ORGANIZACIJA GRADILIŠTA

uređenje gradilišta i propisi

Predavanja: 3 Prof. Petar Adamović

1
Važeći ZAKON O GRADNJI navodi:

• građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop,

izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili
bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem,
samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao
građenjem

• složena građevina je sklop više međusobno

funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina
 Važeći ZAKON O GRADNJI navodi

gradilište je zemljište i/ili građevina, uključivo i

privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi
građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije
građenja i zaštitu

3
 Svako gradilište sačinjavaju od osnovna
dva dijela:

• “dinamični” (s vremenom promjenjivi)

dio gradilišta gdje se izvodi neposredno
građenje tj. građevinski radovi koji sačinjava
sama građevina ili sklop građevina

• “statični” (s vremenom uglavno

nepromjenjivi) dio gradilišta koji
sačinjavaju -
• privremene gradilišne prometnice
• privremena gradilišna infrastruktura i
objekti
• privremeni gradilišni uređaji i
postrojenja
• gradilišne (toranjske) dizalice u
smislu njezina položaja i kretanja po
gradilištu itd.
 Ključna obilježja građevina i pripadnih gradilišta :

• složenost (cjelovitost) građevine

• jednostavne cjelovite građevine
• raščlanjene (složene) cjelovite građevine
• sklopovi (“blokovi” ) povezanih građevina
• sustavi povezanih jednostavnih/raščlanjenih i/ili
povezanih sklopova građevina
• oblik građevine
• oblik gradilišta = oblik prostora same građevine ili sklopa
građevina kao neposrednog (g)radilišta + oblik prostora (terena)
potrebnog za građenje oko građevine ili skupa građevina
• veličina (površina) građevine
• veličina (površina) ukupnog gradilišta (uglavnom, u načelu)
je veća od veličine (površine) građevine ili sklopa građevina kao
neposrednog (g)radilišta
• konstrukcijska obilježja građevine
• vrsta konstrukcije (materijala) građevine – nasuta, betonska,
zidana, čelična, drvena, složena građevina
• način izvođenja konstrukcije građevine
• izvođenje konstrukcija “in situ”
• montažno građenje
• složeno građenje
• odnos građevine (konstrukcije građevine) kao
cjeline s okolišem
• prostorno ograničene (razmjerno nepristupačne) građevine
• prostor gradilišta nešto veći od građevine gradilišta)
• prostorno neograničene (manje ili više pristupačne)
građevine odnosno “slobodne” građevine.
 Podjela gradilišta u pogledu: prostorne
složenosti, oblika i veličine građevine

• prostorno cjelovita gradilišta

• jednostavna manja cjelovita gradilišta
• veća cjelovita gradilišta cjelovitih ili razmjerno
raščlanjenih (složenih) građevina (cjeloviti mostovi, kratki
tuneli, nasute brane itd.)
• veća cjelovita gradilišta sklopova građevina
• blokovi zgrada, cjeloviti hotelski kompleksi i sl.,
• složena gradilišta
• prostorno raščlanjeni sustavi složenih
gradilišta s više radilišta (na pr. derivacijske
hidroelektrane, prostorno raščlanjeni hotelsko-turistički ili
industrijski kompleksi, .....
• linijska gradilišta (← linijske građevine)
• dugačke prometnice, vijadukti i tuneli
• dugačke hidrotehničke građevine (kanali)
• dugački infrastrukturni zahvati (vodovodi, plinovodi,
naftovodi, cjevovodi dugačke odvodnje i sl.,)
primjeri malih “cjelovitih”
gradilišta u zgradarstvu
primjer veće
“cjelovite” građevine i
gradilišta u zgradarstvu
primjer većeg složenog
“cjelovitog” gradilišta -
sportska dvorana Arena
primjer velikog
složenog ali
“cjelovitog”
gradilišta -
stadion
primjer raščlanjenog složenog gradilišta – West
gate (trgovački “centar”)
Hidro-energetski sustav jedne hidroelektrane kao
primjer sustava povezanih građevina
• Linijske građevine i gradilišta

• Niskogradnja obuhvaća između ostalog

- ceste, željezničke pruge, aerodromi
- dugački tuneli i viadukti,
- kanali, akvadukti, pristaništa,
- rovovi s vodovima,
- itd.

građevina kojima je transport općenito osnovna

namjena. Takve građevine omogućavaju:

• protok, prolaz ili sl. neke materije (raznih energenata),

• smještaj, provođenje ili sl. raznih sredstava veze.

• Zbog određenih prvenstveno oblikovnih obilježja navedene

građevine mogu se uvjetno nazvati linijske građevine
(linijski objekti, dugačke građevine, razvučene građevine, .....)
 • Kod linijskih građevina se na određenoj većoj duljini
uglavnom

• ne mijenja osnovni oblik njihovog poprečnog

presjeka ili oblik nosivog i namjenskog dijela
njihove konstrukcije
• teren na kojem je smještena linijska građevine je
najčešće promjenjiv po obliku -
- zemljani radovi čine neku linijsu građevinou promijenjivog
oblika
- izuzeti tunele, rovove i kanale , kod kojih je iskop uglavnom
stalan po obliku i veličini (uz neka odstupanja ovisno o vrsti
obloge tunela ili kanala)
• nakon izvedbe po duljini promjenljivih zemljanih
radova neki općenita građevina može se sagledavati
kao linijska građevina
• primjerice izvedba donjeg i gornjeg stroja prometnica
nakon završetka iskopa i nasipa, te ostalih objekata u
nekom brdovitom terenu
primjer izvedbe promjenjivih zemljanih radova na
linijskoj građevini
- ujedno primjer “dinamičnost” i promjenljivostim
stanja (“mijene) “linijskog” gradilišta tijekom
građenja
Za linijske građevine značajni su : posebice radi
planiranja njihova građenja

• oblik poprečnog presjeka linijske građevine -

• stalni poprečni presjek
• promijenjivi poprečni presjek (oblik poprečnog presjeka
mijenja se jednolično ili po nekom pravilu)

• tlocrtno pružanje linijske građevine, tlocrtni

položaj i oblik

• pružanje linijske građevine u uspravnom odnosno

vodoravnom smislu., uzdužni položaj i oblik.
• Poprečni presjeci linijskih građevina imaju uglavnom uvijek
najmanje jednu os simetrije, pri čemu ista može biti

• stalno uspravna,
• nagnuta os sa stalnim ili promjenjivim
• kutom nagiba u odnosu na zamišljenu
• uspravnu os u nultoj točki poprečnog
• presjeka (vitoperenje osi).

• Obzirom na položaj spram terena pružanja linijske

građevine mogu biti u svojoj ukupnoj duljini
• podzemne,
• nadzemne (površinski) ili
• djelomično podzemne, djelomično nadzemne.

• Ovisno o tome da li je linijski objekt

• podzemni ili nadzemni, te kakva je
• njegova namjena oblik poprečnog
• presjeka osnovne konstrukcije može
• biti zatvoren i otvoren.
 • Nadzemni linijski građevine mogu -

• pravilno slijediti teren bilo da su

• ukopani ili da su na nasipu ili
• na nekoj konstrukciji koja drži namjenski dio linijske
građevine iznad terena na određenoj visini,
• imati položaj pružanja neovisan od pružanja terena što se
postiže
• ili većim ukopavanjem ili većim nasipavanjem
• ili izvedbom takvih konstrukcija koje drže namjenski
dio linijske građevine iznad terena na određenoj visini.
Tlocrt linijske građevine između uvjetno
početne i uvjetno završne točke može biti:

• pravocrtni (ravni)
• izlomljeni s pravocrtnim (ravnim)
dijelovima gdje je prijelaz između
ravnih dijelova pravilno zakrivljen u
određenoj duljini ovisno o vrsti
(namjeni) linijske građevine
• krivolinijski, gdje je prijelaz iz
jednog dijela u drugi dio pravilan i
gdje su pojedini dijelovi pravilno
zakrivljeni
• složeni od gore navedenih.
• Pružanje linijskih građevina u uspravnom smislu
odnosno u smislu “vodoravnosti” između uvjetno početne i
uvjetno završne točke može biti:

• vodoravno
• nagnuto pravocrtno u punoj dužini pod određenim
kutom, obzirom na pretpostavljenu vodoravnu liniju (kut
nagiba ovisi prvenstveno o namjeni linijske građevine, a u
ovisnosti o terenu na kojem se nalazi)
• dvostrešno pravocrtno nagnuto, gdje je prijelaz između
pravocrtnih dijelova kratak i manje ili više pravilan
• manje ili više razlomljene (uspravne) nivelete, gdje su
pojedini dijelovi ili vodoravni ili pravocrtno nagnuti, ili manje-
više pravilno zakrivljeni i gdje je prijelaz između pojedinih
dijelova manje-više pravilan.
hidrotehnički kanal kao tipična linijska
građevina
 • Podjela gradilišta po veličini

• mala gradilišta
• srednja gradilišta
• srednje velika gradilišta
• velika gradilišta
• vrlo velika gradilišta

• podjele po veličini razmjerno je

neodređena jer može biti obzirom na -
• površinu (prostor) koju zauzimaju
(prostranost, prostiranje gradilišta
• cjelovita (zbita, “koncentrična”)
• izdužena
• raščlanjena
• raspršena radilišta
• vrstu i količinu radova
• vrijednost radova
• broj radnika itd.
 • Podjela (obilježja)
gradilišta

• u pogledu
pristupačnosti
gradilištu:
• ne pristupačna
gradilišta
(uglavnom gradilišta
izvan urbanih područja)
visokih mostova i sl. ...

• pristupačna
gradilišta
• uglavnom gradilišta
unutar urbanih
područja
• gradilišta razmjerno
primjer razmjerno pristupačnog “radilišta “
manje građevine (prijelaz za životinje) na
velikom gradilištu autoceste kod Splita kao
vrste dugačke i složene lilnijske građevine
primjer manjeg skučenog radilišta viskogradnje –
zgradarstva
primjer većeg “slobodnog” / pristupačnog
radilišta viskogradnje – zgradarstva
primjer velikog i
raščlanjenog ali
skučenog
(“zatvorenog”)
cjelovitog gradilišta
 primjer velikog i
raščlanjenog ali
skučenog
(“zatvorenog”)
cjelovitog gradilišta

ujedno primjer
složenih
getehničkih
radova
izvedbe
građevinske
jame unutar
postojećeg
sklopa starih
zgrada
primjer velikog raščlanjenog skučenog
prometno “zatvorenog” gradilišta – pristup
gradilištu samo s jedne strane
primjer vrlo
skučenog radilišta
niskogradnje -
tunelogradnje
 • Podjela (obilježja) gradilišta
• u pogledu opasnosti pri građenju

• uobičajeno “neopasna” gradilišta i

radilišta s uobičajenim “gradilišnim
opasnostima”
• gradilišta gdje se odvijaju svi
građevinski radovi na uobičajeni način ....
• gradilišta gdje se pri građenju ne koriste
opasna sredstva (eksplozivi, zapaljive
tvari, tvari pod visokim pritiskom itd.) .....

• manje ili više “opasna” gradilišta

• radovi na visinama i sl.
• korištenje opasnih tvari u svrhu građenja
(eksplozivi -miniranje stijene, .......)
primjer manjeg
djelomice opasnog
(g)radilišta u pogledu
razmjerno otežanih
uvjeta odvijanja
određenih radova –
betoniranje kosog
krovišta
primjer manjeg djelomice opasnog i vrlo skočenog
(g)radilišta u pogledu razmjerno otežanih uvjeta
odvijanja određenih radova temeljenja zgrade u
okviru zaštićene povjesne jezgre ostalih zgrada
primjer opasnog gradilišta u
pogledu vrlo otežanih uvjeta
odvijanja svih radova u
području mostogradnje – slika 1
primjer vrlo opasnog gradilišta u pogledu vrlo
otežanih uvjeta odvijanja svih radova u području
mostogradnje – obilaznica Rijeke
primjer vrlo opasnih gradilišta u
pogledu vrlo otežanih uvjeta
odvijanja radova – povijesno vrlo
“teška” građenja
Organizacija, organizator (općenito)
Organizacija, općenito označuje svjesno udruživanje ljudi kojima je
cilj da odgovarajućim sredstvima ispune određene zadatke s
najmanjim mogućim naporom na bilo kojem području rada i života.

Potrebno je razlikovati organizaciju kao aktivnost od organizacije kao

institucije. Organizacija kao aktivnost je svjesna ljudska djelatnost
u smislu organiziranja, ali i rezultat procesa organiziranja.

Organizacija rada, svjesna djelatnost čovjeka kojom se usklađuju svi

proizvodni činitelji (materijalni i ljudski): predmeti rada, sredstva za
rad i ljudski rad, radi postizanja optimalnih rezultata rada ili
poslovanja.

Organizacija rada stara je koliko i ljudski rad (gradnja piramida).

38
Organizacija kao proces i rezultat tog procesa
jest uvijek neki red.

Organizacija je sinonim za stabilnost i red u

sustavu.

primjeri manje ili više razmjernog nereda na

gradilištu (primjeri neurednih gradilišta)
Organizator

Organizator svaka osoba koja organizira rad drugih;

osoba koja se profesionalno bavi organizacijom kao
svojom strukom, organizacijski stručnjak.

Organizator mora biti svestrana ličnost, a uloge su mu

od stručnjaka, analitičara, savjetnika, pomoćnika
rukovoditelja, koordinatora do katalizatora, moderatora i
realizatora.

Organizator mora biti osoba općeg i širokog znanja,

stoga se neprestano školuje. Mora biti fleksibilan u
ponašanju, sposoban za uspješnu suradnju s drugima te
sposoban realizirati zamišljeni koncept.
Organizacije građenja – Organizacija gradilišta

Organizacija građenja: prostorni i vremenski uređeni raspored

resursa (materijala, strojeva, radne snage i financijskih sredstava),
pripremnih i prethodnih radova neophodnih za izvođenje građevine,
dobiven na temelju razmatranja i rješavanje tehničkih, tehnoloških,
logističkih, organizacijskih, ekonomskih i društvenih problema u
prirodnim, prostornim i društveno-političkim uvjetima u kojima će se
građevina izvoditi.
U početku je OG bila orijentirana samo na organizaciju gradilišta, a
ubrzo se u svrhu što boljeg i uspješnijeg građenja važnost pridaje
PRIPREMI GRAĐENJA i svim planerskim poslovima vezanim uz to.
(povezivanje pripreme s operativnom izvedbom)
Organizacija gradilišta – uređenje gradilišta pogon za
izgradnju građevine. OG obuhvaća sve komponente koje utječu na
izgradnju konkretne građevine kao što su : tehnološki procesi,
potrebna radna snaga, gradiva, strojevi energetske potrebe, vanjski i
unutarnju transporti ……
Pod rješavanjem organizacije građenja na gradilištu
podrazumijeva se -
• rješavanje vanjskog i unutarnjeg transporta
• potreba i korištenje resursa po vremenu i dijelovima
objekta (radna snaga, materijal, mehanizacija)
• izbor optimalne metode građenja
• izbor optimalne tehnike i tehnologije
• mehanizacija tehnoloških procesa
• vremensko planiranje građenja
• rješavanje pripremnih i prethodnih radova
• organizacija rukovođenja građenjem objekta.
 • Organizacija građenja obuhvaća dva osnovna oblika svoje
pojavnosti :

• organizacijsku strukturu pri građenju: upravljački dio

sustava ili dio tzv. "project management-a” koji organizira
(upravlja, regulira, vodi) tehnološke tokove u građenju

• organizaciju tokova (i procesa) građenja

(organizaciju tehnoloških procesa građenja
organizaciju građenja i gradilišta općenito) koje
tokove (u tehničkom, tehnološkom, logističkom, prostornom i
vremenskom smislu) organizira organizacijska struktura.

• Kako su tehnološki procesi građenja povezani s ostalim

poslovnim procesima a koje u izvršenju omogućava
nadograđena organizacijska struktura neprijeporna je
međusobna povezanost, uvjetovanost te nedjeljivost
organizacije i tehnologije građenja odnosno organizacije
procesa građenja posebice tehnoloških procesa građenja.
48
Organizacijska struktura pri građenju

Organizacijska struktura, najvažniji dio svake organizacije, svakog

poduzeća; sustav odnosa među ljudima radi izvršavanja
određenih zadataka. Svaka organizacija i poduzeće imaju svoju
strukturu, svoj sustav unutarnjih veza i odnosa.

Organizacijska struktura je ukupnost veza i odnosa između svih

činitelja proizvodnje i poslovanja te ukupnost veza i odnosa
unutar svakog činitelja posebno. Izbor organizacijske strukture
poduzeća ne može biti slučajan, on je uvjetovan činiteljima
organizacije.
Rukovođenje

To je funkcija koja proizlazi iz položaja u procesu rada, uvjetovana

tehničkom podjelom rada. Čim se rad dijeli, nužna je i funkcija
nadzora, kontrole i upravljanja.

S rastom i razvojem poduzeća, poslovi rukovođenja postaju

složeniji i teži te zahtijevaju profesionalne rukovoditelje. Dolazi do
razdvajanja rukovođenja od upravljanja, tj. vlasnici više nisu nužno i
rukovoditelji poduzeća.

Razvitkom podjele rada, osobito produbljivanjem tehničke podjele

rada, rukovođenje postaje aktivnost posebne kategorije ljudi
(rukovoditelja, menadžera).

Osnovne funkcije rukovođenja su: planiranje, organiziranje,

postavljanje osoblja, vođenje i kontrola, pa rukovođenje može biti
drugi naziv za menadžment.
Rukovođenje na gradilištu:
Važeći ZAKON O GRADNJI navodi:

(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja

radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje,
odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj
radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor
ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je
odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje
glavnog inženjera gradilišta.
(3) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu
usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza
Zakona.
(4) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta
jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu
radova.

51
Čl.

(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom,

Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima
struke i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama
koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova,
odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu,
zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i
uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s
Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u
odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o kvalitete (rezultati
ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i
dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i
drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji
su u tijeku određena Zakonom, posebnim propisom

52
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na
gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na
gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima
održavanja građevine.
(2) Građevine za koje se ne izdaje građevinska dozvola izvođač je
dužan graditi u skladu s glavnim projektom, Zakonom, tehničkim
propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije
drukčije propisano.

53
Rukovođenje na gradilištu:
Važeći ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM
POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI navodi:

2.ODGOVORNA OSOBA KOJA VODI GRAĐENJE

Kao odgovornu osobu koja vodi građenje, odnosno izvođenje

pojedinih radova izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta,
inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.
Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili
voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke
imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske,
strojarske ili elektrotehničke struke koja je položila
stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i koja
ispunjava druge uvjete propisane Zakonom.
............

54
Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta za
građevinu iz skupine C, D, E, F i G može se imenovati i osoba
koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je:
– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv
stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski
naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer,
odgovarajuće struke,

Za voditelja pojedinih radova iz skupine H može se imenovati

osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja
je:
–– uspješno završila studij kojim se stječe stručni naziv
stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski
naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer,
odgovarajuće struke,

55
skupine građevina za koje se imenuje osoba koja uspješno
završila studij kojim se stječe stručni naziv stručni
prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv
sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer

– skupina C – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od

7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika,
– skupinu D – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od
6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika,
–skupinu E – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od
5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika,
–skupinu F – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od
3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika,
–skupinu G – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od
1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika,

- skupinu H – pojedini radovi, uključujući i radove uklanjanja

građevina
Baustellenmanagement
Upravljanje

Usmjeravanje poslovnog djelovanja i razvoja donošenjem i

provođenjem odluka.

Timovi upravljača (poduzetnika, menadžera) vode poslovanje velikih

razmjera pomoću strategijskog upravljanja sa ciljem razvoja
poduzeća.

Strategijsko upravljanje uvažava razvojne trendove i usmjerava se

na fundamentalne probleme djelovanja poduzeća. Stalno
poboljšavanje raspoloživog znanja (know-how) postaje uvjet
uspješnog upravljanja, održanja i razvoja.
Rukovođenje na gradilištu:

Važeći ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM

POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI navodi:

OBAVLJANJE DJELATNOSTI UPRAVLJANJA PROJEKTO GRADNJE

Obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje obuhvaća

sljedeće poslove:
– financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem,
građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina,
– financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s
gradnjom te praćenje provođenja tog plana,

59
– odabir projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača,
ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju
poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju
poslova s tim osobama,
– povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog
inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba
koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu
zaštite prava i interesa investitora,
– pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata
potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te
projekta uklanjanja građevine,
– pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova
potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata
prostornog uređenja, građenje, uporabu i/ili uklanjanje građevina i
pribavljanje tih akata,
– pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova
potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je
investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine.

60
Voditelj projekta

Voditelj projekta može biti fizička osoba koja ima najmanje 10 godina radnog
iskustva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe
akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila
odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla
najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan
posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja
ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima.

Voditelj projekta ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima ako

ima:
– međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti za upravljanje projektima ili
– obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili
strojarstva s obrazovnim programom koji uključuje najmanje 30 ECTS
bodova iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje.

Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i

obrazovne programe iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar
pravilnikom.
 Uređenje gradilišta

- Gradilište mora biti uređeno i u skladu s Zakonom

- Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te
odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije,
zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i
okoliša.
- Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s propisima.

- Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere:

zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i

zdravlja ljudi

62
- Privremene građevine izgrađene u okviru
pripremnih radova, oprema gradilišta,
neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i
sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljište na
području gradilišta i na prilazu gradilišta u
uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.

- Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti

prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na
gradilište.
- Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima
(željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji
se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim
prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

63
- Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno
sadrži ime, odnosno tvrtku investitora,
projektanta, izvođača i osobe koja provodi
stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine
koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo
građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj, datum izdavanja i
pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole,
datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se
radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini
upisanoj u Registar kulturnih dobara RH.
- U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere
radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i
drugih stvari.

64
Pobliži sadržaj i izgled
ploče kojom se označava
gradilište propisuje
ministar pravilnikom.
OBVEZE POSLODAVCA U PROVOĐENJU ZAŠTITE
NA RADU (6. sem poseban kolegij)

1. Organiziranje i provedba zaštite na radu

2. Odgovornost za štetu na radu i u vezi s radom
3. Osposobljavanje za rad na siguran način
4. Obavješćivanje i savjetovanje
5. Poslovi s posebnim uvjetima rada
6. Posebno osjetljive skupine radnika
7. Sredstva rada, osobna zaštitna oprema i
mjesta rada
8. Tehnologija rada i radni postupci
9. Radni okoliš
10. Stres na radu ili u vezi s radom
11. Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute
12. Pružanje prve pomoći
………itd………. 66
 Osnovna pravila zaštite na radu

(1) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora

udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zaštitu od mehaničkih opasnosti
2) zaštitu od udara električne struje
3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije
4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti
građevine
5) osiguranje potrebne radne površine i radnog
prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz
i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje čistoće
8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti
zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
67
 Osnovna pravila zaštite na radu

9) osiguranje propisane rasvjete

10) zaštitu od buke i vibracija
11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih
utjecaja
12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških
štetnih djelovanja
13) zaštitu od prekomjernih napora
14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog
zračenja
15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu
higijenu.
(2) Osnovna pravila zaštite na radu imaju
prednost u primjeni u odnosu na posebna
pravila zaštite na radu.
68
 Organiziranje i provedba zaštite na radu
Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem
zaštite na radu

Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i

povjeravanju poslova radniku obvezan voditi
računa o sposobnostima radnika koje mogu
utjecati na zaštitu na radu.
Troškove provođenja zaštite na radu snosi
poslodavac, odnosno njezino provođenje ne
smije teretiti radnika.

69
 Pružanje prve pomoći
Obveze poslodavca u vezi s pružanjem prve pomoći

Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje

istodobno radi dva do 20 radnika, najmanje
jedan radnik, te još po jedan do svakih sljedećih
50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje
prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na
radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je
određen za pružanje prve pomoći.
Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za
pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti
dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog
korištenja.

70
 Koordinator zaštite na radu

Investitor, vlasnik građevine, … mora imenovati

jednog ili više koordinatora zaštite na radu
tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada
radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva
ili više izvođača.
• Koordinator I, za zaštitu na radu u fazi izrade
projekta – je svaka fizička ili pravna osoba
zadužena od investitora za obavljanje poslova
utvrđenih Pravilnikom

• Koordinator II za zaštitu na radu u fazi izvođenja

– je svaka fizička ili pravna osoba zadužena od
investitora za obavljanje poslova utvrđenih
Pravilnikom
71
 DUŽNOSTI KOORDINATORA U FAZI IZRADE PROJEKTA

Koordinator I

Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade

projekta – koordinator I – dužan je:
1. koordinirati primjenu načela zaštite na radu iz članka 9. ovoga
Pravilnika;
2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova u
skladu s Dodatkom V. Pravilnika, uzimajući pri tome u
obzir pravila primjenjiva za dotično gradilište te
vodeći računa o svim aktivnostima koje se
obavljaju na gradilištu.

72
 Koordinator II

Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja

radova – koordinator II – dužan je:
1. Koordinirati primjenu načela zaštite na radu:
– kod donošenja odluka o tehničkim i/ili
organizacijskim mjerama tijekom planiranja
pojedinih faza rada;
– kod određivanja rokova, koji su potrebni za
sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se
izvode istovremeno ili u slijedu.

73
 2. Plan izvođenja radova

Investitor je dužan prije uspostave gradilišta

osigurati izradu plana izvođenja radova.
Plan izvođenja radova potrebno je izraditi u
skladu Dodatku V. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati
na sigurnost i zdravlje radnika mora biti
unesena u plan izvođenja radova.
Plan izvođenje radova je sastavni dio projektne
dokumentacije određene posebnim propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju
duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan
izvođenja radova i odrediti rok dovršetka
radova.
 SADRŽAJ PLANA IZVOĐENJA RADOVA

Plan izvođenja radova mora sadržavati:

1. Opis i shemu (nacrt) izvođenja radova, u skladu sa zahtjevima iz
Dodatka IV ovoga Pravilnika (koji određuje konkretan način
ispunjavanja zahtjeva), a naročito o:
– podacima (podzemni i nadzemni katastar, situacije, nacrti) o
postojećim instalacijama i uređajima te utjecajima okoliša
gradilišta na sigurnost i zdravlje radnika, s naglaskom na
učinkovito prozračivanje gradilišta i prijašnje korištenje terena ili
objekata radi zaostalih opasnih tvari ili predmeta odnosno
materijala i podacima o poduzimanju potrebnih mjera za zaštitu
na radu;
– određivanju granica gradilišta prema okolini (vidno označavanje
ili ograđivanje gradilišta);

75
– određivanju i održavanju radnih prostorija, garderoba, sanitarnih
čvorova i smještajnih objekata na gradilištu;
– određivanju prometnih komunikacija, evakuacijskih putova i
nužnih izlaza s uputama za održavanje;
– utvrđivanju mjesta, prostora i načina razmještaja i skladištenja
materijala koji se ugrađuje;
– određivanju mjesta i prostora za smještaj i čuvanje opasnog,
zapaljivog i eksplozivnog materijala;
– načinu prijevoza, prijenosa, utovara, istovara i odlaganja raznih
vrsta materijala i teških voluminoznih predmeta;
– načinu označavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta i
ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone);
– načinu rada u neposrednoj blizini ili na mjestima gdje se
pojavljuju po zdravlje štetni plinovi, prašine, pare odnosno gdje
može doći do požara, eksplozije ili mogu nastati druge opasnosti;

76
– načinu uređenja (izvor, mjesta priključka), odabiru i razvodu
energetskih vodova i električnih instalacija snage (za pogon
strojeva i uređaja) i rasvjete do pojedinih trošila, vrste
primijenjene zaštite od električnog udara i upute za održavanje i
korištenje istih;
– određivanju vrste i broja strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima s predviđenim mjerama zaštite u odnosu na njihov
smještaj i korištenje;
– načinu zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu;
– načinu zaštite radnika pri iskopu zemlje, a posebice za rovove,
kanale, šahtove, jame i slično;
– načinu zaštite radnika pri rušenju, odnosno rastavljanju objekata
ili nekog njegovoga dijela;
– određivanju vrste i načina izvođenja – postavljanja skela (projekti
s nacrtima i statičkim proračunima);
– određivanju vrste i načina izvođenja – postavljanja skela (projekti
s nacrtima i statičkim proračunima); 77
– mjerama zaštite od požara te opremi, uređajima i sredstvima za
zaštitu od požara na gradilištu;
– načinu organiziranju pružanja prve pomoći na gradilištu;
– načinu osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na
gradilište i sa gradilišta, ako je to potrebno.
2. Popis opasnih tvari
3. Popis posebno opasnih poslova
4. Određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za
život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih
zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme
5. Postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u
neposrednoj blizini gradilišta, također s mogućnošću hitnog
isključenja komunalnih vodova u slučaju nužde
6. Postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada ili faze radova koje
se obavljaju istovremeno ili u slijedu jedna

78
iza druge pri čemu je potrebno definirati:
– tehničke odnosno organizacijske mjere koje je potrebno
poduzeti prije početka radova u skladu s načelima zaštite na radu
iz članka 13. ovoga Pravilnika;
– minimalno vrijeme koje je potrebno kako bi se radovi mogli
obaviti na siguran način;
– minimalni broj radnika koji u toj fazi moraju sudjelovati;
– potrebna sredstva rada kao i način provjere njihove ispravnosti
prije početka izvođenja faze radova.
7. Postupak usklađivanja izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
8. Vremenski plan radova – kojim se određuje
redoslijed/istovremenost i rokovi za izvršenje
9. Način organiziranja suradnje i uzajamno izvješćivanja svih
izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, koji će zajedno
ili jedan za drugim (u slijedu) raditi na
79
istom gradilištu o tijeku, s ciljem sprečavanja ozljeda na radu i
zaštite zdravlje radnika
10. Način organiziranja da na gradilište imaju pristup samo osobe
koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na
gradilište
11. Zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu
12. Obveza izvođača o međusobnom izvješćivanju o tijeku
pojedinačnih faza rada
13. Pravila ponašanja na gradilištu
14. Popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja
gradilišta i izvođenja zajedničkih mjera za provedbu zaštite na
radu na radilištu
15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zaštite na radu, koje se
moraju čuvati stalno na gradilištu
16. Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova i
pečat.
80
ZAKON O ... GOSPODARENJU OTPADOM utvrđuje
mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog
djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na
način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili
proizvodnji te uređuje gospodarenje otpadom
bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko
zdravlje i okoliš, -----
----- uz ostalo se navodi
Otpad se mora oporabiti. Oporaba otpada provodi
se u skladu s načelima i načinima
gospodarenja otpadom.
Zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš. ....
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti
mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi
se omogućilo gospodarenje tim otpadom.
81
prema ZAKONU -

Posebne kategorije otpada: biootpad , otpadni

tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne
gume, otpadna ulja, otpadne baterije i
akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži
azbest, medicinski otpad, otpadni električni i
elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi,
morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,......
Građevni otpad je otpad nastao prilikom
gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i
održavanja postojećih građevina, te otpad
nastao od iskopanog materijala, koji se ne može
bez prethodne oporabe koristiti za građenje
građevine zbog kojeg građenja je nastao.
82
prema ZAKONU :
Građevni otpad

- Osoba koja odlaže građevni otpad dužna je

plaćati naknadu za odlaganje građevnog
otpada.
- Naknada za odlaganje građevnog otpada
uplaćuje se u korist Fonda radi sufinanciranja
izgradnje reciklažnih dvorišta za građevni otpad
i troškova sustava gospodarenja građevnim
otpadom koji sadrži azbest.

Građevni proizvod nastao materijalnom oporabom

građevnog otpada može se ponovo uporabiti u
građevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima
propisanim posebnim propisom. 83
Primjeri razmjerno uređenih (sređenih, urednih)
manjih i većih radilišta odnosno gradilišta