Predavanja Zgrade Za Sport

Izv.prof.mr.sc.
BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA
uvodno predavanje
FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE
1 METODIKA
Proces - projektirano, organizirano, vođeno i kontrolirano funkcionirajuće

DOGAĐANJE - npr. stanovanje, kultura, rad, zdravstvo, sport itd.
arhitektonska kvaliteta - arh. prostor
cilj : ''tumačenje'' SPORTA kao specifičnog procesa i prikazivanje veze

između takvog procesa i arhitektonskih oblika
pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obilježena sportom kao

specifičnim procesom, a koliko je slobodna u svojoj izražajnosti
metodička redukcija: tumače se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'')

arhitekturu - to su sportovi koji traže izgradnju različitih vrsta prostora -
''dvorana'', kao što su zatvorena plivališta, sportske dvorane - arene, dvoranski
stadioni i stadionske dvorane, stadioni...
2 SPORT - pojam
13.st. Francuska desport ugodno provođenje vremena
(konverzacija, rekreacija, šala, igranje igara,...)
14.st. Engleska termin sport
enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizičkih obilježja...

igra - osnovno metodsko obilježje sporta
- put do spoznavanja svijeta drugim sredstvima
- istraživanje krajnjih granica tijela i duha
- način fizičkog osposobljavanja tijela
- društveno, ekipno i osobno rivalstvo, takmičenje, suprotstavljanje, borba
3 SUDIONICI SPORTA
igrači rekreativci, amateri, profesionalni igrači

gledatelji gledatelji, voajeri, navijači (vjera)
suci, delegati, treneri,...
upravno-administrativni pogon (menadžeri, službenici, organizatori,...)
tehničko osoblje
gosti (sportska elita, VIP,...)
predstavnici medija (reporteri, novinari,...)
u prenesenom značenju - jedno veliko kazalište
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT
Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA
4 FENOMEN(OLOGIJA) SPORTA
Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, državna

takmičenja)
GLOBALNA POJAVA današnjice olimpijade
EKSPLOZIVNOST DOGAĐAJA navijači, sukobi
SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna

urbanotvornost (veličina, oblici, polifunkcionalna događanja - sportske
građevine su elementi urbanog identiteta neposrednog i šireg gradskog
okoliša...)
URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAĐEVINA - povijesna metamorfoza

(terme su postale reprezentativne i sakralne zgrade, cijele nove gradske
četvrti...)
URBANA OKUPLJALIŠTA kroz povijest (Grčka, Rim) mjesta različitih

društvenih događanja, danas multifunkcionalni programi - HIBRIDNA
ARHITEKTURA - sportski centri postaju stvarna urbana okupljališta
5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE
Prostorna shematika sportskih građevina - mnogo ''malih'' servisnih

prostora i ''jedan veliki'' glavni prostor (terme, stadion,...)
u kompoziciji - monumentalna oblikotvornost velikog prostora i regulativna-
standardna oblikovnost pratećih prostora
Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...)

- duža os Koloseuma cca 180 m, c. Maximus - dužina cca 600 m, širina
cca 100m, terme u vanjskom kvadratnom perimetru više od 300 m,
tribine...današnji stadioni,...
Monumentalnost
Konstrukcija - veliki rasponi
Tehnološki zahtjevi - permanentno tehnološka i oblikovna inovativnost
Kvazisakralna simbolika sportskih građevina
6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA
- iz karakteristika tipa sporta

- iz konstrukcija
- iz tehnologije
- iz simbolike
- kontekst
- osobni znakovi - kao originalnost, inovacija ili ''titraj'' nadilaze osnovne
tipološke sheme

2. predavanje - sažetak
PLIVALIŠTA - POVIJESNI PREGLED
1 STARO DOBA - KUPALIŠTA TERME
Dolina Inda
ca 3000 g.pr.n.e. kupališta za ''čišćenje'' i ceremoniju uranjanja
ca 2500 g.pr.n.e. Mohenjo Daro na toj lokaciji - veliko kupalište
napravljeno od pečene gline s bitumenom kao vezivom,
okruženo popločenom stazom i 8 manjih kupališta
ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupališni sistemi u palačama
ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za

kupanje
Europa
1500 g. pr.n.e. Peloponez, grad Argos, kupaonica s ostacima kade
Mikena ostaci kada od neglazirane gline
8. st. pr.n.e. Atena i Korint javna kupališta za siromašnije

stanovništvo
Delfi ostaci malog plitkog okruglog bazena
Olimpija bazen 32,5 x 16,3 x 1,6 m
5. st.pr.n.e. Olimpija bazeni i parne kupelji
Arhimed arhimedov zakon
Hipokrat utemeljitelj vodene terapije
Platon tko nezna plivati - neobrazovan

Grčka kupališta - dio gimnazija (GYMNÁSION - Palestrae)

Rimska kupališta - TERME - gymnasion je dio termi
2. st. pr.n.e. prva javna kupališta u starom Rimu

Pompeji stabijske terme -otvoreni bazen (natatio)
-grijane prostorije sa
svlačionicama (apodyterium)
-topla kupelj (caldarium)
-hladna kupelj (frigidarium)
-mlaka kupelj (tepidarium)
-parna kupelj (sudatorium)
1. st.pr.n.e. Sergius Orato izum sustava podnog grijanja hipokaust
33. g.pr.n.e. Agripa formira besplatna javna kupališta
nova era velike i male carske TERME

karakteristike: - ogromnost
- monumentalnost
- simetrija i aksijalnost
- vrhunska građ. tehn. rješenja tog doba
- ogromna potrošnja vode i ogrijevnog
drva

64. n.e. Neronove terme - prve velike terme s osnosimetričnim

tlocrtom - preteće velikih carskih termi
109. n.e. Trajanove terme - simetrični tlocrt s okolnim vrtovima,
kapacitet ca 600 ljudi
206-216. Karakaline terme - kompleks veličine ca 330 x 330 m
osnovna građevina veličine ca 220 x 114 m, 66 prostorija za
kupanje, 4 velika bazena s mlakom vodom, veliki plovački
bazen površine ca 1300 m2
298-306. Dioklecijanove terme - najveće (ca 356 x 316 m), na
površini od ca 12,5 ha, ca 3200 kupača, 3000 alabasternih
kada, dnevni utrošak vode ca 13.000 m3, ...
ca 330. u Rimu se nalazi 15 termi i 856 narodnih kupališta
prostorni plan termi nudi raznolike mogućnosti za fizičku

rekreaciju:
- osobna njega tijela (pojedinačne kupelji, masaža i odmor,
skupne kupališne aktivnosti,...)
- šport (bazeni za plivanje, slobodne površine u vrtovima,...)
intelektualne aktivnosti, društveni susreti i razonoda:
(dvorane i trijemovi za šetnju, vrtovi, paviljoni, eksedrae,
gostionice - tabernae,...)
LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEĆIH TERMI U RIMU 4. st

Karakaline terme, Rim, 216. g.
• 1563. Michelangelo - adaptacija predvorja Dioklecijanovih termi u crkvu S.Maria degli Angeli
e dei Martiri (Crkva sv. Marije anđeoske i mučeničke)
• od 1889. u dijelu termi je smješten RIMSKI NACIONALNI MUZEJ (Museo Nazionale
Romano)

u rimskim provincijama grade se sklopovi termi prema isto uzorku kao u Rimu
(npr. Kartaga, Leptis Magna, Trier, Bath, Badenweiler, ...)
RIMSKE TERME, Trier, Germania, 3. st RIMSKE TERME. Leptis Magna, Tripolitania, 2. st.

2 SREDNJI VIJEK
- propast zap. Rimskog carstva, utvrđivanje gradova, ograničavanje rasta...
Crkva smatra kupanje bludnim činom, ipak:

- samostan St. Gallen 820. g. skromne kupaonice
- križarski ratovi (1207.-1231.g), utjecaj Orijenta, turske kupelji, kultura

kupanja ponovo oživljava u Europi
- topli izvori vode 15.st. rehabilitacija i odmor, Wildbad, Karlsbad, Baden-
Baden, Aachen, aque Sulis (Bath)
- redovnici ili gradske službe vode javna kupališta u sjevernoj Europi i Engleskoj
(male zgrade od opeke i(ili) drveta
PARNE KUPELJI, srednji vijek, Njemačka
3 PROSVJETITELJSTVO - povratak prirodi

1750. g. ''čišćenje morskom vodom'' dr. Richard Russel iz Brightona,
''Disertacija o upotrebi morske vode u bolestima žlijezda''
- ljekovita kupališta
- ''Povratak prirodi'' J.J. Rousseau (1712.-1778.), kult kupanja, posebno kupanja
u prirodi
- ustave za plivače na rijekama (na Rajni kod Mannheima 1777., na Dunavu
kod Beča 1781., na Seni kod Pariza 1760.)
4 VIKTORIJANSKO DOBA
19. st. prioritet higijene - izgradnja vodovoda i javnih kupališta
1819. g. plutajuće kupalište na Temzi (''Waterloo'')

1828. g. javno kupalište otvoreno u Liverpulu

BAZENI ZA RADNIKE, Liverpool, 1828. g.,
1837. g. u Londonu 6 javnih kupališta

1871. g. ponovno otkriće rimskih termi Aque Sulis kod Batha inspiriralo
viktorijanske graditelje kupališta, rimske forme, čak gotički ornamenti
simetrična kompozicija kupališta XVIII st. slijedi klasicizam Palladia,
forme francuskih paviljona sa pridodanim hotelima,
promenadama, kockarnicama, streljanama, dućanima, isl.
ruralni okoliš dopunjen je fontanama, perivojima, šetnicama,
belvederima, spiljama koje kompletiraju iluzionizam pastoralne idile
toplice - Bath, Baden Baden, Montecatini, Marienbad,...

reputacija klijentele (aristokracija) ali i liječenje (vodena
terapija, zračne i sunčane kupelji)
Aque sulis, rekonstrukcija i adaptacija, Bath, 1871. Paddington Bath, London, oko 1880.

KUPALIŠTE Vauxhall, Pariz, 1870.
PLUTAJUĆE KUPALIŠTE NA TEMZI, LONDON, oko 1875. (The Floating Swimming-Bath at Charing Cross; Illustrated London
News, 1875)
početkom XX stoljeća - zbrka stilskih obilježja u kupalištima (eklekticizam - bizantski,

maurski, venecijanski, egipatski, babilonski, gotički i normanski
oblici)
Wiesbaden Kurhaus (1907.) - rokoko, renesansa, talijanski stil,
starogermanska čitaonica
kupalište San Pellegrino - neo Liberty stil
kupalište Dax - moderna

5 SPORTSKO PLIVANJE
- veliku ulogu u razvoju plivanja imala je vojna izobrazba
1828. g. - Liverpool prvi natkriveni bazen (vel. 8,23 x 5,83 m, dubine 1,44-
3,11m)
1842. g. - Beč prvi puta bazen dimenzija 33,3 x 12,65 m
1906. g. osnovano internacionalno plivačko udruženje (FINA)
1925. g. - London svjetska izložba u Londonu (Wembley)

prvi bazen dimenzija 50 x 20 m s velikim tribinama i
desetmetarskom skakaonicom
1927. g. - Berlin dvoransko plivalište istih kvaliteta kao i u Londonu
- skokovi u vodu - počeli u Švedskoj

- vaterpolo - počeci u Engleskoj
- takmičarsko plivanje, nastojanje Guts Mathsa koji je
organizirao natjecanja gdje su se plivači natjecali pod
istim uvjetima za najbolje vrijeme
- sinkrono plivanje
1965. g. - Tapiola finski preljev, arh. Aarno Ervi
finski preljev bazen u TAPIOLI, 1965, arh. Aarno Ervi, prvi puta izveden finski preljev

PLIVALIŠTA - PLANIRANJE, PROGRAMSKE SHEME I PRATEĆI PROSTORI
1 VRSTE PLIVALIŠTA
1.1. unutarnja ili dvoranska plivališta

1.2. vanjska plivališta
1.3. dvoranska i vanjska plivališta
1.4. plivališta u prirodi
1.5. lječilišna, zdravstvena i medicinska kupališta
obzirom na ponudu i korištenje mogu se dijeliti na:

- školska plivališta (manja, za potreba škola, spec. dubine vode9
- sportska plivališta (za natjecatelje i sportski orijent. rekreativce)
- rekreacijska plivališta (javna, za zabavu, toplija voda)
- zabavna plivališta (isključivo rekreativne potrebe)
2 OSNOVNA PLANERSKA NAČELA 1
2.1. podloge za izračun (okvirno planiranje potreba)

2.2. prostorni razmještaj
2.3. zemljište - veličina i svojstva
- raspored i orijentacija
- kolni promet
- pješački promet
- promet u mirovanju
2.4. opskrba energijom
- opskrba toplinskom energijom
- opskrba električnom energijom
- opskrba pitkom vodom
- dovod svježeg zraka
2.4. odstranjivanje
- odstranjivanje otpadnih voda
- odstranjivanje nečistog zraka
- odstranjivanje otpada
1
vidi: Preporuke o održivom planiranju, prostornom planiranju i projektiranju javnih
plivališta u gradu Zagreb,Zagrebački športski savez,2008.; str. 29 - 2.0 PLANIRANJE
UNUTARNJIH PLIVALIŠTA
3 PROGRAMSKE SHEME
3.1. ulazni dio - natkriveni prostor ispred ulaza

- ulazni hall (vjetrobran, recepcija, pult ili
automatska blagajna, prostor za čiščenje,
sanitarije posjetitelja)
- prostorije za osoblje
- prostorije uprave

3.2. ''nečisti'' hodnik

3.3. svlačionice - prolazne (pojedinačne) kabine
- zajedničke svlačionice s garderobnim
ormaričima i klupama (veće - klubovi, manje -
obiteljske/ za osobe s posebnim potrebama)
2.4. mjesta za odlaganje - garderobni ormariči, skupne garderobe
3.5. sanitarni propusnici (tuševi, umivaonici, pissoire, WC)
3.6. ''čisti'' hodnik
PROGRAMSKA SHEMA ZATVORENOG BAZENA

TIPOVI SVLAČIONICA

ORGANIZACIONA SHEMA SVLAČIONICA
PRIMJERI POJEDINAČNIH GARDEROBNIH KABINA

SANITARNI PROPUSNICI

3.7. BAZENSKA DVORANA
- površina vodenog zrcala

- površina poda - bazenski preljev
- visina bazenskog prostora
- soba nadzornika bazena
- prva pomoć
- spremište opreme
- prostor opreme za čišćenje
3.8. DIMENZIJE BAZENA I SKAKAONICA
DIMENZIJE bazenske školjke za sportske discipline određuju se

prema :
- broju plivačkih pruga, pri čemu je

standardna širina plivačke pruge 2,50 m
(širina pruge za trening 2,0 m)
- duljini pruga (proizlazi iz višekratnika od 100 m)

uobičajene dužine su 25 i 50 m
rijeđe 16,66 i 33,33 m (vaterpolo)
- dubini vode u bazenu
- sigurnosnim područjem za skakaonice
- sportsko-nastavnim uvjetima
TIPOVI bazenskih školjki
predviđeno za majke s malom djecom; služi za privikavanje male

djece na vodu i igru
pračakalište - površina 15 - 35 m2
- oblik školjke slobodna forma
- dubina vode 0,00- 0,40/0,60 m
- temperatura 280 - 320 C

bazenske školjke za učenje plivanja
- širina 8,0 m 10 m
- dužina 12,5 m 16,66 m
- broj pliv. pruga
(škole, š = 2,0 m) 4 5
- dubina vode 0,60/0,80 do max.1,35 m
- temperatura 240 - 280 C

višenamjenske bazenske školjke
bazenske školjke s visinski podesivim međudnom* služe za:

- plivanje
- natjecateljsko plivanje
- vaterpolo
- ronjenje
- sinkrono plivanje
• ovisno o podešenoj visini međudna može služiti u jednom dijelu za privikavanje na
vodu, učenje plivanja, za plivačke treninge u grupama, za neplivače i igru
DUBINE VODE: - na dijelu s pomičnim dnom: 0,30-0,60-0,90-1,35 m do 1,80m

- na dijelu bez pomičnog dna: min. 1,80 m
- na dijelu sa skakaonicama: min. 3,40 m *
* ovisno o visini skakaonice (daske ili platforme) 3,40 - 4,00 - 4,50 - 5,00 m

bazenska školjka za plivače
služi zarekreacijsko i natjecateljsko plivanje, vaterpolo, ronjenje,

sinkrono plivanje i vježbanje spasilaca
DIMENZIJE BAZENSKIH ŠKOLJKI ZA PLIVAČE:
širina (m) 12,50 16,66 21,00 25

dužina (m) 25,00 25,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00
broj pliv pruga
(š = 2,50 m) 5 6 8 10
bazenske školjke s valovima
SHEME UREĐAJA I NAČINI STVARANJA VALOVA U BAZENU

bazenske školjke za skokove, skakaonice
planiraju se prema propisima FINA-e
POPREČNI PRESJEK UZDUŽNI PRESJEK
PRESJECI BAZENA ZA SKOKOVE I SIGURNOSNE DIMENZIJE
E OD GORNJE KOTE ODRAZIŠTA DO DONJE KOTE STROPA min. 3,00 (prepor. 3,4 m) - 5,0 m
3.9. DODATNI PROSTORI
- površine na otvorenom (10 - 20% ukupne površine parcele)

- vodeni tobogani
- dvorana za kondicioni trening i fitness
(20 - 50 m2 svj. visine ovisno o namjeni (2,5 m - fitness, 3,50
m za kondicioni trening)
- sauna i wellness
- solarij, masaža, frizerski salon
- prostor za čitanje i odmor
- ugostiteljski sadržaji

PLIVALIŠTA - BAZENSKA ŠKOLJKA, ELEMENTI
1 KONSTRUKCIJA
materijal :
- armirani beton (inox, poliester)
izvedba :
- dilatirana od konstrukcije ostalih prostora bazenske dvorane
- toplinski izolirana
- dno - protuklizne keramičke pločice
- vertikalne stijene - glazirane ker. pločice
pozicija :
- na podnoj (temeljnoj) ploči
- podignuta na a.b. zidovima
BAZENSKA ŠKOLJKA S POMIČNIM DNOM , 21,5 x 25 m
2 PRELJEVI
- omogućavaju strujanje i izmjenu vode, otklanjaju površinsku vodu, prihvaćaju i

smiruju valove
- danas najčešći finski, Wiesbaden, St-Moritz i ciriški preljev

finski preljev sastoji se od kose naplavne plohe i kanala pokrivenog rešetkom

- umiruje valove kada se nivo vode spusti čak za 4 cm
- ne skuplja se prljavština na rubu bazena
Zürich - preljev koristi rub fazonskog elementa prema školjci za preljev u

kanal; to je istovremeno najuža i najjeftinija vrsta preljeva;
- ne preporuča se u najzahtjevnijim sportskim plivalištima zbog
stvaranja povratnih valova
Wiesbaden - preljev može biti niski i visoki (no niski, gdje je vodeno zrcalo
cca 30 cm ispod razine obilaznog hodnika, više se ne koristi)
- čak i u modificiranom obliku funkcionira samo sa stalnim nivoom
vode
preljev tipa St-Moritz predviđa povišenje bazenske stijenke iznad razine

obilaznog hodnika za ca 0,4 -0,5 m;
- gornji rub krune bazenske školjke je jednolično zaobljen, a voda se
prelijeva po vanjskoj stijeni bazenske školjke
FINSKI PRELJEV

PRELJEV - WIESBADEN
3 LINIJE U BAZENU
postavljaju se u uzdužnom smjeru (25 m bazen), a ako je bazen širok 25 m

onda i u uzdužnom smjeru - po dnu, i na zidovima informiraju plivača o smjeru
plivanja i blizini cilja
OZNAKE LINIJA U BAZENSKOJ ŠKOLJCI

4 STEPENICE
- u plivačkim bazenima - širina min. 1,0 m; postavljaju se izvan

bazenskih dimenzija
- demontažne stepenice - instaliraju se privremeno za potrebe
korisnika, starijih i osoba s posebnim potrebama
- visina / gazište 16/30 cm
- izvode se do dna bazena, a kod vrlo dubokih bazena do 180 cm
ispod površine vode
- rukohvat visine 90 cm postavlja se s obje strane stepenica
- stepenica za odmor - širine min. 10 cm, na dubini od 1,20 -1,35 m
ispod razine vodenog zrcala po cijeloj horizontalnoj dužini vertikalne
plohe
5 PENJALICE
- smještene u nišama u ravnini sa zidom bazena; prostor između dvije

nastupne plohe 30 cm, zadnja - u nivou obilazne plohe

6 STARTNA POSTOLJA I STARTNE KLUPE
- prednji rub gornjeg dijela startnog bloka - 0,50 - 0,70 m iznad

površine vode
- veličina startnog bloka - 0,50 x 0,50 m s protukliznom gornjom
površinom i max. nagibom prema bazenu od 10%
- hvataljke za leđni start - između 0,30 i 0,60 m iznad vodene površine
(moraju biti fiksirane horizontalno i vertikalno)
- dodirne ploče
STARTNO POSTOLJE

7 UGRAĐENI ELEMENTI
- dovod i odvod vode

- odvodi za pražnjenje bazena
- dovodi za mreškanje vode
- hidraulični cilindri za pomično dno, pregradne zidove ili mostove
- vodomjeri
- priključci za podvodne razglase
- mlaznice za stvaranje mjehurića, za masažu
- podvodna rasvjeta, svjetlosni uređaji za određivanje ritma
- podvodni prozori
- prihvatnici za linijske konopce za natjecanja
- linija za pogrešan start
- konopac za vraćanje kod leđnog starta
- prihvatnici za konopce za dijeljenje vodenog zrcala
8 IGRALIŠTE ZA VATERPOLO
SHEMA IGRALIŠTA ZA VATERPOLO

9 TEHNIČKI POGON
- prelivni bazen
- kotlovnica
- priprema tople vode sa uređajem za raspodjelu
- uređaji za ventilaciju i odmagljivanje
- hidroforska stanica
- klorinator sa filterskim postrojenjem
- trafostanica, agregatska stanica
- klima komore
režim vode u bazenu
- higijenska, kristalno čista, bakteriološki besprijekorna

- max. svaka dva sata izmjena vode u bazenu preko filterskih uređaja
- filtriranje
- dezinficiranje (kloriranje, ozoniranje)
- svakih 14 dana kompletno pražnjenje bazena, pranje zidova i dna i
dezinficiranje
temperatura vode i zraka
- temperatura zraka - bazenska dvorana 28 - 300 C

- temperatura vode 26 - 280 C
- za starce, djecu, hendikepirane zrak do 330 C, voda do 320 C
- temperatura zraka - tuševi 260 C
- - svlačionice 240 C
- - ulazni prostor, restoran 20 - 220 C
- - topla klupa 33 - 350 C
- - zid koji dotiče tijelo 33 - 350 C
- - zid u blizini ljudskog tijela 24 - 260 C

DVORANE I PLIVALIŠTA - primjeri
1 BAZENSKE DVORANE
PRIMJER 1
1 ulazni hall 2 učitelj plivanja, nadzor bazena 3 garderobe, ormarići, sanitarije, sanit.propusnici
4 spremište opreme 5 vario bazen
PRIMJER 2
1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarići

6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 učitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness
10 spremište opreme 11 vario bazen 12 odmor 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane
14 dječja igraonica 15 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske površine 16 osoblje

PRIMJER 3
zona gravitacije : 20.000 stanovnika

ukupna vodena ploha : 464 m2
izgrađena površina : 2.031 m2
izgrađeni volumen : 14.740 m3
1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarići
6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 učitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness
10 spremište bazenske opreme 11 bazen za skokove 12 plivački bazen (25x12,5m) 13 odmor
14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 dječja igraonica 16 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske
površine
PRIMJER 4

PRIMJER 4 (vidi prethodnu stranicu)

1 ulazni hall 2 osoblje 3 cafe-restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani),

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanitarni propusnici 8 učitelj plivanja, nadzor bazena 9 bazen za
djecu, starije i hendikepirane 10 bazen za skokove 11 bazen za neplivače 12 plivački bazen (25x10
m) 13 dječja igraonica 14 odmor 15 spremište bazenske opreme 16 fitness
PRIMJER 5

1 ulazni hall 2 cafe-restaurant 3 sauna 4 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

5 garderobe, ormarići 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 spremište-čistač. 8 učitelj plivanja 9
nadzor bazena, prva pomoć 10 bazen za neplivače 11 plivački bazen (25x12,5 m) 12 bazen za
skokove 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 14 dječja igraonica 15 šank-kuhinja 16 odmor
17 spremište bazenske opreme 18 fitness 19 osoblje

PRIMJER 6
zona gravitacije : do 50.000 stanovnika

učenje plivanja : 4 razreda (ca 120 učenika)

1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremište, čistač. 9 spremište bazenske
opreme 10 učitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomoć 12 bazen za neplivače 13 plivački
bazen (25x16,66 m) 14 bazen za skokove 15 bazen za djecu, starije i hendikepirane 16 dječja
igraonica 17 kiosk 18 odmor 19 fitness 20 solarij

PRIMJER 7
zona gravitacije : do 50.000 stanovnika

učenje plivanja : 5 razreda (ca 150 učenika)
ukupna vodena ploha : 1.420 m2

1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremište, čistač. 9 spremište bazenske
opreme 10 učitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomoć 12 plivački bazen (ca 50x21 m)
13 bazen za skokove 14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 odmor 16 dječja igraonica
17 fitness

- bazen i dvorana - Pirkkola sportski park, HELSINKI (Finska)

- natječaj 1959. g., izvedba 1968-74.
- arhitekti: Kaia i Heikki Siren
- u sklopu sportskog parka:
dvorana za igre loptom (22,5x44,7 m) i bazenska dvorana (plivački bazen 15,9x33,3
m, bazenza djecu 6,93x5,15 m),
ledena dvorana (postojeći hokey stadion natkriven je drvenim lučnim nosačima,
raspon 53 m)
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN situacija

(A - dvorana, bazen; B - ledena dvorana)
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN pogled na bazensku dvoranu s istoka

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN poprečni i uzdužni presjek
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN pročelja

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN tlocrti sportske i bazenske dvorane

- dvoransko plivalište - TAPIOLA (Helsinki, Finska), izgrađeno 1965. godine

- arhitekt: Aarne Adrian Ervi
- prvi puta primjenjen finski preljev
- bazen za plivače s manjom skakaonicom; vel. 25 x 12,5 x 3,8 m
- mali bazen za neplivače vel. 8 x 7 x 0,8 m
TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI situacija
TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI pogled - jugozapad

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo 0
TLOCRT - 2 TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo - 1
TLOCRT - nivo 0 TLOCRT - nivo 1 TLOCRT - nivo 2
1 ULAZNI PROSTOR 1 BAZEN ZA PLIVAČE 25x12,5x3,7m 1 SAUNA

2 PLIVALIŠTE 2 BAZEN ZA NEPLIVAČE 8x7x0,8 m 2 ODMOR
3 GLEDALIŠTE 3 NADZORNIK BAZENA
4 OSOBLJE 4 MLIJEČNI BAR
5 SVLAČIONICE 5 SAUNA
6 UPRAVA 6 TUŠEVI
7 SVLAČIONICE
8 TEHNIČKE PROSTORIJE

- dvoransko plivalište - KAUNIAINEN (Finska), izgrađeno 1972. godine

- arhitekt: Einari Teräsvirta
- vanjski i unutarnji bazeni; primarno za kondiciono i rekreativno plivanje
- transparentna, jednostavna i skladno proporcionirana i ritmizirana građevina -
reprezentativan primjer finske sportske arhitekture 70-tih godina
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERÄSVIRTA situacija
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERÄSVIRTA pogled - jugozapad
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERÄSVIRTA pogled - uzdužni presjek

- sportski kompleks - YUMENOSHIMA, Tokyo (Japan), izgrađeno 1974-76. godine

- arhitekti: Sakakura Associates, Tokyo Offices
- tlocrtna izgrađena površina : 9.666 m2
- ukupna izgrađena površina : 12.529 m2
YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associatespogled iz zraka ulazno pročelje
YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associates tlocrt prizemlja

- dvoransko plivalište Negenborn u SCHÖNINGENU (Njemačka) izgrađeno 1990.

godine
- arhitekt: Lips & Weinkopf
- izuzetna skromnost u izvedbi, minimalistički arhitektonski izraz, površina pratećih
prostorija izrazito malena u odnosu na bazenski prostor
SCHÖNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf situacija
SCHÖNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf pogled - istočno pročelje

SCHÖNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf tlocrt - nivo prizemlja
SCHÖNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf uzdužni presjek
- COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, kompletirano 1999.
- arhitekti: B V N Architects
- specifičnost rješenja je spuštanje cijelog kompleksa ispod razine postojećeg trga i
katedrale na jednom kraju trga
- kompleks uspješno koriste razni korisnici (učenici, sportaši, rekreativci)
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N pogled iz zraka

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N interijer, eksterijer - pogledi
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N tlocrt
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N presjek

BERLIN, OLIMPIJSKI VELODROM I BAZEN, 1992 - 1996.

- arhitekt: Dominique Perrault
- sportski kompleks koji objedinjuje olimpijske sadržaje (olimpijski bazen, bazen za
skokove, bazene za trening, velodrom, trodjelnu sportsku dvoranu, tribine za
gledaoce,...)
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault pogled iz zraka
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault, tlocrt bazenskog sklopa

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault tlocrt velodroma
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault interijer - bazen, velodrom

- PEKING, Nacionalni plivački centar ''Water Cube'' - 2003 - 2008.

- arhitekti: PTW Architects, Sydney (1. nagrada na međunarodnom natječaju)
CSCEC*design, Peking
ARUP, Sydney
- ukupna veličina građevine: 177 x 177 x 31 m
PEKING, Nacionalni plivački centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects pogled iz zraka
PEKING, Nacionalni plivački centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects interijer - olimpijski bazen

PEKING, Nacionalni plivački centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects tlocrt - nivo ulaza

DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME
1 ZAKONI, NORME
Zakon o športu (1997.),
ŠPORTSKI OBJEKTI - zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne uređene

površine koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje športske djelatnosti
SUSTAV ŠPORTSKIH OBJEKATA - prostorni uvjeti, standardi i normativi za

izradu sustava športskih objekata
KRONOLOGIJA NORMI :
DIN 18032-2: 1991 - 2001.

Dvorane za vježbanje, igre i višenamjensko korištenje
HRN DIN V 18032-2:2002 - od 2001.

Dvorane za vježbanje, igre i višenamjensko korištenje
prEN 14904:2004 E - od 2004.
2 SISTEMATIZACIJA, ARHITEKTONSKI OBLIK SPORTSKIH DVORANA
stilska pripadnost:
- arhitektura kontinuiteta - klasična (oslonac na helenističku arhitekturu
megaron - hram - amfiteatar)
- arhitektura regionalnih karakteristika (npr. materijal drvo - tema: savsko
kupalište)
geometrijska apstrakcija
organska arhitektura (asocirana prirodnim strukturama: kap, spirala, ...)
opći principi OBLIKOVANJA i KONSTRUKCIJE vrijede za sve vrste sportskih

dvorana (suhe, mokre, ledene), te za stadione generalno, kao i i za arhitekturu
općenito
...osnovno teoretsko pitanje:

u čemu se onda očituje bit pojedinih vrsta arhitekture - građevine, te u čemu je
njihova međusobna razlika
univerzalni oblik zgrade :

- vanjski oblik
- unutrašnji oblik

- monogeometrijski oblici
naglašavaju veličinu unutarnjih prostora dvorane, a ostali sadržaji su
inkorporirani u takav oblik (sekundarni - marginalni prostori)
- složeni geometrijski oblici

kod kojih se vizuelno razlikuju oblici dvorane-a od ostalih sadržaja
manjih volumena
- oblikovne strukture
koje prikazuju unutarnje prostore višeznačno, pa izvana nije moguće
definirati prostor same dvorane
3 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA
tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na:

- vrste športa (suhi športovi, mokri športovi, športovi na ledu)
- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, višedjelne,...)
- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca)
- veličine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)
osnovna podjela koja se bazira obzirom na veličinu sportskog borilišta 1
standardni dvoranski sportovi 2:
- košarka
- rukomet
- mali nogomet
1
nije uključeno gledalište
2
sportovi gdje je sportska borilišna ploha manja od navedenih standardnih (npr. odbojka,
tenis,stolni tenis, borilački sportovi, rekreativna gimnastika,...)

- jednodjelna dvorana (nedjeljiva) 15 x 27 x m visine 5,5 - 6 m

3
(košarka )
- dvodjelna dvorana 18 x 36 m visine 5,5 do 8 m
(gymnasium, košarka, rukomet - trening škole)
- polivalentna dvorana 22 x 44 m visine 7 do 9 m (''mali nogomet'')
- trodjelne dvorane 27 x 45 m visine 7 do 9 m
(rukomet, ''mali nogomet'', gimnastika)
3
veličina košarkaškog igrališta varira od 13 x 24 m (škole) do takmičarskih igrališta 15 x 26
(fakulteti, regionalna takmičenja) te 15 x 28 m (državna takmičenja, FIBA, NBA)
male dvorane :
- korektivna i ritmička gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje,
razgibavanje,...
najčešće dimenzije :
14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna gimnastika),
4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness)
4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening)
velike dvorane :
- dvoranski nogomet 32 x 52 m 4
- ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej)
- atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m
(atletska staza 240 m)
4
veličina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone
stadionske dvorane, dvoranski stadioni
4 PROSTORNI PROGRAM I FUNKCIONALNO-PROSTORNI RAZMJEŠTAJ
PARCELA, VANJSKI PROSTORI

veličina parcele - minimalna veličina parcele (bez parkirališnog prostora) za
dvorane veličine:
15 x 27 m cca 2000 m2
18 x 36 m cca 3000 m2
27 x 45 m cca 4000 m2
parkirališni prostor
- za svaku vježbališnu jedinicu min. 15 PM (automobili)
- za svaku vježbališnu jedinicu min. 15 PM (bicikli i motori)
- ovisno o veličini dvorane, ali min. 1 PM (autobus)
ili 5 - 6 % gledaoca x 60-80 m2
- gledaoci 1 PM/4 gledaoca
ili 9 - 15 % gledaoca x 25-30 m2

globalna SHEMA DISPOZICIJE OSNOVNIH GRUPACIJA velike sportske

dvorane
5 FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE
KORISNICI SPORTAŠI, REKREATIVCI

PUBLIKA GLEDAOCI (tribine)
ulazi (hall, prateći sadržaji, vertikalne komunikacije, prostori klubova, uprava,

...)
sklop dvoranskog prostora (dvorane - male, velike, jedno i višedjelne,
sigurnosne zone igrališta, spremišta sprava, spremišta opće namjene,...)
osnovne prateće prostorije (svlačionice - grupe, svlačionice - hendikepirani,

treneri, suci, nastavnici, sanitarije, praonice, komunikacije, ''čisti - nečisti''
hodnik, prva pomoć - ambulanta, doping kontrola, maser, masaža, osoblje,...)
tehnički prostori (grijanje, kondicioniranje zraka-klimatizacija, trafo, agregat,

režija dvorane, radionica, spremišta,...)
prostori za gledaoce (ulazi, hallovi, tribine, prateći sadržaji,...)
novinari, TV, VIP,...

OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA MALE DVORANE
OPREMA SPORTSKE DVORANE
- pregrađivanje (pomične pregradne stijene)

- sportska oprema (sprave - fiksne i pomične)
- podovi borilišta - igrališta
podovi za suhe športove
podovi za ''ledene'' športove
montažno-demontažni pod iznad leda
opće karakteristike podova za suhe športove :
- elastičnost ili podatnost
- sigurnost koraka
- sigurnost od klizanja
- mogućnost brze promjene smjera kretanja
- odskok lopte
- otpornost na habanje
- što kraće vrijeme čišćenja
- .....

OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA VELIKE DVORANE

PROGRAMSKA SKICA TRODJELNE DVORANE 45 x 27 x 9 m
1 TRODJELNA DVORANA 45 x 27 m 20 VJETROBRAN - GLEDAOCI

2 DVORANA ZA KOREKTIVNU GIMN. 14 x 14 m 21 PRODAJA KARATA
3 SPREMIŠTE OPREME 22 ULAZNI HALL - GLEDAOCI
4 SVLAČIONICA - GARDEROBA 23 SANITARIJE - GLEDAOCI
5 PRAONICA, SANITARIJE 24 CAFFE
6 NASTAVNICI, TRENERI 25 SPREMIŠTE - CAFFE
7 REŽIJA, NADZOR 26 TELESKOPSKE TRIBINE
8 OSOBLJE, UPRAVA
9 KLUBSKI PROSTORI, OSOBLJE
10 ''ČISTI'' HODNIK
11 OSOBLJE, PRIBOR ZA ČIŠĆENJE
12 TEHNIČKI PROSTORI, (KLIMAT., VENT., GRIJ.)
13 VJETROBRAN
14 ULAZNI HALL - KORISNICI, ŠPORTAŠI
15 ''NEČISTI'' HODNIK

SHEMA IGRALIŠTA I SIGURNOSNE ZONE U TRODJELNOJ DVORANI

VELIČINE 48-51 x 32 x 9 m

GLEDALIŠTE
UVJETI I PODRUČJE VIZUALNOG OPAŽANJA
PRAVAC GLEDANJA
- za različite igre
- za igre sa neprozirnom ogradom oko terena
- za plivališta i skokove u vodu
- za atletiku
VIZURNA LINIJA
ELEMENTI GLEDALIŠTA
- tribine (stabilne, pomične-teleskopske)
- sjedišta
- raspored prolaza kod gledališta
- prilaz na tribine, gornja, donja i srednja razdioba
- pozicija gledališta (obzirom na igralište, na oblik)
SHEME POZICIJE I OBLIKA GLEDALIŠTA
OSNOVNI UVJETI ZA GLEDALIŠTE

- širina (dubina) reda 75 - 85 cm
- glavni prolaz min. 60 cm (bolje 90 do 120 cm)
- stube - nagib 1 : 2, rampe - nagib 1 : 6 do 1 : 8
- širina sektora do 12,5 m (24 - 28 sjedala, širina sjedala min. 50 cm)
- širina ulaza - izlaza, prolaza min. 120 cm ali ne više od 250
- širina glavnog prolaza - prema proračunu ukupnog broja gledatelja (min.
90 cm, za velike dvorane 120, 180, 240 cm

PRIRODNO OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA DVORANA ZA SUHE I ''LEDENE''

ŠPORTOVE
osnovni cilj: ostvarenje optimalnih uvjeta za efikasnu i ugodnu vizualnu percepciju

igrača i gledaoca
ILUMINACIJA - VIDLJIVOST - BLJEŠTANJE
TOPLINA BOJE (BOJA ZIDOVA, STROPA I PODA)
PROSTORNA DISTRIBUCIJA SVJETLA:
- OSVJETLJENJE KROZ VERTIKALNE ZIDNE PLOHE

- OSVJETLJENJE KROZ STROP
- KOMBINIRANO OSVJETLJENJE
- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA JEDNODJELNE DVORANE
- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA VIŠEDJELNE DVORANE
- UTJECAJ GLEDALIŠTA NA NAČIN OSVJETLJENJA I ORIJENTACIJU


DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME, OSNOVNA PODJELA - 2. dio
1 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA
tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na:

- vrste športa (suhi športovi, mokri športovi, športovi na ledu)
- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, višedjelne,...)
- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca)
- veličine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)
1.1. MALE I VIŠEDJELNE DVORANE :

- korektivna i ritmička gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje,
razgibavanje,...
najčešće dimenzije :
1.1.1. 14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna
gimnastika),
1.1.2. 4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness)
1.1.3. 4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening)
1.1.4. 15 x 27 m visine 5,5 - 6 m
18 x 36 m (dvodjelna dvorana) visine 5,5 - 8 m
27 x 45 m (trodjelna dvorana) visine 7 - 9 m
1.2. VELIKE DVORANE
1.2.1. dvoranski nogomet 32 x 52 m 4

1.2.2. ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej)
1.2.3. atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m
(atletska staza 240 m)
1.2.4. stadionske dvorane, dvoranski stadioni
1.2.1. dvorane za dvoranski nogomet

- osnova je proširena trodjelna dvorana (teleskopske tribine)
- povoljno organiziranje gimnastičkih takmičenje
- ekonomski ipak nisu povoljne
4
veličina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone
(vidjeti detaljnije 6. predavanje - sažetak)
1.2.2. ''ledene'' dvorane

- razvojni trendovi - upotreba zimi : (slobodno klizanje, hokej,
umjetničko klizanje, ples na ledu, brzo klizanje, kuglanje na
ledu, curling,...) - upotreba ljeti : sportovi s loptom povoljni
za dvorane, hokej na koturaljkama, borilački sportovi, mini golf,
izložbe, performance, predstave,...

- Internorme - klizališta na umjetnom ledu (IAB, 1976. god. formirana

specijalna radna grupa za sportove na ledu sa zadatkom prikupljanja i
sastavljanja smjernica)
- tipovi klizališta
o otvorena klizališta - vanjska klizališta
o natkrivena klizališta
o ledene sportske dvorane
o klizališta s pomičnim krovom
o kombinacije otvorenog klizališta i zatvorene dvorane
o demontažna klizališta
o klizališta povezana sa bazenima ili drugim sportskim površinama
- definicija ledene površine/igrališta - umjetno zamrznuta vodena
površina
- dimenzije sportsko-rekreativnih površina :
o hokej (60 x 30 m, uključivo i uglovna zaobljenja i granične barijere
(''bande'')
o standardna staza za brzo klizanje (2 x 5m, dužine 400 m →
4000m2; preporučuje se širina 2 x 4 m, dužine 400 m →3200m2
kao i izdvajanje staze za zagrijavanje širine 3 m - na taj način
cijela širina staze je 11 m)
o kuglanje na ledu duljine 42m, širine 4 m
o curling - površina 45 x 45 m
o ''long distance curling'' - duljina staze 300 m
o rekreativno klizanje - potrebna površina 3 - 4 m2/osoba tj 450-
600 osoba može klizati na površini 1800 m2
- klizališta dimenzija manjih od 60 x 30 m preporuča se projektirati u
modulu ''malog rastera'' 10x5 m (standardni prefabricirani montažni
elementi
- prostorije
o tehničke prostorije (grijanje, navodnjavanje, el. instalacije,
uređaji za obradu leda, nadzor i priručna radionica
o garderobe
svlačionice i sanitarije za sportaše, po jedna garderoba za M i
Ž odnosno za domaću i gostujuću ekipu (po 20 sportaša),
sušionica za sportsku odjeću, prostor za uređaje i sportsku
odjeću, tuševi i umivaonici, sanitarije za sportaše;
prostorija za suce
centralna garderoba
prostorija za vezivanje klizaljki i garderoba za opće potrebe
o prostori za režiju, suce, novinare, radio i TV
o gledališta
o restoran, kiosci, hallovi, skladišta i sportske trgovine
o uprava
o prostori za poslovne sastanke i prezentacije
o policija, vatrogasci, sigurnosne službe
o ambulanta
o stan za domara

2 PRIMJERI DVORANA
2.1. LANDSKRONA SPORTS HALL, Landskrona, Švedska

- izvedba: 1965.
- arhitekt: Arne Jacobsen
- oko 2000 gledalaca (ca 1000 sjedećih mjesta)
LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN pogled istok
LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN tlocrti, presjeci

2.2. PALAZZO DELLO SPORT, RIM, Italija

- projekt: 1956. god.
- izvedba: 1958 - 1960. god.
- arh.: Pier Luigi Nervi, Marcello Piacentini
- kapacitet: 10.500 gledalaca (košarka), nakon rekonstrukcije 2003. povećan
je broj sjedećih mjesta na 11.200; - dijametar građevine: 95 m
PALAZZO DELLO SPORT, RIM, 1958-60., arh. P.L.Nervi, M. Piacentini

2.3. SPORTSKA DVORANA - OTANIEMI, Finska
- izvedeno: 1956. god.

- arhitekt : Alvar Aalto
- sklop atletske dvorane i male dvorane (košarka, tenis)
- kombinacija arm.betonske konstrukcije (stupovi) i lameliranih drvenih
nosača promjenljivog raspona
SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto tlocrt
SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto poprečni presjek, pročelje

2.4. SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, Japan
- projekt/izvedba : 1962 - 1964.god.

- arhitekt : Kenzo Tange Associates, Shudan Sheisaku Associates
- konstrukcija : Takeshi Okamoto, Keizo Inuzuka
- dužina : ca 80 m, konstrukcija krova: hiperbolični paraboloid, debljina ploče

ca 5 cm
- borilišna ploha na razini 1. etaže (u prizemlju su prostori za konferencije,
uredi, trening dvorane, tehnika, ...)
- gledalište za ca 2500 gledalaca
SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange

tlocrt prizemlja
1 ulazni hall 6 garderoba 11 hall 18 sanitarije

2 info pult 7 spremište 12 soba za prijem, ured 19 radionica
3 trening dvorana 8 kuhinja 13 ured 20 uprava
4 trafo,tehnika 9 dvorana za sastanke 14 liječnik, prva pomoć 21 dizalo
5 tehnika 10 dvorana za sastanke 15/16 višenam. prostori

SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange

tlocrti, presjek, pogledi

2.5. TOKYO METROPOLITAN GYMNASIUM, Shibuya,TOKYO, Japan
- izgrađena 1954.god. za svjetsko prvenstvo u hrvanju, renovirana 1989.-

1991.god.
- arhitekt rekonstrukcije: Fumihiko Maki,
- kapacitet : 10.000 gledalaca (6.000 fiksnih i 4.000 po potrebi)
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled iz zraka
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled - ulazno pročelje

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki tlocrti, interijer dvorane
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki poprečni i uzdužni presjek

2.6. ATLETSKA DVORANA, Sindelfingen, Njemačka

- izgrađena 1977. god.
- arhitekt : Günter Behnisch
ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Günter Behnisch presjek, tlocrti, model
ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Günter Behnisch pogled iznutra

2.7. ARENA OMNISPORTS de Paris-Bercy, Pariz, Francuska

- arhitekti : Andrault-Parat, Prouve, Guvan
- kapacitet : - koncerti: 17.000
- boks : 16.000
- tenis : 14.000 (Paris Masters ATP)
- košarka : 14.000
- atletika : 8.500
- biciklizam, kart - utrke, kamioni, motori Xtrem: 7.000
ARENA OMNISPORTS de Bercy, Pariz, 1984., arh. Andrault-Parat, Prouve, Guvan pogledi
(usporediti sa:
arena Budimpešta (Budapest Sportcsarnok; Principe Felipe Arena-Zaragoza;
Palasport di Genoa; Palau Sant Jordi-Barcelona; PAOK Sports Arena
Thessaloniki; Rod Laver Arena-Melbourne; O2 World-Berlin; Oval Lingotto
Torino; arena Zagreb; Spaladium Arena-Split)
2.8. ARENA ''Papp László Budapest Sports Arena'' - Budimpešta, Mađarska

- izgrađena 2001.-2003. god.
- arhitekti : KÖZTI Sport Concepts
- kapacitet : - sport: 9.500 (hokej) - 12.500
- koncerti : 15.000
- dvorana projektirana za veliki broj sportskih disciplina uključujući i
ekstremne sportove (motokros, jet-skijanje,...) kao i koncerte, opere, drame,
cirkuse,...
- www.budapestarena.hu
ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KÓZTI Sport Concepts pogledi

ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KÓZTI Sport Concepts tlocrti, pogled iznutra
ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KÓZTI Sport Concepts pogledi iznutra

2.9. ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe, Njemačka

- arhitekti : SCHMITT Kazimir i Partneri
- kapacitet : ca 9.000 gledalaca
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogledi
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogled iz zraka
boks koncerti
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane

košarka
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane
2.10. HOKEJ ARENA - ''Palasport Olimpico'', Torino, Italija

- izgrađena 2005. god. za Zimske Olimpijske igre 2006
- arhitekti : ARATA ISOZAKI, PIER PAOLO MAGGIORA
- veličina : 183 x 100 m; visina iznad terena ca 12 m, ispod terena 7,5 m
- kapacitet : 12.350 gledalaca (hokej na ledu)
16.600 gledalaca (košarka)
18.500 gledalaca (koncerti)

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora tlocrti

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora
sheme organizacije dvorane

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora presjeci
HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora int. pogled
NAPOMENA:
vidjeti prilog uz 7. predavanje : LEDENE DVORANE
- primjere nekih velikih dvorana vidjeti i u:

- 5. predavanje : BERLIN, Olimpijski velodrom i bazen
- 12. predavanje, 2. dio: MEXICO, palača sportova
- 12. predavanje, 3. dio: MONTREAL, velodrom
- 12. predavanje, 4. dio: BARCELONA, sportska palača Sant Jordi

STADIONI - POVIJEST, OSNOVNO PLANIRANJE, POLOŽAJ U OKOLIŠU
Povijest - od cirkusa, arene, teatra do stadiona
- naziv stadion - grč. stadion, - stadij - starogrčka mjera za duljinu,

varirala je obzirom na lokalne uvjete od 177 - 192 metra (prema
Herodotu - 1 stadij = 600 stopa
- arena - naziv izveden iz latinske riječi - harena (pijesak) - mjesto

borbe, posuto pijeskom, smješteno u amfiteatre, cirkuse ili stadione
sl. 1 stadion - Delfi, 5.st.pr.n.e., sl. 2 Circus Maximus, oko 500 g.pr.n.e.
dužina cca 177 m dužina cca 3,5 stadia (cca 635 m), širina cca 110 m
kapacitet cca 300.000 gledalaca
sl. 3 kazalište u Epidauru, 3. st.

Osnovno planiranje
1. BORILIŠNA PLOHA - CENTRALNI TEREN - ARENA

1.1. dimenzije (sl. 4, sl. 5, sl. 6, sl. 7)
1.2. orijentacija (sl. 10)
sl. 4 KRUŽNA 400 m STAZA, definiranje veličine stadiona prema dimenziji atletskog borilišta
sl. 5 SHEMA NOGOMETNOG IGRALIŠTA, definiranje veličine stadiona prema dimenziji

nogometnog igrališta

sl. 6 Royals Stadium, Kansas, projektiran za bejzbol sl. 7 Arrowhead Stadium, Kansas, za američki nogomet
sl. 8 stadion u Ateni, izgrađen 331. g. pr.n.e., rekonstruiran za prve moderne OI 1986 tlocrt, presjek
sl. 9 olimpijski stadion u Mexico City-u, 1968. kapacitet 87.000 gledalaca tlocrt, presjek

sl. 10 olimpijski stadion u München-u, 1972., kapacitet 80.000 gledalaca tlocrt, presjek
2. KAPACITET
2.1. broj gledalaca oko velike borilišne plohe

2.2. maks. broj gledalaca oko male borilišne plohe
gledališta na otvorenom - manja (do 5.000 gledalaca)
- srednja (5.000 do 30.000 gledalaca)
- veća (više od 30.000 gledalaca)
gledališta u zatvorenom - manja (do 1.000 gledalaca)
- srednja (1.000 do 3.000 gledalaca)
- veća (3.000 do 10.000 gledalaca)
- velika (više od 10.000 gledalaca)
stadion po rangu - međunarodni (ca 80.000 gledalaca)
- nacionalni (ca 60.000 gledalaca)
- regionalni (do ca 10.000 gledalaca)
- lokalni (do ca 5.000 gledalaca)
3. ZONIRANJE SIGURNOSNIH ZONA

4 sigurnosne zone (1)
(1)
Stadia - a design and development guide, Geraint John, Rod Sheard
4. POLOŽAJ U OKOLIŠU
- veliki stadioni izvan grada
- veliki stadioni u gradu
- transport
- parkiranje - promet u mirovanju
- okoliš stadiona

sl. 11 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., kapacitet ca 87.000 gledalaca, situacija
sl. 12 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., zračni pogled

sl. 13 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zračni pogled
sl. 14 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zračni pogled
sl. 15 Olimpijski stadion, München, 1972., arh. Günther Behnisch, konstr. Otto Frei, ca 69.250 gled. danas (80.000 za OI)

sl. 16 gradski stadion Luigi Ferraris (prije Marassi), Genova, 1911., rekonstruiran 1990., arh. Gregoti Assoc., 36.500 gl.
sl. 17 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca
sl. 18 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca

sl. 19 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca
sl. 20 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca, situacija

STADIONI - ELEMENTI
1. ORGANIZACIJA KORIŠTENJA
1.1. korisničke grupe, raspodjela funkcionalnih područja
- borilište
- gledalište
- svlačionice
- uređaji i oprema za vježbanje
- društvene prostorije
- prostorije za osoblje
- servisi, instalacije
- prostori za vanjski i unutarnji promet pješaka i vozila
--------------------------------------------------------------------------------
- pomoćna borilišta, parkirališta, ambulanta, prodaja
karata i suvenira, kiosci
prilazna platforma
min. širina (m) = kapacitet stadiona x 0,6 / 1000
poželjna površina platforme je ona koja može primiti sve

gledatelje u zadanom vremenu pražnjenja gledališta (1)
(1)
vrijeme pražnjenja stadiona ovisi o sigurnosnim pravilima i propisima
pojedinih zemalja, a u slučaju nedostatka istih računa se 8 minuta
1.2. sigurnost na stadionima - općenito

1.3. zoniranje i sektori
1.4. ulazi, kontrole
sl. 1 dijagram sigurnosnih zona na stadionu (prema Stadia-a design and development guide,
Geraint John & Rod Sheard)

sl. 2 shema pristupa tribinama obzirom na sigurnosne zone
2. GLEDALIŠTE - TRIBINE
2.1. definiranje parametara za dizajniranje
- veza vanjskog i unutarnjeg prometa

- vrsta gledališta obzirom na : trajnost, visinski položaj u
odnosu na borilišnu plohu, vrstu sportske aktivnosti, oblik i
položaj, zaštićenost od klimatski okolnosti, kapacitet,...
- dimenzioniranje elemenata gledališta
- orijentacija gledališta
- vizuelna veza gledališta i okoliša
- vidljivost površine sportskog borilišta
- konstrukcija tribina
2.2. oblici i presjek gledališta - tribina (sl. 3)

oblici : - pravolinijski
- srpasti
- potkovasti
- elisoidni
- kružni
presjek : - ispod horizonta, ispod plohe igrališta
- u horizontu igrališta
- jednoetažna gledališta
- višeetažna gledališta
konstrukcija: - na tlu, na padini, na nasipu, u ukopu
- na posebno izvedenoj konstrukciji
- kombinirano: padina, nasip + konstrukcija

sl. 3 oblici - horizontalni položaj (tlocrt) gledališta u odnosu na borilište
sl. 4 sheme puteva gledatelja na tribine

sl. 5 vertikalni položaj gledališta u odnosu na borilište
2.3. dimenzioniranje
- interne komunikacije
- min. širina uzdužne horizontalne komunikacije
manja gledališta 2,50 - 3,10 m
veća gledališta 3,50 m i više
- min. širina poprečne kose komunikacije
min. 1,20 m
- najveća udaljenost poprečnih komunikacija
24 - 32 sjedišta
- otvori: ulazi - izlazi
- 1 izlaz - sektor 600 osoba (zatvoreni prostori)
sektor 1500 osoba (otvoreni prostori)
- najveća udaljenost do izlaza : 30 m po horizontali
20 m uz kosinu
23 m niz kosinu

širina prolaza - izlaza za pražnjenje:

(prema Neufert, formula koju je postavio C. von Eestern za stadion u Amsterdamu)
Š = K / V x 1,25
Š širina prolaza u m min. 1,20 m, najveća do 2,50 m

K najveći kapacitet gledališta
V poželjna brzina pražnjenja gledališta u sekundama
( u intervalu od 420 - 900 sec)
1,25 konstanta propusnosti po 1m/sec
maksimalna propusnost jednog izlaza ne smije biti veća od

1200 - 1800 gledatelja
najmanji otvor dimenzionira se za prolaz dvije osobe:
otvoreni prostor 1,20 m
zatvoreni prostor 1,50 m
- tribine
- širina reda gledališta sa sjedalima
75 - 85 cm (preporuka FIFA-e - 80 cm)
- širina slobodnog prolaza
40 - 50 cm i više
- širina sjedišta
45 - 50 cm (preporuka FIFA-e - 50 cm)
2.4. optički uvjeti u gledalištu, barijere i vizurne linije
bitan kriterij gledališta - dobra vidljivost događaja na

igralištu ovisi o :
- orijentaciji gledališta
- udaljenosti gledatelja od mjesta sportske akcije
- poprečnom presjeku tribina
- tlocrtnom obliku gledališta
- detalji karakteristični i važni za promatranje (hokej -
pločica-pak; odbojka - pregib članka, prijelaz ruke
preko mreže; tenis - širina linije za obilježavanje
polja, ....)
pravac gledanja
fokusna točka (F)
vizurna linija
radijalno gledanje osigurava se nadvišenjem sjedala po

određenim pravilima (vizurna linija);
bočno gledanje osigurava se odgovarajućim tlocrtnim
zakrivljenjem redova tribina

sl. 6 shema zone vidljivosti (odnosi se na nogometni stadion; maksimalna i optimalna

udaljenost gledanja variraju ovisno o pojedinom sportu tj. karakterističnom predmetu
promatranja, vidi: MODELI FIZIČKE KULTURE, svezak VII, str. 139-143)
sl. 7 vizurne linije gledališta u zakrivljenoj liniji (F - položaj najnepovoljnije točke promatranja; r1, r2, r3 - visina stube tribine)
sl. 8 položaj fokusne točke (F) obzirom na razne vrste sportova (veći dio sportova, hokej na ledu, klizanje)

sl. 9 položaj fokusne točke (F) obzirom na razne vrste sportova (plivališta, bazeni za skokove u vodu, atletika, podij,...)
2.5. sjedala
osnovni kriteriji dizajna:
- udobnost
- sigurnost
- robusnost
- cijena
sl. 10 primjeri sjedala i načini pričvršćenja na stube tribina

sl. 11 primjeri tipova stolica na tribinama

A - pojedinačna stolica, fiksna, stadion - Frankfurtu, FIFA World Cup 2006.
B - pojedinačna stolica, preklopna, stadion - Berlinu, FIFA World Cup 2006.
C - preklopna fotelja, VIP loža, stadion - Stuttgart, FIFA World Cup 2006.
D - fiksna stolica, VIP poslovna zona, stadion - München, FIFA World Cup 2006.
sl. 12 shema transformacije stojećih u sjedeća mjesta

- vario tip (preklopno sjedalo - stojeće mjesto
(Müngersdorfer stadion Köln)
- vario tip - sjedalo - stadion Hamburg, FIFA WC Hamburg

sl. 13 minimalne dimenzije horizontalnog prolaza na tribini, RheinEnergie stadion,

Köln, FIFA World Cup 2006.
2.6. prostori na tribinama za osobe u kolicima
sl. 14 shema organizacije i dimenzije prostora na tribini za osobe u kolicima,

RheinEnergie stadion Köln, FIFA World Cup 2006.

2.7. VIP prostori
sl. 15 VIP zona, RheinEnergie stadion Köln, FIFA WC 2006. sl. 16 VIP ''hospitality box'', Allianz Arena, München
VIP ''hospitality box'', RheinEnergie stadion,
Köln
2.8. uslužne i prateće službe - kiosci, sanitarije, prehrana, prva

pomoć
sl. 17 koncept trodjelnog kioska sl. 18 slika kioska, nivo ´3/4 sl. 19 tlocrtne sheme sanitarija gledatelja
RheinEnergie stadion ''Food&Beverage'', nivo +1
nivo ´3/4 spremnici pive, Veltins Arena,
Gelsenkirchen

2.9. prostori za medije, PRESS, TV centar,...
sl. 17 shema komentatorske pozicije na tribini sl. 18 PRESS, primjeri - 2x gore: FC Köln
(preporuka: maks. 3 pozicije u nizu) dolje: TV centar, Westfalen stadion, Dortmund
sl. 19 sheme moguće pozicije kamera na tribinama

3. SPORTSKI TEREN
3.1. pregled najčešćih sportova, dimenzije sportskih igrališta,

odnos prema gledalištu (vidi: prilog I)
3.2. orijentacija sportskih igrališta
sl. 20 preporučena orijentacija vanjskih borilišnih ploha - sjeverna Zemljina polutka

(osnovni princip: atletičari i igrači s loptom ne smiju imati rano popodnevno sunce u oči)
A najpovoljnija orijentacija sportskih terena za večinu sportova

B prihvatljiva orijentacija za nogomet i ragbi
C optimalna orijentacija za atletiku i igre loptom
3.3. vrste terena
- travnate površine (trava, sl.)

- zrnate površine (mineralne smjese bez umjetnog veziva)
- plastične površine (sintetički gumeno-elastični materijali)
- tvrde površine (beton, asfalt, sl.)
osnovni slojevi u strukturi sportskog tla:

- građevno tlo
- posteljica
- podloga
- površina građevnog tla
- drenažni sloj
- nosivi sloj pokrova
- pokrov

sl. 21 presjek tla sportskog borilišta na otvorenom (atletska staza - nogomet; tenis teren)
sl. 22 varijante navodnjavanja i odvodnje oborinskih voda sa sportskih terena

4. PROSTORI ZA SPORTAŠE, SUCE, PRATEĆE OSOBLJE

4.1. garderobe, sanitarije
4.2. zagrijavanje
4.3. pristup igralištu - tunel
sl. 23 stadion - organizaciona shema garderoba sportaša s pripadajućim prostorima
sl. 24 stadion - tlocrtna shema garderoba i putevi sportaša i medijskog osoblja (prema preporuci FIFA/UEFA)

5. UPRAVA, KONTROLA STADIONA, TEHNIKA
sl. 25 shema pristupa stadionu - 7 glavnih korisničkih grupa
izvori:
http://multimidia.brasil.gov.br/biblioteca/football_stadiums_technical_recommendations_a
nd_requirements.pdf
www.fifa.com
http://mlb.mlb.com
www.nfleurope.com
www.iaaf.com
www.worldstadiums.com
www.stadiumguide.com

STADIONI - NOVE TENDENCIJE
Povijest nogometa(1)
- Kina - 2.500 god. pr.n.e. - Tsu Chu (''Tsu'' udarati loptu stopalom);
- Egipat - 2.000 god. pr.n.e. - na jednom grobu prikaz žongliranja loptom;
- Japan - 600 god. pr.n.e. - 380 god.n.e. igra ''Kemari'';
- Grčka / Rim - 6.st. pr. n.e. u Grčkoj se igrala kombinacija rukometa i
nogometa zvana ''Episkyros''; u Rimu slična igra - ''Harpastum'';
- srednja Amerika - prekolumbijske civilizacije Asteka, Maya i Zapoteka
igrale su nogomet u 16.st. (ponekad su poraženi bili žrtvovani na oltarima
hramova);
- renesansa u Italiji - 'u Firenci 15. i 16. st. - ''Giuco dal Calcio fiorent'';
- srednjevjekovna Engleska - kralj Edward, 1314. god.;
- američke kolonije - indijanci su igrali igru loptom i štapovima -
''Pasuckquakkohowog'';
- ''moderna igra'' prema E.Augustinu 26.10.1863. god. u Londonu se
sastalo 14 londonskih klubova i formiralo Football Association;
- 1871. organizirano prvo takmičenje;
Od ideje olimpizma do 5. generacije stadiona (2)

- 1. generacija stadiona
- povijest modernih stadiona datira od druge polovice 19. stoljeća;
naglasak je na prihvaćanju što većeg broja gledalaca, ali uz minimalne
standarde komfora boravka tih istih gledalaca;
- utjecaj televizije - od 30 tih godina 20.st. počinju TV prijenosi
sportskih događaja;
veći naglasak na komforu gledalaca, ali i dalje su to velike ''betonske
zdjele'';
- početkom 90 tih godina 20.st. ''stadioni za obitelji'' - naglasak na
maksimalnom komforu i sadržajima za cijelu obitelj;
sport je u fokusu zbivanja, ali nije jedini sadržaj (barovi, restorani,
trgovine navijačkim i sportskim suvenirima); osnovni uvjeti i izvori
financiranja sportskih klubova se mijenjaju;
- ''korporacije sponzorstva i medija''; stadioni mogu biti izvor prihoda
ako su integrirani dizajn, financiranje i upravljanje;
izraziti primjer je novi Telstra Dome u Melbournu (pokretni krov,
pokretne tribine, podzemne garaže...);
- stadioni prerastaju u građevine koje postaju katalizatori planiranja i
strategijskog razvoja gradova 21. stoljeća; stadioni postaju moćni
simboli naše kulture, naših aspiracija i ponekad naših grešaka; tek
trebamo naučiti kako ih mudro koristiti
(1)
Stefan Nixdorf: Stadium ATLAS - Technical Recommendations for Grandstands in Modern
Stadia, Ernst&Sohn Verlag 2008., str. 22-23
(2)
prema: Drawn from Sheard,R. The Stadium - Architecture for the New Global culture (Singapore,
2005.) str. 103-116.

Adaptabilnost stadiona
1. adaptabilno gledalište - tribine

2. pokretna sportska travnata ploha
3. pokretni krov, krovne membrane
4. stadionska dvorana - dvoranski stadion
5. nove tendencije - primjeri
1. adaptabilno gledalište - tribine
sl. 1 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled iz zraka
sl. 2 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled - jug (nakon
Olimpijade bez montažne južne i sjeverne tribine)

2. pokretna sportska travnata ploha
sl. 3, 4, 5 Arena Schalke, Gelsenkirchen, Njemačka, 2001. pomična travnata površina
sl. 6, 7, 8 Sapporo Dome, Hokkaido, Japan, 2001., arh. Hiroshi Hara, kapacitet 42.000 pomična travnata površina

3. pokretni krov, krovne membrane
sl. 9 Millenium stadion, Cardiff, 1996. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled iz zraka
kapacitet 74.500, dimenzije terena: 120 x 79 m
sl. 10 Millenium stadion, Cardiff poprečni presjek
sl. 11 Millenium stadion, Cardiff model - pokretni krov

sl. 12 Oita stadion, 1996. - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa pogled iz zraka
sl. 13 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. K. Kurokawa pogled unutrašnjost
sl. 14 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita Kyshu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa poprečni presjek

- krovne membrane
sl. 15 Allianz Arena, München, Njemačka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled - jugoistok
kapacitet 69.900 (njemačka liga), 66.000 (međunarodni susreti), dimenzije igrališta : 105 x 68 m
sl. 16 Allianz Arena, München, Njemačka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled na krov
kapacitet 69.900 (njemačka liga), 66.000 (međunarodni susreti), dimenzije igrališta : 105 x 68 m
sl. 17 Allianz Arena, München, detalj presjeka tribine

4. stadionska dvorana - dvoranski stadion
sl. 18...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, 2000., kapacitet 5.000 - 37.000 gledalaca, arh. Ellerbe Becket, AECOM com.
transformacija arene u stadion

sl. 21...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, arh. Ellerbe Becket, AECOM com. pročelje i uzdužni presjeci

5. nove tendencije - primjeri :
sl. 22 Miyagi Sports Stadium , Sendai, Japan, 1996. -2000, arh. Hitoshi Abe, kapacitet : 49.133
sl. 23 Nogometni stadion - Baracaldo, Španjolska, 1999.-2003. kapacitet 7.960 arh. NoMad

sl. 24 Saint Denis stadion, Pariz, Francuska, 1995. - 1998., arh. Zublena, Macary, Constantini, Regembal
kapacitet : 81.338, igralište : 105 x 70 m
sl. 25 Stadion Aveiro, Portugal, 2003., arh. Tomas Taveira, kapacitet : 30.127, igralište 105 x 68 m
sl. 26 Nacionalni stadion, Peking, Kina, 2003. - 2008. arh. Herzog, de Meuron, konstr. ARUP China Architecture
kapacitet : 80.000 (91.000 - otvaranje OI 2008.)

OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1896 - 1948
1 POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA 1
drevne olimpijske igre - veliki grčki religiozni, atletski i kulturni festivali

kralj Iphtos od Elisa - oko 824. pr.n.e. - ''sveto primirje - ekeheiria'' tijekom igara
''dragih bogovima''
od 776. pr.n.e. igre su se održavale svake četvrte godine u Olimpiji na
Peloponezu
natjecalo se u : trčanju, hrvanju i šakanje, boksu, petoboju i utrkama kočija
zadnje stare igre 394. g
Pierre de Fredy, baron de Coubertin bio je osnivač modernog Olimpijskog

pokreta, zaneseni sportaš, formulirao je plan oživljavanja Igara; ideja olimpizma,
ne samo nadmetanje sportaša, već veza tijela i duha, veza sporta i umjetnosti (5.
OI u Stockholmu 1912., uz natjecanja u sportu bila su i natjecanja u pet umjetničkih
skupina: geaditeljstvo, slikarstvo, kiparstvo, glazba i književnost; zadnje u Londonu
1948.
Henri-Martin DIDON - dominikanac, životno geslo: ''brže, više, jače'' - ''citius,

altius, fortius''
skup izaslanika u Parizu je 1896 izglasao održavanje modernih Olimpijskih igara u
Ateni
Pierre de Coubertin 1. OI ATENA plakat 1. OI ATENA ceremonija otvaranja 1. Olimpijskih igara
1896 1. moderne Olimpijske igre održane su u Ateni na obnovljenom antičkom

stadionu
sudjelovalo je 311 natjecatelja iz 13 zemalja
Atena, stadion, tlocrt detalj presjeka tribina

1900. 2. OI Pariz, Bulonjska šuma, nisu bili građeni nikakvi posebni objekti, staza
za trčanje dužine cca 313 m
1904. 3. OI St Louis, nisu bili izgrađeni nikakvi posebni sadržaji
1908. 4. OI London, prvi olimpijski stadion novog doba (White City Stadium);
kapacitet više od 80.000 gledalaca; shema - nogometno igralište koje
okružuje atletska staza,
postavljena je i biciklistička staza i bazen 100x16,25 m
London, 1908., stadion tlocrt detalj presjeka tribina
1912. 5. OI Stockholm, sagrađen je stadion koji je sačuvan do današnjih dana,

tribine potkovaste forme, nogometno igralište s atletskom stazom
Stockholm, 1912., stadion tlocrt detalj presjeka tribina

5. OI Stockholm, plakat ceremonija otvaranja 5. Olimpijskih igara
1916. 6. OI (Berlin) (zbog 1.svj.rata nisu održane)
1920. 7. OI Antwerpen, sagrađen je stadion kapaciteta ca 60.000 gledalaca
Antwerpen, 1920., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina
1924. 8. OI Pariz, sagrađen je stadion ''Colombes'', zamišljen kao veliki sportski

kompleks sa osnovnom sportskom arenom, bazenom, tenis terenom,
raznim pomoćnim objektima;
trkališna staza dužine 450 m (pokazala se kao neadekvatna i nije se
više primjenjivala
8. OI Paris, 1924. olimpijski stadion Colombes

1928. 9. OI Amsterdam, stadion kapaciteta ca 40.000 gledalaca (16.000 stajaćih

mjesta); tenis court za ca 7.000 gledalaca, bazen 50x18 m; sportska
dvorana za ca 5.000 gledalaca (gimnastika, hrvanje, boks);
oko stadiona - kanal - pristanište za jahte, sunčališta, restorani...
Amsterdam, 1928., Olimpijski stadion
1932. 10. OI Los Angeles, sagrađen veliki stadion sa tribinama za ca 100.000

gledalaca, visina tribina ca 30 m; igralište veličine 105x70 m; dvije
spojene jednocentične staze za trčanje (400 i 450 m);
sagrađen je i otkriveni plivački bazen...
Los Angeles, 1932., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina

1936. 11. OI Berlin, u Grünenwaldu novi stadion kapaciteta ca 100.000 gledalaca

na mjestu srušenog stadiona;
staza za trčanje - keramička površina
na površini od ca 90 ha izgrađen je cijeli sportski kompleks (otkriveni
bazeni, dvorane za gimnastiku, površine za trening, nogometna
igrališta i drugi prateći objekti...)
Berlin, 1936., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina
Berlin, 1936., situacija olimpijskog kompleksa
1940. 12. OI (Helsinki) 2.svj.rat

1944. 13. OI (London) 2.svj.rat

1948. 14. OI London, rekordan broj natjecatelja (4486)

Olimpijski stadion - Wembley Park Stadium sagrađen 1924.
renoviran i dopunjen stazom za laku atletiku (Sir Owen Williams);
linija tribina slijedi liniju trkačke staze pa su vizure na pojedinim
dijelovima uzdužnih ravnih tribina loše
London, 1948. Wembley Park Stadium, zračni pogled - jug
London, 1948. Wembley Park Stadium, zračni pogled - istok

OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1952 - 2008.

I dio - 1952 - 1964.
1952 15. OI Helsinki
- olimpijski park ca 1,5 km od središta Helsinkija, uklopljen u prirodni

okoliš, šume, jezera,...
- stadion građen za OI 1940., arh. Yrjö Lindegren, Toivo Jänti;
prvobitni kapacitet 52.000 gledalaca, rekonstruiran 1952. -
nadograđene tribine - 72.000 gledalaca; staza za trčanje 400m,
nogometno igralište 105x65 m
- olimpijski toranj visine 72,71 m (olimpijski pobjednik Matti
Jarvinen, OI San Francisko 1932, koplje)
- plivački stadion, arh. Jorma Järvi, kapacitet ca 10.000 gledalaca
- 2 sajamske izložbene dvorane su preuređene za dvoranske
sportove
Helsinki, 1952., stadion tlocrt detalj presjeka tribina
Helsinki, olimpijski stadion (situacija 2005.) pogled iz zraka, JI

1956. 16. OI Melbourne

- lokacija olimpijskog parka u blizini botaničkog vrta
- stadion - postojeći Cricket Ground Stadium (australski nogomet)
unajmljen, preuređen i proširen za potrebe Olipijskih igara;
interpolirana je staza (400 m) za trčanje koja je nakon Olimpijade
odstranjena; kružna dogradnja uz postojeće tribine (tri razine)
povećala je kapacitet sa 40.000 na 120.000 gledalaca; unatoč
znatnim dimenzijama vidni kut omogućava svim gledaocima
kvalitetan pregled nad borilišnom plohom;
- koncepcija zakrivljenih ovalnih tribina koja osigurava približno
jednako dobar pregled zbivanja na borilištu sa svih mjesta postala
je kasnije standard za sve velike stadione
- plivačka dvorana - prvi puta za OI napravljeno zatvoreno plivalište
(do tada su se plivačka natjecanja odvijala u zatvorenoj postojećoj
plivačkoj dvorani samo u Londonu 1948.); arh. K. Borland, P.
McIntyre, J. i P. Murphy; kapacitet 6.000 gledalaca; vidljiva čelična
konstrukcija kao osnovni oblikovni element;
dva bazena: za plivanje 50 x 19,8 m i za skokove u vodu 19,8 x
15,4 m
- sagrađeno je Olimpijsko selo i specijalno opremljena bolnica
- nova dvorana za boks
Melbourne, Cricket Ground Stadium pogled iz zraka
1960. 17. OI Rim,

- lokacija na Foro Italico i još tri manja sportska središta (Campo
Parioli, Tre Fontane i lokacija neodržane Svjetske izložbe)
- korišteni su prostori Karakalinih termi i Maksencijeva bazilika
- nova zračna luka
• s Olimpijadom u Rimu počinje razdoblje izgradnje olimpijskih građevina koje
postaju reprezentativni primjeri suvremene arhitekture i to ne samo na
području arhitekture sportskih zgrada
• doprinos tehnologiji gradnje sportskih objekata - prefabrikacija i montažna
gradnja postaju uobičajen način gradnje sportskih objekata

- lokacija - Foro Italico - 4 km od gradskog središta

- olimpijski stadion, građen 1950-53., arh. Annibale Vitellozzi,
kapacitet do 100.000 gledatelja, loše vizure s ravnih uzdužnih
tribina (500 m staza)
- mramorni stadion, za trening atletičara i hokej na travi
- plivački stadion, sagrađen 1959., tribine za ca 20.000 gledalaca (2
x7.500 + 5.000 gledalaca na montažnim tribinama),
arh. A. Vitellozzi, E. Del Debbio, bazen 50 x 25 m, bazen za
skokove u vodu 18 x 20 m dubine 5 m
- atletska dvorana
- košarkaška dvorana
- tenis igrališta
Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro Italico tlocrt detalj presjek tribine
Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro italico pogled iz zraka
Rim, 1960., ''mramorni stadion'' - Foro Italico Rim, 1960., olimpijsko plivalište - Foro Italico

- lokacija - Campo Parioli

- olimpijski (nogometni) stadion (Flaminio), građen 1958-59., arh.
P.L. Nervi i Antonio Nervi, kapacitet do 50.000 gledatelja, pod
tribinama šest sportskih dvorana:
- gimnastika 35 x 14 m
- mačevanje 35 x 40 m
- teška atletika 18 x 16 m
- dizanje utega 12 x 8 m
- boks 18 x 16 m
- bazenska dvorana 34 x 16 (bazen 25 x 10 m)
- mala sportska dvorana (Palazzetto dello Sport), izgrađena 1957.,
arh. Annibale Vitelozzi, konstrukcija: P.L. Nervi, kružni tlocrt -
vanjski promjer ca 78 m, unutarnji 58,5 m, visina do vrha kupole 21
m, za košarku, mačevanje, gimnastiku, borilačke sportove, tenis,...
kapacitet: 4.000 - 5.000 gledalaca
- olimpijsko selo na obali Tibera
Rim, 1960., Palazzetto dello sport tlocrt - nivo ulaza tlocrt - nivo galerije tribina
Rim, 1960., Palazzetto dello sport presjek

- lokacija Svjetske izložbe

- velika sportska dvorana (Palazzo dello Sport) izgrađena 1960.,
arh. M. Piacentini, P.L. Nervi, kapacitet 16.000 gledatelja, kružni
tlocrt - vanjski promjer 122 m, kupola 100 m, natjecanja u boksu i
košarci
- velodrom, arh. C.Ligini, D. Ortensi, S. Ricci, prvi kompleksni
velodrom Olimpijskih igara, drvena biciklistička staza dužine 400m
(u središnjem dijelu igralište za hokej, bez staze za trčanje),
kapacitet 17.600 gledalaca (od toga 13.100 sjedenje)
- plivalište (Piscina delle Rose), tribine za ca 2.500 gledalaca
- kongresna dvorana
- lokacija Tre Fontane

- formirana su igrališta za trening sportaša, arh. M. Clerici
1964. 18. OI Tokyo,

- Olimpijske igre prvi puta u aziji (iako je Tokyo trebao biti domaćin
12. OI 1940.)
- načelo formulirano u Rimu 1960. da olimpijski objekti budu u funkciji
grada i sportskih potreba njegovih žitelja provedeno je i u Tokyu
- olimpijske građevine građene su prvenstveno za postolimpijsko
korištenje te su locirane na tri lokacije u Tokyu:
olimpijski park Meiji, olimpijski park Komazawa, sportski centar
Yoyogi
- najveća i najskuplja investicija ovih Igara - gradnja 8 brzih autocesti
i još 22 autoceste, nova pruga podzemna željeznice duge 32 km
kao i gradnja nove luke
- lokacija - Olimpijski park Meiji
- nacionalni stadion Jingu, sagrađen 1924., rekonstruiran za III
Azijske igre 1958. te moderniziran i asimetrično proširen 1964., arh.
S. Tsunoda, kapacitet do 71.600 gledatelja, novost - reflektori, prvi
puta su se na Olimpijadi mogle održavati noćne priredbe,...
- lokacija - sportski kompleks Yoyogi
projekt: arhitektura - K. Tange
urbanizam - URTEC Team
konstrukcija - Y. Tsuboi
- dvije sportske dvorane:
velika dvorana Nacionalnog gimnazija zatvoreno plivalište
s tribinama - 15.000 gledalaca
- bazen- 8 plivačkih staza može se transformirati u klizalište;
- bazen za skokove - transformacija u boksački ring ili borilište
za judo;
- krov površine ca 1.500 m2, raspon 130 m, ovješen na 2
stupa;
mala dvorana Nacionalnog gimnazija
- kapacitet 4.000 gledalaca
- čelična krovna konstrukcija promjera 65 m ovješena na jedan
betonski stup
- za košarku i gimnastiku

spojna građevina između dvije dvorane

prateći prostori uprave, salon za primanja, restaurant i
promenada, ....
Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi situacija
Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi pogled iz zraka, JZ

- lokacija - olimpijski park Komazawa

11 km od gradskog središta, površina ca 90 ha, sportska dvorana,
nekoliko stadiona, olimpijski toranj, igrališta za igre s loptom,
pomoćna atletska staza, igralište za hokej, dvorana za odbojku,...
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa situacija

nogometni stadion: arhitektura: Masachika Murata

konstrukcija: P. Yokohama
- oko igrališta - atletska staza
- kapacitet: ca 20.600 gledalaca
- 45-metarska konzolna nadstrešnica od 6 segmenata samo s
jedne strane uzdužnih tribina
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa stadion - pogled s vanjske strane na konzolnu nadstrešnicu iznad tribina
sportska dvorana: arhitektura: Yoshinobu Ashihara

- kapacitet: ca 3.000 gledalaca
- krov: osmerokutna hiperboloidna ljuska nad kvadratičnim tlocrtom
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa sportska dvorana
olimpijski toranj: arhitektura: Yoshinobu Ashihara

- visina: 50 m; sadrži spremnik za vodu (ca 50 m3), TV antena,
kontrola kolnog prometa, panoramska terasa, elek. i telef.
centrala, ...

Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa sportska dvorana - tlocrti i karakteristični presjeci
ostale građevine :
- sportska dvorana Nippon - Budokan:arhitekt: Mamoru Yamada
- kapacitet: 14.150 gledalaca
- moderne konstruktivne forme i tradicionalni japanski arhitektonski
elementi
- jedriličarski centar na otoku Enoshima (60 km JZ od Tokya)
- velodrom Hatzotzi
- hipodrom Karnizawa, b145 km od Tokya
1968. 19. OI Mexico,
1972. 20. OI München,
1976. 21. OI Montreal,
1980. 22. OI Moskva,
1984. 23. OI Los Angeles,

1988. 24. OI Seoul,
1992. 25. OI Barcelona,
1996. 26. OI Atlanta,
2000. 27. OI Sidney,
2004. 28. OI Atena,
2008. 29. OI Peking,


II dio - 1968. - 1972.
1968. 19. OI Mexico

- prije dodjele Olimpijskih igara postojala su tri velika sportska centra
u Ciudad Mexicu:
1. sveučilišne sportske zgrade i Sveučilišni olimpijski stadion
dovršeni 1953.
2. sportski grad Magdalena Mixhuca - najveći sportski park
svijeta
3. sportski centar - Centro Deportivo Olimpico Mexicano (CDOM)
nove građevine i rekonstrukcije postojećih:
- proširenje Olimpijskog stadiona
- nogometni stadion Azteca
- velika sportska dvorana (košarka)
- veliko zatvoreno plivalište kombinirano sa sportskom dvoranom
- gimnastička dvorana (odbojka)
- streljana (poligon za gađanje)
- velodrom (biciklistički stadion)
- dvorana za mačevanje
- olimpijska staza za veslanje i kanu
- olimpijsko selo ''Libertados Miguel Hidalgo''
najveći građevinski zahvat - gradnja mreže brzih cesta (olimp. zgrade su bile
udaljene međusobno i do 30 km, jedriličarska natjecanja u Acapulcu - 400 km
od Ciudad Mexica)
Mexico, 1968., Sveučilišni grad situacija

olimpijski stadion u Sveučilišnom gradu

- arhitekti : Augusto Perez Palacios, Raul Salinas Moro, Jorge Bravo
Jimenez; zidna plastika: Diego Rivera;
- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od središta Ciudad Mexica;
- kapacitet : 80.000 gledalaca (do 110.000);
- jednosmjerni obodni promet;
- tip stadiona u iskopu i nasipu; konstrukcija od blokova lave, a.b. samo
za konzolne galerije;
- prvi puta atletska staza od tartana;
- ''zemljani'' stadion bez goleme konstrukcije, zbijene ovalne forme
urastao u okoliš
Mexico, 1968., Sveučilišni grad, Olimpijski stadion pogled iz zraka, J
nogometni stadion Azteca

- arhitekti : P. R. Yazquez, R. Mijares;
- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od središta Ciudad Mexica;
- kapacitet : 105.000 gledalaca ; natkrivene tribine - prepust 25 m; oštre
sjene - otežan TV prijenos,
- velika masa - kontrapunkt krajoliku
Mexico, 1968., stadion Azteca pogled iz zraka, Z

velika sportska dvorana - palača sportova (zatvoreni stadion)

- arhitekti : Félix Candela, Enrique Castaneda, Antonio Peyri;
- visina : ca 48 m, vanjski promjer : 160 m, kupola promjera 140 m;
- kapacitet : 22.000 gledalaca;
- konstrukcija : sustav čel. rešetki (rešetkasti lukovi) definira manje
pravokutne plohe u obliku hiperboličnih paraboloida koje su prekrivene
dvostrukim slojem ljepenke na koju je postavljen bakreni lim; rešetke se
oslanjaju na a.b. V stupove
Mexico, 1968., palača sportova tlocrt, presjek detalj konstrukcije krova
Mexico, 1968., palača sportova faza izgradnje i dovršena građevina

plivačka i sportska dvorana

- plivačka dvorana - bazen za plivanje i bazen za skokove
- kapacitet : ca 10.000 gledalaca (5.000 demontirano nakon OI)
- sportska dvorana ca 3.000 gledalaca;
Mexico, 1968.,plivačka i sportska dvorana tlocrt - nivo ulaza gladtelja
Mexico, 1968.,plivačka i sportska dvorana uzdužni presjek
veslački kanal
- dužina :2.200 m, širina 250 m; najveći sportski objekt dotadašnjih
Olimpijskih igara
biciklistički stadion (velodrom)

- prvi moderni olimpijski velodrom nakon OI u Rimu;
- dužina piste 333,33 m
- kapacite : 6.500 gledališnih mjesta

1972. 20. OI München

olimpijski park u Oberwiesenfeldu, sustav novih cesta, nova
željeznica i linija podzemne željeznice;
grupa autora:
arhitekti : Behnisch & Partner;
pejzažna arhitektura : G. Grzimek sa suradnicima;
konstrukcija : Frei Ottto sa suradnicima;
igre ''kratkih puteva'' - svi sadržaji dostupni pješice, dobro

oblikovanje krajolika - igre u zelenom
MÜNCHEN, 1972., uža situacija olimpijskog parka - OBERWIESENFELD
olimpijski stadion
- arhitekti : G. Behnisch & Partneri;
- izgradnja : 1969 - 1970.;
- kapacitet : 80.000 gledalaca (47.000 sjedenje, 33.000 stajanje)
- stadion nije posebna građevina nego integralni dio cjeline Olimpijskog
centra (sportska dvorana, plivalište,...) - sve povezano šatorastim
pokrovom, prozirna trevira ojačana PVC-om, a stadion je istovremeno
dio krajolika, položen u zemljanu udolinu umjetno nasutog platoa;

- tip stadiona u iskopu i nasipu; koncept konstrukcije šatorastog krova,

stupovi i napete mreže od čeličnih užadi pokrivene prozirnim akrilom;
- oblik elipse - optimalni vizurni odnosi
MÜNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD pogled na olimpijski stadion iz zraka - I
MÜNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD detalj situacije stadiona, sportske i bazenske dvorane

plivačka dvorana
- kapacitet : 9.200 gledalaca (1.600 mjesta na fiksnoj tribini, 4.800
sjedećih i 2.600 mjesta za stajanje na montažnoj tribini);
- bazeni za plivanje 50x21x2 m, za skokove 21,5x20x5 m, bazen za
trening 50x12,5x0,6-3,5 m, bazen za neplivače 8x16,66x0,3-1,8 m i
dječji bazen polukružne forme;
MÜNCHEN, 1972., bazenska dvorana - tlocrti, nivo 0, nivo +1, uzdužni presjek
MÜNCHEN, 1972., bazenska dvorana - montažne provizorne tribine natkrivene privremenim pokrovom (stanje za OI)

sportska dvorana
- univerzalna sportska dvorana;
- olimpijsko korištenje : gimnastika, rukomet;
- postolimpijsko korištenje : igre s loptom, boks, hrvanje, jahanje,
biciklizam, laka atletika, kongresi, konferencije, izložbe, zabavne
priredbe;
- kapacitet : 14.000 gledalaca (10.000 - sjedenje, 4.000 stajanje );
velodrom
- arhitekti : Beier, Dams, Grube, Harte, Kaiser, Laskowski;
- kapacitet : 5.000 gledalaca;
- dužina biciklističke staze - 286 m;
- u središnjem polju koje zatvara biciklistička staza nalaze se 4 tenis
igrališta (zimi se natkrivaju pneumatskom konstrukcijom);
u olimpijskom parku nalaze se još:
- dvorana za boks i džudo,

- igralište za hokej na travi,
- olimpijsko selo za 12.000 osoba
olimpijske građevine izvan olimpijskog parka Oberwiesenfeld:
- veslački kanal - Feldmoching - Oberschleißheim

- kanal za kanu slalom - kod Augsburga
prva umjetna staza kanu staza dužine 600 m;
- olimpijski centar Schilksee kod Kiela - jedriličarski centar


III dio - 1976. - 1988.
1976. 21. OI Montreal
- olimpijski park Maisonneuve (ca 250 ha) nekoliko km od

gradskog središta Montreala, centralizirane funkcije (hladna klima -
prefabrikacija u izvedbi građevina);
- rubno - dva velika podzemna parkirališta (ca 4.500 osobnih vozila i
200 autobusa), dvije postaje podzemna željeznice;
- sportski centar obuhvaća :
1.-2. stadion sa zatvorenim plivalištem i olimpijskim tornjem izveden

1974 - 1976.
3. velodrom
4. hokejska arena Maurice - Richard
5. sportski centar Maisonneuve
Montreal, 1976., olimpijski park Maisonneuve - situacija

Montreal, 1976., olimpijski stadion sa zatvorenim plivalištem i velodrom - tlocrt
olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalištem

- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust;
- sagrađen : 1974 - 1976.;
- kapacitet : 70.000 gledalaca (za vrijeme Igara, poslije 55.000)
- 12.000 prefabriciranih a.b. dijelova montirano na gradilištu, 34
samonosiva cjevaste lučne a.b. stup/konzole;
- tip stadiona : zatvoreni tip - dvoranski stadion;
- sva mjesta trajno natkrita, igralište se može natkriti membranom
ovješenom o toranj;
- toranj je visok 170 m, ima 16 katova (ca 10.000 m2 prostora za sportaše
i kavanu s panoramom na vrhu;
velodrom
- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust;
- prvi puta sagrađena zatvorena dvorana za biciklizam, dvorana za više
namjena (5 tenis igrališta unutar staze za biciklizam, rukomet,
odbojka,...kongresna dvorana,...);
- kapacitet : 7.500 gledalaca (od toga 1.500 za stajanje)
- samonosiva ljuska (tri dijela, cca 18.000 m2, slobodan razmak između
stupova 172 m), kompjutersko modeliranje;
- doprinos arhitekturi sportskih građevina - sklad funkcije i forme
- biciklistička staza ca 285 m, širina 7,5 m;
- od 1989. do 1992. prenamjenjen i rekonstruiran u novu funkciju -
Montreal Biodome
(http://www2.ville.montreal.qc.ca/biodome/site/site.php?langue=en)

Montreal, 1976., olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalištem
Montreal, 1976., velodrom - tlocrt prizemlja, uzdužni i poprečni presjek

1980. 22. OI Moskva
- prije organizacije Olimpijade već postoji 35 velikih sportskih objekata

- za Olimpijadu izgrađeni samo jedna nova sportska dvorana i kanal za veslanje
- sportska događanja odvijaju se na nekoliko lokacija:
- sportski park Lushniki

- prospekt Mira
- Krilatskoja
- Izmailovo
- Lenjingradski prospekt
- Bitcevski park
- Olimpijsko selo
Moskva, 1980., raspored olimpijskih lokacija

stadion '' Lenjin ''

- arhitekti : A. Vlasov, V. Polikarpov, N. Resnikov
- sagrađen : 1956.;
- kapacitet : 100.000 gledalaca ;
- glavni moskovski stadion, armiranobetonska skeletna konstrukcija
obložena svjetlim keramičkim pločicama;
Moskva, 1980., sportski park Lushniki situacija
Moskva, 1980., sportski park Lushniki zračni pogled na stadion ''Lenjin''

1984. 23. OI Los Angeles
- uređeni su postojeći sportski objekti

- korišten je postojeći stari stadion Colliseum memorial, (taj stadion je već
korišten za Olimpijadu 1932., sagrađen 1922.)
- kapacitet : 100.000 gledalaca
- građen u iskopu i zemljanom nasipu, dograđen 1927. i 1984.
Los Angeles, 1984., stadion Colliseum memorial - pogled iz zraka
1988. 24. OI Seoul
- geslo OI u Seoulu bilo je ''sklad i napredak''; ono odražava jedan od glavnih

ciljeva olimpijskog pokreta - želja korejskog naroda da se stvori svijet mira;
- za Olimpijadu su sagrađena 34 nova objekta za sportska takmičenja, a na
raspolaganju su bila još 72 sportska objekta za trening;
- sportski kompleks Seoul :
- 2 sportske dvorane (košarka, boks)
- zatvoreno plivalište
- olimpijski stadion
- igralište za baseball
- tereni za zagrijavanje
- olimpijski park :
- velodrom (6.300 gledalaca)
- 3 sportske dvorane (mačevanje, gimnastika, dizanje utega)
- zatvoreno plivalište (10.000 gledatelja)
- 18 teniskih terena (10.000 gledatelja)
- sjedište olimpijskog organizacionog komiteta Seoula

Seoul, 1988., sportski kompleks situacija
Seoul, 1988., olimpijski park situacija

Seoul, 1988., sportski kompleks pogled iz zraka - S
olimpijski stadion
- arhitekt : Kim Swoo Geun;
- sagrađen : 1988.;
- kapacitet : 100.000 gledalaca ;
- uz stadion je prislonjena velika podzemna garaža (koncept preuzet od
olimpijskog parka Maisonneuve u Montrealu)
- glomaznost stadiona ublažena je valovitom postavom tribina i krova;
stadion objedinjuje tradiciju i modernu (tradicionalni povijesni oblici -
krov podsjeća na oblik vaza iz dinastije Yin (14-16.st.), krov kružne
dvorane podsjeća na tradicionalni indo-kineski šeširić


IV dio - 1992. - 2000.
1992. 25. OI Barcelona
- četiri olimpijska područja, od centra grada maksimalno udaljeni do 5

km, međusobno dobro prometno povezana, temeljita urbanistička
rekonstrukcija grada (nova olimpijska četvrt, redizajn brojnih trgova i
slobodnih površina, nova zračna luka (arh. R. Bofill), obnova
paviljona Miesa van der Rohe-a, novi muzej suvremene umjetnosti
(arh. R. Meier), dva TV tornja (S. Calatrava, N. Foster),...
- Area de Montjuic sportska dvorana i olimpijski stadion;

- Area de Diagonal nogometni stadion (FC Barcelona),
sportski objekti Sveučilišta i ostali objekti za sportove s loptom,
jahački klub, tenis tereni;
- Area de Valle d'Hebron biciklistički stadion (velodrom), streljana
(gađanje lukom), tenis klub, hoteli i press centar
- Olimpijsko selo (Villa Olimpica) revitalizacija zapuštene
industrijske zone:
--------------------------------------------------------------------------------------------
Area de Montjuic
1929. lokacija Svjetske izožbe; rekonstrukcija postojećeg stadiona
(arh. V. Gregotti) ; press centar (arh. R. Bofill), sportska
dvorana - Palau Sant Jordi (arh. A. Isozaki, velika esplanada
noću osvjetljena ''svjetlosnim stupovima'' i ''svjetlosnim
stablima'' kipar Miyawakija
1. olimpijski stadion - sa 55.000 gledalaca kapacitet povećan
na ca 70.000, poboljšani uvjeti vidljivosti i sačuvana su izvorna
pročelja iz 1929. g (arh. Lluis Domènech i Montaner);
borilište upušteno za ca 12 m, nova nadstrešnica dužine 150
m, široka ca 30 m;
2. sportska olimpijska dvorana - Palau Sant Jordi
arh. Arata Isozaki & Associés, Juan Carlos Cardenal,
konstrukcija : Mamoru Kawaguchi & Engineers, Julio Martinez
Calzon
ukupna površina ca 91.500 m2, krov 137 x 110 m, obložen
srebrnosivim ker. pločicama, sistem montaže krovne konstr. :
sve montirano na podu i podignuto na visinu od 28 pomoću
hidrauličnih dizalica,
kapacitet : 17.000 gledalaca,
automatski sustav grijanja, klimatizacije, ventilacije;
pod dvorane može se transformirati u podlogu za sportove na
ledu

3. plivački stadion
postojeći bazen (50x25 m) iz 1927. i 1929. rekonstruiran i
nadograđen vanjskim bazenom 25x25 m te natkrivenim toplim
bazenom 25x25 m;
arh. F. Fernandez, M. Gallego;
kapacitet postojećih tribina je povećans 5.000 na 10.000
gledalaca
4. TV odašiljač (arh. S. Calatrava)
5. INEF - L'Institut Català d'Educacio Fiscia - fakultet sporta
projektiran kao klasični antički gimnazij, unutarnja dvorišta,
kolonade, trijemovi;
arh. Richardo Boffil;
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic zračni pogled na olimpijski kompleks
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic zračni pogled na olimpijski stadion

BARCELONA, 1992., Area de Montjuic sportska dvorana Palau Sant Jordi - tlocrt
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic sportska dvorana Palau Sant Jordi - prikaz montaže stropne konstrukcije

Area de Diagonal
najveće sportsko područje Barcelone
stadion FC Barcelona
- arhitekti : Francesc Mitjans, Josep Soteras, Lorenzo Garcia-Barbón
- sagrađen : 1954. - 1957.; proširen 1982.; renoviran 1994., 2008.
- kapacitet : varirao od 80.000 do 115.000 gledalaca, danas 99.354
gledalaca (najveći u Europi)
- podloga : trava
- dimenzije igrališta : 105 x 68 m
BARCELONA, 1992., Area de Diagonal stadion FC Barcelona - ''Nou Camp'' - tlocrt i presjeci

Area de Vall d'Hebrón

najveće sportsko područje Barcelone
streljana (gađanje lukom)

- arhitekti : Enrico Miralles, Carme Pino
- sagrađen : 1991. - 1992.
BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrón streljana - tlocrti
BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrón streljana - pogled

biciklistički stadion (Velodrom Municipal)

- arhitekti : Esteve Bonell, Francesc Rius
- sagrađen : 1972. - 1974.
- dužina piste : 250 m; visina 7 m; ukopan u padinu brijega, skladno se
prilagođava kosom terenu, uz velodrom je Joan Brossa zamislio ''vrt -
pjesmu'', ne samo kao dekorativni dodatak velodromu, već prostorni
element koji organizira i sređuje dotadašnji kaotični krajolik prigradskog
područja Vall d' Hebrón;
- kapacitet tribina : 4.000 gledalaca;
BARCELONA, 1992., Area de Vall d'Hebrón velodrom - situacija, pogledi, presjek

1996. 26. OI Atlanta, Georgia, USA
olimpijski stadion - Centennial Olympic Stadium

- izgradnja : 1993. - 1996.
- arhitekti : Heery International, Rosser International, Williams,
Russel, Johnson, Ellerbe-Becket
stadionska dvorana - Georgia Dome

- dovršena : 1992.
- arhitekti : Heery International, Rosser International + ABRAP Int.
+ TVS & Assoc.
- kapacitet : američki nogomet - 71.228 gledalaca
košarka - 26.000 -53.000gledalaca
koncerti - 75.000 gledalaca
sportska dvorana - Omnicoliseum

- izgradnja : 1972.
- arhitekti : TVS & Assoc.
- košarka i hokej na ledu
plivački centar - Georgia Tech Aquatic Center

- izgradnja : 1977.
- plivanje, sinkrono plivanje, ronjenje, vaterpolo
- kapacitet : 14.600 gledalaca (poslije OI reduciran na 1.950 gled.
- solarni paneli na krovu (ca 340 kW el. energije)
ATLANTA, 1996., olimpijski stadion - pogled iz zraka Omnicoliseum - pogled iz zraka

2000. 27. OI Sidney, Australija
SIDNEY, 2000. situacija olimpijskog kompleksa - zračni pogled
SIDNEY, 2000. olimpijski stadion ''Stadium Australia'' - zračni pogled

SIDNEY, 2000. olimpijski stadion - povećani kapacitet za Olipijadu 2000. - tlocrti, pogledi

SPORTSKI PARKOVI - SPORTSKO-REKREACIONI CENTRI
Novi modeli sportskih sadržaja
- umjesto sportskih, rekreativnih, sportsko-edukativnih i sportsko-

rehabilitacionih sadržaja - novi obrasci - modeli sportskih objekata sa
dodatnim programima koji omogućavaju nove forme socijalnih kontakata
- rituali gradskog života - javno i privatno - urbani artefakti - sveukupna

kultura življenja - programske transformacije (sport - društveni centar)
- redefinicija gradskih prostora u kojima javni sportski sadržaj postiže

ravnotežu u načinu korištenja prostora i aktivaciji zatečenih vrijednosti
SPORTSKO REKREACIONI CENTRI - kao paradigma svakodnevnog života
osnovna programatska načela:
- sport + svakodnevnica (osim kao sportski prostor, koristi se i kao javni prostor za
razna društvene aktivnosti)
- društveno uvjetovani prostor (artikulacija fenomena svakodnevnog života

lokalnog stanovništva, stvaranje novih aktivnosti i scenarija korištenja)
- novi model sportskog objekta - odmak od stroge funkcionalne racionalizacije,

odmak od socijalne separacije i kulturne pasivnosti
- održivost u financijskom i ekološkom pogledu
SPORTSKI PARKOVI
- individualne i grupne sportske i rekreativne aktivnosti

- šetališta i odmarališta, urbani parkovi
- tipovi : - adrenalinski parkovi - ''extreme sport'' (penjanje, climbing, skylift,

paintball,....)
- ''adventure'' parkovi (''Earth run'')
- olimpijski parkovi (München, Barcelona, Sydney, Peking, London -
Stratford, Rio de Janeiro - Barra da Tijuca)
- tehnološki parkovi (East London Tech City)

PRIMJER I
SPORTSKO-KULTURNI CENTAR, KOPENHAGEN, 2006., ARH. BBP ARKITEKTER

Korsgade 29-31, Holmbladsgade 71, 2200 København, Denmark, 2006.
arhitekti: BBP Arkitekter A/S bbp.dk

btto površina: cca 2.492 m2
zona obuhvata. cca 4.000 m2
projekt : 2003-2005.
izvedba: 2005-2007.
sl. 1 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, situacija, tlocrt prizemlja
sl. 2 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, uzdužni presjek

sl. 3 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, prostorni prikaz, tlocrt nivo - 1
PRIMJER II
Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter
sl. 4 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, foto lokacije, situacija
sl. 5 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, koncept

PRIMJER III
Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés
sl. 6 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés, koncept: presjek, vizure
sl. 7 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés, multifunkcionalno korištenje

PRIMJER IV
Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006.,arh. Wendell Burnette Architects
sl. 8 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., arh. Wendell Burnette Architects
pogled iz zraka,tlocrt prizemlja

sl. 9 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA sl. 10 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA
presjek - pogled - prostor između dvorane i biblioteke poprečni presjek kroz dvoranu
sl. 11 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., arh. Wendell Burnette Architects, pogled - istok
Palo Verde Branch Library / Maryvale Community Center

st
4402-4420 N 51 Avenue, Phoenix; Arizona, USA, 2006.
btto površina: ca 3.994 m2

površina obuhvata: ca 56.655 m2

PRIMJER V
Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos
Calle Jovellanos, Langreo, Asturias, Španjolska, 2005.
btto površina: cca 10.052 m2

površina obuhvata: cca 11.972 m2
sl. 12 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, pogled - jug
sl. 13 SRC - LANGREO, Asturias koncept sl. 14, 15 pogled situacija

sl. 16 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, tlocrti
sl. 17 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, presjeci

sl. 18 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, ext. pogled
sl. 19 SRC LANGREO, Asturias, int.hall-dvorana sl. 20 SRC LANGREO, Asturias ext. pogled
sl. 21 SRC LANGREO, Asturias, int. bazen sl. 22 SRC LANGREO, Asturias int. bazen

ODRŽIVI DIZAJN SPORTSKIH GRAĐEVINA
ŠTO JE ODRŽIVI DIZAJN - ODRŽIVI RAZVOJ

- održivost - sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu,
potencijal za dugoročno održavanje blagostanja koje ovisi o očuvanju prirodnog svijeta i
odgovornoj uporabi prirodnih resursa
- održivi dizajn u kontekstu sportskih građevina - filozofija kreiranja i građenja koja spaja
različite teme urbane kulture, života, u skladu prema principima održivosti, prije svega
odgovornost prema okruženju
PRINCIPI I PRETPOSTAVKE:
- ekološka, ekonomska i socijalna-društvena održivost
- adaptabilnost - trajnost
- različitost kroz harmoničan odnos (održivi razvoj) ekologije i privrede
- građevine - prostori s identitetom i karakterom
- lokalna raznovrsnost
- kvaliteta javnog života
- integracija starog i novog
- nova upotreba zemljišta i razvoj recikliranog zemljišta
- integracija prirodnog i stvorenog okruženja i povezivanje građenih struktura sa prirodom
- balansirani razvoj
RAZMATRANJA O OKOLIŠU
- upravljanje okolišem
- POTROŠNJA - stanovništvo, tehnologija, resursi
- upravljanje ljudskom potrošnjom (ODRŽIVI GRADOVI, GRAĐEVINE, permakultura, zelena gradnja,
''zelena'' tehnologija, OBNOVLJIVA ENERGIJA,...)
- usmjeravanje izgradnje u zonama gdje već postoji izgradnja - rekonstrukcija, obnova,
dogradnja,...
- planiranje i izgradnja ''zelenih koridora'' (''green corridors'') i ''zelene mreže'' (''green
network''), kreiranje ''kulturnih pejzaža'' (''cultural landscape'')
- planiranje prometnica i mreže javnog transporta kao prioritetnog oblika transporta u odnosu
prema individulanom putničkom transportu
- očuvanje različitosti (posebno specifična staništa i okruženja koja odražavaju lokalni identitet i
kulturu)
- potenciranje i unaprjeđivanje ekoloških vrijednosti lokacije
- izgradnja u skladu s lokalnim vrijednostima, kulturom i običajima
- SOCIJALNA DIMENZIJA
- EKONOMSKA DIMENZIJA
PREPORUKE ODRŽIVOG RAZVOJA SPORTSKIH GRAĐEVINA
1 pažljivo definiranje aktualnih zahtjeva i potreba - kvalitetan PROJEKTNI PROGRAM

2 kvalitetno definiranje BUDUĆIH POTREBA
3 kvalitetan odabir najpogodnije LOKACIJE
4 prethodna analiza postojeće sportske infrastrukture u kontekstu mogućnosti DOGRADNJE,
ADAPTACIJE ILI REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH SPORTSKIH ili mogućih odgovarajućih
sadržaja - građevina koje se mogu sadržajno prenamjeniti
5 izrada projekta s najnižim UKUPNIM TROŠKOVIMA ODRŽAVANJA čitavog trajanja građevine
6 primjena procedura koje optimiziraju buduće korištenje
7 primjena što više prirodnih i reciklabilnih građevinskih materijala, smanjenje emisije CO2 i materijala
štetnih za okoliš i zdravlje korisnika; 3E: ekološki, ekonomski i estetski prihvatljivi materijali
8 projektiranje i izgradnja građevina koje su racionalni potrošači energije (net-zero energy building -
NZEB)

1 KVALITETAN PROJEKTNI PROGRAM
- stručno i odgovorno definiranje broja, kapaciteta i vrste sportskih građevina kako bi se izbjegli
suvišni troškovi (vidjeti: Mreža sportskih građevina, Zakon o športu RH);
- ''Zlatni plan'' izgradnje športskih građevina u Njemačkoj predviđa plansku vrijednost od 0,2 m2
sportske dvorane po stanovniku - danas to nije preporučljiva metoda već se predlaže pažljivo
praćenje lokalnih razlika na razini sportskih aktivnostii popularnosti pojedinih sportova kako bi se
izbjegla kriva ulaganja;
- od 80-tih godina razvija se utvrđivanje potreba za sportskim građevinama na osnovi:
- aktualnih prilika i pretpostavke budućeg razvoja
- uz sudjelovanje svih ciljanih grupa i s korištenjem lokalnog stručnog znanja
- uz prognozu demografskog razvoja
- svim metodama je zajedničko polazište školske potrebe (u Njemačkoj je uobičajena praksa
da školske građevine koriste i rekreativci i sportaši
sl. 1 grafički prikaz planiranja sportske infrastrukture prema potrebama sporta i zajednice Bill Stonor, RIBA UIA IAKS,
2 PLANIRANJE - DEFINIRANJE BUDUĆIH POTREBA
- programiranje, prostorno planiranje i projektiranje treba se temeljiti na budućim potrebama uz

analizu lokalnih prilika i osobina postojeće sportske infrastrukture;
- posebno je važna FLEKSIBILNOST I MOGUĆNOST JEDNOSTAVNE PREGRADNJE ILI
DOGRADNJE
- današnji trendovi idu u smjeru planiranja i izvedbe manjih sportskih objekata koje je lakše integrirati u
rezidencijalna - stambena područja (u aktivnom članstvu prevladavaju djeca i starije osobe, a među
sportovima oni orijentirani zdravlju, rehabilitaciji i gimnastici);
3 LOKACIJA
- nekad je cijena zemljišta bila presudna u odabiru lokacije, a danas je sve više udaljenost građevine
od korisnika (procjenjuje se da u Njemačkoj prijevoz vezan uz sportske aktivnosti čini 12-15%
ukupnog osobnog prijevoza što šteti klimi, čistoći zraka, kvaliteti življenja i urbanoj sigurnosti
- tema : sport na maloj udaljenosti, dostupnost pješice ili biciklom, promocija zaštite okoliša, ideja
sport za sve, naglasak na zdravstvene vrijednosti sporta i privlačnost urbanog prostora;
- korištenje napuštenih industrijskih hala ili trgovina u stambenim područjima, podizanje zaklona od kiše
uz vanjske sportske terene,...;
4 ANALIZA POSTOJEĆE SPORTSKE INFRASTRUKTURE
- podjela programa i specifičnih djelatnosti među postojećim sportskim centrima u susjedstvu doprinosi
održivom razvoju; napušta se dugotrajna dogma o višefunkcionalnim sportskim dvoranama;

- ako sportska dvorana mora služiti cijeloj okolini, mjestu, malom gradu, tada mora zadovoljavati za sve
vrste sportova, međutim ako postoji nekoliko dvorana, uputno ih je razvrstati prema veličini, opremi i
ponudi
- gradnja tipiziranih, uniformnih dvorana u konačnici rezultira skupoćom, monotonijom i
nefunkcionalnošću
- ako se gradi veća nova dvorana u blizini postojeće manje, potrebno je planirati novi način korištenja
stare i nove dvorane;
5 PROCJENA TROŠKOVA IZVOĐENJA, TEKUĆEG I TRAJNOG ODRŽAVANJA
- investicijski troškovi čine cca 20% od trajnih troškova održavanja sportskih dvorana
- pogrešne procjene uzrokuju plaćanje visoke cijene godinama; odluka bi trebala biti rezultat procjene
cjelokupnuh troškova barem za prvih 10 ili 20 godina
sl. 2 grafički prikaz procjene troškova u relaciji sa vremenom korištenja sportske građevine Bill Stonor, RIBA UIA IAKS,
6 PRIMJENA PROCEDURA U BUDUĆEM KORIŠTENJU
- sportske građevine su neophodne i skupe javne građevine te zahtijevaju stručno i odgovorno

programiranje, prostorno planiranje, projektiranje, izgradnju, opremanje, korištenje i upravljanje
7 PRINCIPI ZAŠTITE OKOLIŠA
- u smislu zaštite okoliša u određenim slučajevima mogle bi se reciklirati - adaptirati postojeće sportske
ili druge građevine (investicijski troškovi su vrlo često višestruko niži od troškova novogradnje):
područje primjene :
- napuštene idustrijske hale
- prazne vojarne i druge vojne zgrade, prostori i instalacije
- napušteni supermarketi
- skladišta, napuštene tržnice, trgovine i sl.
- poljoprivredne zgrade, štagljevi, hambari i sl.
- proširenje - nadogradnje postojećih sportskih građevina
- na taj način zadovoljava se kriterij sport najkraćim putem (dostupnost biciklom ili pješice);
- primjena prirodnih materijala i građevnih tehnologija sa smanjenim emisijama CO2 te kompatibilnost
zaštite okoliša i primjene materijala (u RH još ne postoje norme za izgradnju sportskih građevina koje
propisuju navedene preporuke;
8 UŠTEDA ENERGIJE
- ušteda se odnosi prije svega na primarnu energiju : emisija CO2 nastala grijanjem zraka i vode,
ušteda el. energije za rasvjetu, klimatizaciju, natapanje travnjaka
- preporuke: korištenje i primjena alternativne i obnovljive energije je apsolutni prioritet

PRIMJER 1:
KORIŠTENJE STADIONA I SPORTSKE ARENE U KONTEKSTU UŠTEDE ENERGIJE *
Stadion se može koristiti samo 30 - 40 puta u sezoni (u nekim slučajevima i mnogo manje). Kada se
to korištenje uračuna u vijek trajanja objekta od cca 50 - 60 godina, to odgovara korištenju stadiona od samo
jedne i pol godine njegovog vijeka. Tradicionalno, to bi značilo da sveukupnu potrebnu energiju za izgradnju
objekta nikada neće nadmašiti energija koja će se koristiti za vrijeme funkcioniranja objekta tijekom njegovog
trajanja.
Koristeći arenu kao primjer, s oko 200 dana događanja godišnje, energija koja je potrebna za
izgradnju predstavlja ogroman postotak energije koja se koristi u ciklusu trajanja objekta.
Temeljem toga, kada se razmišlja o izgradnji novih objekata ili obnavljanju postojećih, od presudne je važnosti
projektiranje i upotreba odgovoarajućih materijala, budući da se mali postotak uštede sveukupne potrebne
energije u fazi izgradnje može korelirati s nekoliko godina energije potrebne za funkcioniranje.
PONOVNO KORIŠTENJE
Može li se postojeći objekt ponovno koristiti, obnoviti ili uz temeljiti redizajn stvoriti održivi objekt 21.
stoljeća?
- strukturni i fizički problemi vrlo često onemogućavaju takve zahvate (npr. linija vidljivosti kod tribina)
- rješenje je ponekad u privremenim konstrukcijama
REDUCIRANJE
Za smanjenje utjecaja sveukupno potrebne energije za vrijeme ciklusa trajanja sportskih objekata
potrebno je sagledati nekoliko smjerova:
- prilagodljiva sportska borilišta
- dijeljenje sveukupno potrebne energije (podvođenje stadiona/arene pod drugi tip građevine
- uvođenje inovativnih laganih struktura
- smanjenje potrebe za grijanjem, hlađenjem i rasvjetom (prirodni otvori za ventilaciju, svjetlosni
snopovi-otvori, solarno zasjenjivanje,..., energetski učinkoviti sustavi, obnovljivi izvori energije,
RECIKLIRANJE
Od presudne važnosti u korištenju, izgradnji i rušenju sportskih objekata;
* Geraint John, Faber Maunsell, Buro Happold, Franklin Andrews, 2. međunarodni seminar održive
sportske arhitekture, 2011.
OLIMPIJSKI POKRET I OKOLIŠ
Sportske građevine su osnovna pretpostavka i najvidljiviji dio svake sportske aktivnosti. Dijele se na vanjske i
unutarnje, a sportske dvorane su najbrojnija vrsta među unutarnjima.
Lociranjem, tehnologijom izrade, upotrebljenim materijalima te procesima djelovanja i korištenja, mogu postati
uzročnicima zagađenja okoliša.
Principe održivosti i zaštite okoliša sportom potpisali su svi NOO-i i Međunarodni sportski savezi pod nazivom
: ''Obaveza prema zemlji'' na XXV OI u Barceloni 1992.
Uz ostale navode nalaže se : ...brižljivo planiranje, projektiranje, izgradnja i gospodarenje sportskom
infrastrukturom.
IOC ili MOO nalaže svakom NOO-u osnivanje tijela koje aktivno brine o zaštiti okoliša putem sportske
infrastrukture. Tu brigu u HOO-u provodi Komisija za sportsko graditeljstvo i okoliš.
Ciljevi zaštite sportom i sportskim građevinama su identični s općim ciljevima:
- očuvanje biološke raznolikosti
- zaštita ekosustava
- unapređenje šireg prostornog konteksta sportske građevine
- očuvanje kvalitete krajolika i kulturološkog nasljeđa
- sprečavanje ili smanjenje zagađenja tla, vode i zraka i
- gospodarenje energijom i otpadom


Predavanja Zgrade Za Sport

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja Zgrade Za Sport

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izv.prof.mr.sc.

BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA

FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE

Proces - projektirano, organizirano, vođeno i kontrolirano funkcionirajuće

cilj : ''tumačenje'' SPORTA kao specifičnog procesa i prikazivanje veze

pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obilježena sportom kao

metodička redukcija: tumače se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'')

14.st. Engleska termin sport

enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizičkih obilježja...

igrači rekreativci, amateri, profesionalni igrači

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, državna

GLOBALNA POJAVA današnjice olimpijade

EKSPLOZIVNOST DOGAĐAJA navijači, sukobi

SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna

URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAĐEVINA - povijesna metamorfoza

URBANA OKUPLJALIŠTA kroz povijest (Grčka, Rim) mjesta različitih

5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE

Prostorna shematika sportskih građevina - mnogo ''malih'' servisnih

Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...)

6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA

- iz karakteristika tipa sporta

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

PLIVALIŠTA - POVIJESNI PREGLED

1 STARO DOBA - KUPALIŠTA TERME

ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupališni sistemi u palačama

ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za

8. st. pr.n.e. Atena i Korint javna kupališta za siromašnije

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

Grčka kupališta - dio gimnazija (GYMNÁSION - Palestrae)

2. st. pr.n.e. prva javna kupališta u starom Rimu

33. g.pr.n.e. Agripa formira besplatna javna kupališta

nova era velike i male carske TERME

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

64. n.e. Neronove terme - prve velike terme s osnosimetričnim

prostorni plan termi nudi raznolike mogućnosti za fizičku

LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEĆIH TERMI U RIMU 4. st

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

Karakaline terme, Rim, 216. g.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

- propast zap. Rimskog carstva, utvrđivanje gradova, ograničavanje rasta...

Crkva smatra kupanje bludnim činom, ipak:

- križarski ratovi (1207.-1231.g), utjecaj Orijenta, turske kupelji, kultura

PARNE KUPELJI, srednji vijek, Njemačka

3 PROSVJETITELJSTVO - povratak prirodi

1819. g. plutajuće kupalište na Temzi (''Waterloo'')

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

BAZENI ZA RADNIKE, Liverpool, 1828. g.,

1837. g. u Londonu 6 javnih kupališta

toplice - Bath, Baden Baden, Montecatini, Marienbad,...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KUPALIŠTE Vauxhall, Pariz, 1870.

početkom XX stoljeća - zbrka stilskih obilježja u kupalištima (eklekticizam - bizantski,

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

- veliku ulogu u razvoju plivanja imala je vojna izobrazba

1842. g. - Beč prvi puta bazen dimenzija 33,3 x 12,65 m

1906. g. osnovano internacionalno plivačko udruženje (FINA)

1925. g. - London svjetska izložba u Londonu (Wembley)

1927. g. - Berlin dvoransko plivalište istih kvaliteta kao i u Londonu

- skokovi u vodu - počeli u Švedskoj

1965. g. - Tapiola finski preljev, arh. Aarno Ervi

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA