Daniel Bell

Kraj ideologije: ideologije liberalizma i socijalizma postale neadekvatne i istrošene, rdikalna izmjena
povijesnog konteksta

-suprostavlja se marksističkim i funkcionalističkim teorijama društva

Društvo je prostor sastavjen od triju domena. tehno-ekonomske(ne determinira ostaa područja , ali
može izazvati promijene, temeljna društvena struktura-načelo: alokacija troškova prema načelu
najmanjih troškova), političke(regulira distribuciju moći-načelo:participacija) i kulturne(simboličko-
značenjska-načelo:djelovanje usmjereno smislu i participaciji)

-u tradicionalni društvima domene su povezane

-koncept postindustrijskog društva odnosi se na promijenu u tehno-ekonomskoj strukturi-ne znači

odmah promijene u tehno-ekonomskoj strukturi već preispitivanje odnosa

Postindustrijsko društvo-1.put 1950.godine, radna snaga nije agažirana u agrikulturi ili industriji nego
uslugama, trgovini , financijama, zdravstvu

ključne profesije: znanstvene i tehničke

profesionalna struktura uzima ulogu klasne

Dimenzije postindustrijskog društva: promijene u gospodarskom području, područje zapošljavanja i

zanimanja stručnjaka i tehničkih zanimanja gdje je važno teorijsko znanje,orijentacija prema
budućnosti,donošenje odluka i stvaranje intelektualne tehnologije

=nestanak stare klasne strukture_ nova znanstveno-akademska klasa: znanstvenici, tehnolozi,

upravni stručnjaci i kulturni stvaraoci

-raste uloga sveučilišta i znanstvenog znanja, gubljenje utjecaja vlasnika i menadžera, jačanje
političke i tehnokratske elite

Kulturne kontradikcije društva:3 sfere-ekonomska, kulturna, politička

-kultura se udaljava od ideala, hedonizam umjesto protestantske etike, sfera rada i potrošnje -
suprostavljeni principi

dvostruka kontradikcija:1. s jedne strane je ekonomska sfera pod utjecajem protenstantske etike, a s
druge se promovirra hedonizam potrošnje

2.suprostavljanje specifičnih vrijednosti kapitalizma i modernizma-duh moderne umjetnosti i kulture

naglašava samoaktualizaciju i slobodu-nespojivo sa građanskim društvom

-protestatska etika-u početku je pokretala kapitalističko društvo

krizne pojave u razvijenim društvima-lom između kulture i društva, kulture i moderne i ekonomskog i
upravnog sustava

-životni stil simptomatičan za umjetničke i avangardne krugove prihvaćen

-konzumerizam i duh moderne vode eroziji građanskih vrlina, moguće rješenje je religiozna obnova, i
izvorne tradicije

-najvažnija kulturna sfera

zaključak : intelektualno znanje odrednica drugih promijena, postindustrijski u suodnosu s

predindustrijskim i industrijskim

kritika:tehnološki deternimizam-ne objašnjava izvore intelektualne tehnologije, drugačije upravjanje

postindustrijskim društvom, ali ne kako će doći do te promijene

Touraine

-koncept postindustrijskog društva od početka 1960-ih bavise razlikama između postindustrijskih i

industrijskih društava

-novi tip društva-tehnokratsko( prema tehnološko-menadžerskim elitama koje vode vodeće položaje
u političkoj i ekonomskoj strukturi) ili programirano(proizvodne metode i ekonomska oranizacija)

-znanje je nova proizvodna sila

-bavi se strukturnim i kulturnim dimenzijama postindustrijskih društava i novi identitetima aktera

rad vs. kapital

industrijsko društvo-odnosi eksploatacije=društvo akumulacije

postindustrijsko društvo-klasni odnosi postoje, ali gube na važnosti, bitke nisu u sferi proizvodnje
nego potrošnje, kulture i znanja, novi akteri-društveni pokreti i tehnokratske elite=društvo planiranja

-novi tipovi sukoba u postindustrijskom društvu, jača uloga države jer je osigurala veliki dio investicija

-uzroci društveno-ekonomskih promijena u znanju i informacijama-tercijalno društvo gdje znanje i

informacije imaju ulogu koju su imali prirodni resursi

-zato je promijenjen kriterij pripadnosti klasama jer više nije definiran vlasništvom nego znanjem i
stupnjem obrazovanja

-postindustrijska društva: novi obici dominacije,temelj nije vlasništvo nego informacije,nova kultura

-novi oblici manipulacije-klasni sukob nestaje,nema eksploatacije ali otuđenje i tehnokratska moć
manipulacije, tehnokrati grade centre moći

Tehnokrati-nove vladajuće klase koje nisu određenebogatstvom nego položajem u hijerarhiji i

razinom obrazovanja te obavljaju rukovodeće pozicije u korporacijama ili adminostraciji, prevladava
meritokratsko načelo obrazovanja na prestižnim institucijama kao ključni čimbenik
regrutacije,zanimanje i položaj u hijerarhiji važniji od imovine, upravlja se znanjem i informacijama,
kontinuitet i svijest o položaju, vezani uz centre moći, poistovjećuju interes društava i velikih
korporacija koje zastupaju, ignoririraju društvene sukobe jer novi centri moći stvaraju nove
nejednakosti
isključeni iz odučivanja-otuđeni

-prijelaz iz izrabljivanja na alijenaciju

-sukobi ne proizvodnja nego potrošnja

-produktivnost se mjeri sposobnosti da proizvedu, prošire i kontroliraju informacije, prostor civinog

društva

-nova žarišta otpora: sveučilišta, lokalne zajednice, nositelji-novi društveni pokreti, bitke u sferi
potrošnje, znanja i kulture

-suprostavljenje tendencije u postindustrijskim društvima: raslojavanje dokolice i kulturne potrošnje i

diferencijacija među ljudima te desocijalizacija kulture

-razvoj masovne kulture omogućava mogućnost izbora, kreativnost je ograničena profesionalnom i

društvenom razinom

-radnici kao pasivni konzumenti spektakla upozorava na trend individualizacije kulture i kulturnog
iskustva

Bell vs. Touraine: analiza iz konfliktne perspektive, nije samo istraživač i teoretičar nego i lijevi
mislilac

Habermas