SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA, RAČUNARSTVA

I ELEKTROTEHNIKE

Kolegij: Praksa
REMONT NOSEĆEG (AKSIJALNOG) LEŽAJA AGREGATA br. 1
SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................... 1

2. POGON HE MOSTAR .......................................................................................................... 2

2.1. Opći opis .............................................................................................................................. 2

2.2. Tehnički podaci ................................................................................................................... 3

2.3. Upravljanje .......................................................................................................................... 4

3. LEŽAJ .................................................................................................................................... 5

3.1. Opći opis ležaja ................................................................................................................... 5

3.2. Klizni ležajevi ...................................................................................................................... 6

3.2.1. Princip rada i podmazivanje kliznih ležajeva ................................................................... 6

3.2.2. Materijal za klizne ležajeve .............................................................................................. 7

4. NOSEĆI LEŽAJ NA AGREGATU HE MOSTAR ............................................................... 9

4.1. Opći opis nosećeg ležaja Ag. br. 1 ...................................................................................... 9

4.2. Remont nosećeg ležaja kao dio remonta agregata ............................................................. 16

5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 23
1. UVOD

Praksa je održana u Javnom Poduzeću „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ u

organizacijskoj jedinici: Proizvodnja električne energije, Hidroelektrane Sliva Neretva na
Pogonu HE Mostar.
U okviru dva (2) mjeseca praksa je obavljena uz stručnu pomoć mentora Dražana Golemca,
mag.ing.stroj., rukovoditelja pogona mr.sc. Bože Krstanovića, dipl.ing.stroj. i voditelja
strojarskog odjela Dražena Barbarića dipl.ing.stroj.

Cilj prakse: Stjecanje znanja ponašanja unutar pogona, pravilno rukovođenje opremom,
održavanje pogona za nesmetanu proizvodnju električne energije. Poseban naglasak stavljen
je na pripremu i provođenje remonta agregata br. 1, naročito na fazu remonta nosećeg
(kliznog) ležaja.
Kapitalni remont agregata br. 1 iznimno je zahtjevan posao. Vremenski traje minimalno pola
godine, od pripreme natječajne procedure do ponovnog puštanja agregata u rad. S ekonomske
strane, to je jako skup proces. S tehničke strane također iznimno zahtjevan posao, gdje se od
osoblja koji pristupaju remontu traži teoretsko poznavanje materije, te iskustvo i preciznost u
samom procesu. Remont agregata na HE Mostaru zahtijeva vanjske izvoditelje,
specijalizirane za ovu vrstu radova.

Dalje u ovom radu biti će pobliže opisana elektrana Mostar sa svojim osnovnim tehničkim
podacima, teorijsko poznavanje općenito o kliznim ležajevima i noseći ležaj koji je instaliran
na agregatima HE Mostar, te sami proces remonta navedenog ležaja.

1
2. POGON HE MOSTAR

2.1. Opći opis

Hidroelektrana Mostar sastavnica je poduzeća Elektroprivreda „Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna“ d.d. Mostar. Smješten je 6 km uzvodno od grada Mostara i prvi put je pušten je u rad
1987. godine. Tijekom Domovinskog rata doživjela je znatna oštećena i devastaciju. Godine
1996. nastupila je obnova, te je 17. studenog 1997. god ponovno puštena u rad.

HE Mostar je posljednja stepenica projekta srednja Neretva i ujedno najnizvodnije postrojenje

u nizu hidroelektrana na Neretvi. Objekt je pribransko postrojenje s betonskom
gravitacijskom branom koje formira akumulaciju ukupne zapremine 10,9 milijuna m3.
Akumulaciju je moguće isprazniti u roku od cca. 2h, što dovodi do zaključka da je HE Mostar
protočna elektrana. Brana je kombiniranog tipa sa četiri konstruktivne i funkcionalne cjeline:

 Desni krilni betonski dio brane;

 Blok sa evakuacijskim organima;
 Centralni blok sa strojarnicom;
 Lijevi krilni nasuti dio brane;

Slika 2.1. Hidroelektrana Mostar

2
2.2. Tehnički podaci

Tablica 2.1. Osnovni podaci HE Mostar

Osnovni podaci
Broj agregata 3 kom
Instalirana snaga 72 MW
Instalirani protok 360 m3/s
Tehnički minimum 12 MW
Srednja godišnja proizvodnja 310 GWh

Tablica 2.2. Energetski podaci HE Mostar

Energetski podaci
Površina akumulacije 190 ha
Ukupna zapremina akumulacije 10 900 000 m3
Korisna zapremina akumulacije 6 400 000 m3
Energetska vrijednost akumulacije 400 MWh
Max. kota akumulacije 78 m.n.m.
Min. kota akumulacije 72 m.n.m.
Ekstremno min. kota akumulacije 70 m.n.m.
Max. Pad 24,00 m
Normalni pad 21,50 m
Min. Pad 15,00 m
Ekstremno min. Pad 13,00 m
Biološki minimum 50 m3/s
Energija od 1 m3 vode 0,05 kWh
Količina vode za proizvodnju 1 kWh 20 m3

Tablica 2.3. Instalirana turbina na HE Mostar

Turbina
Tip turbine Kaplan – TK 5-4,00 –
„Litostroj“
Broj turbina 3 kom
Nominalna snaga 23,60 MW
Maksimalna snaga 25,85 MW
Minimalna snaga 12,00 MW
Instalirani protok 120 m3/s
Min. protok 50 m3/s
Nominalni broj okretaja 150 o/min
Broj okretaja kod pobjega 405 o/min
Smjer vrtnje desni

3
Stupanj korisnosti 93,5 %
Promjer radnog kola 4 m
Turbinski regulator – tip NOELL 2 000 – S4
„Siemens

Tablica 2.4. Evakuacijski organi na HE Mostar uslijed velikih voda

Evakuacijski organi
Evakuacija velikih voda vrši se putem tri preljevna polja i
temeljnog ispusta. Preljevi su izvedeni sa segmentnim
zatvaračima, a srednje preljevno polje ima ugrađenu
regulacijsku klapnu.
Max. otvorenost zatvarača 12,13 m
Ukupni protok kroz preljeve 3 070 m3/s
Protok pri otvorenosti zatvarača od 1 m ≈ 100 m3/s
Temeljni ispust se sastoji iz tablastog zatvarača na ulazu,
tunela dužine 35 m, promjer Ø 3,50 m i regulacijskog
zatvarača na izlazu.
Max. protok kroz temeljni ispust 182 m3/s

2.3. Upravljanje

Agregatima pogona hidroelektrane Mostar, moguće je upravljati lokalno – ručno i

lokalno - automatski sa ormara upravljanja, te daljinski iz centralne komande pomoću
računala, odakle se ima kompletan nadzor nad radom postrojenja i cjelokupne opreme u
elektrani.
Iz Centra upravljanja proizvodnjom (CUP) u Mostaru, moguće je vršiti regulaciju snage u
elektrani. Pored toga, sve manipulacije agregatima, dalekovodima i segmentnim zatvaračima
preljeva, vrše se po nalozima ili uputama CUP-a Mostar.
Na HE Mostaru 0 – 24 h nalazi se smjensko osoblje, elektrotehničar – vođa smjene i strojarski
tehničar.

4
3. LEŽAJ

3.1. Opći opis ležaja

Ležajevi su elementi strojeva koji služe za vođenje pokretnih strojnih dijelova, te prenose
vanjska opterećenja između tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema
njima. Prema vrsti trenja, ležajevi se dijele na:

• Klizne ležajeve, koji djeluju na principu trenja klizanja;

• Valjne ležajeve, koji djeluju na principu trenja valjanja;

Slika 3.1. Tipovi trenja u ležajevima

a) trenje klizanja; b)trenje valjanja

Klizni ležajevi ušli su u upotrebu pronalaskom kotača, dakle davno prije nove ere, a danas je
to element koji nas prati na svakom koraku od ručnog sata do gigantskih ležajeva valjaoničkih
stanova.

Valjni ležajevi patentirani su 1794. g. u Engleskoj, a prvi put primijenjeni 1852.g. na

pedalama za bicikl. Kod njih se između dijelova u relativnom gibanju (unutrašnjeg prstena
vezanog za osovinu i vanjskog prstena vezanog za kućište) nalaze valjna tijela promjera reda
veličine 2 do 50 mm.

Klizni i valjni ležajevi nadopunjuju se u svojstvima i karakteristikama, pa se danas jedni i

drugi primjenjuju s mnogo uspjeha. Ispravan rad ležajeva je često od presudnog značenja za
integritet i vijek trajanja strojeva i naprava u koje su ugrađeni. Zbog toga je pri njihovog
projektiranja vrlo važno odabrati najprikladniju vrstu, odabrane ležajeve pravilno
dimenzionirati, te uzeti u obzir upute za njihovu ugradnju u konstrukcijski sklop stroja ili
naprave. Pri tome se moraju uzimati u obzir brojni kriteriji, kao što su promjer osovine ili
vratila, način opterećenja, brzina vrtnje, zahtijevani životni vijek, uvjeti rada (temperatura,
prašnjava okolina), itd. U svakom pojedinom slučaju treba odabrati najprimjerenije rješenje
obzirom na navedene kriterije, istovremeno sa stajališta funkcionalnosti i ekonomičnosti.
Prema smjeru prenošenja opterećenja, ležajevi se dijele na:

• radijalne ležajeve, gdje opterećenje djeluje okomito na os ležaja;

• aksijalne ležajeve, gdje opterećenje djeluje uzduž osi ležaja;

5
 Slika 3.2. Podjela ležajeva obzirom na smjer djelovanja opterećenja
a) radijalni ležaj; b) aksijalni ležaj;

3.2. Klizni ležajevi

Klizni ležajevi omogućuju vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila, itd.) i prijenos
opterećenja s rukavca na blazinicu ležaja. Klizne površine podmazane su uljem, a rjeđe mašću
ili krutim sredstvima za podmazivanje. Postoje i klizni ležajevi za vođenje koji služe samo za
vođenje osovine ili vratila, a ne prenose nikakva vanjska opterećenja.

3.2.1. Princip rada i podmazivanje kliznih ležajeva

Osnovna namjena podmazivanja kliznih ležajeva jest smanjenje trenja i time smanjenje
gubitaka snage, smanjenje trošenja i time povećanje vijeka trajanja ležaja, te smanjenje
zagrijavanja i time sprečavanje zaribavanja ležajeva. Ova tri cilja ostvaruju se dobrim
podmazivanjem, pri kojem su površina rukavca i blazinice ležaja razdvojene tankim slojem
ulja, tzv. uljnim filmom u kojem vlada tekuće trenje. Prema tome, kod idealnog kliznog ležaja
nema trošenja. Dobri ležajevi mogu pod povoljnim okolnostima raditi bez vidljivog trošenja,
tj. s praktički neograničenom trajnosti. To je posljedica razvoja tribologije – znanosti o trenju,
trošenju i podmazivanju. Za postizanje tekućeg trenja potrebno je u sloju maziva osigurati tlak
koji omogućava ravnotežno stanje s vanjskim opterećenjem ležaja. Ovo se postiže
hidrostatičkim ili hidrodinamičkim načinom podmazivanja.
Prednosti kliznih ležajeva:

• Dozvoljavaju velike brzine vrtnje;

• Hod im je miran i tih;
• Uz dobro podmazivanje imaju nizak koeficijent trenja, te time praktički neograničen
vijek trajanja;
• Jednostavna izrada;
• Pogodni su za prenošenje udarnih opterećenja;
• Nisu osjetljivi na prašinu;
• Jeftiniji su od valjnih ležajeva;
• U radijalnom smjeru zauzimaju manje prostora;
• Prigušuju udarce, vibracije i šumove;
• Mogu biti izrađeni u dijeljenoj izvedbi;

6
Nedostaci kliznih ležajeva:

 Veliko trenje kod pokretanja;

 Neprecizno vođenje;
 Osjetljivi na nedostatak podmazivanja;
 Zahtijevaju uređenje i pažljivo održavanje;
 Na kvalitetu bitno utječe materijal i toplinska obrada rukavca osovina ili vratila;

Najjednostavniji aksijalni klizni ležaj je okrugli čeoni ležaj s ravnim klizim površinama.
Sastavljen je od čeone klizne ploče, pričvršćene na kućište, i rukavca osovine. Obično se
podmazuje mašću, a rjeđe uljem. Sredstvo za podmazivanje se dovodi preko dovodnih kanala
do utora za podmazivanje, koji su po kliznoj površini raspoređeni radijalno ili su izvedeni u
obliku ekscentričnog kružnog utora za podmazivanje. Pri vrtnji ležaja sredstvo za
podmazivanje se iz utora za podmazivanje raspodijeli po čitavoj kliznoj površini. Takvi
ležajevi rade prvenstveno u području miješanog podmazivanja, pa su primjereni samo za
manje brzine klizanja i manje površinske pritiske. Ako je klizna ploča izrađena od umjetne
mase ili ako je na nju nanesena odgovarajuća tvar za kruto podmazivanje, ležajevi mogu raditi
i bez sredstva za podmazivanje.
Za visoko opterećene pogone u kojima se može očekivati kutni pomak osovine,
upotrebljavaju se samopodesivi aksijalni klizni ležajevi s nagibnim segmentima, koji u radu
zauzmu optimalni nagib prema grebenu osovine u smjeru obodne brzine. Segmenti su
oslonjeni na nosače segmenata, koji naliježu na kućište ležaja sa kuglastom površinom,
omogućujući tako samopodesivost, tj. ispravan rad ležaja i pri malim kutnim pomacima
osovine. Ovakva klasična izvedba aksijalnog kliznog ležaja omogućuje preuzimanje aksijalne
sile iz oba smjera i obično uključuje i dva radijalna ležaja u isto kućište, a poznata je pod
imenom svog izumitelja: Mitchellov ležaj. Neizbježno se primjenjuje kao brodski odrivni
ležaj koji preuzima (iz oba smjera) porivnu silu brodskog vijka i prenosi je na brodsku
konstrukciju.

3.2.2. Materijal za klizne ležajeve

Pri odabiru materijala za klizne ležajeve, potrebno je, pored o materijalu blazinice ležaja,
voditi računa i o materijalu rukavca i materijalu maziva. Ova tri materijala tvore tribološki
sustav čija svojstva su presudna za ispravan rad kliznih ležajeva pri graničnom i mješovitom
trenju. Tribološki sustav bi trebao imati slijedeća svojstva:

• Da omogućava međusobno „uglačavanje“ materijala rukavca i osovine;

• Da ulje dobro prianja na materijale rukavca i osovine;
• Da pri radu na suho ne dođe do zaribavanja;
• Prilagodljivost ležaja elastičnim i plastičnim deformacijama;
• Otpornost na trošenje;
• Otpornost na nagrizanje kliznih površina;
7
 • Sposobnost razrađivanja ležaja;
• Otpornost na utiskivanje krutih (otpalih) dijelova u površinu;

Ova svojstva se zajedničkim imenom nazivaju „antifrikciona“ svojstva tribološkog sustava.

Pored njih, ležajni materijali moraju imati slijedeća općenita svojstva:

• Sposobnost odvođenja viška topline;

• Otpornost na dodirni tlak;
• Odgovarajuću dinamičku čvrstoću;
• Da se što jednoličnije rastežu pri povišenim temperaturama i da ne bubre;
• Da se kao materijal za platiranje dobro vežu za podlogu;

Općenito je nemoguće udovoljiti svim gornjim zahtjevima. Zbog toga se u praksi odlučuje za
takav materijal rukavca i blazinice ležaja kojim će se uz upotrijebljeno sredstvo podmazivanja
postići najbolja svojstva tribološkog sustava.
Najčešće slitine (legure) za izradu blazinica su:

• bakar - kositar (bronce)

• bakar – olovo (olovna bronca)
• bakar – kositar – cink (crveni lijev)
• kositar – olovo – antimon – bakar („bijeli metal“)
• aluminij – kositar

8
4. NOSEĆI LEŽAJ NA AGREGATU HE MOSTAR

4.1. Opći opis nosećeg ležaja Ag. br. 1

Svaki od tri (3) agregata na HE Mostaru projektirana su tako da sile koje djeluju na vratilo
turbine preuzimaju dva radijalna klizna ležaja, donji vodeći ležaj (DVL) i gornji vodeći ležaj
(GVL) i jedan aksijalni klizni ležaj tj. noseći ležaj. U ovom radu nećemo se doticati radijalnih
ležajeva, te ćemo pobliže objasniti noseći, odnosno aksijalni ležaj.

Noseći ležaj nalazi se u turbinskom poklopcu, što se jasno vidi na slici br. 4.5 Presjek
instaliranog agregata na HE Mostar. Zadaća mu je preuzeti od turbinskog vratila preko
ležajnog zvona, klizne ploče i kliznih segmenata aksijalno opterećenje turbine, koje je
uzrokovano težinom rotirajućih dijelova agregata i aksijalnog tlaka vode. Kućište i poklopac
aksijalnog ležaja su varene konstrukcije. U kućištu su namješteni ležajni klizni segmenti,
fiksirani sa po dva čepa, a sa elastičnim podlogama od perbunana i oslanjaju se na gornji dio
turbinskog poklopca.

Tablica 4.1. Specifikacija nosećeg ležaja

Broj segmenata ležaja 12

Dimenzije klizne ploče Ø 1 800 mm / Ø 1 000 mm
Količina ulja u ležaju 1 000 lit.

Ležajno zvono je dvodijelnim prstenom pričvršćeno na turbinsko vratilo. Na donjoj strani je

na zvono ugrađena klizna ploča, koja se kliznom površinom oslanja na ležajne segmente
oblivene bijelom kovinom. Segmenti, klizna ploča i djelomično ležajno zvono, su potopljeni u
ulje. Ulje se hladi u hladnjaku smještenom u niši obloge turbinskog šahta, slika br. 4.2.
Hladnjak nosećeg ležaja. Zbog svoje gabaritnosti hladnjak je fizički odvojen od ležaja, te je
sa njim povezan cjevovodom. Takav slučaj nije s radijalnim ležajevima, gdje su hladnjaci
smješteni zajedno u ležajni prostor. Cirkulaciju ulja kroz hladnjak stvara prsten na ležajnom
zvonu, koji djeluje kao adhezijska crpka. Hladno ulje se dovodi cjevovodom u kružno kućište
ležaja, a dalje cijevni odvojci usmjeravaju ulje među ležajne segmente.
Na slici 4.1. prikazan je presjek nosećeg ležaja i tabela 4.2. sa pozicijama.

9
Slika 4.1. Presjek nosećeg ležaja

10
 Tabela 4.2. Pozicije prikazane na presjeku nosećeg ležaja

Pozicija Naziv Pozicija Naziv

1 BRTVA 38 BRTVA
2 VIJAK M 16X40 39 POKLOPAC KUĆIŠTA
3 ČIVIJA 40 OBRUČ
4 DONJI DIO REZERVOARA 41 VIJAK M12X30
5 BRTVA 42 BRTVA
6 BRTVA 43 ČIVIJA
7 GORNJI DIO REZERVOARA 44 BRTVA
8 OBRUČ 45 POKLOPAC
9 VIJAK M 8X10 46 OBRUČ BRTVE
10 VIJAK M 16X30 47 BRTVA
11 OBRUČ 48 ČIVIJA
12 ELASTIČNI SEGMENT 49 BRTVA
13 ČELIČNI SEGMENT 50 VIJAK M10X25
14 SEGMENT LEŽAJA 51 BRTVA
15 VIJAK M8X15 52 TERMOMETAR
16 PLOČA 53 ULJNA CIJEV
17 VIJAK M2X3 54 ČEP
18 KLIZNA PLOČA 55 BRTVA
19 LEŽAJNO ZVONO 56 SLAVINA
20 POKLOPAC 57 VIJAK M48X2
21 OBRUČ 58 ODUŠAK
22 VIJAK M16X40 59 BRTVA
23 OBRUČ 60 POKLOPAC
24 CIJEV 61 PRIGUŠNICA
25 ZATEZNA OBUJMICA 62 REGULATOR
26 OBRUČ 63 BRTVA
27 VIJAK M12X25 64 ČAHURA
28 OBRUČ 65 BRTVA
29 VIJAK M 10X20 66 OPRUGA
30 BRTVA 67 MAGNETNI INDIKATOR
31 VIJAK M24X50 68 PRIRUBNICA
32 ČIVIJA 69 POTPORNI PRSTENOVI
33 BRTVA 70 ČEP
34 KUĆIŠTE 71 MJERNA ŠIPKA
35 BRTVA 72 MJERNA ŠIPKA
36 VIJAK M16X45 73 MJERNA ŠIPKA
37 ČIVIJA 74 MJERNA ŠIPKA

Da se izbjegne suho trenje kod pokretanja, ležaj je opremljen visokotlačnim crpnim

agregatom za dovod ulja među klizne površine /segment ležaja - klizna ploča/.
Uvjet za start agregata je uključenje crpke za visokotlačno podmazivanje, a isključenje
crpnog agregata slijedi kod 50 % okretaja turbine. Kod zaustavljanja agregata
11
 automatski se uključuje visokotlačna crpka kod 50 % okretaja turbine, a isključenje
crpke kod mirnog stanja turbine.
Za punjenje ležaja uljem su na dva poklopca izrađeni priključci M42x1,5 koji su
pokriveni zračnicima.
Uljni cjevovod Ø 150 mm. za dovod ulja iz aksijalnog ležaja u uljni hladnjak smješten u
niši obloge turbinskog šahta, kao i povratni cjevovod iz hladnjaka do aksijalnog ležaja
imaju ugrađene kuglaste zasune koji se zatvore u slučaju demontaže cjevovoda odnosno
hladnjaka. Na najnižem dijelu tih cjevovoda su na cijevnim nastavcima ugrađene
kuglaste slavine sa navojnim priključkom M48x2 za pražnjenje hladnjaka odnosno
cjevovoda.

Slika 4.2. Hladnjak nosećeg ležaja

Isto tako je na donjem dijelu kućišta aksijalnog ležaja na priključku za ispust ulja iz ležaja,
ugrađena kuglasta slavina sa navojnim priključkom M48x2.
Ispod gornje prirubnice poklopca aksijalnog ležaja su na dva cijevna nastavka ugrađeni
kondenzatori uljnih para.
Za vizualnu kontrolu razine ulja u ležaju je uz kućište ležaja ugrađen uljokaz, slika 4.3.

12
 Slika 4.3. Prikaz uljokaza nosećeg ležaja

Za nadzor razina ulja u ležaju ugrađen je kontaktni plovak koji služi za signalizaciju i zaštitu
turbine.
1/ Gornji kontakt - previsoka razina ulja u ležaju - BZ 1
2/ Donji kontakt - preniska razina ulja u ležaju - BZ 1

Temperaturni nadzor, signalizacija i zaštita turbine izvedena je s dva elektrootporna

termometra (PT 100 sonde) za kontrolu temperature segmenata ležaja i jedan elektrootporni
termometar za kontrolu temperature ulja u ležaju.
- temperatura segmenta visoka - alarm
- temperatura segmenta previsoka - BZ 1

Ležaj je opremljen i sa dva kapilarna kontaktna termometra, svaki sa dva podesiva električna
kontakta. Prvi se podesi 50 C iznad ustaljene temperature, taj kontakt uključi svjetlosni i
zvučni signal, a drugi kontakt se podesi 100 C nad ustaljenu temperaturu i uključuje brzo
zatvaranje turbine. Kapilarni termometri su ugrađeni u ploči postavljenoj na buretu generatora
pored rezervoara regulacijskog ulja.

13
Slika 4.4. Kontrola temperatura na nosećem ležaju prikazana na panelima upravljanja

14
Slika 4.5. Presjek instaliranog agregata na HE Mostar

15
4.2. Remont nosećeg ležaja kao dio remonta agregata

Remont agregata izrazito je složen posao s više aspekata. Već smo ranije u tekstu naveli da je
to skup posao, koji vremenski traje relativno dugo. Podrazumijeva da agregat neće proizvoditi
električnu energiju, što remont čini dodatno skupljom investicijom (nema prihoda od
proizvodnje).

S tehničke strane remont agregata zahtijeva izrazito dobro teoretsko poznavanje materije,
odlična iskustva na istim i sličnim poslovima, preciznost i motiviranost u radu, te
posjedovanje tehnike i opreme koja omogućava uspješnost u poslu. Ovi uvjeti koje zahtijeva
remont agregata br. 1 na HE Mostar doveli su pogonsko osoblje do zaključka da su potrebni
vanjski izvoditelji radova. S toga, da bi se posao pokrenuo i u konačnici finalizirao potrebno
je planirati troškove remonta, a zatim raspisati javni natječaj za njegovu provedbu.

Tehničku dokumentaciju i planirane poslove unutar remonta agregata br. 1 na HE Mostar

pripremili su i napisali pogonsko osoblje.
Faze remonta:

 Pripremni radovi;
 Kontrole i ispitivanja prije zaustavljanja;
 Kontrole i ispitivanja nakon zaustavljanja;
 Radovi, demontaža, montaža, kontrole i mjerenja (turbinska oprema);
 Sanacija kavitacijskih i ostalih oštećenja turbinske opreme u protočnom traktu;
 Demontaža generatora i vađenje rotora;
 Remontni radovi i kontrole na rotoru;
 Remontni radovi i kontrole na statoru;
 Kočnice;
 Kontrole i radovi na rashladnom sustavu generatora;
 Montaža agregata;
 Kontrole pri montaži i puštanje u pogon;
 Izrada elaborata i dokumentacije;
 Rezervni i zamjenski dijelovi i materijal;
U fazi pripremnih radova ubraja se posjeta elektrani voditelja projekta, tehnologa i voditelja
radova. Pregled i priprema dokumentacije o remontu, održavanju i servisiranju agregata.
Pregled i dostava specijalnih alata, naprava i transportnih sredstava. Izrada elaborata o
uređenju radilišta i elaborata zaštite na radu. Dopremanje materijala, alata i mjerne opreme na
elektranu. Imenovanje odgovornih osoba i radnih timova, te definiranje potrebnog sastava i
profila osoblja naručitelja i izvoditelja.

U fazi kontrole i ispitivanja prije zaustavljanja agregata mjere se parametri u praznome hodu i
kod raznih opterećenja (najčešće 12 MW i 24 MW). Mjere se:

 Napon, struja, snaga;

 Temperatura namota i paketa;

16
  Rad ležajeva;
Kod praćenja rada ležajeva mjere se temperature segmenata ležajeva i temperature ulja
nosećeg ležaja, temperature i protoci rashladne vode na hladnjaku nosećeg ležaja. Kontrola
rada VT crpke inicijalnog podmazivanja nosećeg ležaja, kontrola tlaka i visine dizanja.
Kontrola kritičnih parametara i rada zračnih ventila. Mjerenje stupnja korisnosti (Indeks test).
Mjerenje THD faktora. Mjerenje radijalnog bacanja i vibracija agregata u mehaničkoj vrtnji,
praznome hodu i kod različitih opterećenja. Kontrola rada turbinskog regulatora.

Kontrole i ispitivanja nakon zaustavljanja agregata vrše se mjerenja otpora izolacije rotora,
kliznih prstenova i statora. Ručnom vrtnjom na inicijalnom podmazivanju VT crpkom izvršiti
će se između ostalog mjerenja zračnosti sklopova turbinske opreme (ležajevi turbine, labirinti,
privodno kolo, turbinski poklopac, glava radnog kola) sukladno mjernim protokolima za
Kaplan turbine. Mjerenje otpora ležajne izolacije.
Radovi, demontaže, montaže, kontrole i mjerenja faze su rada na remontu turbinske opreme:

 Uljni razvodnik;
 Gornji vodeći ležaj (GVL);
 Donji vodeći ležaj (GVL);
 Noseći ležaj;
 Zračni ventili;
 Servomotori brava privodnog kola;
 Ventil brave i ventil za zaštitu brave;
 Turbinska brtva;
 Privodno kolo;
 Vratilo agregata;
U ovoj fazi na nosećem ležaju prvo se radi kompletna demontaža, što se jasno vidi na slici
4.6. Demontaža nosećeg ležaja. NDT kontrola, dimenzijska i visinska kontrola segmenata
nosećeg ležaja, zvona, klizne ploče i uljne crpke. Kontrola bez razaranja, nerazorne metode
kontrole kvalitete ili ispitivanje materijala bez razaranja (engl. Non-destructive testing - NDT)
predstavlja skup metoda temeljen na principima fizike sa svrhom utvrđivanja svojstava
materijala ili komponenata sustava, te otkrivanja različitih vrsta grešaka (defekata), a da se
pritom ne utječe na funkcionalnost materijala koji se ispituje (ispitivani materijal ostaje
neoštećen). Osnovna svrha ispitivanja bez razaranja je utvrđivanje kvalitete i usklađenosti
osnovnog materijala i zavarenih spojeva sa zahtjevima tehničkih specifikacija i standarda.
Ispitivanja se većinom izvode na terenu. Ponajprije se ispituje tlačna oprema, cjevovodi,
noseće konstrukcije, poluproizvodi i industrijski proizvodi.

Kontrola pritegnutosti vijčanih spojeva polutki turbinskog poklopca, vratila turbine. Isporuka
i zamjena elastičnih segmenata koji se nalaze ispod segmenta nosećeg ležaja.

17
Slika 4.6. Crtež nosećeg ležaja

18
Za višedesetljetni ispravan rad nosećeg (kliznog) ležaja agregata, tj. za međusobno optimalno
„plivanje“ kontaktnih površina na sloju ulja, od vitalnog značaja je točnost geometrije
kontaktnih površina, kvaliteta materijala, kvaliteta nanošenja sloja bijele kovine te kvaliteta
završne obrade bijele kovine (kontaktnog sloja).
Repariranje segmenata nosećeg ležaja uključivo i završno tuširanje, podrazumijeva slijedeće
aktivnosti:

- kontrola dimenzija i snimanje segmenata,

- taljenje / uklanjanje stare bijele kovine,
- pjeskarenje,
- kontrola dimenzija donje (oslone) površine segmenata, brušenje po potrebi,
- priprema površine za novu bijelu kovinu,
- nanošenje nove bijele kovine,
- obrada čeonih površina segmenata,
- gruba obrada,
- NDT kontrola,
- finalna obrada na mjeru,
- završna kontrola paralelnosti donje i gornje površine segmenata u mreži (najmanje 10
točaka),
- NDT kontrola,
- završna obrada površine segmenata – tuširanje površina.

Ovdje se, zbog svojih optimalnih svojstava, za izradu blazinice koristi tzv. bijela kovina tj.
slitina /kositar–olovo–antimon–bakar/ pod trgovačkim nazivom: TEGOTENAX (V840).

Zbog visokih standarda kad je riječ o preciznosti i kvaliteti ovih poslova sve navedeno se radi
isključivo u tvorničkim uvjetima (pogonu izvoditelja radova), dakle ne na terenu (elektrani).

Priprema, obrada, popravak (retuširanje) i montaža svih dvanaest (12) segmenata ležaja. To je
proces koji se ne odvija na elektrani. Dorada se odvija po izboru vanjskog izvođača radova.
Segmenti zahtijevaju uske tolerancije i preciznost kako bi noseći ležaj poslužio svojoj svrsi.
Montaža sklopa nosećeg ležaja uz geodetske kontrole montaže.

Isporuka i ugradnja novih gumenih cijevi i zateznih traka. Isporuka i zamjena brtvenog i
vijčanog materijala za noseći ležaj. Tlačna proba instalacije inicijalnog podmazivanja.
Kontrola dizanja agregata i eventualno ponovno niveliranje segmenta ležaja.
Antikorozivna zaštita (AKZ) na svim dijelovima nosećeg ležaja. U natječajnoj proceduri u
ovoj fazi ugrađeni su eventualne popravke na:
 Dorada ležajnog zvona (posao van pogona);
 Dorada klizne ploče (posao van pogana);
 Dorada uljne crpke (posao van pogona);
 Isporuka instalacije inicijalnog podmazivanja;

19
U fazi kontrole pri montaži i puštanju u pogon vrši se vizualni pregled i sva potrebna
električna ispitivanja. Mjerenje „opletanja“ i vibracija u režimskom radu, mehanička vrtnja,
prazan hod, puni teret i pobjeg. Mjerenje i praćenje tlakova, temperatura, protoka i razina.
Mjerenje THD faktora. Kontrola rada turbinskog regulatora, otvaranje-zatvaranje (vremena i
tlakovi) radnog i privodnog kola, rada regulacijskih crpki. Funkcionalno ispitivanje i
ispitivanje turbinskih zaštita. Kontrola vibracija i „opletanja“ agregata te ispitivanje
parametara agregata nakon osamnaest (18) mjeseci rada agregata na mreži po pozivu
odgovorne osobe za provedbu ugovora.

Slika 4.7. Kontrola dimenzijskih tolerancija gornje površine segmenata

20
Slika 4.8. Ugrađeni elastični segmenti nosećeg ležaja

Slika 4.9. Ugrađeni segmenti nosećeg ležaja

21
Slika 4.10. Priprema segmenata nosećeg ležaja za ugradnju klizne ploče

Slika 4.11. Ugrađeno zvono sa kliznom pločom nosećeg ležaja

22
5. ZAKLJUČAK

U današnje vrijeme kada je potreba za energijom u svijetu u stalnom porastu, a raspoloživi

resursi u obliku nafte i plina nestaju, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije od
iznimne je važnosti. Stoga su potrebna velika ulaganja u smislu gradnje novih i održavanja
postojećih sustava koji omogućuju proizvodnju iz obnovljivih izvora, pogotovo što se time
smanjuje emisija CO2 u atmosferu.
U ovom radu predočen je postupak remonta nosećeg (aksijalnog) ležaja agregata br. 1 HE
Mostar, što je tehnički i vremenski veoma zahtjevan posao. Aksijalni ležaj mora preuzeti
težinu rotirajućih dijelova generatora i turbine (okomito vratilo), te hidrodinamičke sile, pa je
ispravnost ovog dijela agregata od iznimne važnosti za rad cijelog postrojenja. Općenito
turbine su konstruirane da rade desetljećima uz vrlo malo održavanja glavnih elemenata,
remont se izvršava u intervalu od nekoliko godina.

23