reverzibilno inženjerstvo

Reverzibilno inženjerstvo: od fizičkog modela do CAD podataka

Razvoj novih proizvoda ili alata temelji se često na već postojećim proizvodima ili fizičkim
modelima. Njih treba rekonstruirati u nekom od CAD sustava, kako bi se dobio računalni model
prikladan za daljnje projektiranje...

Razvoj novih proizvoda ili alata temelji se često na već postojećim proizvodima ili fizičkim modelima. Njih
treba rekonstruirati u nekom od CAD sustava, kako bi se dobio računalni model prikladan za daljnje
projektiranje, izradu alata i pripremu proizvodnje. Ovaj postupak naziva se reverzibilno inženjerstvo (reverse
engineering), jer se iz postojećeg objekta izvodi tehnička dokumentacija, umjesto da se na temelju nacrta
izrađuje proizvod.
Jednostavne geometrijske oblike lako je definirati u računalu na temelju nekoliko jednostavnih izmjera poput
promjera, udaljenosti itd., tako da je kod ovakve rekonstrukcije dovoljno koristiti pomičnu mjerku. No
današnji su proizvodi iz funkcionalnih, estetskih i ergonomskih razloga većinom vrlo složenog oblika. Te
slobodno definirane (zakrivljene) površine mogu se precizno rekonstruirati jedino na temelju velikog broja
mjernih točaka, a njih je klasičnim mjernim metodama vrlo teško ili nemoguće izmjeriti u dovoljnom broju.
Optički sustavi za trodimenzionalnu digitalizaciju ATOS i TRITOP njemačkog proizvođača GOM mbH
određuju u kratkom vremenu velik broj mjernih točaka s površine objekta koji treba biti rekonstruiran.
Ovakav detaljan mjerni rezultat omogućuje vrlo preciznu i brzu računalnu rekonstrukciju oblika, pa tako
smanjuju vrijeme razvoja i povećavaju kvalitetu proizvoda.

Slika 1. Originalna skulptura koju treba rekonstruirati i pripremiti za serijsku proizvodnju

Trodimenzionalno skeniranje, optički mjerni sustavi i računalna obrada

 Slika 2. ATOS (GOM mbH) - u svijetu vodeći optički sustav za 3D digitalizaciju.

Rezultat trodimenzionalne digitalizacije optičkim mjernim sustavom ATOS detaljne su poligonizirane mreže
ili oblaci točaka (prema potrebi i s nekoliko milijuna mjernih točaka), te u obliku presjeka, karakterističnih
linija ili zasebnih točaka. Uspješno se digitaliziraju objekti veličine od desetak milimetara, poput sitnih
plastičnih dijelova, kovanica ili nakita, pa do nekoliko desetaka metara (avioni, automobili, turbine itd.).

Slika 3. Rezultat 3D digitalizacije sustavom ATOS: 60 000 mjernih točaka i 120 000 trokuta.

Trodimenzionalno skeniranje, optički mjerni sustavi i računalna obrada

 Slika 4. Detalj poligonizirane mreže s prikazanim trokutima. Slika 5. Paralelni presjeci u tri okomite ravnine.

Trodimenzionalni rezultat digitalizacije u obliku poligonizirane mreže učitava se pomoću STL-formata u

odgovarajuće programe za rekonstrukciju površina. Kod programa koji ne podržavaju obradu velikog broja
mjernih točaka prikladniji je rad s presjecima (krivuljama) koje se iz ATOS-a eksportiraju u npr. VDA, IGES ili
ASCII formatima. Tijekom postupka rekonstrukcije opisuje se površina objekta zakrivljenim matematički
definiranim plohama (najčešće NURBS ili BESSIER), a postupak je znatno jednostavniji i precizniji što je
rezultat digitalizacije kvalitetniji i potpuniji. Kada je cijela površina matematički opisana odnosno zatvorena,
površinski se model pretvori u tijelo ("solid") - volumenski model prikladan za rad s uobičajenim i široko
rasprostranjenim CAD sustavima.

Slika 6. CAD model rekonstruiran na temelju 3D digitalizacije sustavom ATOS.

Trodimenzionalno skeniranje, optički mjerni sustavi i računalna obrada

Kvaliteta rekonstruiranog CAD modela procjenjuje se najčešće na temelju glatkoće kreiranih površina,
odnosno valovitosti pojedinih ploha i kontinuiteta među njima (poklapanje, tangentnost, i zakrivljenost), a
analizu olakšavaju alati poput simulacije odsjaja "zebra uzorka" (slika 7.). Točnost oblika i dimenzija modela
kod tradicionalnih metoda digitalizacije npr. taktilnim koordinatnim mjernim uređajima, provjerava se samo u
manjem broju točaka ili izmjera. Ako je naprotiv fizički model digitaliziran sustavom ATOS, njegov oblik
opisuje veliki broje mjernih točaka, tako da se provjera točnosti rekonstruiranog CAD modela provodi
cjelovito po kompletnoj površini (slika 8.). Time se uklanja opasnost od kreiranja površina, koje su doduše
glatke i lijepe, no vrlo netočne, što se kod primjene NURBS ili BESSIER funkcija učestalo događa.

Slika 7. Analiza kontinuiranosti rekonstruiranog CAD modela Slika 8. Provjera točnosti rekonstruiranog CAD modela: boje prikazuju
pomoću "zebra uzorka". odstupanja od fizičkog originala (najviše 0,15 mm).

Mjerni sustavi ATOS iTRITOP njemačkog proizvođača GOM mbH višestruko olakšavaju proces
rekonstrukcije CAD modela. Trodimenzionalna digitalizacija i vrlo kompliciranih fizičkih originalnih uzorka
jednostavna je i izuzetno precizna. Cjeloviti rezultat sastavljen od velikog broja mjernih točaka (i do nekoliko
milijuna) omogućava brzo i točno kreiranje matematičkoh površina, kao i njihovu detaljnu kontrolu. Zbog ovih
izrazitih kvaliteta više stotina GOMovih sustava ATOS sastavni je dio procesa reverzibilnog inženjerstva
širom svijeta.

Poduzećima TEH-CUT i FEROIMPEX d.o.o. zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i na dopuštenju da

se objave ovi rezultati.

Trodimenzionalno skeniranje, optički mjerni sustavi i računalna obrada