U OVOM BROJU

4 Tonði
FUZIJSKA ELEKTRANA
Tadió tvrdi da óe se zemlje svijeta prije kraja stoljeóa dijeliti po kriteriju imaju li ili
ne fuzijsku tehnologiju. Hrvatska je kljuðni partner zarazvoj DONES-a, bitnog uredaja za
@)5 Foto fuzijski EU program.
Draien Lapié {r ea TNTERvJu eenNnRo cRðré
Oöeku¡em da óe se Hrvatska kroz tri-ðetiri godine pozicionirati ne samo iznad prosjeka
EU 28 nego i medu deset najbolje digitaliziranih europskih zemalja. Potencijal postoji, na
smartlnfoTrend nama je da to ostvarimo.
I nformatika za gosPoda rstvo

znanja
f6 ffi*=,Jrifilf5rEor.tu", prometa i infrastrukture poduzeto ¡e konkretne mjere u svrhu
Nakladnik: digitalizacije i povezivosti morskih transportnih luka.
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski
i informatiëki konzalting
lajina 61/1,1 0 000 Zagreb
20 HRVATSKA ICT INDUSTRI¡¡ - t'1ru¡aCn MEÐU SLABIMA
lCï industrija je 2018. zabiljeåila znatno bolje rezultate negoli ukupno gosþodarstvo.
Razina gospodarske aktivnosti mjerena ukupnim prihodom rasla je kao i izvoz - 8,6
OIB:035448s4623 posto. Prosjeðna mjeseöna neto plaóa bilaje 50 posto viða negoli u ukupnom gospo-
Raiffeisenbank Austria d.d. darstvu.
IBAN: HR51 24840081 1 03024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 30 ååifflåmo ðelne ljude nekoliko uspjeðnih ICT tvrtki da odgovorima na naëa pitanja
01/3040593 prenesu svoja iskustva kolegama u branði.

Tehnologiia ¡ poslovanje:
e-poita: infotrend@teledom.h r
smartlnfoTrend online: www.infotrend.hr
12 OeSl (Digital economy and Society tndexl
-- Europèka-komisija: Unátoð odredenóm napretku, Hrvatska nije ostvarila znatna pobol-
jðanja u podruðju povezivosti u odnosu na 201 B. te je ostala na dnu ljestvice.
Direktor:
SlavkoVidoviÉ

lzvrËni direktor: ¡:I' INTERVJU TATJANA SKOKO

et
lskustva pro5losti Boris Blumenschein

REDAKCIJA:
Prateói pristupe i puteve neizbjeZnoj digitalizaciji u zemlji i inozemstvu, odluðili smo is-
traZili iskustva kompanije Microsoft koja ima velik utjecaj na informatizaciju i njen razvoj
u Hrvatskoj.

trendovi sada5njosti Glavni urednik:

Branko Kosec
e-poËta: redakcije@trend.h r
97 äYôintJrru..n" akademije znanosti i umjetnosti o probtematici razvojaipnmjene
umjetne inteligencije.
,-fì usKRSNuée oevops¡
-v ja,
DevOps je naziv za skup ideja, koncepata i aktivnosti kako bi se pojednostavila izgradn-
Dopisnik iz BiH:
puëtanje u rad i odrZavanje kompleksnih i promjenjivih sustava.

najave buduónosti
Haris HamidoviÉ

Dopisnik iz Srbije:
44 TZA¿:OV AGt LNOG PRTSTUPA
- - Agilnim pristupom dobiva se fleksibilniji i br2i razvoi te lakða prilagodba promjenjivim
Nikola Markovid rjeëenjima i zahtjevima sustava programske podrðke zarealizaciju telekomunikacijskih
usluga.
Jeziëna obrada:
Lidija Oreikovié

Marketing i oglaöavanje;
4A DIGITALNI Cll.lOVl.¡lCl
Softverski robot nije fiziðki robot ni softver za robote veó aplikacija koja simulira rad na
raðunalu - unos podataka, klikanje po aplikacijama... Pomoóu njega mo2emo automati-
^^, redakcije6rtrend.hr, 01 3040 588
zirati ponavljajuóe uredske poslove.
Grafiðko oblikovanje:
Larisa Oreökovié
vE'- SKUPE POSLJEDICE DOBRIH NAMJERA
lzazovi razvola i primjene novih tehnologija kao posljedica uvodenja Opóe uredbe o zaðtiti
art&desígn studio osobnih podataka.
^^,
lzrada i odråavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb 56 Sustav
EKOSUSTAV - PRIRODA-COVJEK-STROJ
pametnih usluga: Duga - integracija raöunalstva u globalni usluZni ekosustav.
^ô' Tisak:
AKD d.o,o. Zagreb 63 Da Hrvatska jednom nije implementirala samo ono nuZno veó je implementaciju EU di-
e-RAÖuN

rektive iskoristila za unapredenje cjelokupnog poslovnog okruåenja, primjer je koji treba

Õekamo vas na odjelu Prilozi u smartlnfoTrendu pripremaju se
pomno i struðno, no nakladnik ne moZe
slijediti.

odgovarati za posljedice njihove primjene.

PRETPLATE: Clanci izraZavaju miðljenje autora i
ne poklapaju se nuZno sa stajaliðtem
68 Tradicionalni
MtPRO2019
medunarodni skup MIPRO najveói je znanstveno-struðni dogadaj s pod-
redakcije. Sve primjedbe na sadrZaj lista ruðja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Jugoistoðnoj Europi.

Telefon: 01 3090 503 primaju se sa zahvalno5óu i bit óe im

posveóena puna pozornost.
ROBOTIDOLAZE
Za moiebitnu suradnju potreban je "t I U osjeðkom razvojno-istraZivaðkom centru Ericsson NikolaTesla u svibnju je odrZan

e-po5ta: pretplata@infotrend. hr
prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Drugi medunarodni forum ICT - druðtvo #RobotiDolaze s temom utjecaja robotizacije na
Tekstovni i likovni prilozi ne vraóaju se gospodarstvo i druðtvene promjene.
ako t0 nije unaprijed izriðito dogovoreno. UPRAVLJANJE PODACIMA
Autorska prava su zaðtióena. Nije tr
'.â U poslovanju i poslovnom odluðivanju nuZne su kvalitetne informacije temeljene na
dopuðteno preno$enje tekstova u cijelosti kvalitetnim podacima. Kako mjeriti i poboljðati njihovu kvalitetu?
ili djelomiöñ0, bez pismenog odobrénja
nakladnika, Citiranje je rlopusteno uz
rcT vrJEsTr BiH - rcT vrJESTr SRBTJA
obavezno navodenje izvora. 7g
online: www.infotrend.hr 82 ;î:",iîlJiyås'
21 1 /201 I /Q2 smartlnfoTrend 3

I

ptsu: Jovtó, KAVRAN, AKSENT|JEvtó, TIJAN
M ;:'lT:;l' J?ff i:*ffJfi iå1i Jiã.
nom razvoju. S poveóanjem volumena
tereta pojavila se potreba za brZim i uðin-
kovitijim manipulacijama. Morska luka
je viðedimenzionalni sustav koji kombi-
nira ekonomske funkcije, infrastrukturu,
geografski prostor i trgovinulrl. Pametna
luka se moZe definirati sumom dijelova
koji se tiðu poslovanja luðkog terminala,
skladiðtenja, logistike, luðkog transpotta
koji su usko povezani putem beZiðne ili
neke druge posebne mreäe. Prema istra-
Zivaðkom projektu SMART-PORT (ak-
cijski plan za koncept pametnih luka u
podruðju Mediterana, koji je sufinanci-
ran transnacionalnim programom europ-
ske teritorijalne suradnje MED) na izbor
luke utjeðe nekoliko ðimbenika koji se
mogu podijeliti na sljedeói naðin: po-
vezanost luka s obzirom na zajedniðku
platformu, s obzirom narazinu elektro-
niðke razmjene informacija i s obzirom
na troðkove povezane s luðkim poslova-
njemtsl.
Hrvatske teretne luke Rijeka, Zadar,
Sibenik, Split i Ploðe razvrstane su u ka-
tegoriju luka otvorenih za medunarodni
promet i imaju za Hrvatsku znaö,ajnime-
dunarodni gospodarski interes. Buduói
da je opseg prometa robe u navedenim
lukama ekonomski znaóajan, razliðiti su-
dionici nastoje poboljSati svoje poslova-
nje, kako bi postali konkurentniji.
1 6 smartlnfoTrend 21 1 / 2O1 I / Q2
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
prepoznavanjem vaZnosti digitalizacije
povezanosti sudionika u trArìsportnom lancu
morskih luka (brodari, agenti, ðpediteri itd,)
poduzelo je konkretne mjere u svrhu digitalizacije
njihove povezivosti,
U pametnim lukama primjenjuju se ra-
zliðite tehnologije ðija upotreba ovisi o
razlióibim ðimbenicima i resursima koji
se koriste u luðkom poslovanju, kao 5to
su infrastruktura, rukovanje teretom, si-
gurnost itd. Mnoge su luke usvojile ra-
zliðite inteligentne luðke tehnologije, ali
vodeóe su luke poput luke Hamburg po-
vezale viðe pojedinaðnih sustava u jednu
platformut6l. Takva vrsta povezane plat-
forme objedinjuje podatke iz razliðìtih
izvorakao 5to su senzori, mobilni ure-
daji ibaze podataka razliöitih sudionika
luðkih procesa.
Sve luke nisu u istoj fazi implementa-
cije tehnoloðkih sustava koji óe omogu-
óifi digitalizaciju. To je razlog zbog ko-
jegaireba poduzeti neke dodatne kora-
ke od poðetnog povezivanja sudionika
unutar luke kako bi se postigla suradnja
medu lukama. Pametna luka u konaðnici
moZe biti potpuno automatizirana u tre-
nutku kada su svi uredaji povezani inter-
netom stvari.
Medutim, veóina morskih luka posti-
gla je samo djelomiðnu razinv integra-
cije s poslovnim okruZenjem. Poduzeóe
i ganizacijski sustav poslovanja koji
i uprava, luðki koncesionari, brodari,
Deloitte Port Services tvrdi - ako luka
slijedi trZi5ne trendove, a nema defini-
rane i oðekivane strategije poslovanje se
neóe razvrjati i pobolj5avati. Postati pa-
metnom lukom znaöi razviti rjeienja za
sada5nje i buduóe izazove s kojima se
luke suoðavaju, ukljuðujuói prostorna
ograniðenja, pritisak na produktivnost,
fiskalna ograniðenja te sigurnosne rizike
i odrZivosttTl,
Kod izgradnje pametnih luka
inicijalni korak je integracija
sustava i povezivanje sudionika
unutar pojedinih luka, a zalim i tehnologije omoguóuju odrZivo po-
povezivanje luka. Prvi korak u
tranziciji hrvatskih luka u pametne je
razvoj sustava luöke zajednice (PCS
- Port Community System) i NSW
(National Single Window) sustava.
U daljnjem razvoju ciljje uvodenje
adekvatnih pametnih tehnologija
koje ce ubrzati manipulaciju teretom
i rezultirati ostalim poslovnim
dobrobitima.
Meduovisnost sudionika i Vrsta
digitalnih usluga
Pametna luðka tehnologija ukljuðuje niz
digitalnih usluga koje se sastoje od ugra-
de*nih senzora, sustava za predbiljeùbu
kamiona i platforrni za rczmjenu podata-
temeljiti na svo-
kat6l. Luke trebaju odluke
ioi ulozi u regionalnoj i globalnoj trgovini
iei suaku morska luka ima svoje specifiðne
komercijalne i operativne potrebe. Prema
Riedlu, Delenclosu i Rasmussenu na teme-
lju upravljanja tehnologijama pametnih lu-
ka postoji sljedeóa Podjelar6l;
r Infrastruktura - luðka uprava,
luðki koncesionari i operatori luõkih
terminala: pametni senzori PomaZu
im pri praóenju, upravljanju i odrùa-
vanju fiziðke infrastrukture
r Rukovanje teretom - luðka upra-
i operatori
va, luðki koncesionari
luðkih terminala, brodari, logistiðka
poduzeóa: rjeðavanje problema s po-
veóanim koliðinama tereta
r Intermodalni promet - luðka
uprava, luðki koncesionari i operato-
ri luðkih terminala, brodari, logistið-
ka p o duzec a, ùeIj eznióki operatori :
tehnologija osigurava poboljSani or-
ukljuðuje teretne kamione i vlakove
¡ Carina i naplata pristojbi - cari-
na, operatori luðkih terminala, luðka
vlasnici tereta: rukovanje teretom,
plaóanje, dozvola za trgovinu, uvo-
zne, izvozne i carinske dozvole pri-
bavljaju se na lakði naðin
¡ Sigurnost i zaStita - luðka rprava,
luðki koncesionari, operatori luðkih
terminala, brodari, logistiðka podu-
zeó,a, ùeljezn1öki operatori: tehnolo-
gije upozoravaju osoblje o neovla-
ðtenom upadu, a neke luke postavlja-
ju dodatne zaðtitne sustave za izvje-
ðtavanje kao ðto su mreZni biometrij-
ski skeneri
r Energija i okoli5 - luðka uprava,
luðki koncesionari, operatori luðkih
terminala, brodari, logistiðka podu-
ze(,a, ùeljezniöki operatori: pametne
slovanje.
vrijeme globalizacije kad granice viðe
.U
ntsu prepreka, a poveóavaju se koliðina te-
reta i dimenzije brodova, luðke su se upra-
ve poðele suoðavati s razliðitim izazovima.
Konkurencija medu morskim lukama po-
staje sve intenzivnija, a svoju konkurent-
st<u poziciju uspijevaju odrlati samo one
ttole uspje5no reagiraju na takve izazove.
Stoga neke luðke uprave uvode pametne
Fokus
Luke u Pojednosta-
nastajanju vljivanje poslovanja
Lokalni ðvorovi
trgovinske Visoka produktivnost
razmjene
Optimizacija prometa
lntermodalni
ðvorovi
u svim vrstama
prijevoza
Luke
Minimiziranje ðtetnog
smjeðtene u
gradovima utjecaja na okolié
Tablica 1 Tehnoloðku strategiju odreduju individualne luðke potrebe
tehnologije, iako to nije dovoljno ako teh-
nologija nije prilagodena potrebama luðkih
sudionika.
NuZna je suradnja svih sudionika od lo-
kalnih poduzeóa do vlada. Luðke uprave u
Europi i Sjevernoj Americi rade na potpu-
noj automatizaciji kontejnerskih terminala
te implementaciji zelenih tehnologija za
provedbu ekonomskih aktivnosti na luð-
kim podruðjimat8l.
Luðke uprave bi se trebale fokusirati na
jaðanje povezanosti sa zaledem tako da
preuzmu vodeóu ulogu u keiranju zajed-
niðkog investicijskog plana za potrebna
infrastrukturna poboljSanja, vodeói pritom
raðuna da mogu olakðati primjenu tehnolo-
gije i omoguóiti bolji uvid u protok prome-
tapomaùuói poduzeóima da dodatno op-
limiziraju svoje dobavne lance i uðine ih
fleksibilnijima. Luðka uprava buduónosti
olakðava kompanijama poslovanje primje-
nom PCS-a (Port Community Systems)t9t.
Prema Botti, luka je u kontinuiranom
evolucijskom procesu koji utjeðe na sudi-
onike dobavnoglanca, ali i na zemlju u ko-
joj je luka smjeðten¿tel.
Hrvatska praksa i inicijative
koje vode k tranziciji
pametne luke
Luðki razvoj se moZe podijeliti u ðetiri
faze: luka zautovar i istovar, industrijska
luka, logistiðka luka - luka u sklopu do-
bavnog lanca i pametna lukat7l. Dok se pr-
vafaza odnosi samo na operacije utovara i
istovara, zadnja se odnosi na posvema5nju
digitalnu integraciju koja omoguóuje uði-
niti luku pametnom. Takve luke mijenjaju
svoje poslovanje kao pruùafeljiusluga i fo-
kusiraju se na dobru povezanost svih ko-
ji su ukljuðeni u luðko poslovanje. Stoga
pametne luke predstavljaju posljednju fazu
ruzvoja u kojoj se digitalizacija luðkih ak-
tivnosti stavlja u prvi plan i u kojoj nove
usluge zamjenjuju zastarjelu praksu. Logi-
stiðke kompanije zahtijevaju olakSani pri-
Primjenljiva rjeöenja
I Port Community System (PCS)
I Single Window
r Rendgensko pretraåivanje
I Biometrijski pristup kontrolnom sustavu
r Sustavi za pametno rukovanje teretom
I
Upravljanje i kontrola uredaja
r Automatizacija vrata na ulazu u luðki bazen
r
Rjeðenja za upravljanje sigurno5óu
r Sustavi za predbiljeZbu kamiona
I Sustavi za kontrolu prometa
¡ lntegrirane 2eljezniðke i barZne platforme
r Praóenje imovine
I Sustavi za upravljanje
I Platforme za sve luöke sudionike
stup informacijama i transparentnost luð-
kih podataka, a takva tehnologija olakðava
razmjenu prikupljenih i analiziranih poda-
taka izmedu razliðitih pametnih uredaja.
Lukama su na raspolaganju razliðite vr-
ste pametnih tehnologija, ali njihov odabir
ovisi o individualnim kljuðnim strateðkim
problemima (npr, individualne potrebe lu-
ke mogu se odnositi na njihovu lokaciju,
ulogu u trgovini, ali trazinu konkurentno-
sti)t61. Luke se mogu podijeliti u ðetiri ka-
tegorijet6ì; luke u nastajanju, luke koje su
lokalni ðvorovi trgovinske razmjene, inter-
modalne luke i luke smjeStene u gradovi-
ma (tablica l).
Hrvatske teretne luke ne mogu se tako
kategolizirati i trebale bi se fokusirati na
pojedine aspekte u spomenutoj kalegoriza-
ciji. Njihov cilj trebao bi bitipojednostav-
ljenje poslovnih procesa. Nadalje, trebale
bife1tfi optimizaciji prometa u svim vrsta-
ma prijevoza (intermodalni ðvorovi) i mi-
nimiziranju ðtetnog utjecaja na okruZenje
luka smje3tenih u gradovima.
Ministarstvo mora, prometa i infrastruk-
ture prepoznalo je vaZnost i prednosti di-
gitalizacije i dobre povezanosti izmedu
Speditera, agenafa itd. u pomorskom tran-
sportu. Navedene prednosti se odnose na
poj ednostavljivanje poslovanj a, smanjenj e
administrativnih pogreðaka i prepreka.
U okviru toga su razvijena tri projekta
koji óe rijeðiti administrativne probleme s
kojima se suoðavaju sudionici u logistið-
kom lancu teretnog prometa, ðime se olak-
ðava kontrola podataka. Prvi projekt se od-
nosi na uspostavu jedinstvenog suðelja,
platforme za razmjenu i obradu podataka
koz suradnju s Ministarstvom mora, pro-
meta i infrastrukture, carinom Ministarstva
financija, Luðke uprave Rijeka i Luðke
uprave Ploðetr0l. Osim toga, informacijski
sustav CIMISNet znaðajno óe poboljðati
razmjenu podataka, smanjiti prepreke kod
administrativnih procedura izmedu mi-
nistarstava, svih luðkih uprava, Ministar- )
21 1 / 201 S/ Q2 smartlnfoTrend 1 7
) stva unutarnjih poslova, carine, Agenctje
za obalni linijski promet, Hrvatskog zavo-
da za statistiku itd. Sigurnost u prekogra-
niðnom prometu bit óe pobolj5ana i prema
pravilima Schengena tr0l. Brojni su izazovi
u razvoju pametne luke koji su takoder pri-
sutni u hrvatskim teretnim lukama: hetero-
gene tehnologije: dugaðak popis uredaja i
standarda koji se koriste u luci, proizvode
i razmjenjuju veliki broj podataka; razno-
vrsnost podataka: velike koliðine podataka
(AIS i logistiðkipodaci itd;. tttt
U luci Ploðe PCS je veó integriran s osta-
lim sustavima (TOS, CIMIS, itd.). Cilj je
razviti luðki logistiðki centar i ornoguóiti
automatiziranu razmjenu podataka koja je
utemeljena na konceptu jedinstvenog suðe-
liattã'
Razmjena podataka izmedu Hrvatskog
integriranog pomorskog inforrnacijskog
sustava - CIMIS (Croatían Integrated Ma-
ritime Inþrmation System) i ostalih odvijat
óe se putem CIMISNet specifikacije. Raz-
ml'ena podataka izmedu sudionika putem
PCS-a odvijat óe se XML porukama koje
óe biti specificirane kao dio uvodenja PCS
sustava u luku Rijeka. Naime, PCS óe se
u poðetku implementirati u lukarna Rijeka
i Ploðe, a nakon toga uvest óe se
le luke od medunarodnog znað,aja (Zada4
Split, Sibenik i Dubrovnik) uz uvaùavanje
potrebnih prilagodbi. Provedba projekta
zapoöelaje u svibnju 2019.
PCS sustav se mora primijeniti u svim
luðkim upravama uz adaptacije prema po-
trebilr2l. To je glavni cilj projekta Dizajn
i implementacija informacijskog susta-
va luðke zajednice, s ciljem pruZanja PCS
ICT rje5enja u luci Rijeka, utemeljenom na
postojeóem sustavu u luci Ploðe, kao i nji-
hova integracija u jedinstveno suðelje, CI-
MIS sustav, e-Carinu i s postojeóim dije-
lovima preostalih sustava koji se veó pri-
mjenjuju.
Predvidena PCS ICT rjeðenja omoguóit
óe optimizaciju poslovnih procesa, pra-
vodobnu i pouzdanu razmjenu podataka,
Najnapredniji model upravljanja
teretom u morskim lukama danaönjice
je model pametne luke u kojemu
su svi sudionici luökih operacija
multimodalnog transportnog lanca
tijesno mreZno povezani. Razliðite
morske luke dostigle su razlicite
stadije implementacije poslovnih
informacijskih sustava koji omoguóuju
neprekinuti tijek podataka i medusobnu
povezanost. Neke hrvatske luke u tom
se smislu mogu smatrati lukama
razvojujer pokusavaj u pojednoslavn iti
poslovne procese.
1 B smartlnfoTrend 21 1 /201 I / Q2
kao i pojednostavljene iubrzane logistiõke
procese izmedu svih sudionika.
Povezivanje tehnologija kao
uvjet konkurentnosti
Pametni sustavi utemeljeni na ICT tehno-
logijama i integrirani logistiðki sustavi za
razmjenu podataka izmedu pomorskih i ce-
stovnih sustava omoguóuju poboljðano luð-
ko poslovanje. Prihvaóanjem modemih ICT
rje5enja dolazi do smanjenja troðkova i du-
goroðno gledano, doói óe do povrata finan-
cijskih ôredstava koje je potrebno investirati
u novu ICT infrastrukturutel.
Informacijski sustavi su postali neizbjeù'-
ni kada je u pitanju konkurentnost luka,
olakðavajuói komunikaciju i donoðenje od-
luka kako bi se poboljðala vidljivost, efika-
snost, pouzdanost i sigurnost luðkih opera-
cija u raznim okolnostimatr3l. PruZanje in-
formacrjskih usluga s dodatnom vrijedno-
ðóu i analize je vrlo vaZno kako bi se odr-
Zala konkurentnost i kako bi se poðtovali
regulatorni zahljevi.
Shanghai International Port (Group)
Co. Ltd. i Accenture su istraZili podruðje
koje se tiðe pametnih tehnologijatral. Tako-
i u osta- Trajanje Trajanje nakon primjene
Aktivnost (sadaõnjestanje pametnog IGT-ja (buduée
u min stanie u min)
Odjava
kamiona
Lociranje
15
kontejnera
15
Tablica 2 Tra¡anje analiziranih aktivnosti nakon primjene pametnog ICT-ja
der su naglasili vaZnost povezivanja tehno-
logrja izmedu luka, brodova,kamiona za
prijevoz kontejnera, luðkih radnika itd.
Prema njihovom istraZivanju, kako bi
tradicionalne industrije prigrlile inovativ-
na rjeðenja, najizravniji i najef,rkasniji na-
öin za toje uvodenje inovativnih atrakcij-
skih sila. Trend se odnosi na luðki ekosu-
stav koji je otvoren, interaktivan, dobro
povezan, utemeljen na podacima i pame-
tan,anuùna je suradnja izmedu luka, vlada
i istraZivaðkih institucij att al.
Prednosti pametnih tehnologrja su naj-
izraùen1je u luci Rotterdam: istodobno je
moguóe steói uvid u poslovanje svih su-
i
dionika i uðiniti proces uðinkovitijim. Di-
gitalna optimizacija operacija vez:anja
moZe poboljðati sigurnost i efikasnost.
Smjernice mogu smanjiti vrijeme ðekanja,
omoguóiti brZi utovar i istovar te omoguói-
ti brodovima da pristanu i napuste luku u
kraóem vremenu. Smanjivanje procesa ve-
zivanja brodova za jedan sat moZe broda-
u
rima uðtedjeti 80.000 ameriðkih dolaratr5l.
Studija sluðaja pametne luke u Hambur-
gu dokazala je da óe s pravim pristupom,
ulaganje u internet stvari donijeti pozitivne
rezuhate, a sudionici povezani s logistið-
kim uslugama su veó uoðili kraóe vrijeme
provedeno u luci zbog poveóanja operativ-
ne uðinkovitostitr6l. Stoga óe utjecaj inter-
neta stvari t razvoj pametnih aplikacija do-
vesti do pobolj5anja luðkog poslovanja. U
konaðnici óe pozitivni uðinci na poslovne
procese biti vidljivi svim sudionicima do-
bavnog lancatrTl.
Na hrvatske luke veó se moZe primijeniti
nekoliko postojeóih i svjetski prihvaóenih
pametnih tehnologija, kao ðto je pametna
oprema za rukovanje teretom koja smanju-
je operativne troðkove do l0 posto te mi-
nimizira prazni hod i nepotrebno troðenje
energijet6l. Osim ekonomske i sigurnosne
komponente, vaäno je naglasiti i ekoloð-
ki aspekt poslovanja u pametrlim lukama.
Jedna od pametnih tehnologija je i sustav
osvjetljenja terminala koji je osjetljiv na
pokretjer se svjetlo pali samo kada su vo-
zilaublizini, a luka Valencia tako smanju-
je potroönju energije za 80 postotó]. Sliðno
pametno osvjetljenje ima i luka u Hambur-
gu.
Tablica 2 pokazuje prednosti primjene
Primijenjena
pametna
tehnologija
0,5 RFID
1 WSN
pametnih tehnologija u morskim lukama.
Sada se brojne aktivnosti provode ruðno,
kao Sto je zaustavljanje kamiona, dostav-
ljanje tiskane kop¡e dokumenata sluZbeni-
ku za kontrolu ulaza i ðekanje prije ponov-
nog pokretanja kamionatrsl.
Nakon primjene RFID tehnologije, ak-
tivnosti su gotovo potpuno automatizirane
jer kada se kamion pribliZi pristupnim vra-
tima, RFID registrira i kontrolira kontejne-
re ðime se omoguóuje otvaranje vratatrsl.
Luka Rijeka je intermodalna i viðena-
mjenska, gdje se luðke djelatnosti obavlja-
ju na nekoliko lokacija i terminala. Rijeðka
luka ima mnoge prednosti kao ðto su ze-
mljopisni poloùaj,dubina mora i raspoloZi-
vi resursi teje postala hrvatsko pomorsko
tranzitno srediðte. Osim tih obiljeZja, glav-
nu ulogu u uspjehu luke imaju i prometne
veze s ostalim dijelovima Hrvatske kao i
sa susjednim zemljama. Luke imaju koristi
od svojih strateðkih pozicija, ali treba osi-
gurati i odgovarajuóe kapacitete kako bi se
zadovoljila potencijalna potraZnjatreì. Ka-
da je luka bolje povezana s medunarodnim
pomorskim putovima privuói óe viðe glo-
balnih operatora. Stoga, ako se poveóa ra-
zina digitalizacije rijeðka bi luka mogla bi-
ti konkurentna i kljuðna logistiökaveza' Za
Hrvatsku je posebno znaðajna i Luka Ploðe
gdje su znaóajna sredstva uloZena u novt
[onte¡nerski terminal, u terminal zarasute
terete i luðki informacijski sustav, a sve u
sklopu projekta ITT - Integraciie trgovine
i transporta, ðijaje ukupna vrijednost oko
200 milijuna eura, a zapoóet je 2005. godi-
ne uz suradnju Vlade RH, Svjetske banke,
Luðke uprave Ploðe i Luke Ploðe d.d.t20l.
Projektje zavrðen 2016. godine.
Luka Ploðe je prepoznala vi5estruke ko-
risti koje bi ta investicija mogla donije-
ti; Hrvatska óe ostvariti povrat investicije
koz poveóanje luðkog prometa, a uz to se
oðekuju i znaöajni ekonomski multipli-
kativni uðinci na lokalnu zajedntcu i uùe
gravitacijsko podruðje Luke Ploðe, dok
óe susjedna BiH imati pozitivne ekonom-
ske uðinke koz poveóanje konkurentnosti
njihovih roba uslijed modernih prekrcajnih
opcija u Luci Ploðe, kao i manje transpofi-
ne tro5kove za svoje robe zbog novih kapa-
citeta u toj luci.t2t1.
Prvi koraci tranzicije
hrvatskih luka
Pametna tehnoloðka rjeðenja omoguóu-
ju lukama da postanu pametnije u smislu
protoka informacija. Operacije poput pra-
óenja i prikupljanja podataka se koriste za
donoðenje najboljih odluka i poboljðanje
poslovnih procesa.
Trenutno se pozornost usmjerava na kva-
litetu usluge pruùanja podataka, umjesto
na, primjerice, prijevozne operacije. Sto-
ga pametne luke predstavljaju fazu u ko-
JoJ Je u prvom planu digitalizacija luðkih
aktivnosti i u kojoj nove usluge zamjenju-
Ju tradicionalne luðke usluge. U postizanju
odrZivog poslovanja vrlo vaZnu ulogu ima
t suradnja sudionika. Postoje brojne luke
koje se okreóu odråivim poslovnim po-
stupcima koje omoguóuju pametne tehno-
logije.
Jedan od glavnih ciljeva hrvatskih teret-
nth morskih luka trebao bi biti pojedno-
stavljenje poslovnih procesa i optimizira- Rijeðka luka ima mnoge prednosti kao
nje prometa putem novog naðina prijevo- ðto su poloZaj i dubina mora na terrninali-
za (intermodalni pristup) te minimiziranje ma, ali za zadovoljenje potencijalne potra-
utjecaja na okolið. Lnje nuùni su adekvatni kapaciteti. Stoga
I Ministarstvo pomorstva, prometa i in- óe PCS ICT rjeðenje u rijeðkoj luci omogu-
frastrukture je prepoznalo vaZnost i pred- óiti optimizaciju poslovnih procesa, pravo-
nosti digitalizacije te povezanosti sudio- dobnu i pouzdanu razmjenu podataka, kao
nika: olak5avanje po- i pojednostavljene i ubrzane poslovne pro-
slovanja, smanjenje cese medu svim sudionicima.
administrativnih po- Tranzicija hrvatskih luka u pametne lu-
greðaka i prepreka. ke svakako je moguóa. Trenutno je u tijeku
Ciljevi u Luci Ploðe prvi korak k tranziciji: razvoj sustava luð-
su: integracija PCS-a ke zajednice i jedinstvenog nacionalnog
s drugim sustavima suðelja s ciljem pojednostavlj enja razmje-
(TOS, CIMIS i dr.); ne informacija medu sudionicima. Svaka
razvoj logistiðkog luka se suoðava s vlastitim problemima i
centra i omoguóava- moguónostima, atranzicija moZe biti dug i
nje automatske rcz- zahtjevan proces. Stoga bi u hrvatskim lu-
mjene podataka na kama trebalo teZiti uvodenju 5to viðe pa-
temelju koncepta Sin- metnih tehnologija koje óe stvoriti brojne
gle Window. Dobro koristi, a primarno ubrzanu manipulaciju
digitalizirana luka tereta. f
omoguóuje pristup zajedniðkom sustavu
luðke zajednice namij enj enom upravljanju Pitajte autore:
lukama. Rijeð je o strateSkom potezu koje- jovic@pf ri.hr, natalija.kavran @lpz.hr,
mu je u prvom planu uðinkovitost poslo- axy@vip.hr, etijan@pfri.hr
vanja. Saznajte viðe na 82. stranici
Upoznaite autore
Marija Jovió, mag. ing. diplomirala na smjeru Logistika i menadiment l\5-
u pomorstvu i prometu na Pomorskom fakultetu Sveuciliðta u Rijeci
2016. godine. Trenutno je na drugoj godini poslijediplomskog studija
Pomorstvo te je od sijeðnja 2019. godine zaposlena kao istraZivacica
na INTERREG projektu DigLogs (D¡gital¡s¡ng Logistics processes\. 2
t î
Jedan od zadataka na tom projektu je analiza ùtjecaja najvainijih Ef , . ,,"i.i
sektorskih inovacija i prisutnog trenda procesa digitalizacije u programskom podrucju
(ltalija-H rvatska).
Flf dr. sc. Natalija Kavran, profesorica u trajnom zvanju, diplomirala je
na Pomorskom fakultetu Sveucilista u Rijeci te stekla zvanje diplomi-
#rlÉ
rani inZenjer pomorskog prometa. U Upisnik znanstvenika upisana je u
znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta. Sudjelovala je na
znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazouanja i sporta.
Bila ¡e voditelj medunarodnih projekata programa Phare 2006, South-
East Europe i lnterreg. lstra7ivac je na 19 razvojno-istraZivaökih/struðnih projekata iz
polja tehnologije prometa i transporta. Clanica je Matice Hrvatske, Znanstvenog Vijeóa
za pr0meta i Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti.
doc. dr. sc. SaSa Aksentijevió, univ. spec. oec., stalni je sudski vjeðtak
iz podrucja informatike i telekomunikacija, doktorirao je poslovnu
ekonomiju, ima preko 15 godina iskustva rada na pozicijama regio-
nalnog menadZera informatike, rukovoditelja informacijske sigurnosti,
rukovoditelja integralne sigurnosti te vise od 10 godina iskustva u
ffi,1
savjetovanju i na poslovima sudskog vjeStaka za informatiku i tele-
komunikacije. Vlasnik je i poduzeóa za vjestacenje i savjetovanje, tehnicki savjetnik
agencije HAMAG-BlCR0 te naslovni asistent na P0morskom fakultetu u Rijeci.
.I Edvard Tijan zaposlen je na Pomorskom fakultetu Sveuðilista u Rijeci
u zvanju izvanrednog profesora, na radnom mjestu predstojnika Zavoda
I
! za logistiku imenadZment u pomorstvu iprometu. Samostalno ili u
koautorstvu objavio tri urednicke knjige, dva poglavlja u knjizi, B0 znan-
stvenih radova u ðasopisima i na konferencijama te 20 strucnih radova
i izvjeSóa. Kao istraZivac sudjelovao na vise znanstvenih projekata,
dva europska INTERREG projekta te vise struönih studija i ekspertiza za gospodarske
subjekte. Trenutno vodi jedan INTERREG i jedan lRl infrastrukturni projekt te sudjeluje
u jednom ERASMUS+ projektu.
21 1 / 201 I / Q2 smartlnfoTrend 1 I