likovnim i procesu i izražavanju koristi:
vizualnim -likovni jezik (obvezni
izražavanjem pojmovi likovnog jezika i oni
interpretira za koje učitelj smatra da mu
različite sadržaje mogu pomoći pri realizaciji
ideje u određenom zadatku)
-iskustvo usmjerenog
opažanja
– doživljaj temeljen na
osjećajima, iskustvu, mislima i
informacijama
– slobodne asocijacije na
temelju poticaja.
OŠ LK A.3.2. Učenik istražuje likovne
Učenik materijale i postupke u svrhu
demonstrira fine izrade likovnog uratka.
motoričke Uočava i izražava osobitosti
vještine likovnih materijala i
upotrebom postupaka pri njihovoj
različitih likovnih upotrebi.
materijala i Demonstrira fine motoričke
postupaka u vještine (preciznost,
vlastitom usredotočenje, koordinacija
likovnom prstiju i očiju, sitni pokreti).
izražavanju.
na razini na razini
na razini usvojenosti 5 na razini usvojenosti 4
usvojenosti 3 usvojenosti 2
Učenik aktivno sudjeluje u Učenik, u stvaralačkom Učenik likovnim i Učenik ponekad
stvaralačkom procesu i procesu i izražavanju koristi vizualnim likovnim i
izražavanju. Pravilno koristi likovni likovni jezik (obvezni izražavanjem vizualnim
jezik ((obvezni pojmovi likovnog pojmovi likovnog jezika i interpretira izražavanjem
jezika i oni za koje učitelj smatra oni za koje učitelj smatra da različite doživljaje i interpretira
da mu mogu pomoći pri realizaciji mu mogu pomoći pri sadržaje koristeći različite doživljaje
ideje u određenom zadatku). realizaciji ideje u likovni jezik i i sadržaje koristeći
Tijekom procesa učenja određenom zadatku). udaljene slobodne likovni jezik.
primjenjuje iskustvo usmjerenog Učenik koristi iskustvo asocijacije.
opažanja, doživljaj temeljen na usmjerenog opažanja
iskustvu, mislima i informacija doživljaj temeljen na
prikazuje ekspresivno koristeći osjećajima, iskustvu,
znanja o tehnikama. Stvara niz mislima i informacijama
slobodnih asocijacija na temelju i slobodne asocijacije na
poticaja i stvara vlastiti kreativni temelju poticaja.
rad.
Učenik samostalno istražuje Učenik istražuje likovne Učenik uporabljuje Uz zamolbu i
likovne materijale i postupke u materijale i postupke u likovne materijale i pomoć učenik
svrhu što boljeg ostvarivanja svrhu izrade likovnog postupke u svrhu uporabljuje
likovnog uratka. Uočava, imenuje i uratka. izrade likovnog likovne materijale
izražava osobitosti likovnih Uočava i izražava osobitosti rada. Pokazuje i postupke u
materijala. Navodi postupke kako likovnih materijala i zadovoljavajući svrhu izrade
se koriste određene likovne postupaka pri njihovoj stupanj likovnog rada.
tehnike. Demonstrira ostalim upotrebi. preciznosti, Vještine
učenicima posebne motoričke Demonstrira fine motoričke kontrole materijala preciznosti,
vještine (finu motoriku) u izradi vještine (preciznost, i izvedbe detalja. kontrole izvedbe
detalja svoga uratka. usredotočenje, koordinacija teško kontrolira i
prstiju i očiju, sitni pokreti). izvodi.
OŠ LK A.3.3. Učenik digitalnim
Učenik u fotoaparatom (digitalni
vlastitome radu fotoaparat, pametni telefon)
koristi tehničke i bilježi sadržaje iz okoline
izražajne koristeći znanje o likovnom
mogućnosti jeziku i drugim likovnim
novo-medijskih pojmovima; zabilježene
tehnologija. sadržaje interpretira u
vlastitom vizualnom radu.
Učenik uočava i samostalno Učenik digitalnim Učenik primjenjuje Primjenjuje
proučava digitalnu fotografiju. fotoaparatom (digitalni osnovne izražajne osnovne izražajne
Primjerom pokazuje kako koristiti fotoaparat, pametni mogućnosti mogućnosti
digitalni fotoaparat, bilježi telefon) bilježi sadržaje iz likovnog jezika pri likovnog jezika.
fotografije okoline i koristi okoline koristeći znanje o bilježenju sadržaja
aplikacije za isticanje kadra na likovnom jeziku i drugim iz vlastite okoline
primjeren način koristeći znanje o likovnim pojmovima; digitalnom
digitalnoj fotografiji. Zabilježene zabilježene sadržaje kamerom.
fotografije samostalno izlaže, interpretira u vlastitom
objašnjava fotografskim jezikom vizualnom radu.
što je fotografiranom, poruku
koju „fotografsko oko“ iskazuje.
2. Doživljaj i kritički stav
OŠ LK B.3.1. Učenik opisuje osobni
Učenik povezuje doživljaj djela i povezuje ga s
likovno i vizualno vlastitim osjećajima,
umjetničko djelo iskustvom i mislima.
s osobnim Učenik opisuje
doživljajem, – materijale i postupke
likovnim jezikom i – likovne elemente i
tematskim kompozicijska načela
sadržajem djela. – tematski sadržaj djela
(motiv, teme, asocijacije).
OŠ LK B.3.2. Učenik opisuje i uspoređuje
Učenik likovne ili vizualne radove
uspoređuje svoj prema kriterijima: likovnog
likovni ili vizualni jezika, likovnih materijala,
rad i radove tehnika i/ili vizualnih medija,
drugih učenika te prikaza motiva te
opisuje vlastiti originalnosti i uloženog
doživljaj truda.
stvaranja. Učenik prepoznaje poticaj,
osnovnu ideju/poruku te
način na koji je to izraženo u
likovnom ili vizualnom radu.
Učenik prepoznaje da je
zadani likovni/vizualni
problem moguće riješiti na
više (jednakovrijednih)
načina.
Učenik prepoznaje razinu
osobnog zadovoljstva u
stvaralačkom procesu.
Učenik samostalno istražuje Učenik opisuje osobni Učenik opaža Ako iskaže interes
određeno likovno djelo, načine i doživljaj djela i povezuje ga detalje i opaža detalje i
vrijeme nastanka kao i autora. s vlastitim osjećajima, karakteristike karakteristike
Djelo opisuje vlastitim znanjem, iskustvom i mislima. tematskih i likovno/vizualnih
iskustvom i doživljajem. Uz opis Učenik opisuje likovno/vizualnih sadržaja.
djela rabi znanja i spoznaje o – materijale i postupke sadržaja (likovni
materijalu i postupcima, likovnim – likovne elemente i jezik, materijali,
elementima koje uočava, kompozicijska načela primjeri iz okoline)
kompozicijskim elementima koji – tematski sadržaj djela stvarajući
su prisutni i tematskim sadržajima (motiv, teme, asocijacije). poveznice s
samoga djela. (uočava motiv, osobnim
moguće asocijacije i temu djela) doživljajem.
Učenik razrađuje i objašnjava Učenik opisuje i uspoređuje Učenik opisuje Učenik ponekad
vlastite kriterije za uspoređivanje i likovne ili vizualne radove vlastiti doživljaj uspoređuje vlastiti
vrednovanje likovnih i vizualnih prema kriterijima: likovnog stvaranja, likovni ili vizualni
radova. Koristi samovrednovanje jezika, likovnih materijala, uspoređuje svoj rad s ostalim
vlastitog uratka temeljenog na tehnika i/ili vizualnih likovni ili vizualni učenicima i
spoznajama o likovnom jeziku, medija, prikaza motiva te rad s radovima ponekad pravilno
likovnom materijalu, tehnikama originalnosti i uloženog drugih učenika imenuje likovni
i/ili vizualnim medijima, prikazu truda. prepoznajući jezik.
motiva te originalnosti i vremenu Učenik prepoznaje poticaj, upotrebu likovnog
uloženog truda. osnovnu ideju/poruku te jezika, likovnih
Učenik imenuje ideju, poticaj i način na koji je to izraženo materijala, prikaza
objašnjava kako je pristupio izradi u likovnom ili vizualnom teme ili motiva.
svog uratka i kako je izrazio svoj radu. Učenik prepoznaje da
stav kroz ideju/pouku. je zadani likovni/vizualni
Učenik izražava da postoji više problem moguće riješiti na
načina pristupa zadanom više (jednakovrijednih)
likovnom zadatku i njegov je načina.
uradak razlikuje od drugih po Učenik prepoznaje razinu
drugačijem pristupu koji je osobnog zadovoljstva u
stvaralačkom procesu.
jednakovrijedan u odnosu na
druge učenike.
Učenik ostvaruje i osobno
zadovoljstvo i prepoznatljivost po
uspješnosti ostvarivanja likovnog
uratka.
C. Umjetnost u kontekstu
OŠ LK C.3.1. Likovnim i vizualnim
Učenik opisuje i u izražavanjem učenik:
likovnom i – uočava na koji način
vizualnom radu prostornom organizacijom
interpretira kako čovjek prilagođava svoj
je oblikovanje životni prostor prirodnom
vizualne okoline okruženju i svojim potrebama
povezano s te izrađuje plan i maketu
aktivnostima i mjesta
namjenama koje – opisuje i u crtežu ili maketi
se u njoj odvijaju. varira oblik uporabnog
predmeta vezanog uz
njegove svakodnevne
aktivnosti
– razlikuje različite tipove
vizualnih znakova u okolini te
oblikuje piktograme vezane
uz svakodnevne aktivnosti.
OŠ LK C.3.2. Učenik povezuje vizualni ili
Učenik povezuje likovni i tematski sadržaj
umjetničko djelo određenog umjetničkog djela
s iskustvima iz s iskustvom iz svakodnevnog
svakodnevnog života.
života te Učenik prepoznaje i imenuje
društvenim različite sadržaje iz svoje
kontekstom. okoline kao produkt likovnog
ili vizualnog izražavanja
(umjetničko djelo; spomenik).
Učenik opisuje djela kulturne
i tradicijske baštine svog kraja
te nalazi poveznice s
Učenik kreativno i samostalno
likovnim i vizualnim izražavanjem
uočava, prikazuje i imenuje način
prostorne organizacije kojom
čovjek prilagođava svoj životni
prostor prirodnom okruženju.
Učenik izražava želju da
samostalno ili u skupini izradi
plan/maketu mjesta uz uporabno
korištenje materijala i predmeta
vezanih iz svakodnevne uporabe.
Učenik primjećuje u svojoj
neposrednoj stvarnosti građevine
koje nastoji pravilno oblikovati
poštujući predviđene vizualne
znakove u okolini. Oblikuje
piktograme vezane uz
svakodnevne aktivnosti te ih
objašnjava primjerom.
Učenik uočava, imenuje i
prikazuje vizualni ili likovni
tematski sadržaj određenog
umjetničkog djela s iskustvom iz
svakodnevnog života.
Učenik pred skupinom/razredom
prepoznaje i imenuje različite
sadržaje iz svoje okoline kao
produkt likovnog ili vizualnog
izražavanja (umjetničko djelo;
spomenik). Istražuje sve o
nastanku djela i autoru.
Likovnim i vizualnim Učenik izrađuje Učenik uz
izražavanjem učenik: maketu i/ili plan primjere
– uočava na koji način mjesta s manjim interpretira
prostornom organizacijom brojem detalja; različite osobine
čovjek prilagođava svoj uočava i u uporabnih
životni prostor prirodnom vlastitome radu sadržaja.
okruženju i svojim interpretira
potrebama te izrađuje plan različite osobine
i maketu mjesta uporabnih
– opisuje i u crtežu ili predmeta i
maketi varira oblik vizualnih znakova.
uporabnog predmeta
vezanog uz njegove
svakodnevne aktivnosti
– razlikuje različite tipove
vizualnih znakova u okolini
te oblikuje piktograme
vezane uz svakodnevne
aktivnosti.
Učenik povezuje vizualni ili Učenik povezuje Učenik ponekad
likovni i tematski sadržaj vizualni i likovni te povezuje likovni i
određenog umjetničkog tematski sadržaj vizualni tematski
djela s iskustvom iz umjetničkog djela sadržaj uz
svakodnevnog života. s iskustvom iz mnoštvo poticaja i
Učenik prepoznaje i svakodnevnog podpitanja.
imenuje različite sadržaje iz života te
svoje okoline kao produkt društvenim
likovnog ili vizualnog kontekstom;
izražavanja (umjetničko opisuje djela
djelo; spomenik). kulturne baštine iz
Učenik opisuje djela različitih krajeva i
kulturne i tradicijske baštine kultura.
društvenim kontekstom u Učenik opisuje i izvještava o
kojem su nastala (način djelima kulturne i tradicijske
života, običaji). baštine svog kraja te nalazi
poveznice s društvenim
kontekstom u kojem su nastala
(Istražuje načine života i običaja i
prikazuje ih plakatom.
svog kraja te nalazi
poveznice s društvenim
kontekstom u kojem su
nastala (način života,
običaji).
Matematika 3. razred
Domena: A – Brojevi
odgojno-obrazovni na razini na razini
razrada ishoda na razini usvojenosti 5 na razini usvojenosti 4
ishodi usvojenosti 3 usvojenosti 2
MAT OŠ A.3.1. Broji, čita, zapisuje Učenik samostalno prikazuje, broji, Broji, čita, zapisuje i Broji po redu od Prikazuje
Služi se prirodnim (brojkom i brojevnom čita, zapisuje (brojkom i brojevnom uspoređuje brojeve do zadanoga broja troznamenkasti broj
brojevima do riječi) i uspoređuje riječi) i uspoređuje brojeve do 10 000. 10 000. te brojeve do 10 i
10 000 u opisivanju i brojeve do 10 000. Učenik prikazuje i na primjerima Prikazuje i upotrebljava 000 uspoređuje i četveroznamenkasti
prikazivanju količine Prikazuje i upotrebljava upotrebljava troznamenkaste i troznamenkaste i prikazuje u tablici broj
i redoslijeda. troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve. Koristi četveroznamenkaste mjesnih pomoću konkreta i
četveroznamenkaste se tablicom mjesnih vrijednosti i unosi brojeve. Koristi se vrijednosti crteža podijeljenih
brojeve. Koristi se potrebne podatke. tablicom mjesnih na T, S, D i J.
tablicom mjesnih Služi se dekadskim sustavom brojeva, vrijednosti.
vrijednosti. objašnjava pojam dekadskog sustava Služi se dekadskim
Služi se dekadskim brojeva. sustavom brojeva.
sustavom brojeva. Rastavlja broj na zbroj višekratnika Rastavlja broj na zbroj
Rastavlja broj na zbroj dekadskih jedinica, samostalno, na višekratnika dekadskih
višekratnika dekadskih primjerima, pokazuje primjerom i jedinica.
jedinica. ostalim učenicima. Određuje mjesne
Određuje mjesne Određuje mjesne vrijednosti pojedinih vrijednosti pojedinih
vrijednosti pojedinih znamenaka, imenuje ih i pravilno znamenaka.
znamenaka. koristi.
MAT OŠ A.3.2. Određuje mjesnu Učenik samostalno određuje mjesnu Učenik određuje mjesnu Mentalno i Učenik misaono
Zbraja i oduzima u vrijednost znamenaka u vrijednost znamenaka u vrijednost znamenaka u pisano zbraja i zbraja i
skupu prirodnih troznamenkastome broju. troznamenkastome broju. troznamenkastome oduzima u skupu oduzima u skupu
brojeva do 1000. Mentalno zbraja i Vješto ističući se mentalno zbraja i broju. brojeva do 1000 brojeva
oduzima brojeve do oduzima brojeve do 1000. Mentalno zbraja i uz povremene do 1 000 pomoću
1000. Primjenjuje svojstvo komutativnosti i oduzima brojeve do pogreške. konkreta, pisano
Primjenjuje svojstvo vezu zbrajanja i oduzimanja, 1000. zbraja i
komutativnosti i vezu objašnjava zakonitosti na primjeru. Primjenjuje svojstvo oduzima unutar
zbrajanja i oduzimanja. Procjenjuje rezultat zbrajanja i komutativnosti i vezu određene dekadske
zbrajanja i oduzimanja.
 Procjenjuje rezultat oduzimanja, te ga uspoređuje s Procjenjuje rezultat jedinice. Potrebna
zbrajanja i oduzimanja. rezultatima ostalih učenika. zbrajanja i oduzimanja. mu je pomoć i
Pisano zbraja i oduzima Pisano zbraja i oduzima primjenjujući Pisano zbraja i oduzima sugestija prilikom
primjenjujući odgovarajući matematički zapis, zapis primjenjujući pisanog zbrajanja i
odgovarajući matematički točno oblikuje i iščitava. odgovarajući oduzimanja.
zapis. Imenuje članove računskih operacija, matematički zapis.
Imenuje članove zna im funkcije i načine prikaza. Imenuje članove
računskih operacija. Rješava tekstualne zadatke vješto, računskih operacija.
Rješava tekstualne brzo, objašnjavajući korake u Rješava tekstualne
zadatke. računanju. zadatke.
MAT OŠ A.3.3. Dijeli brojeve do 100 s Učenik brzo i točno dijeli brojeve do Učenik dijeli brojeve do Dijeli s ostatkom Dijeli s ostatkom uz
Dijeli prirodne ostatkom. Provjerava 100 s ostatkom. Provjerava rješenje 100 s ostatkom. uz manju pomoć.
brojeve do 100 s rješenje pri dijeljenju s pri dijeljenju s ostatkom i svoj rezultat Provjerava rješenje pri nesigurnost. Pisano dijeli
ostatkom. ostatkom. uspoređuje s rezultatima ostalih dijeljenju s ostatkom. jednoznamenkastim
Rješava tekstualne učenika, po potrebi se korigira. Rješava tekstualne brojem samo u
zadatke. Rješava tekstualne zadatke vješto, zadatke. jednostavnim
brzo, objašnjavajući korake u primjerima.
računanju.
MAT OŠ A.3.4. Primjenjuje odgovarajući Učenik primjenjuje odgovarajući Primjenjuje odgovarajući Pisano množi. Pisano množi i dijeli
Pisano množi i dijeli matematički zapis matematički zapis pisanoga množenja matematički zapis Dijeli jednoznamenkastim
prirodne brojeve do pisanoga množenja i i dijeljenja, samostalno zapis zapisuje pisanoga množenja i jednoznamenkas brojem samo u
1000 dijeljenja. u razredu. dijeljenja. tim brojem na jednostavnim
jednoznamenkastim Primjenjuje svojstva Koristi i primjenjuje svojstva računskih Primjenjuje svojstva duži način. primjerima.
brojem. računskih operacija operacija (komutativnost i računskih operacija Dijeli s ostatkom uz
(komutativnost i distributivnost) na određenim (komutativnost i pomoć.
distributivnost). zadacima. Objašnjava sam postupak. distributivnost). Pisano množi i dijeli
Primjenjuje veze između Primjenjuje veze između računskih Primjenjuje veze između jednoznamenkastim
računskih operacija. operacija na konkretnim primjerima računskih operacija. brojem samo u
Množi i dijeli broj prikazuje povezanost. Množi i dijeli broj jednostavnim
brojevima 10, 100 i 1000. Množi i dijeli broj brojevima 10, 100 i brojevima 10, 100 i 1000. primjerima.
Pisano dijeli na duži i 1000 pred svim učenicima prikazujući Pisano dijeli na duži i
kraći način. brzinu i točnost izračuna. kraći način.
Pisano dijeli na duži i kraći način
provjeravajući dobiveni rezultat
 suprotnom računskom radnjom po
vlastitom odabiru.
MAT OŠ A.3.5. Određuje vrijednosti Učenik određuje vrijednosti izraza sa Određuje vrijednosti Rješava zadatke s Učenik uz pomoć i
Izvodi više računskih izraza sa zagradama. zagradama i predviđa rezultat izraza sa zagradama. više računskih asistenciju izvodi
operacija. Određuje vrijednosti iskazujući ga u razredu. Određuje vrijednosti operacija i sa više računske
izraza s više računskih Učenik određuje vrijednosti izraza s izraza s više računskih zagradama. operacije u skupu
operacija. više računskih operacija, rezultate operacija. brojeva do 100.
Primjenjuje svojstva provjerava i prikazuje ih i uspoređuje Primjenjuje svojstva
računskih operacija s ostalim učenicima u razredu. računskih operacija
(komutativnost, Koristi i primjenjuje svojstva računskih (komutativnost,
asocijativnost i operacija (komutativnost, asocijativnost i
distributivnost). asocijativnost i distributivnost) te distributivnost).
Primjenjuje veze među objašnjava matematičke postupke. Primjenjuje veze među
računskim operacijama. Primjenjuje veze između računskih računskim operacijama.
Imenuje članove operacija na konkretnim primjerima Imenuje članove
računskih operacija. prikazuje povezanost. računskih operacija.
Rješava različite vrste Imenuje članove računskih operacija, Rješava različite vrste
zadataka. izrađuje razredni plakat gdje imenuje zadataka.
članove.
Rješava različite vrste zadataka, potiče
i ostale učenike u rješavanju i količini
zadataka koje uvježbava.
MAT OŠ A.3.6. Primjenjuje stečene Učenik prikazuje i primjenjuje stečene Primjenjuje stečene Primjenjuje četiri Primjenjuje
Primjenjuje četiri matematičke spoznaje o matematičke spoznaje o brojevima, matematičke spoznaje o računske usvojene
računske operacije i brojevima, računskim računskim operacijama i njihovim brojevima, računskim operacije u spoznaje u
odnose među operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih operacijama i njihovim rješavanju rješavanju
brojevima u svojstvima u rješavanju problemskih situacija. svojstvima u rješavanju jednostavnih poznatih i
problemskim svakodnevnih Ističe se u svom pristupu rješavanja svakodnevnih problemskih jednostavnih
situacijama. problemskih situacija. problemskih situacija. problemskih situacija. situacija iz problemskih
neposredne situacija uz
okoline. nesigurnost i
pruženu pomoć.
Domena: C – Oblik i prostor
MAT OŠ C.3.1. Crta i označava točke i Učenik pravilno i sa sigurnošću crta i Učenik crta i označava Opisuje i crta Učenik prepoznaje i
Opisuje i crta točku, dužine. Upoznaje pravac označava točke i dužine. Upoznaje točke i dužine. Upoznaje pravac i njegove crta pravac i
dužinu, polupravac i kao neograničenu ravnu pravac kao neograničenu ravnu crtu, pravac kao dijelove. polupravac.
pravac te njihove crtu. istražujući i mentalno prihvaćajući neograničenu ravnu crtu.
odnose. Crta i označava pravac i pojam ravnine i odnosa pravca u Učenik crta i označava
polupravac. ravnini. pravac i polupravac.
Crta dužinu kao dio Crta i označava pravac i polupravac, Crta dužinu kao dio
pravca i ističe njezine rješava niz zadataka istražujući sve pravca i ističe njezine
krajnje točke. oblike pravca i polupravca u ravnini. krajnje točke.
Određuje i crta Samostalno crta dužinu kao dio Učenik određuje i crta
pripadnost točaka pravcu. pravca i ističe njezine krajnje točke. pripadnost točaka
Istražuje sve o pojmu dužine i kako se pravcu.
označava.
Određuje i crta pripadnost točaka
pravcu na nizu zadataka istražujući
različite mogućnosti i pristupe
koristeći dostupne alate.
MAT OŠ C.3.2. Crta pravac i njegove Učenik pravilno i sa sigurnošću crta Učenik crta pravac i Opisuje i crta Učenik navodi
Prepoznaje i crta dijelove. pravac i njegove dijelove. njegove dijelove. međusobne međusobne odnose
pravce u različitim Crta usporedne pravce i Učenik samostalno crta usporedne Crta usporedne pravce i odnose pravaca pravaca te uz manju
međusobnim pravce koji se sijeku pravce i pravce koji se sijeku pravce koji se sijeku uz manju pomoć crta pravce
odnosima. (uključujući okomite). (uključujući okomite). Pravcima koji se (uključujući okomite). nesigurnost. koji se sijeku
Pravcima koji se sijeku sijeku određuje sjecište istražujući Pravcima koji se sijeku (uključujući
određuje sjecište. imenovanje točke i pripadnosti točke određuje sjecište. okomite) i
Primjenjuje matematičke pravcu. Primjenjuje matematičke usporedne
oznake za okomitost i Primjenjuje matematičke oznake za oznake za okomitost i pravce.
usporednost dvaju okomitost i usporednost dvaju usporednost dvaju
pravaca. pravaca postavljajući niz zadataka pravaca.
koje zajednički izrađuje za razred.
MAT OŠ C.3.3. Koristi se šestarom kao Učenik se koristi se šestarom kao Učenik koristi se Konstruira Učenik uz pomoć i
dijelom geometrijskoga dijelom geometrijskoga pribora, šestarom kao dijelom kružnicu. asistenciju
pribora. pravilno ga rabeći i pazeći na geometrijskoga pribora. konstruira kružnicu.
Služi se šestarom u Šestarom se služi u sigurnost. Šestarom se služi u crtanju i Šestarom se služi u
crtanju i crtanju i prenošenju prenošenju dužine određene duljine, crtanju i prenošenju
konstruiranju. dužine određene duljine. nastavlja niz istražujući sve dužine određene duljine.
Konstruira kružnicu. mogućnosti u korištenju šestara Konstruira kružnicu.
Crta pravokutnik i kvadrat prilikom prenošenja dužine. Crta pravokutnik i
određene duljine stranica. Uredno, precizno i točno konstruira kvadrat određene duljine
kružnicu. stranica.
Učenik crta pravokutnik i kvadrat
određene duljine stranica samostalno
i prikazuje nacrtano u razredu.
Domena: D – Mjerenje
MAT OŠ D.3.1. Poznaje jedinične dužine Učenik imenuje i poznaje jedinične Poznaje jedinične dužine Mjeri dužinu i Učenik uspoređuje
Procjenjuje, mjeri i za mjerenje dužine i dužine za mjerenje dužine i njihov za mjerenje dužine i crta dužine izmjerene duljina iz
crta dužine zadane njihov međusobni odnos međusobni odnos u skupu brojeva do njihov međusobni odnos zadane duljine. neposredne okoline
duljine. u skupu brojeva do 1000 1000 (kilometar, metar, decimetar, u skupu brojeva do 1000 te imenuje jedinice
(kilometar, metar, centimetar, milimetar). Pravilno ih (kilometar, metar, za
decimetar, centimetar, koristi u usporedbama i decimetar, centimetar, mjerenje duljine.
milimetar). procjenjivanju. milimetar).
Imenuje i crta dužinu Učenik imenuje i crta dužinu zadane Imenuje i crta dužinu
zadane duljine. duljine, sam izrađuje dodatne zadatke zadane duljine.
Mjeri dužinu ispitujući matematičke zakonitosti. Mjeri dužinu
odgovarajućim mjernim Učenik mjeri dužinu odgovarajućim odgovarajućim mjernim
instrumentom i zadanom mjernim instrumentom i zadanom instrumentom i
mjernom jediničnom mjernom jediničnom dužinom, zadanom mjernom
dužinom. pridružuje pravilnu jediničnu dužinu jediničnom dužinom.
Zapisuje duljinu dužine navodeći i objašnjavajući svoj odabir. Zapisuje duljinu dužine
mjernim brojem i znakom Učenik samostalno zapisuje duljinu mjernim brojem i
mjerne jedinice. Duljinu dužine mjernim brojem i znakom znakom mjerne jedinice.
dužine zapisuje mjerne jedinice. Učenik duljinu dužine Duljinu dužine zapisuje
matematičkim zapisuje matematičkim znakovima matematičkim
znakovima. poznavajući oblik i dogovorene znakovima.
Procjenjuje duljinu dužine znakove zapisa. Procjenjuje duljinu
(milimetar, centimetar, Procjenjuje duljinu dužine (milimetar, dužine (milimetar,
decimetar) i udaljenosti centimetar, decimetar) i udaljenosti centimetar, decimetar) i
(metar, kilometar) (metar, kilometar) odabirući udaljenosti (metar,
odabirući optimalnu optimalnu mjernu jedinicu i kilometar) odabirući
mjernu jedinicu. objašnjavajući i navodeći zašto je optimalnu mjernu
Računa s jedinicama za odabrao tu mjernu jedinicu. jedinicu.
mjerenje dužine (u skupu Računa s jedinicama za mjerenje Računa s jedinicama za
brojeva do 1000). dužine (u skupu brojeva do 1000) na mjerenje dužine (u
Prošireni sadržaji: nizu raznovrsnih zadataka, također i skupu brojeva do 1000).
Preračunava mjerne sam i u skupini izrađuje zadatke koje
jedinice. rješavaju učenici u razredu.
Prošireni sadržaji:

MAT OŠ D.3.2. Uočava masu kao
Procjenjuje i mjeri svojstvo tijela.
masu tijela. Uspoređuje mase tijela.
Imenuje jedinice za
mjerenje mase (gram,
dekagram, kilogram,
tona). Upoznaje različite
vage i postupak vaganja.
Procjenjuje i mjeri masu
tijela te pravilno zapisuje
dobivenu vrijednost
(mjernim brojem i
znakom jedinične
veličine). Iskazuje odnose
mjernih jedinica za masu.
Računa s jedinicama za
masu tijela (u skupu
brojeva do 1000).
MAT OŠ D.3.3. Opisuje opseg kao
Određuje opseg duljinu ruba bilo kojega
likova. geometrijskog lika.
Mjeri duljinu dužine.
Mjeri opseg neformalnim
i formalnim načinima.
Određuje opseg trokuta,
pravokutnika i kvadrata
kao zbroj duljina njihovih
Preračunava mjerne jedinice.
Učenik uočava masu kao svojstvo Učenik uočava masu kao Mjeri masu Mjeri masu različitih
tijela i samostalno može procijeniti svojstvo tijela. različitih predmeta
masu nekog tijela. Uspoređuje mase Uspoređuje mase tijela. predmeta digitalnom
tijela. Učenik imenuje jedinice digitalnom vagom uz pomoć i
Imenuje jedinice za mjerenje mase za mjerenje mase (gram, vagom zapisujući sugestiju zapisuje
(gram, dekagram, kilogram, tona). Zna dekagram, kilogram, dobivenu dobivenu mjernu
oblik njihovog zapisa kao i njihovo tona). Upoznaje različite vrijednost. veličinu.
imenovanje i odnose. Upoznaje vage i postupak vaganja.
različite vage i postupak vaganja Procjenjuje i mjeri masu
samostalno važući različite predmete i tijela te pravilno zapisuje
zapisujući vrijednost težine. dobivenu vrijednost
Učenik procjenjuje i mjeri masu tijela (mjernim brojem i
te pravilno zapisuje dobivenu znakom jedinične
vrijednost (mjernim brojem i znakom veličine). Učenik iskazuje
jedinične veličine), svoje primjere odnose mjernih jedinica
iskazuje u razredu i potiče i ostale za masu.
učenike na slične postupke. Učenik Računa s jedinicama za
iskazuje odnose mjernih jedinica za masu tijela (u skupu
masu izrađujući poster plakat u brojeva do 1000).
učionici i objašnjavajući odnose.
Računa s jedinicama za masu tijela (u
skupu brojeva do 1000), izrađuje i
samostalno niz zadataka koje dijeli s
ostalim učenicima.
Učenik opisuje opseg kao duljinu ruba Učenik opisuje opseg Mjeri opseg Određuje opseg
bilo kojega geometrijskog lika, kao duljinu ruba bilo likova likova na različite
samostalno vrši mjerenja i računanja. kojega geometrijskog neformalnim načine povezujući
Mjeri duljinu dužine na različitim lika. načinima i ih kao zbrajanje
predmetima i likovima iskazujući Mjeri duljinu dužine. povezuje opseg s stranica.
razumijevanje i uporabu sadržaja. Mjeri opseg duljinama
Mjeri opseg neformalnim i formalnim neformalnim i formalnim pojedinih
načinima, istražuje načine i postupke načinima. stranica.
mjerenja.
 stranica. Procjenjuje i
mjeri opseg lika
objašnjavajući postupak.
MAT OŠ D.3.4. Primjenjuje pojam
Procjenjuje i mjeri volumena (obujma,
volumen tekućine. zapremnine) tekućine.
Upoznaje i uspoređuje
različite posude za
čuvanje tekućine. Opisuje
vezu između oblika i
volumena tekućine.
Procjenjuje i mjeri
volumen tekućine
prelijevanjem.
Imenuje jedinice za
mjerenje volumena
tekućine (litra, decilitar).
Određuje opseg trokuta, pravokutnika Određuje opseg trokuta,
i kvadrata kao zbroj duljina njihovih pravokutnika i kvadrata
stranica, nastoji rezultate prikazati kao zbroj duljina
ostalim učenicima i na taj način vrši njihovih stranica.
samovrednovanje. Procjenjuje i mjeri Procjenjuje i mjeri opseg
opseg lika objašnjavajući postupak, lika objašnjavajući
elemente postupka računanja opsega postupak.
zapisuje u obliku plakata za razred.
Učenik primjenjuje pojam volumena Primjenjuje pojam Izražava volumen Imenuje mjerne
(obujma, zapremnine) tekućine volumena (obujma, tekućine jedinice za volumen
prilikom mjerenja i računanja. Pomaže zapremnine) tekućine. standardnim uz pomoć, uz
i ostalim učenicima u usvajanju i Upoznaje i uspoređuje jedinicama te sugestiju uspijeva
mjerenju sadržaja. Upoznaje i različite posude za uspoređuje pročitati volumen
uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine. volumene određene posude.
čuvanje tekućine, samostalno Opisuje vezu između posuda
organizira vježbanje i upućuje druge oblika i volumena
učenike kako mjeriti tekućinu. Opisuje tekućine.
vezu između oblika i volumena Procjenjuje i mjeri
tekućine, izrađuje plakat mjernih volumen tekućine
jedinica i njihovih odnosa. prelijevanjem.
Procjenjuje i mjeri volumen tekućine Imenuje jedinice za
prelijevanjem u različite posude i mjerenje volumena
očitavanjem volumena posude. tekućine (litra, decilitar).
Imenuje jedinice za mjerenje
volumena tekućine (litra, decilitar),
izrađuje poster plakat s posudama i
volumenom posuda.
Domena: B – Algebra i funkcije
MAT OŠ B.3.1. Koristi se slovom kao
Rješava zadatke s oznakom za broj.
jednim nepoznatim Uvrštava zadani broj
članom koristeći se umjesto slova.
slovom kao Određuje vrijednost
oznakom za broj. nepoznatoga člana
jednakosti/nejednakosti.
Primjenjuje svojstva
računskih operacija.
Primjenjuje veze među
računskim operacijama.
Domena: E – Podatci, statistika i vjerojatnost
MAT OŠ E.3.1. Nabraja različite vrste
Služi se različitim prikaza podataka.
prikazima podataka. Koristi se nazivima redak i
stupac. Prikazuje podatke
u tablicama i stupčastim
dijagramima.
Služi se različitim
prikazima podataka.
Prošireni sadržaji:
Prikazuje podatke
dobivene u razrednim
projektima služeći se
primjerenom
tehnologijom.
Učenik se koristi slovom kao Koristi se slovom kao Uz manju pomoć Učenik primjenjuje
oznakom za broj u dogovorenim oznakom za broj. izračunava osnovna znanja
zadacima i pravilno zapisuje zadatak. Uvrštava zadani broj vrijednost množenja i
Učenik uvrštava zadani broj umjesto umjesto slova. nepoznatoga dijeljenja i samo uz
slova i provjerava točnost riješenog Određuje vrijednost člana u pomoć uspješno
zadatka. nepoznatoga člana jednakosti i rješava
Određuje vrijednost nepoznatoga jednakosti/nejednakosti. provjerava jednostavnije
člana jednakosti/nejednakosti, svoj Primjenjuje svojstva točnost zadatke.
rezultat uspoređuje s ostalim računskih operacija. dobivenoga
učenicima. Usmeno objašnjava kako Primjenjuje veze među rješenja.
primjenjuje svojstva računskih računskim operacijama.
operacija. Primjerom iskazuje kako
primjenjuje veze među računskim
operacijama.
Učenik nabraja različite vrste prikaza Učenik nabraja različite Prikazuje Čita podatke iz
podataka, istražuje alate kojima je vrste prikaza podataka. podatke u tablica i
moguće prikazati grafove podataka. Koristi se nazivima redak tablicama i stupčastih
Učenik koristi i imenuje nazive redak i i stupac. Prikazuje dijagramima. dijagrama.
stupac. Prikazuje podatke u tablicama podatke u tablicama i
i stupčastim dijagramima, istražuje stupčastim dijagramima.
alate kojima je moguće drugačiji Služi se različitim
prikaz, izlaže svoje prikaze u učionici. prikazima podataka.
Služi se različitim prikazima podataka,
ispituje i zainteresirano koristi i nove
oblike grafičkog prikaza.
Prošireni sadržaji:
Prikazuje podatke dobivene u
razrednim projektima služeći se
primjerenom tehnologijom.
Priroda i društvo 3. razred
A. Organiziranost svijeta oko nas
odgojno-
obrazovni razrada ishoda
ishodi
PID OŠ A.3.1. Opisuje osnovna obilježja
Učenik živih bića.
zaključuje o Razvrstava biljke iz zavičaja
organiziranosti u skupine prema
prirode. odabranome kriteriju
(zeljaste, drvenaste,
vazdazelene i sl.).
Prepoznaje obilježja
životinja u svome zavičaju
te ih razvrstava u skupine
(npr. mesožderi, biljožderi
ili svežderi i sl.).
Prepoznaje osnovne
dijelove biljke i njihovu
ulogu.
Istražuje različita svojstva i
stanja vode.
Uočava i razlikuje
vremenske pojave (npr.
snijeg, tuča, magla, mraz,
inje, vjetar...).
Zaključuje da se tijelo
sastoji od dijelova – organa
i da dijelovi čine cjelinu,
organizam o kojemu se
treba brinuti.
na razini na razini
na razini usvojenosti 5 na razini usvojenosti 4
usvojenosti 3 usvojenosti 2
Učenik samostalno i uz vođenje Učenik opisuje osnovna Uspoređuje Uz pomoć
učitelja opisuje osnovna obilježja živih obilježja živih bića. obilježja živih uspoređuje
bića. Razvrstava sakupljene biljke iz Razvrstava biljke iz bića, svojstva i obilježja živih bića,
zavičaja u skupine prema zavičaja u skupine prema stanja tvari i svojstva i stanja
odabranome kriteriju (zeljaste, odabranome kriteriju vremenske tvari i vremenske
drvenaste, vazdazelene i sl.). i stvara (zeljaste, drvenaste, pojave, pojave, razvrstava
zbirku sadržaja za učenje. vazdazelene i sl.). razvrstava ih ih prema kriteriju,
Prepoznaje i imenuje obilježja Prepoznaje obilježja prema kriteriju, prikazuje i opisuje
životinja u svome zavičaju te ih životinja u svome prikazuje i njihovu
razvrstava u skupine (npr. mesožderi, zavičaju te ih razvrstava u opisuje njihovu organiziranost.
biljožderi ili svežderi i sl.), stvara skupine (npr. mesožderi, organiziranost. posredni okoliš.
poster plakat za prikaz sadržaja. biljožderi ili svežderi i sl.).
Prepoznaje osnovne dijelove biljke i Prepoznaje osnovne
njihovu ulogu, crta i grafički ih dijelove biljke i njihovu
prikazuje i imenuje. ulogu.
Istražuje različita svojstva i stanja Istražuje različita svojstva
vode, pokusom dokazuje elemente i stanja vode.
svojstva i stanja vode. Uočava i razlikuje
Uočava i razlikuje vremenske pojave, vremenske pojave.
bilježi ih i redovito prati. Zaključuje da se tijelo
Zaključuje da se tijelo sastoji od sastoji od dijelova –
dijelova – organa i da dijelovi čine organa i da dijelovi čine
cjelinu, organizam o kojemu se treba cjelinu, organizam o
brinuti, samostalno istražuje načine i kojemu se treba brinuti.
produbljuje sadržaj koji ga zanima.
PID OŠ A.3.2. Prikazuje vremenski slijed
Učenik događaja na vremenskoj
prikazuje crti ili lenti vremena
vremenski slijed (desetljeće u životu učenika
događaja i i njegove obitelji, stoljeće i
procjenjuje tisućljeće na primjeru
njihovu važnost. kulturno-povijesnih
spomenika koje učenici
mogu neposredno
promatrati, važniji događaji
i sl.) i procjenjuje njihovu
važnost.
PID OŠ A.3.3. Opisuje organiziranost
Učenik lokalne zajednice u svome
zaključuje o zavičaju (gradonačelnik,
organiziranosti načelnik i sl.).
lokalne Imenuje strane svijeta.
zajednice, Primjenjuje pravila
uspoređuje organizacije i označavanja
prikaze različitih prostora u izradi ili
prostora. korištenju plana mjesta,
čitanju geografske karte
(tumač znakova, prikaz
simbolima na planu mjesta i
geografskoj karti,
piktogrami i sl.).
Opisuje izgled zavičaja te
ga uspoređuje s umanjenim
prikazom.
Opisuje prometnu
povezanost zavičaja.
Učenik izrađuje (u digitalnom Učenik prikazuje Uz pomoć Uz pomoć
alatu/grafički) i prikazuje vremenski vremenski slijed prikazuje prikazuje
slijed događaja na vremenskoj crti ili događaja na vremenskoj vremenski slijed vremenski slijed
lenti vremena (desetljeće u životu crti ili lenti vremena događaja u događaja. Kratko
učenika i njegove obitelji, stoljeće i (desetljeće u životu zavičaju u opisuje određeni
tisućljeće na primjeru kulturno- učenika i njegove obitelji, desetljeću, sadržaj.
povijesnih spomenika koje učenici stoljeće i tisućljeće na stoljeću i
mogu neposredno promatrati, važniji primjeru kulturno- tisućljeću i
događaji i sl.) i procjenjuje njihovu povijesnih spomenika opisuje njihovu
važnost. koje učenici mogu važnost.
Lentu vremena oplemenjuje vlastitim neposredno promatrati,
fotografijama koje smještava na važniji događaji i sl.) i
pravilno mjesto. procjenjuje njihovu
važnost.
Učenik opisuje, sudjeluje i istražuje o Učenik opisuje Opisuje Uz pomoć opisuje
organiziranosti lokalne zajednice u organiziranost lokalne organiziranost organiziranost
svome zavičaju zajednice u svome lokalne lokalne zajednice
Imenuje strane svijeta, crta prikaze i zavičaju zajednice i te prepoznaje
mjesta izlaska i zalaska sunca (sunčani Imenuje strane svijeta. pravila prikaza pravila prikaza
sat) Primjenjuje pravila organiziranosti organiziranosti
Primjenjuje i izrađuje (uz pomoć organizacije i prostora na prostora na planu
odraslih) pravila organizacije i označavanja prostora u planu mjesta i mjesta i
označavanja prostora u izradi ili izradi ili korištenju plana geografskoj geografskoj karti.
korištenju plana mjesta, čitanju mjesta, čitanju karti.
geografske karte. geografske karte
Opisuje, ocrtava izgled zavičaja te ga Opisuje izgled zavičaja te
uspoređuje s umanjenim prikazom. ga uspoređuje s
Opisuje i izrađuje prometnu kartu kao umanjenim prikazom.
prikaz prometne povezanost zavičaja. Opisuje prometnu
povezanost zavičaja.
B. Promjene i odnosi
PID OŠ B.3.1. Odgovorno se ponaša
Učenik prema sebi, drugima,
raspravlja o svome zdravlju i zdravlju
važnosti drugih osoba.
odgovornoga Prepoznaje važnost okružja
odnosa prema za očuvanje tjelesnoga, ali i
sebi, drugima i mentalnoga zdravlja
prirodi. (obitelj, prijatelji).
Odgovorno se ponaša
prema biljkama i
životinjama u zavičaju i
širem prostoru.
Procjenjuje utjecaj čovjeka
na biljke i životinje u
zavičaju.
Opisuje djelovanje
onečišćenja na zdravlje
čovjeka.
Opisuje utjecaj tehnologije
na zdravlje i okoliš.
PID OŠ B.3.2. Prepoznaje važnost biljaka i
Učenik životinja za život ljudi i daje
zaključuje o vlastite primjere.
promjenama i Objašnjava međuovisnost
odnosima u biljnoga i životinjskoga
prirodi te svijeta i čovjeka.
međusobnoj Objašnjava povezanost
ovisnosti živih staništa i uvjeta u okolišu s
bića i prostora promjenama u biljnome i
Učenik odgovorno se ponaša prema Učenik odgovorno se Opisuje svojim Opisuje svojim
sebi, drugima, svome zdravlju i ponaša prema sebi, riječima i daje riječima uz
zdravlju drugih osoba, vodeći i drugima, svome zdravlju primjere sugestiju i
bilježeći vlastitu evidenciju. i zdravlju drugih osoba. odgovornoga podpitanja, daje
Prepoznaje važnost okružja za Prepoznaje važnost odnosa prema primjere
očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga okružja za očuvanje sebi, drugima i odgovornoga
zdravlja (obitelj, prijatelji), potiče tjelesnoga, ali i prirodi te odnosa prema
odrasle i učenike u razredu na što mentalnoga zdravlja navodi sebi, drugima i
aktivnije bavljenje sportom. Učenik (obitelj, prijatelji). posljedice prirodi.
odgovorno se ponaša prema biljkama Odgovorno se ponaša neodgovornoga
i životinjama u zavičaju i širem prema biljkama i odnosa.
prostoru, istražuje načine kako životinjama u zavičaju i
pomoći lokalnim društvima za zaštitu širem prostoru.
životinja. Procjenjuje utjecaj
Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i čovjeka na biljke i
životinje u zavičaju, prikazuje grafički životinje u zavičaju.
međusobnu povezanost. Opisuje djelovanje
Opisuje djelovanje onečišćenja na onečišćenja na zdravlje
zdravlje čovjeka i potiče akcije čovjeka.
razvrstavanja otpada. Opisuje utjecaj
Opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje tehnologije na zdravlje i
i okoliš. Primjerima ukazuje na okoliš.
pravilan pristup.
Učenik prepoznaje i opisuje važnost Učenik prepoznaje Bilježi, opisuje i Bilježi i uz pomoć
biljaka i životinja za život ljudi i daje važnost biljaka i životinja predviđa predviđa promjene
vlastite primjere istražuje kako i sam za život ljudi. Objašnjava promjene u u prirodi i
može pomoći. međuovisnost biljnoga i prirodi i međuovisnost živih
Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i međuovisnost bića i staništa.
životinjskoga svijeta i čovjeka na čovjeka. živih bića i
primjerima i konkretnim prikazima. Objašnjava povezanost staništa.
Objašnjava povezanost staništa i staništa i uvjeta u okolišu
uvjeta u okolišu s promjenama u s promjenama u
na primjerima iz životinjskome svijetu u
svoga okoliša. zavičaju.
Zaključuje o uzrocima i
posljedicama u procesima u
prirodi npr. truljenja,
sušenja, gorenja, otapanja,
miješanja i sl.
PID OŠ B.3.3. Opisuje svoje prvo
Učenik se desetljeće i na vremenskoj
snalazi u crti ili lenti vremena
promjenama i prikazuje značajne
odnosima događaje u svome životu.
tijekom Uspoređuje prošlost i
vremenskih sadašnjost i predviđa
ciklusa te promjene i odnose u
analizira budućnosti.
povezanost Raspravlja o utjecaju
vremenskih događaja, osoba i promjena
ciklusa s na sadašnji i budući život
događajima i čovjeka. Prikazuje događaje,
važnim osobe i promjene u zavičaju
osobama u tijekom prošlosti i
zavičaju. sadašnjosti te ih predviđa u
budućnosti služeći se
kalendarom, vremenskom
crtom, crtežom i sl., uz
korištenje digitalnih
interaktivnih usluga
(geografske karte,
vremenska prognoza…),
IKT-a, ovisno o uvjetima.
PID OŠ B.3.4. Snalazi se u zavičajnome Učenik se snalazi, orijentira u
Učenik se prostoru prema glavnim i zavičajnome prostoru prema glavnim i zavičajnome prostoru
snalazi u sporednim stranama svijeta. sporednim stranama svijeta.
biljnome i životinjskome svijetu u biljnome i životinjskome
zavičaju, analizira i uspoređuje. svijetu u zavičaju.
Zaključuje o uzrocima i posljedicama Zaključuje o uzrocima i
u procesima u prirodi npr. truljenja, posljedicama u
sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i procesima u prirodi.
sl. i utjecaju na okoliš, izvještava o
tome.
Učenik opisuje i izrađuje svoje prvo Učenik opisuje svoje Opisuje Djelomično i uz
desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti prvo desetljeće na događaje, podpitanja opisuje
vremena prikazuje značajne događaje vremenskoj crti ili lenti osobe i događaje, osobe i
u svome životu, podkrepljuje ih vremena. Prikazuje promjene promjene tijekom
slikovnim prikazom. Uspoređuje značajne događaje u tijekom desetljeća, stoljeća
prošlost i sadašnjost i predviđa svome životu. desetljeća, i tisućljeća i njihov
promjene i odnose u budućnosti kroz Uspoređuje prošlost i stoljeća i utjecaj na
zaključivanje o načinima razvoja nekih sadašnjost i predviđa tisućljeća i sadašnjost.
predmeta i tehnologije. promjene i odnose u njihov utjecaj
Učenik raspravlja o utjecaju događaja, budućnosti. na sadašnjost.
osoba i promjena na sadašnji i budući Učenik raspravlja o
život čovjeka, izrađuje poster plakat. utjecaju događaja, osoba
Prikazuje događaje, osobe i promjene i promjena na sadašnji i
u zavičaju tijekom prošlosti i budući život čovjeka.
sadašnjosti te ih predviđa u Prikazuje događaje,
budućnosti služeći se kalendarom, osobe i promjene u
vremenskom crtom, crtežom i sl., uz zavičaju tijekom prošlosti
korištenje digitalnih interaktivnih i sadašnjosti i
usluga (geografske karte, vremenska budućnosti.
prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.
Učenik se snalazi u Snalazi se u Uz pomoć se
zavičajnome snalazi u
prema glavnim i okružju, čita i zavičajnome
prostoru, Čita i tumači plan mjesta Učenik čita i tumači plan mjesta sporednim stranama opisuje plan okruženju, uz
tumači plan prema tumaču znakova prema tumaču znakova, izrađuje svijeta. mjesta, pokazni primjer
mjesta i kartu (legendi). samostalno vlastitu kartu svojeg užeg Čita plan mjesta prema geografsku čita plan mjesta i
zavičaja, Kreće se od točke A do zavičaja. tumaču znakova. kartu i geografsku kartu,
izrađuje plan točke B koristeći se planom. Kreće se od točke A do točke B Kreće se od točke A do međuodnos izrađuje plan (uz
neposrednoga Izrađuje/prikazuje plan koristeći se planom, ucrtavajući i točke B koristeći se prostornih sugestije i pomoć
okružja i neposrednoga okružja ostale elemente koje vidi oko sebe, planom. obilježja odraslih)
zaključuje o različitim načinima. rabeći pravilnu orijentaciju prostoru. Izrađuje/prikazuje plan zavičaja i načina neposrednoga
povezanosti Prepoznaje utjecaj Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga neposrednoga okružja života te okruženja.
prostornih promjene stajališta i okružja različitim načinima uz pomoć različitim načinima. izrađuje plan
obilježja vremenskih uvjeta na odraslih koristeći prihvatljivo Prepoznaje utjecaj neposrednoga
zavičaja i načina obzor. umanjeno mjerilo. promjene stajališta i okružja.
života ljudi. Čita geografsku kartu. Prepoznaje utjecaj promjene stajališta vremenskih uvjeta na
Prepoznaje prostorna i vremenskih uvjeta na obzor, imenuje obzor.
(reljefna) obilježja zavičaja koje su to promjene. Čita geografsku kartu.
koja uvjetuju način života Čita geografsku kartu, snalazi se na Prepoznaje prostorna
ljudi. njoj, traži gradove u susjedstvu svoga (reljefna) obilježja
zavičaja. zavičaja koja uvjetuju na
Prepoznaje prostorna (reljefna) način života ljudi.
obilježja zavičaja koja uvjetuju na
način života ljudi, imenuje ih i istražuje
u obitelji.
C. Pojedinac i društvo
PID OŠ C.3.1. Raspravlja o svojoj ulozi i
Učenik povezanosti sa zavičajem
raspravlja o prema događajima,
ulozi, utjecaju i interesima i vrijednostima.
važnosti Raspravlja kako izgled
zavičajnoga zavičaja utječe na način
okružja u života.
razvoju Objašnjava prirodnu i
identiteta te društvenu raznolikost,
utjecaju posebnost i
pojedinca na prepoznatljivost zavičaja
očuvanje koristeći se različitim
baštine. izvorima.
Uspoređuje društvo u
zavičaju u prošlosti sa
sadašnjim društvom,
komentira sličnosti i
različitosti.
Navodi značajne osobe i
događaje iz zavičaja i
objašnjava njihov doprinos
zavičaju i stavlja ih u
povijesni slijed. Objašnjava i
procjenjuje povezanost
baštine s identitetom
zavičaja te ulogu baštine na
zavičaj.
Imenuje i opisuje neku od
zaštićenih biljnih i/ili
životinjskih zavičajnih vrsta
te predlaže načine njezina
očuvanja.
Učenik otvara raspravu o svojoj ulozi i Učenik raspravlja o svojoj Povezuje ulogu Opisuje ulogu i
povezanosti sa zavičajem prema ulozi i povezanosti sa i utjecaj utjecaj prirodnih i
događajima, interesima i zavičajem. prirodnih i društvenih
vrijednostima te na kraju zaključuje. Raspravlja kako izgled društvenih posebnosti zavičaja
Raspravlja, istražuje i bilježi kako zavičaja utječe na način posebnosti u razvoju
izgled zavičaja utječe na način života. života. zavičaja s identiteta.
Objašnjava svojim riječima sebi i Objašnjava prirodnu i razvojem
učenicima prirodnu i društvenu društvenu raznolikost, identiteta te
raznolikost, posebnost i posebnost i daje primjer
prepoznatljivost zavičaja koristeći se prepoznatljivost zavičaja. utjecaja
različitim izvorima. Uspoređuje društvo u pojedinca na
Uspoređuje na primjerima društvo u zavičaju u prošlosti sa očuvanje
zavičaju u prošlosti sa sadašnjim sadašnjim društvom. baštine.
društvom, komentira sličnosti i Navodi značajne osobe i
različitosti, bilježi ih, izrađuje umnu događaje iz zavičaja i
mapu na vlastiti poticaj. objašnjava njihov
Navodi značajne osobe, imenuje ih i doprinos zavičaju i
izgrađuje poster plakat; i događaje iz stavlja ih u povijesni
zavičaja i objašnjava njihov doprinos slijed. Objašnjava i
zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed. procjenjuje povezanost
Objašnjava i procjenjuje povezanost baštine s identitetom
baštine s identitetom zavičaja te ulogu zavičaja te ulogu baštine
baštine na zavičaj, traži i prikazuje na zavičaj.
primjere iz neposredne okoline Imenuje i opisuje neku
(spomenik – istražuje) od zaštićenih biljnih i/ili
Imenuje i opisuje neku od zaštićenih životinjskih zavičajnih
biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta vrsta.
te predlaže načine njezina očuvanja, Navodi primjere i načine
odlazi u zajednicu istražujući kojim zaštite i očuvanja
eko akcijama može se priključiti. prirodne, kulturne i
Navodi primjere i načine zaštite i povijesne baštine
očuvanja prirodne, kulturne i zavičaja.
 Navodi primjere i načine
zaštite i očuvanja prirodne, istraženim postupcima.
kulturne i povijesne baštine
zavičaja.
PID OŠ C.3.2. Raspravlja o pravilima i
Učenik dužnostima te posljedicama
raspravlja o za njihovo nepoštivanje.
utjecaju pravila, Opisuje i raspravlja o
prava i dužnosti pravilima u digitalnome
na pojedinca i okružju.
zajednicu. Ispunjava dužnosti u
razredu i školi.
Istražuje odnose i
ravnotežu između prava i
dužnosti te uzroke i
posljedice svojih postupaka
u poštivanju prava drugih.
Sudjeluje u različitim
humanitarnim i ekološkim
aktivnostima.
Raspravlja o ljudskim
pravima i pravima djece.
Uvažava različitosti i razvija
osjećaj tolerancije.
Predlaže načine mirnoga
rješavanja problema.
povijesne baštine zavičaja. Izvještava o
Učenik raspravlja o pravilima i Učenik raspravlja o Opisuje Uz pomoć navodi
dužnostima, donosi u suglasju s pravilima i dužnostima te uzročno- uzročno-
ostalim učenicima prav i dužnosti posljedicama za njihovo posljedičnu posljedičnu
zajednice, i vodi računa o nepoštivanje. povezanost povezanost pravila,
posljedicama za njihovo nepoštivanje. Opisuje i raspravlja o pravila, prava i prava i dužnosti.
Opisuje i raspravlja o pravilima u pravilima u digitalnome dužnosti.
digitalnome okružju, izrađuje plakat i okružju.
neprestano istražuje o mogućim Ispunjava dužnosti u
pozitivnim i negativnim stranama. razredu i školi.
Ispunjava dužnosti u razredu i školi, Istražuje odnose i
aktivno se uključuje i organizira ravnotežu između prava i
sadržaj. dužnosti te uzroke i
Istražuje odnose i ravnotežu između posljedice svojih
prava i dužnosti te uzroke i posljedice postupaka.
svojih postupaka u poštivanju prava Sudjeluje u različitim
drugih, aktivno sudjeluje i organizira humanitarnim i
rasprave u učionici. ekološkim aktivnostima.
Sudjeluje, organizira i pomaže u Raspravlja o ljudskim
različitim humanitarnim i ekološkim pravima i pravima djece.
aktivnostima. Uvažava različitosti i
Raspravlja o ljudskim pravima i razvija osjećaj tolerancije.
pravima djece, istražuje i stvara plakat Predlaže načine mirnoga
s prikazom. rješavanja problema.
Uvažava različitosti i razvija osjećaj
tolerancije, primjerom ukazuje na
načine i postupke tolerancije.
Predlaže načine mirnoga rješavanja
problema, istražuje igre koje potiču
toleranciju i organizira ih u razrednoj
zajednici.
PID OŠ C.3.3. Objašnjava važnost
Učenik različitih zanimanja i
povezuje djelatnosti u zavičaju.
prirodno i Opisuje važnost rada i
društveno povezanost sa zaradom i
okružje s zadovoljavanjem osnovnih
gospodarstvom životnih potreba.
zavičaja. Navodi prednosti i
nedostatke zavičajnoga
okružja i povezuje ih s
gospodarskim
mogućnostima.
Opisuje i predlaže načine
gospodarskoga razvoja
mjesta.
Opisuje na primjerima
poduzetnost i inovativnost.
Razvija poduzetnički duh.
Predlaže načine
odgovornoga trošenja
novca i načine štednje.
Predlaže načine poboljšanja
kvalitete života u školskome
okružju.
Učenik objašnjava važnost različitih Učenik objašnjava Prepoznaje Uz sugestije i
zanimanja primjerima iz obitelji i važnost zanimanja i povezanost poticanje
navodi djelatnosti u zavičaju. Opisuje djelatnosti u zavičaju. zajednice i prepoznaje
važnost rada i povezanost sa zaradom Opisuje važnost rada i okoliša s povezanost
i zadovoljavanjem osnovnih životnih povezanost sa zaradom. gospodarstvom zajednice i
potreba. Pokreće razrednu štednju. Navodi prednosti i zavičaja, prirodnoga
Navodi prednosti i nedostatke nedostatke zavičajnoga važnost okruženja s
zavičajnoga okružja i povezuje ih s okružja i povezuje ih s poduzetnosti i gospodarstvom
gospodarskim mogućnostima. gospodarskim inovativnosti te zavičaja. Navodi
Istražuje kako osnovati zadrugu – sve mogućnostima. opisuje i navodi neke primjere
osnove financijske pismenosti. Opisuje načine primjere odnosa prema
Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja odnosa prema radu.
gospodarskoga razvoja mjesta. Svoj mjesta. radu, važnosti
plan razvoja predstavlja u razredu. Razvija poduzetnički duh. štednje i
Učenik opisuje na primjerima Predlaže načine odgovornoga
poduzetnost i inovativnost, istražuje o odgovornoga trošenja trošenja novca.
gospodarstvenicima svoga zavičaja. novca i načine štednje.
Razvija poduzetnički duh, organizira Predlaže načine
sakupljanje sredstava. poboljšanja kvalitete
Predlaže načine odgovornoga života u školskome
trošenja novca i načine štednje uz okružju.
organiziranje posjeta banci povodom
Dana štednje.
Predlaže načine poboljšanja kvalitete
života u školskome okružju, sam
primjerom.
D. Energija
PID OŠ D.3.1. Prepoznaje načine
Učenik opisuje korištenja energijom u
različite svome okolišu.
primjere Navodi primjere prijenosa
korištenja, električne energije i topline.
prijenosa i Opisuje načine kako se
pretvorbe gubitci topline mogu bitno
energije na smanjiti.
temelju vlastitih Opisuje pretvorbu energije
iskustava. iz jednoga oblika u drugi na
primjeru.
Otkriva kako pojedini izvori
i oblici energije utječu na
okoliš.
Opisuje načine primjene
energije u zavičaju.
Povezuje prirodna obilježja
zavičaja s mogućnostima
upotrebe obnovljivih izvora
energije.
Učenik prepoznaje, imenuje i prikazuje Učenik prepoznaje Uz pomoć Uz pomoć
sve načine korištenja energijom u načine korištenja opisuje i navodi prepoznaje
svome okolišu. energijom u svome primjere primjere korištenja,
Navodi primjere prijenosa električne okolišu. korištenja, prijenosa i
energije i topline, istražuje načine i Navodi primjere prijenosa i pretvorbe energije.
principe i usmeno predstavlja u prijenosa električne pretvorbe
razredu. energije i topline. energije.
Opisuje i istražuje načine kako se Opisuje načine kako se
gubitci topline mogu bitno smanjiti. gubitci topline mogu
Učenik istražuje, zapisuje i izvještava bitno smanjiti.
pretvorbu energije iz jednoga oblika u Opisuje pretvorbu
drugi na primjeru. energije iz jednoga
Otkriva kako pojedini izvori i oblici oblika u drugi na
energije utječu na okoliš i nastoji primjeru.
pokrenuti eko akcije u svojoj okolini. Otkriva kako pojedini
Opisuje i imenuje načine primjene izvori i oblici energije
energije u zavičaju i povezuje prirodna utječu na okoliš.
obilježja zavičaja s mogućnostima Opisuje načine primjene
upotrebe obnovljivih izvora energije. energije u zavičaju.
Istražuje i svoj rad prikazuje u razredu. Povezuje prirodna
obilježja zavičaja s
mogućnostima upotrebe
obnovljivih izvora
energije.
A.B.C.D. Istraživački pristup
PID OŠ Promatra i opisuje. Uz usmjeravanje oblikuje pitanja, Učenik promatra i Uz pomoć Uz pomoć navodi
A.B.C.D.3.1. Postavlja pitanja. koristi se opremom, mjeri, bilježi, opisuje. postavlja opažene promjene,
Učenik uz Postavlja pretpostavke o objašnjava i uspoređuje svoje Postavlja pitanja. pitanja koristi se
usmjeravanje očekivanim rezultatima. rezultate istraživanja s drugima i na Postavlja pretpostavke o povezana s opremom, mjeri,
objašnjava Planira istraživanje (na koji temelju toga procjenjuje vlastiti rad te očekivanim rezultatima. opaženim bilježi rezultate.
rezultate način doći do odgovora). predstavlja rezultate. Učenik planira promjenama,
vlastitih Provodi jednostavna Postavlja pretpostavke/hipoteze o istraživanje (na koji način koristi se
istraživanja istraživanja i prikuplja očekivanim rezultatima. Dodatno doći do odgovora). opremom,
prirode, podatke. produbljuje temu vlastitim Provodi jednostavna mjeri, bilježi i
prirodnih i/ili Mjeri i očitava. istraživanjem. Mjeri i očitava dobivene istraživanja i prikuplja opisuje
društvenih Prikazuje i analizira rezultate te ih grafički prikazuje. Na podatke. rezultate te ih
pojava i/ili podatke. Zaključuje. osnovu prikaza zaključuje, pomaže Mjeri i očitava. predstavlja.
različitih izvora Provjerava i uočava drugima i potiče ih. Provjerava svoj i Prikazuje i analizira
informacija. pogreške. tuđi rad, uočava pogreške i ispravlja ih podatke. Zaključuje.
Uočava novi problem. u suglasju s drugima. Provjerava i uočava
Slijedi etape istraživačkoga Uočava nove probleme koje je pogreške.
pristupa. potrebno istražiti i prikazuje ih u Uočava novi problem.
zajednici. Slijedi etape istraživačkog Slijedi etape
pristupa i zapisuje ih. istraživačkoga pristupa.
Na osnovi praćenja rada izvodi
zaključke.
Tjelesna i zdravstvena kultura, 3. razred
odgojno-obrazovni
razrada ishoda na razini usvojenosti 5 na razini usvojenosti 4 na razini usvojenosti 3 na razini usvojenosti 2
ishodi
OŠ TZK A.3.1. Izvodi prilagođene Pravilno izvodi i primjenjuje Izvodi prirodne načine Izvodi prirodne načine Izvodi prirodne načine
Usavršava prirodne prirodne načine gibanja prilagođene prirodne načine gibanja kretanja, pravilno ih gibanja uz mala gibanja uz odstupanja od
načine gibanja. temeljnih struktura. temeljnih struktura. Iskazuje veliku oblikujući, prateći odstupanja od standardne izvedbe
zainteresiranost i učinkovitost. zadana uputstva. standardne izvedbe motoričkog zadatka.
motoričkog zadatka.
OŠ TZK A.3.2. Razlikuje vrste Razlikuje i igra elementarne igre, Razlikuje i igra Sudjeluje u Ponekad sudjeluje u
Igra i razlikuje elementarnih igara prema pažljivo koristeći usvojenost pravila, elementarne igre elementarnim igrama. elementarnim igrama,
elementarne igre složenosti. osnove fer playa i vodeći brigu o koristeći sva usvojena odbija držati se zajednički
prema složenosti. ostalim suigračima pravila i načine igara. dogovorenih pravila.
OŠ TZK A.3.3. Prepoznaje i izvodi Iskazuje interes i usvaja i prepoznaje, Izvodi ritmičke i plesne Izvodi jednostavne Ponekad izvodi
Izvodi ritmičke i ritmičke i plesne strukture. u plesu i primjenjuje ritmičke i plesne strukture povezujući ritmičke i plesne jednostavne ritmičke i
plesne strukture. strukture. Aktivno pristupa složenosti naučene elemente u strukture povezujući plesne strukture koje je
izvođenja više puta vježbajući i cjelinu i prikazujući ih naučene elemente u zapamtio bez
potičući ostale učenike. unutar razredne cjelinu. uvježbavanja.
zajednice.
OŠ TZK B.3.1. Prepoznaje morfološke Imenuje i prepoznaje morfološke Prepoznaje značajke Usvaja osnovno Sudjeluje u provjeravanju,
Sudjeluje u značajke, motoričke i značajke te ih zna i prikazati. motoričke i znanje o provedbi ali ne zna objasniti
provjeravanju funkcionalne sposobnosti Funkcionalne i motoričke funkcionalne provjeravanja. značenje morfološkog,
morfoloških obilježja, te važnost pravilnoga sposobnosti smatra izuzetno važnima sposobnosti i usvaja motoričkog i
motoričkih i tjelesnog držanja za razvoj te uočava i primjerom osnovno znanje o funkcionalnog
funkcionalnih iskazuje važnost pravilnog tjelesnog pravilnom držanju tijela. provjeravanja na satu
sposobnosti te držanja. TZKa.
procjeni pravilnoga
tjelesnog držanja
OŠ TZK C.3.1. Prati i uspoređuje osobna Aktivno sudjeluje i ostvaruje zavidna Izvodi raznovrsne Izvodi raznovrsne Djelomično izvodi
Prati osobna postignuća u svladanim motorička dostignuća. Svoj rezultat strukture usvojenih strukture usvojenih raznovrsne strukture
motorička obrazovnim sadržajima. uspoređuje, analizira i nastavlja obrazovnih sadržaja i obrazovnih sadržaja i usvojenosti obrazovnih
postignuća. aktivno utjecati na ostvarivanje ponekad prati svoj djelomično prati sadržaja, ne prati
izvrsnih postignuća. uspjeh, ali ne utječe na postignuća u njima. ostvarena postignuća.
daljnje poboljšanje.
OŠ TZK D.3.1. Sudjeluje u tjelesnim Izvodi osnovne kineziološke Aktivno izvodi Izvodi osnovne Izvodi osnovne
Koristi osnovne aktivnostima na aktivnosti na izvrsnoj razini. Razmišlja kineziološke aktivnosti kineziološke aktivnosti kineziološke aktivnosti
kineziološke otvorenom ovisno o o načinima postignuća što boljeg na različitim otvorenim na početnoj razini. kada i ako je spreman za
aktivnosti na posebnostima zavičaja. rezultata. vježbalištima. Ponekad sudjelovanje.
otvorenim je potrebno više ga
vježbalištima. poticati.
OŠ TZK D.3.2. Usavršava jednostavne Jednostavne vježbe izvodi pravilno, Izvodi jednostavne Izvodi vježbe za Djelomično izvodi vježbe
Izvodi raznovrsne vježbe za poboljšanje pokušavajući usavršiti vježbanjem vježbe koje pomažu poboljšanje sustava za koje su mu pokazane.
vježbe u svrhu sustava za kretanje. sustav za kretanjem, te pronalazeći i bolje kretanje. Uz kretanje.
poboljšanja sustava nove vježbe koje potiču kvalitetnije poticaj ostvaruje i nove
za kretanje. kretanje. oblike vježbanja
potaknute kretanjem.
OŠ TZK D.3.3. Surađuje tijekom igre i Sudjeluje sa suigračima tijekom igre, Surađuje u igri i slijedi Surađuje u igri i slijedi Rijetko sudjeluje u igri i
Surađuje sa prihvaća pravila igre. prihvaća pravila igre i poštuje svoje pravila igre. Iskazuje ih uz manja ne slijedi zadana pravila
suigračima i poštuje suigrače. Promišlja o igri i načinima interes za pobjedom odstupanja. igre.
pravila igre. kako ostvariti što bolji rezultat. unutar igre.