Jan Amos Komenski

Seminarski rad
 Sadrzaj:
1. Uvod................................................................................................................ 1
2. Jan Amos Komenski ..................................................................................... 2
3. Dijela............................................................................................................... 3
4. Didactia manga.............................................................................................. 5
5. Nastanak didaktike........................................................................................ 7
6. Didaktička koncepcija................................................................................... 8
7. Utjecaji J. A. Komenskog na teoriju i praksu............................................ 11
8. Zaključak....................................................................................................... 12
9. Literatura...................................................................................................... 13
UVOD

U ovom Seminarskom radu ću govoriti o znanstveniku koji je jedan od osnivača didaktike

kao posebne naunče discipline, o čovjeku širokog obrazovanja i humanistikče orijentacije. Ovaj
rad ima za cilj istraziti i skupiti što više podataka o životu, djelima i značaju Jan Amosa
Komenskog za sami nastanak didaktike. On je svojim radom i teorijskim promišljanjima odgoja i
obrazovanja postavio nove osnove edukacije. Potpuno je izmjenio pogled na učenje I poučavanje
i njihovu organizaciju. Zagovarao je obrazovanje za sve mlade i uvažavanje osnovnih zakonitosti
njihovog razvoja. Svojim idejama i praktičnim rješenjima suprostavljao se dotadašnjoj teoriji i
praksi nastave. Bio je jedan od najzaslužnijih za izgradnju sustava pedagogijske znanosti. U
svojim djelima je genijalno uopćavao najbolju pedagošku praksu i teoriju svog vremena, prvi je
izrazio najnaprednije pedagoške težnje nove epohe. Njegova djela su postavila čvrste temelje
pedagogijske znanosti i zato ga s pravom smatraju začetnikom moderne pedagogije. 1J.A.
Komenski vjeruje u moć odgoja. Čovjek je “najodlučniji stvor”, a zadatak je odgoja da ga
formira u “cjelini njegova bića”. “Od svakog učenika se može izgraditi čovjek”. Onaj s kojim se
ne može postići uspjeh, tek je jedan na tisuću.

Nešto više o njegovoj biografiji, životu i samoj zasluzi koju ima za nastanak didaktike govoriću
u nastavku ovog seminarskog rada.

1. Vukasović, A. (1999). Pedagogija, Zagreb: Hrvatskikatoličkizbor „MI“.

1

1
Jan Amos Komenski

Jan Amos Komenski smatra se "učiteljem naroda." Rođen je kao Janos Szeges, 28. marta 1592.
godine u Češkoj. Tačno mjesto rođenja nije sigurno utvrđeno, ali se sumnja da je riječ o selu
Komni, u prilog čemu ide i njegov latinski naziv Comenius. Inače, njegovo puno ime na
latinskom glasi Ioannes Amos Comenius, što bi u prijevodu na naš jezik značilo Ivan Amos
Komenčanin. Još u njegovom ranom djetinjstvu izgubio je roditelje u epidemiji kuge. Odgajan
je u strogom vjerskom duhu . U svojoj dvanestoj godini ostao je bez roditelja. U šesnestoj godini
upisan je u latinsku školu, ali je nakon dvije godine kao odličan đak, upućen na fakultet
Sveučilišta u Herbornu, jer sveučilište u Pragu nije bilo naklonjeno Češkoj braći.2

Školovao se na univerzitetima Herbom i poznatom Heidelbergu. 1618. počinje raditi kao

protestantski pastor i načelnik parohijske škole, ali i kao predvodnik jednog protestantskog
bratstva. Međutim, iste godine u Češkoj započinje i tridesetogodišnji rat između katolika i
protestanata. Nakon poraza protestantskih trupa u bitci kod Bijele Planine, neprijateljski vojnici
spalili su njegovu kuću, a on je jedva uspio pobjeći sa ženom i dvoje male djece; njegovu obitelj
nemalo zatim odnijela je kuga. Sedam godina se skrivao po napuštenim kolibama, pećinama i
šumama, i živio kao izgnanik u svojoj domovini. 1628., on i njegovo protestanatsko bratstvo,
uspijevaju prebjeći u susjednu Poljsku. Više se nikada nije vratio u Češku. Živio je i radio u
mnogim europskim zemljama, uključujući i Švedsku, tadašnji Poljsko-Litvanski komonvelt,
Transilvaniju, Englesku, Nizozemsku, Mađarsku. U Poljskoj se nastanio u Lesznu, gdje je vodio
gimnaziju, a zatim se odselio u Švedsku da bi tamo radio na dvoru Kraljice Kristine. U
Sjevernjačkim ratovima kuća mu biva spaljena i u njoj izgaraju mnogi njegovi rukopisi i
publikacije. Od 1642.-1648. živi u Elbingu u Prusiji, a zatim u Engleskoj. 1650., Zsuzsana
Lorantfy, udovica transilvanijskog princa poziva ga u Sarospatak. Tu je radio kao profesor na
protestanstkom koledžu, i upravo u Sarospataku piše neka od najznačajnijih svojih djela.

Selio se od zemlje do zemlje, i na kraju, 1670. godine, umire u Amesterdamu u Nizozemskoj.

Sahranjen je u Naardenu, gdje danas stoji njegov mauzolej. Uvijek je bio siromašan; u životu se
povlačio po zemljama Europe kao beskućnik. Njegov život je bio označen trajnim seljenjima i

2
Zaninovic,Mate (1988) Opća Povjest pedagogije , Školska knjiga, Zagreb (str 94)

2
tužnim dešavanjima. Umrla mu je i druga žena i na njegovu skrb ostavila četvero djece. Usprkos
svemu, napisao je mnoge radove na temu obrazovanja, i po svojim spisima postao jako poznat
diljem Europe. 3

DJELA

“Djela su naša najprije neznatna, slabahna, mutna, poslje pako čim dalje, tim većma se šire,
da doklegod živimo (ako li nas samo razkošje nepograbi i živih nepokopa), imamo uviek što
radit, što si željet, što si nalâgat, za čim težit, a (u zdrava čovjeka) bivaju sve što dalje, tim veće
stvari.”4

Jan Amos Komenski je 1632. godine završio svoje glavno djelo Velika didaktika (Didactica
magna) . Knjiga je najprije objavljena na češkom jeziku , a kad je djelo postalo čuveno u svijetu
, objavio je i na latinskom jeziku. To je bilo 1657. godine u Amsterdamu. Svi kulturni narodi
širom svijeta prevode i prerađuju više izdanja tog kapitalnog djela. Objavljivanjem Velike
didaktike , Komenski postaje centralna figura U školskim odgojnim reformama svojega
vremena. Koliki ugled je uživao vidljivo je i iz toga što su ga češka braća stavila za svog
vrhovnog svećenika- biskupa. Komenski je u to vrijeme planirao I pisanje djela Pansofija, što bi
odgovaralo jednoj vrsti današnje enciklopedije, ali to nije ostvario. Godine 1654. napisao je djelo
Osjetilni svijet u slikama objavljeno je prvi put 1658. godine u Nurnbergu, jer ga zbog
mnogobrojnih slika nije bilo moguće drugdje tiskati. Knjiga je ukrašena sa 302 drvoreza i više od
dva stoljeća služila je djeci kao omiljeno štivo. Drugo veliko djelo Komenskoga je
Informatorijum za materinsku školu , napisano je na češkom jeziku kao dopuna Velikoj
didaktici. Ono je kod nas prvi put prevedeno 1886. godine. Prema idejama koje sistematski
zastupa u ovom djelu Komenski se može smatrati začetnikom predškolkog odgoja – klasikom
predškolske pedagogije. Ovaj veliki praktičar i teoretičar napisao je i mnoga druga djela među
kojima pažnju zaslužuje Predvorje iz 1632. godine, što zapravo predstavlja gramatiku latinskog
jezika.5Za boravka u Engleskoj 1642. godine izložio je prvi koncept svoje vizije "Put svjetla"

3
Diplomski-rad-FIL-Značaj-didaktičkih-principa-u-nastavi-stranog-jezika-Nina-Vrane_.pdf
4
Jan Amos Komenski, (1900) .Velika didaktika , Zagreb. Naklada hrv. Pedagoško-književnoga
zbora.
5
Zaninovic,Mate (1988) Opća Povjest pedagogije , Školska knjiga, Zagreb (str 96)
3
(Via lucis), u kojem predlaže da uljuđeni narodi osnuju skupštinu mudrih ljudi, koja bi trebala
izraditi plan usavršavanja ljudskoga roda te donijeti svjetlo prosvjećenosti i neuljuđenim
narodima. Predložio je i da se u tu svrhu izradi jedan umjetni međunarodni jezik koji bi bio lak
za učenje. Mladenačku je dob podijelio na 5 razdoblja po 6 godina. U okviru svakog od tih
razdoblja, prema Komenskom, mladi čovjek treba stjecati cjelovito opće obrazovanje (jer sve je
povezano sa svime), samo u svakoj narednoj dobi na višoj razini. Potkraj života cijeli je
svojkoncept Komenski naumio razraditi u opsežnom djelu "Opće upute o poboljšanju stanja
ljudskih stvari", a koje se trebalo sastojati iz više velikih svezaka: Panegersia (Opće buđenje
iz sna - pojašnjenje cilja), Panaugia (Opća prosvjećenost), Pansofia (Opće znanje),
Panglotia (Univerzalni jezik), Panortsia (Poboljšanje) i Panuntesia (Apel). Ali, zbog smrti,
Komenski započeto djelo nije uspio dovršiti. Možemo ustvrditi da su se mnoge njegove ideje u
međuvremenu ostvarile, neke još uvijek čekaju da budu ostvarene, a neke se čine utopijskima.

On je bio pod snaznim uticajem ideja humanizma i renesanse o prirodi, drustvu i covjeku, kao i
pod uticajem Bekona i Kampanele. Cak se susreo sa Dekartom u zelji da ga pridobije za svoje
pansofijske ideje i za clana medjunarodnog odbora ucenih ljudi koji bi izvrsili obnovu nauke. On
je pokusao u svom djelu objediniti proizvode mnogih ideologija koje su u osnovu suprotne jedne
drugima, pa je bilo nuzno da dodje do izvjesne nedoslednosti u njegovim stavovima. Koristio je
jezik Aristotela, dajuci mu drugacije znacenje i sadrzaj, te se stalno kretao izmedju skolasticizma
inspirisanog Aristotelom i mehanicizma. Bio je odusevljen razvojem prirodnih nauka i njihov
razvitak kao da ga je uvjerio da se pred ljudima otvaraju beskrajne mogucnosti. Zahtijevao je
obnovu nauka i njihovu re-klasifikaciju, da se pronadju putevi preko kojih cemo nova naucna
saznanja prenijeti svim ljudima, bez izuzetka. U prirodi vladaju red i harmonija i univerzalni
zakoni. Svoja shvatanje prirode Komenski pusta kroz prizmu hriscanske teologije, i nastojao je
da za materijalisticko-senzualisticka shvatanja prirode Bekona nadje kriterijum istine u teoloskim
i crkvenim dogmam i to je smatrao neophodnim.

Po Komenskom, i u drustvu, kao i u prirodi, vladaju red i harmonija, i zakoni iz prirode vaze i u
drustvu, te je shodno tome i djelovao, pokusavajuci da svoj zivot uskladi sa harmonijom prirode,
propovijedajuci ljubav i milost, boreci se protiv rata i ubijanja. Uticaj Bekona se osjeca kada
Komenski govori kako je induktivizam osnovni put ka saznanju, da su stvari primarne – prije
rijeci (ustajuci time protiv srednjovijekovnog verbalizma), zatim zahtjev da se ono sto se uci

4
najprije shvati, i zalaze se za sinkreticki metod, metod uporedjivanja koji je moguc zbog
jedinstvenosti prirode. Polazeci od takvih stavova, cesto mozemo naici na mnoga vjestacka i
neuspjela poredjenja sa prirodom u njegovim primjerima. 6

U Pragu je osnovan znanstveni instiut koji se bavi skupljanjem i izdavanjem djela i rukopisa
velikog pedagoga.

U radu i djelima Komenskoga ima utjecaja renesansa pedagogije i renesansnog životnog

opimizma, utopijskog socijalizma, utjecaja demokratskih težnji tadašnjih vjerskih sekti i
Baconove filozofije. Bacon je utjecao na Komenskoga svojim shvaćanjem procesa spoznavanja,
znanstevne metode I znanosti. Humanizam i renesansa su utjecali na njega posebno svojim
novim poimanjem čovjeka. Najvažnije načelo na kojem Komenski gradi svoju pedagogiju jeste
da odgoj treba provoditi u skladu s vanjskom prirodom

Didactica magna

“Znanje ne budi samo površno, t. j. nesamo takovo, da se samo nešta drugimi recituje i brbuta,
već svaki sâm svaku stvar iz najdubljega temelja podpunoma razumi u uvjerenju, da što zna, u
istinu zna, što umi da umi tako stanovito, kako što vidi da vidi, što drži da drži.7

8
Veliki svjetski mislalac, češki pedagog Jan Amos Komenski, objavio je svoje genijalno
pedagoško djelo "Velika didaktika", prvi put, na latinskom jeziku, u Amsterdamu,
1657.godine. Istina, pisanje ove kapitalne pedagoške studije, završio je na češkom jeziku,
1632.godine. Ove, 2007. godine je 350 godina od njenog prvog izdanja na latinskom jeziku.Po
dometima i zanačaju opšte teorije vaspitanja, didaktičkim principima i novoj organizaciji
stupnjeva školovanja, Komenski se smatra ocem novog vaspitanja i obrazovanja - pedagogije

6
http://www.ruskijezik.info/humanitas/index.php?option=com_content&view=article&id=33:j-a-komensky-veliki-
eki-humanist&catid=6:humanizam&Itemid=25
7
.Jan Amos Komenski, (1900) .Velika didaktika , Zagreb. Naklada hrv. Pedagoško-književnoga
zbora.

8
http://www.knjizara.com/Velika-didaktika-Jan-Amos-Komenski

5
U "Didaktici magn“ i kao neprevaziđen, aktuelan i momentalan društveno - pedagoški stub svih
školskih reformi Jan Amos Komenski kaže:
9"Naš duh shvata ne samo ono što je blisko, već približava sebi i ono što je udaljeno, podiže se
u visine, pronalazi skrivene stvari, otkriva nepoznate, ispituje i ono što se ne može ispitati zato
je on beskonačan i ograničen" (strana 37). Vidi ozbiljne smetnje usavršavanju ljudskog rada,
što umjesto ljubavi vladaju mržnja i ratovi. Čak i pozivom na Sveto pismo, Komenski vjeruje,
"da pod nebom nema drugog uspješnijeg načina za popravljanje ljudskih mana od valjanog
obrazovanja omladine".On čovjeka stavlja "među vidljiva bića (I) da bi bio razumno
stvorenje (II) da upravlja drugim stvorenjima (III) da bi bio slika i radost svoga tvorca
(IV) " (strana 32). Dakle, on traži obrazovanje, vrlinu i pobožnost. Iako potencira regioznost
Komenski tvri da čovjek ne može postati čovjek, ako ne uči, ako se ne školuje.

"Didaktika magna", objavljena prije 350 godina sadrži i bolonjski proces, koji je par ekselans
pedagoška reforma, što treba s respektom pratiti i valorizovati. Ideje Jana Amosa Komenskog
izražavaju slobodoumlje i plemenitost čovjeka čije su demokratske tendencije urodile ogromnim
plodom. "Velika didaktika" je voluminozno djelo koje oštro kritikuje srednjevjekovno
obrazovanje i daje konstruktivne misli kristalne jasnoće, kojima je udarena sigurna osnova za
moderno i realno vaspitanje i obrazovanje novih naraštaja.Svojom podjelom vaspitnog perioda
na četiri razdobolja od po šest godina života postavio je temelje modernog školstva. Za svako
razdoblje predvidio je šestogodišnje školovanje: od rođenja do šeste godine vaspitanja u porodici
materinska škola, od 6 do 12 godina osnovna škola ili materinask aškola u svakom mjestu, od 12
do 18 godine gimnazija ili latinska škola u svakom gradu, od 18 do 24 godine akademija u
svakoj državi ili većoj pokrajini. 10
Jan Amos Komenski utemeljio je didaktiku kao cjelovitu
teoriju nastave. Djelom Velika didaktika dao je teorijsku osnovu za uvodjenje novena u nastavu:
vremensko ograničnje školske godine, uspostavljane razredno-časovnog sistema; uvodjenje
nastavničkih škola; frontalni oblik rada; zahtjev da se u radu sa učenicima nastavnici pridržavaju

Jan Amos Komenski, (1900) .Velika didaktika , Zagreb. Naklada hrv. Pedagoško-književnoga
9

zbora.

10
Mladen Vilotijević,(2001). Didaktika 1, Predmet didaktike, Sarajevo

6
načela očiglednosti, sistematičnosti, potpunosti, ponavljanja, vježbanja, utvrđivanja; samostalno
mišljenje učenika kao najvažnije za njegov razvoj; zahtjev da udžbenici budu jasni, sažeti i
međusobno povezani.

NASTANAK DIDAKTIKE

Riječ didaktika grčkog je porijekla i znači poučavanje (didasko-poučavam, didaskein-

poučavati). Iako se poučavanje kao pedagoška kategorija i funkcija javlja s pojavom čovjeka,
ovaj naziv u pedagošku terminologiju uveli su Ratke i Komenski u 17. stoljeću

11
Didaktiku kao cjelovitu i smislenu teoriju nastve utemeljio je Čeh Jan Amos Komenski.
Komenski navodi da je predmet didaktike „sveopća umjetnost učiti sve o svemu“. Na ovaj
način Komenski je predmet didaktike postavio veoma široko a ovo tumačenje predmeta
didaktike zadržalo se do 19.stoljeća .Pod utjecajem renesansnih humanista, svoju teoriju učenja
zasnovao je na senzualističkoj eoriji saznanja engleskog filozofa materijaliste Frensisa Bekona,
koji je polazio od toga da su čula izvor svakog saznanja jer se na podacima dobijenim od čula
zansiva čitav misaoni proces. Razradio je očiglenost kao jedan od najvažnijih didaktičkih
principa; istakao potrebu svjesnog učenja, sistematičnosti nastave, čvrstog usvajanja nastavnog
gradiva i razvoja saznajnih sposobnosti učenika. Djelo Komenskog Velika Didaktika je pravi
početak didaktike kao nauke. Označilo je revoluciju u školstvu jer je dalo teorijsku osnovu za
uvođenje u nastavu temeljnih novina, koje se smatraju trajnim vrijednostima, a među njima su:

a) Vremensko omeđenje školske godine

b) Uspostavljanje razredno-časovnog sistema u nastavi
c) Uvođenje frontalnoga oblika rada kojim se omogućuje nastavniku da istovremeno radi sa
većim brojem učenika
d) Zahtjev da se otvaraju nastavničke škole i u njima školujue budući nastavni kadar

Dr. RužaTomić, dr Ibrahim Osmić, (2006), Didaktika, Tuzla

11

7
 e) Zahtjev da se nastavnici u radu sa učenicima pridržavaju očiglednosti , sistematičnosti,
postupnosti, ponavljanja vježbanja, utvrđivanja
f) Iako su potrebn, informacije nisu najvažnije u nastavi pošto one posreduju u
intelektualnom i moralnom razvoju učenika što je glavni cilj, a postiže se samostalnim
mišljenjem učenika
g) Udžbenici da budu jasni , sažeti, međusobno povezani i da pomažu postepeni tok učenja

Komenski je u sadržaj didaktike uključio i teoriju odgoja, što ukazuje na tjesnu uzajamnost
između odgoja i razvoja čovjeka, kao i sagledavanje cilja odgoja ne samo u sticanju znanja,
već i u formiranju određenih moralnih kvaliteta. Kritikovao je slabosti u organizaciji i
funkciji škole. Isticao je veliki značaj učenja u mlađem uzrastu, neophodnost obrazovanja
djece oba pola, smatrao da se treba držati univerzalnih zahtjeva za poučavanje i učenje,
podvlačio značaj školske discipline. Prihvatio je indukativni metod. Zalagao se za četri
principa odgoja: tjelasne aktivnosti , čulno percipiranje sa motornom aktivnošću i
eksperimentalnim istraživanjem, neposredno iskustvo i interesiranje, prerano memoriranje
štetno utiče na dječije rasuđivanje.12

DIDAKTIČKA KONCEPCIJA

“Škola ne može da bude bez stege, kao ni vodenica bez vode”13

Škola koju je Komenski koncipirao, praktično organizirao, razvio je i ostavio sljedećim

generacijama u naslijeđe, mnogo je drukčije prethodne škole. Ranije nije postajala jasno
omeđena školska godina, nije bilo razreda, odjeljenja, gradivo nije bilo izdiferencirano po
nastavnim predmetima, nije bilo rasporeda časova niti čvršće organizacije školskoga rada.

Mladen Vilotijević,(2001). Didaktika 1, Predmet didaktike, Sarajevo

12

Jan Amos Komenski, (1900) .Velika didaktika , Zagreb. Naklada hrv. Pedagoško-književnoga
13

zbora.

8
Komenski je postavio razredno-predmetno-časovni sistem koji se, uz izvjesna usavršavanja,
odražava tri i po vijeka, a i danas je vladajuća koncepcija u obrazovanju.14To je sistem koji
najduže traje i primjenjuje se u različitim varijantama brojnih zemalja svijeta. Počinje s potrebom
za masovniju sistematsku edukaciju i teorijskim postavkama osnivača didaktike J.A.
Komenskog. 15U osnovi ove koncepcije su razredi koje čine učenici pibližnog starosnoga doba i
prethodnoga znanja. Nastavna građa je organizirana po predmetima, a u okviru predmeta sadržaji
se djele na male cjeline koje se reliziraju na nastavnim časovima.uvođenjem ovog sistema u
obrazovanjem učinjen je ogroman napredak u donosu na prethodno stanje. Umjesto ranijeg
načina- da jedan nastavnik u isto vrijeme radi sa jednim učenikom, omogućeno je da jedan
nastavnik istovremeno radi sa velikom grupom od preko 30 učenika. Komenski je iznio
pretpostavku o povećanju grupe i od 300 učenika, uz uslov da nastavnici izdvoje bolje učenike
koji bi posebno organizirali rad sa manjim grupama od desetak učenika. Ova ideja Komenskog je
primjenjena u Engleskoj krajem 19. I početkom 20 vijeka u Bellankasteerskom sistemu. Time je
omogućeno da školstvo bude masovno, što je u vrijeme sve intenzivnijeg razvoja industrije bilo
neophodno i ekonomično. Komenski se zalagao za postupnost u nastavi, što je u velikoj mejri,
omogućeno podjelom sadržaja na razrede i nastavne časove. Podjelom sadržaja na predmete, u
obrazovanje je unesena neophodna sistematičnost, a planiranjem i realiziranjem nastave po
časovima, sedmicama i školskim godinama nastava je postala daleko organiziranija.Ozbiljna
mana predmetne nastave je što se kroz nji teško može steći cjelovita slika stvarnosti. Zvuči
paradoksalno , ali je istinito : glavna slabost koncepcije Komenskog izvire iz njene glavne
prednosti. Time što jedan nastavnik radi sa cijelim razredom obezbjeđuje se masovnost,
racionalnost i ekonomičnost školovanja, što je važan kvalitet ovog koncepta, ali se istovremen,
nameće frontalni oblik rada sa učenicima koji ima ozbiljne slabosti. Taj oblik se temelji na
nastavnikom govorenju. Time on kontrolila dinamiku i metodologiju ostvarivanja programa.

Muminović, H. (2013). Osnovi didaktike. DES :sarajevo

14

Mladen Vilotijević,(2001). Didaktika 1, Predmet didaktike, Sarajevo

15

9
Nastavnik je govornik, a učenici su upijači informacija koje on prenosi. Interakcija između
nastavnika i učenika svedena je na povremena kratka pitanja i odgovore, a općenje učenik učenik
potpuno izostaje.

16
Ucjelini gledano rayredno-predmetno-satni sistem je kompleksan sistem u kojem odrednice
pojedninačno i zajedno nose pozitivna i negativna obilježja i određuju pravac, dinamiku i nivo
odgoja i obrazovanja putem nastave. Pozitivne karakteristike ovog sistema čini vanjska
racionalizacija, razvoj socijabilnosti, fleksibilnost za kombinacije različitih tehnika i postupaka
rada u nastavi. Negativne strane su: parcijalizacija sadržaja na nastavne predmete, nemogućnost
praćenja suptilnijeg razvoja svakog učenika i moguća fiksiranost na odgojno-obrazovne modele
u trajanju od 45 minuta. Razredno-predmetno-satni sistem će i dalje zauzimati dosta prostora u
organizaciji odgoja i obrazovanja brojnih zemalja svijeta. Njegova prednost je i u tome što on
unutar svoje strukture može kombinirati djelove drugih sistema

17
U toku 18. i prvoj polovici 19.stoljeća učenje J.A.Komenskog je potisnuto i gotovo sasvim
zaboravljeno. Poznati pedagozi su se bavili pitanjima cilja odgoja i položajem djeteta u nastavi,a
dosta je učinjeno na širenju osnovnih škola po tadašnjim europskim državicama.

Muminović, H. (2013). Osnovi didaktike. DES :sarajevo

16

1. Bognar, L. – Matijević M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 1993.

17

10
UTJECAJI J. A. KOMENSKOG NA TEORIJU I PRAKSU ODGOJA

Vizionarske ideje J. A. Komenskog , kojima je trajno zadužio pedagogijsku teoriju i praksu, i

danas su poticajne, imaju svoje sljedbenike i nastavljače među pedagozima. Njegova
koncepcija cjelovitog i jednostavnog školskog i odgojnog sustava odgoja i obrazovanja od
rođenja do zrelosti, bila je ideja vodilja u ostvarivanju našeg savremenog, demokratskog i
jednostavnog školskog i odgojnog sustava, od društveno organiziranog predškolskog odgoja do
razvijenog sustava odogja i obrazovanja odraslih. Svojim učenjem o povezivanju škole sa
životom, učenjem da teorija treba pratiti praksu, a praksa stalno korigirati teoriju – utjecao je na
teorijsku koncepciju dr. Stjepana Pataki o međusobno odnosu teorije i prakse odgoju u nas i na
savemenu reformu našeg školskog sustava, koja se ostvaruje u funkciji povezivanja škole sa
životom. Shvaćanjem das u stvari primarne, a riječi sekundarne, da učenici trebaju prije upoznati
stvari a zatim riječi i da se najupsješnije uči spoznavanjem uzroka, pa je prijeko potrebno
razumjevanje svega što se uči.18

Zahvaljujući Komenskom obrazovanje i otvaranje škola se javlja kao veliki duštveni i pedagoški
pokret, svojevrsna revolucija u odgoju.19

1. Ante Vukasović (1986). Utjecaj Jan Amosa Komenskog na pedagoška i kulturna

18

stremljenja u Hrvatskoj, Zagreb

2. 19
Ajanović, Dž.,Stevanović, M. (1998). Školskapedagogija, Sarajevo: Prosvjetni list.

11
ZAKLJUČAK

Može se pronaći način kako bi svako bio kadar da zna ne samo ono što je naučio, nego više od
naučenog, jer osim što bi s lakoćom mogao iskazati naučeno, samo bi mogao donositi sud i
zaključke o stvarima.

Značaj Jana Amosa Komenskog u istoriji pedagogije je veliki .On pripada

najznačajnijimličnostima novije pedagogije ,didaktike. Uopštio je naprednu pedagošku misao
svoga vremena I tako položio temelje novije pedagogije .U njegovim postavkama nalazimo
primjenu Bekanovog zahtjeva u metodama naučnih saznanja ,poglede humanizma o odgoju
,djetetu i njegovoj ličnosti,demokratsketežnje XVI I veka sve se to reflektovalo u njegovom sistemu i
njegovom najvećem djelu Velikojdidaktici,djelu koje je nezaobilazno u pripremanju nastavnika ,do
naših dana .Njegov pedagoški sistemima demokratski karakter i izraz je težnji širokih narodnih
masa za obrazovanjem i kulturnimživotom. . Potrebno je posebno istaknuti njegove ideje o opštem
obrazovanju i jedinstvenom školskom sistemu ,o školi u kojoj će se nastava izvoditi na maternjem jeziku . Njegove
nastavne metode težile suaktivnom usvajanju znanja I pristupačnosti sadržaja , da djeca uče samo ono sto im je jasno i
shvatljivo.Komenski,kao vrhovni poglavar sekte , Češka braća , nije se oslobodio
srednjovjekovnog religioznog pogleda na svijet .To je sadržano u njegovom cilju odgoja ,kao i u
određivanju sadržaja nastave.Medjutim,bez obzira na sve to ,on je umjeo prilaziti pedagoškim
problemima sa stanovišta njemu savremenih ideja i naprednoga iskustva svog vremena.Jan Amos
Komenski je posebno značajan kao osnivač didaktike,pa su mu zasluge na tom području velike.

U ovom seminarskom radu sam predstavila život , rad , djela i značajan doprinos Jana Amosa
Komenskoga pedagogiji. Trudila sam se obuhvatiti one od bitnijih djelova kojii se tiču Jana
Amosa Komenskog i ako se može pronaći mnogo toga o njemu i njegovim uspjesima.

12
LITERATURA

1. Ajanović, Dž.,Stevanović, M. (1998). Školskapedagogija, Sarajevo: Prosvjetni list.

2. Bognar, L. – Matijević M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 1993.
3. Jan Amos Komenski, (1900) .Velika didaktika , Zagreb. Naklada hrv. Pedagoško-
književnoga zbora.
4. Muminović, H. (2013). Osnovi didaktike. DES :sarajevo
5. Mladen Vilotijević,(2001). Didaktika 1, Predmet didaktike, Sarajevo
6. Mate Zaninović (1988) . Opća povijest pedagogije, Školska knjiga Zagreb
7. Vukasović, A. (1999). Pedagogija, Zagreb: Hrvatskikatoličkizbor „MI“.
8. Dr. RužaTomić, dr Ibrahim Osmić, (2006), Didaktika, Tuzla

Članci:

1. .Ante Vukasović (1986). Utjecaj Jan Amosa Komenskog na pedagoška i kulturna

stremljenja u Hrvatskoj, Zagreb

Internet izvori:

1. http://www.ruskijezik.info/humanitas/index.php?option=com_content&view=article&id=33:j-
a-komensky-veliki-eki-humanist&catid=6:humanizam&Itemid=25

2. Diplomski-rad-FIL-Značaj-didaktičkih-principa-u-nastavi-stranog-jezika-Nina-
Vrane_.pdf
3. http://www.knjizara.com/Velika-didaktika-Jan-Amos-Komenski

13