Liftovi sa čč eličč nom užč adi

1. UVOD
Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo je
koristilo domišljate načine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje i snagu
vode za podizanje tereta. Uređaji za podizanje koristili su te osnovne načine snage od ranih
poljoprivrednih društava do početka industrijske revolucije. Najzaslužniji za razvoj liftova je
svakako Elisha Otis. Po njemu je nazvana i kompanija Otis. Otis kompanija uspješno i sigurno
prevozi ljude već 150 godina.

Liftovi kao naprava za vertikalno podizanje ljudi i tereta nisu nimalo moderan pronalazak.
U jednom Arhimedovom zapisu, koji datira 200 godina prije nove ere, pominje se dizalica – lift.
I ova naprava, mada je u ono vrijeme bila pokretana ljudskom snagom, u principu je bila slična
današnjem električnom liftu, pošto je imala bubanj oko koga se namotavalo uže.

U drugoj polovini XVII vijeka u Engleskoj je bio uveden hidraulički tip lifta. Od 1850.
godine nastaje progres u razvitku liftova.

Liftovi pokretani pomoću pare spadaju u red najstarijih motornih liftova. Kao rješenje
vertikalnog transporta, danas se najviše primjenjuje električni lift, a zatim hidraulički.

Međutim sva ova postrojenja nisu imala sigurnosni uređaj koji bi spriječio pad kabine
usljed kidanja užadi pod djelovanjem težine same kabine. Do poboljšanja liftovskih postrojenja
dolazi upotrebom čeličnih užadi, čija se primjena i do danas zadržala.

U ovom seminarskom radu ćemo reći nešto više o liftovima sa čeličnom užadio, kao i o
konstrukciji samih čeličnih užadi.

Vertikalni transport 1
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

2. PODJELA LIFTOVA
Pod liftom se podrazumijeva naprava koja pomoću motorne snage vrši prevoz ljudi i
transport tereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno određena putanjom preko
vođice. Podjela liftova:

- Osobni liftovi,

- Bolnički liftovi,

- Teretni liftovi,

- Mali teretni liftovi,

- Liftovi za pranje fasada i prozora i

- Liftovi posebne grupe.

Osobni liftovi – isključivo služe za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift - broj). Prema brzini
vožnje dijele se:

 Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec),

 Brzohodne dizalice (brzine: V=2,0 m/sec) i
 Expres liftovi (brzine: V=10 m/sec).

Bolnički liftovi – služe za prevoz bolesnika i bolesničkih kreveta (brzina kretanja im je <1 m/s).

Teretni liftovi – služe za prevoz tereta sa pratnjom ili bez nje (brzina kretanja im je < 1 m/s).

Mali teretni liftovi – prevoze teret težine do 100 kP.

Liftovi za pranje fasada i prozora – izrađeni kao specijalna konstrukcija sa namjenom za rad na
fasadi zgrade (ili prozora).

Liftovi posebne grupe – građevinske dizalice koje služe za prenos materijala na gradilištima,
liftovi u rudarskim oknima, podovi za mijenjanje nivoa pozornica, na ratnim brodovima,
branama ..., te pokretni krovovi (pokretani motorom ili ručno), specijalne teretne dizalice u
industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim transportom i drugo...

Vertikalni transport 2
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

3. VRSTE ČELIČNIH UŽADI

Uslovno, užad se po konstrukciji mogu podijeliti na:

 zavojna užad
 obična užad
 specijalna užad

Zavojna užad

Ovo je najjednostavnija vrsta užadi koja se sastoji od jedne centralne žice i šest ili više okolnih
žica jednakog prečnika uvrnutih oko centralne žice, u jednoj ili više slojeva

Najčešće konstukcije su: 1x3; 1x7; 1x12; 1x19; 1x25; 1x35; sa upotrebom u automobilskoj
industriji.

Obična užad

Bitna odlika ovih užadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzija žice, a samo uže
je sastavljeno od 6 ili 8 strukova. Najčešće konstukcije su: 6x7; 6x19; 6x37; 6x12; 6x14; itd.
Upotrebljavaju se u mašinskoj i građevinskoj industriji, ribarstvu, šumarstvu itd.

Specijalna užad

U sastavu ovih užadi pojavljuje se više različitih dimenzija žica gde je dužina koraka u svim
slijevima ista.Pošto su u spoljnom sloju deblje žice, ova užad imaju veću otpornost na trenje.
Zbog toga se najčešće koriste u u uslovima gde je spoljno
trenje izraženo.

a) Sil (Seale) kostrukcija

U prvom sloju se koriste žice tanjeg prejseka, a u
drugom debljeg, gde je dužina koraka ista. Pošto su u
spoljnom sloju deblje žice, ova užad imaju veću
otpornost na trenje. Zbog toga se najčešće koriste u
uslovima gde je spoljno trenje izraženo.

b) Vorington (Warrington) konstrukcija Slika 1 Čelično uže 8x19

Unutrašnji sloj struka sastoji se od žica istog prečnika, a spoljni od dvostruko većeg broja
naizmjenično poredanih debljih i tanjih žica. Sve žice u strukovima imaju isti korak.

c) Filer (Fuller) konstrukcija

Zbog boljeg popunjavanja za ove konstukcije se koriste u unutrašnjem sloju tanje, tzv.
filer žice, koje užetu daju veći metalni presek i čvrstoću užeta. Dužina koraka u svim
slojevima je ista.

Vertikalni transport 3
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

d) Nerotirajuća užad "Herkules"

Ova užad imaju osobinu nerotiranja, pa se koriste tamo gdje je jedan kraj užeta slobodan
tj. kod različitih kranova.

3.1. Pogonske karakteristike i osnovni dijelovi lifta

Pod nosivošću lifta podrazumjeva se težina tereta ili ljudi koji se premještaju. Kod osobnih
liftova nosivost se kreže od 250 kg pa do 1500 kg pri
brzinama kretanja od 0,5 do 1,5 m/s. U specijalnim
slučajevima (kod veoma visokih zgrada) brzina je i
do 6 m/s. Nosivost teretnih liftova je obično do 5000
kg, a brzine kretanja 0,15 do 1 m/s. Osnovni dijelovi
lifta (sl.2) su:

1. pogonski uređaj
2. kabina
3. noseća užad ili lanci
4. protivteg
5. vođice kabine (5.p. vođice protivtega)
Pogonski uređaj (sl.3.) ima zadatak da omogući
kretanje kabine i njeno zaustavljanje na tačno
određenim mjestima (etažama). Sastoji se od:
elektromotora, kočnice, reduktora i pogonskog kotura
ili bubnja.

Ukoliko kabina služi isključivo za prevoz tereta,

može biti ovješena o jedno uže, dok se kabine
osobnih liftova obavezno vješaju o najmanje dva
užeta. Protivteg se ugrađuje u cilju smanjenja
potrebne snage elektromotora. Njegova težina se
određuje iz uslova da je potrebna ista snaga
elektromotora ori dizanju kabine sa punim teretom i
spuštanju prazne kabine.
Slika 2 Lift sa električnim pogonom
Za vođenje kabine i protivtega, pri njihovom kretanju,
koriste se vođice koje mogu biti profili ili specijalne
šine i postavljene su na zidove okna (šahta). Kabina lifta i protivteg imaju najmanje po 4 (četiri)
uređaja za vođenje klizanjem ili kotrljanjem pri čemu je uloga klizača da prenesu opterećanja na
vođice lifta.

Vertikalni transport 4
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

Kabina mora da posjeduje i hvatački uređaj. On djeluje pri vožnji kabine nadolje i i zadatak mu
je automatsko zaustavljanje kabine nadolje i nazivnim opterećenjem u slučaju kidanja užeta.

Kod liftova sa brzinom većom od 1m/s

ugrađuje se hvatački uređaj za postebeno
kočenje. Konstrukcija jednog hvatača je
prikazana na slici 4.

Na gornjem nosaču ramu kabine (a)

pričvršćena je konzola sa rukavcem (b) po
kojoj se pomjera čahura (c). Rukavci čahure
Slika 3 Pogonski uređaj lifta

(d) preko poluga (e) vezani su za traverzu (f) koja je

ovješena na uže (g). Prekidanjem užeta, čahura (c)
se pod dejstvom opruhe (h) spušta niz konzolu (b) i
okreće poluge (k) oko osovina (m) čiji se ležaji
nalaze u ramu kabine. Zajedno sa osovinama (m)
okreću se ekscentri (n) i zaklinju konstrukciju
kabine u vođice (p). Da bi se izbjegle neugodnosti
na kabinama lifta ugrađuju se i regulatori brzine koji
registriraju svako povećanje brzine kabine lifta i ne
dozvoljavaju da ono pređe 40% od normalne.

Svi liftovi moraju biti snabdjeveni automatskom

aparaturom koja dozvoljava otvaranje vrata na oknu
lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom
položaju. Specijalni kontakti omogućavaju da se
pogonski uređaj aktivira samo onda ako su vrata
okna dobro zatvorena. Granični hod kabine lifta je
obezbjeđen krajnjim isključivačima.

Da bi se izbjegla neravnomjernost rasporeda težine

sa Slika 4 Hvatač jedne i druge užnice za slučaj kada je kabina (K) ili
protivteg (P) u krajnjem donjem položaju (sl.7)
ugrađuje se kompenzacioni uređaj.

Vertikalni transport 5
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

Kompenzacioni urađaj može biti izveden na dva načina:

a) ispod kabine i protivtega se veže isti broj čeličnih

užadi i istog prečnika (sl. 5.a.)
b) ispod kabine i protivtega se veže zavareni lanac
kroz čije karike je provučeno kudeljno uže
(sl.5.b.).

4. LIFTOVI SA ČELIČNIM UŽADIMA Slika 5 Kompenzacioni uređaj

Možemo kazati, da je najpopularniji dizajn lifta, lift sa

čeličnim užadima. Kod ove vrste liftova, kabina lifta se
podiže i spušta uz pomoć čeličnih užadi. Užad su spojena
sa kabinom lifta, i prebačena
preko kotura koji se nalazi na Dijelovi lifta:
vrhu postrojenja. Na slici 6 je
1 – sistem za kontrolu
prikazan lift sa čeličnim užadima.
2 – elektromotor
Kotur je povezan sa
elektromotorom. Kada se 3 – kotur
elektromotor uključi, sa jedne
strane on podiže lift, dok sa druge strane on spušta lift.
Kod liftova koji ne posjeduju zupčanik elektromotor rotira
kotur direktno. Kod liftova koji posjeduju zupčanik,
elektromotor pokreće (rotira) kolut preko reda zupčanika.
Treba kazati da su kotur, elektromotor i sistem za kontrolu
lifta smješteni u mašinskoj kućici. Užad koja podižu lift sa
druge strane vezana su za kontra-teg.

Kontra-teg je iste težine kao kabina lifta kada je ona

popunjena 40% njenog prostora. Drugim riječima kazano, Slika 6 Prikaz lifta sa čeličnim užadima
kada je kabina lifta ispunjena 40%, tada su kontra-teg i
kabina lifta u ravnoteži (u balansu). Svrha ovog balansa
(ravniteže) jeste u konzerviranju energije. Sa jednakom težinom na obje strane kotura, potrebna
je veoma mala sila da poremeti taj balans u jednom ili drugom smjeru. Balans održava skoro pa

Vertikalni transport 6
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

konstan nivo potencijalne energije u sistemu. Koristeći potencijalnu energiju u kabini lifta
(puštajući ju pri tome da se spusti do dna), stvara se potencijalna energija u kontrategu (kontrateg
se podiže do vrha). Isti proces se ponavlja pri kretanju lifta naviše. I lift i kontrateg kližu,
odnosno vođeni su po vođicama koje se nalaze sa strane. Vođice omogućavaju liftu i kontrategu
kretanje gore-dole, a također služe kao sigurnosni mehanizam za zaustavljanje lifta. Liftovi sa
čeličnim užadima višestruko su upotrebljiviji i efikasniji od hidrauličnih liftova. Uz to, oni
posjeduju i više sigurnosnih mehanizama.

5. SIGURNOSNI SISTEMI
Liftovi su izgrađeni sa nekoliko sigurnosnih sistema.

Prvi od njih su sama užad. Svako uže se izrađuje od čelika, i to na način koji je već
opisan u prvom dijelu. Dakle, čelične žice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom
jedno uže može držati i kabinu i kontrateg. Međutim, liftovi se izrađuju sa nekoliko užadi
(između 4 i 8), tako da u slučaju kidanja jendog užeta, preostala užad će držati lift.

No, ako bi se sva užad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na dno. Ali,
liftovi sa užadima imaju ugrađen kočioni sistem, koji zahvata vođicu i zaustavlja lift. Sigurnosni
sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u slučaju da se lift kreće veoma brzo. Većina
sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smješteni su na vrhu lifta. Uže regulatora
prebačeno je preko kotura, i preko još jednog kotura koji se nalazi na dnu. Uže je takođe
povezano sa kabinom lifta, tako da se kreće
kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta
ubrzava, tako ubrzava i regulator. Na slijedećoj
slici (sl.7.) prikazan je regulator.

Slika 7 Regulator

Sa slike je vidljivo, da je kotur opremljen sa dvije tzv. metalne ruke, a koje rotiraju na
zavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed nazad. Ali u

Vertikalni transport 7
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

većini slučajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskočnosti). Kada se obrtni moment
povećava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujući ih ka opruzi.
Ako kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila će biti jaka toliko da će potisnuti metalne
ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajući u ovoj poziciji, nazubljeni krajevi metalnih
ruku, zahvatit će kotur. Na ovaj način, regulator se zaustavlja.

Ali kada se kotur zaglavi (zakoči), tada užad regulatora izbacuju aktivatorski krak naviše. To
dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira kočnice. U ovom slučaju poluga potiskuje
trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj vođici. Na taj način je
zaustavljen lift.

Slika 8 Prikaz lifta i princip rada

Lift takođe posjeduje elektromagnetne kočnice koje se uključuju kada lift stane. Elektromagneti
ostavljaju kočnice u otvorenom položaju, nego da ih zatvaraju. Sa ovakvim dizajnom kočnice će
automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje. Liftovi pored ovog, posjeduju još i AKS
(automatski kočioni sistem) koji je smješten na vrhu i na dnu. U slučaju da lift krene preko
dozvoljenih granica gore ili dole, kočnice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne uspije zaustaviti lift, i
on počinje padati ka dnu, tada postoji još jedno sigurnosno rješenje koje će vjerovatno spasiti
putnike. To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je ispunjen uljem). Ovaj uređaj
je od velike koristi za lift.

6. RAZNI VIDOVI LIFTOVA

Vertikalni transport 8
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

6.1. Sporohodni liftovi

U ovu grupu spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost, brzine V <
1,0 m/sec. Grade se sa: jednom brzinom vožnje, dvije brzine vožnje i sa pogonskom mašinom sa
uređajima za finu regulaciju.Liftovi sa jednom brzinom vožnje su brzine V < 0,8 m/sec.

Kod ovih liftova dolazi do nepravilnog pristajanja kabine u stanici sa +/- 100 mm što
onemogućava pravilno odbravljivanje prilaznih vlada voznog okna i iziskuje duže prilazne
zaštitne limove kod pragova prilaznih vrata.

Slika 9 Sporohodni lift

6.1.1. Tačnost zaustavljanja
kabine u stanici i način za njegovo postizanje

Veličina usporenja pri kočenju zavisi ne samo od kočnog momenta nego i od veličine tereta
koji se nalazi u kabini kao i smjera kretanja kabine. Naime, kabina sa teretom usporava se brže
kada ide na gore a sporije u istom smjeru kretanja bez tereta, i obratno, pri kočenju sa teretom
kabina koja se kreće na dole, usporenje će joj biti manje.

Tačnost zaustavljanja kabine naziva se polurazlika kočnih putanja kabine pri njenom
kretanju u jednom smjeru sa teretom i bez njega. Tačnost zaustavljanja kabine pri kretanju na
gore ili na dole može da bude različita ali se u proračun uzima veća vrijednost korekcije. Kod
liftova sa jednom brzinom vožnje kočenje počinje punom brzinom, te je zato primjena ovakvih
liftova ograničena uslovima tačnosti zaustavljanja.

Zaustavnu brzinu možemo izvesti na dva načina, i to:

Vertikalni transport 9
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

- sistemom sa električnom regulacijom i

- sistemom sa mehaničkom regulacijom.

6.2. Brzohodni liftovi

Ovi liftovi idu brzinom do V < 2,0 m/sec. Po pogonskoj struji ovi se liftovi dijele na:

1. Liftovi sa pogonom na naizmjeničnu struju:

Sa dvobrzinskim elektromotorom,

Sa sistemom pogona – kaskadna veza,

Sa sistemom pogona – Dynatron,

Sa sistemom regulacije pristajanja – Ziehl-Rapid.

2. Liftovi sa pogonom na istosmjernu struju:

Sistem - Vard-Leonard.

Slika 10 Brzohodni lift

6.2.1. Sistem za podešavanje finog pristajanja pomoću naprave Ziehl-Rapid

Ova naprava se upotrebljava kako kod sporohodnih tako i kod brzohodnih liftova. To znači da
ima primjenu i kod elektromotora sa:

konstantnim brojem obrtaja (n = const.) – sa jednom grupom polova i sa dvije grupe,

broja obrtaja n1 / n2 sa dvije grupe polova.

Problem kod liftova predstavlja usporenje i pristajanje pri raznim opterećenjem kabine, kao i pri
kretanju kabine nagore i nadole. Ovaj sistem je projektovan da obezbjedi da putanja kabine bude
uvjek jednaka pri bilo kojoj vrsti, tj. načinu kretanja kabine (opterećena / prazna, pri ubrzanju /
kočenju / nominalnoj brzini).

6.2.2. Liftovi sa pogonom sistema Vard – Leonard

Vertikalni transport 10
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

Ovo rješenje radi se sa pogonskom mašinom koja je izrađena kao pužasti reduktor i sa
direktnom vučom. U sastavu ovog pogona nalazi se generatoska grupa sa pomoćnim uređajem
koji stvaraju istosmjernu struju koja napaja preko sklopki za odgovarajući program rada
pogonski elektromotor istosmjerne struje.

6.2.3 TAC – sistem:

Za veće brzine ovaj sistem je upotrebljiv, ali pošto radi na pužni prenosnik, veće brzine se
izbjegavaju. Ovaj sistem ima sljedeće elemente:

- pužni reduktor klasičnog tipa, sa postavljenim pužom ispod pužnog kola i sa svim ostalim
elementima koji čine sklop pogonske mašine,

- pogonski motor koji radi kao asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, tj. sa
dva broja obrtaja motora,

- otkočni uređaj koji radi na istosmjernu struju,

- tahodinamo istosmjerne struje koji je vezan preko prenosnika za pogonsku mašinu,

- upravljačka grupa za finu regulaciju kretanja lifta.

6.3. Expresni liftovi

Kod visokih zgrada u kojima se
zahtjeva veća brzina vožnje V > 2
m/sec, koriste se pogonske mašine bez
pužnog reduktora, tj. pogonska mašina
sa direktnom vučom. Brzina vožnje
kabine kreće se i preko V > 6 m/sec.
Liftovi veće brzine (V > 2 m/sec) ne
mogu u svom sklopu imati pogonsku
mašinu sa pužnim reduktorom iz
sljedećih razloga:

- povećava šumove i vibracije,

Slika 11 Expresni lift
- manji vijek trajanja,

- manji stepen iskorištenja,

- veća pogonska snaga i

Vertikalni transport 11
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

- veći utrošak.

Pogonske mašine sa direktnom vučom projektovane su tako da u svom sklopu imaju

pogonski elektromotor koji radi na istosmjernu struju. Na istoj osovini rotora elektromotora
nalazi se kočno kolo kao i vučna užetnjača.

Glavne karakteristike pogonske mašine sa direktnim prenosom su:

- veliki stepen iskorištenja,

- periferna brzina rotora je takva da u odnosu na gustinu struje daje mogućnost da u

datom momentu dobije rezervnu snagu,

- može da radi po programu brzine pri različitim uslovima opterećenja.

Pogonske mašine rade sa dva konstruktivna rješenja:

- rotor obrće pogonsku užetnjaču,

- rotor stoji a stator se obrće zajedno sa pogonskom užetnjačom.

6.3.1. Expresni lift Avaz Twist Tower-a

U “Avaz Twist Tower” ugrađeno je ukupno osam liftova.

Radi se o najbržim liftovima u Evropi, finskog proizvođača
"Kone".

Vertikalni transport 12

Slika 12 Avaz Twist Tower

 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

Od prizemlja do 35. sprata tornja vozi pet liftova, brzinom od čak pet metara u sekundi!

Dva su zatvorena, a tri panoramska lifta iz kojih se pruža pogled na centralni dio bh. prijestonice.

Neboder je visok 142 metra. Zajedno sa 30 metara visokom antenom, ukupna visina nebodera
iznosi 172 metra.

Slika 13 Unutrašnjost lifta ATT

7. ZAKLJUČAK
Liftovi su postali nezaobilazna naprava u svim modernim višespratnim zgradama. Nauka o
vertikalnom transportu je novijeg datuma, a nije u potpunosti uspostavljena veza izmedju
arhitekture i transporta u zgradama. Tako se desava da u nekim zgradama ugradjeni liftovi ne
odgovaraju u potpunosti svojoj namjeni. Analiza je pokazala da čak ni u zemljama visokog
tehničkog standarda ovaj problem nije sasvim riješen.

Ukoliko se vratimo unazad u historiju, i podsjetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do
danas, uočljivo je da su postignuta velika tehnološka dostignuća u njegovom usavršavanju.
Unapređenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili bučni i nesigurni,
bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to mašine sa nečujnim motorima, velikih brzina
kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo već spomenuli u seminarskom radu. Liftovi,
danas predstavljaju nezaobilazne mašine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta. Savremene
zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve više neophodni. Iz toga proizilazi i
potreba za njihovim usavršavanjem još više. U ovom trenutku, primjenjuju se najnovije
tehnologije u pogledu računara i komunikacija na sve aspekta globalnih servisa. Takođe se I
nastavlja modernizacija postojećih instalacija najnovijom dostupnom tehnologijom. Programi

Vertikalni transport 13
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

održavanja, koriste sve prednosti inovacija u izvještajima podataka, otklanjanju kvarova I

pregledu opreme. Neprestano se teži novim inovacijama.

Dakle, iz svega ovoga slijedi i logično pitanje: Šta je budućnost liftova? Da li je budućnost
izgradnja I konstrukcija svemirskog lifta? Sada to predstavlja veliki izazov za vodeće kompanije,
koje se bave prozvodnjom liftova. Još uvijek niko nema odgovor kako bi to bilo moguće izvesti,
uprkos velikim tehničko-tehnološkim dostignućima. Ukoliko uzmemo period, od konstrukcije
prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, možemo zamisliti kada prođe isti taj
period, koliko će liftovi u budućnosti napredovati i kako će izgledati. Ipak, nastavit će se
konstruisati proizvodi koji će nositi ljude u budućnost.

8. LITERATURA
1. Dipl.inž.Branko Šekendić Vertikalni, kosi i horizontalni transport, Beograd
1973.godine

2. Grupa autora – Nedžad Repčić, TRANSPORTNI UREĐAJI, IP “Svjetlost”

d.d., Sarajevo 1998 godine

3. Internet :
1. http://www.vertikalni-transporti.hr/
2. http://es.elfak.ni.ac.yu/Papers/HIPNEF_2008_Branislav_Petrovic_i_Gora
n_Nikolic.pdf
3. http://de.wikipedia.org/wiki/Aufzugsanlage#Seilaufzug
4. www.howstuffworks.com
5. www.otis.hr
6. www.smpetrović.co.yu

Vertikalni transport 14
 Liftovi sa čč eličč nom užč adi

Vertikalni transport 15