Srednja škola Pregrada,

Stjepana Škreblina bb

Priprema za vjeronaučni sat na temu:

Crkva siromaha – dominikanci i franjevci (GOO)

Pripravnica: Mentorica:

Marijana Pavlinec Marija Kajba

Pregrada, 24. veljače 2017.

Srednja škola: Srednja škola Pregrada Nastavni predmet: Vjeronauk Nadnevak
Odjel

Učitelj-nastavnik: Marijana Pavlinec (mentorica: Marija Kajba) 2. 24.2.2017.

Nastavna tema: III. Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Nastavna jedinica: Crkva pred promjenama u suvremenom svijetu ( GOO)

CILJ Učenik će prepoznati doprinos Crkve u razvoju znanosti i demokracije te njezino

NASTAVNE zalaganje za socijalnu pravdu
JEDINICE

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA/ISHODI (očekivani ishodi učenja):

Kognitivni: nabrojiti novine koje u Crkvu donosi II. vatikanski sabor

Afektivni: razumjeti razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i
tijekom Domovinskog rata

Psihomotorni: - prepoznati važnost blaženog Alojzija Stepinca za hrvatski narod

KLJUČNI POJMOVI:
Liberalizam, marksizam, totalitarni režimi, progonjena Crkva u Hrvata, raseljena Hrvatska, Crkva u
slobodnoj državi.
METODIČKI SUSTAV:

Kombinirani ( predavački s elementima stvaralačkoga)

OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA

1. individualni (metodički postupci) (mediji komuniciranja)
2. frontalni 1. razgovor
1. ppt prezentacija
3. grupni rad 2. rad s tekstom
2. vjeronaučni udžbenik
3. pismeno izražavanje
3. bilježnica
4. molitva
4. radni list
5. rasprava
5. ploča
6. poticanje

KORELACIJA:

Hrvatski jezik, povijest.

 TIJEK NASTAVNE AKTIVNOSTI ZA

DJELATNOSTI (ARTIKULACIJA SATA) UČENIKE

I. UVODNI DIO

Pozdrav i kratko predstavljanje Vjeoučenikova molitva, razgovor,

Molitveni početak odgovaranje na pitanja.

Motivacija

Najava teme

II. SREDIŠNJI DIO Izlaganje, razgovor, individualni

Otkrivanje i razumijevanje sadržaja rad s tekstom, razmišljanje,
usmeno izražavanje, praćenje
Daljnje produbljivanje teme sadržaja uz pomoć ppt
prezentacije.

ZAVRŠNI DIO
Analiziranje, zaključivanje,
Sinteza
razgovor, poticanje kritičke
III. Aktualizacija svijesti, pismeno izražavanje,
radni listić, molitva.
Molitveni završetak

PLAN PLOČE
Crkva siromaha – dominikanci i franjevci (GOO)

Literatura, izvori za učenika:

 Viktorija GAĐŽA- Nikola MILANOVIĆ - Mirjana VUČICA- Dušan VULETIĆ.,Odvažni

svjedoci. Udžbenik za katolički vjeronauk drugoga razreda srednje škole, Zagreb, 2016.
Literatura, izvori za nastavnika:

 Viktorija GAĐŽA- Nikola MILANOVIĆ - Mirjana VUČICA- Dušan VULETIĆ.,Odvažni

svjedoci. Udžbenik za katolički vjeronauk drugoga razreda srednje škole, Zagreb, 2016.
 Plan i program katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa RH i HBK-NKU, Zagreb, 2009.


Provjera ishoda učenja/cilja učenja:

Radni listić

Kritički osvrt:
 TIJEK NASTAVNOG SATA:

Uvodni dio

1. Pozdrav i kratko predstavljanje:

Nakon što uđemo u razred i svi se smjeste na svoja mjesta, kratko ću se predstaviti
riječima: Sve vas lijepo pozdravljam! Moje je ime Marijana Pavlinec, pripravnica sam u
vašoj školi. Jedan od zadataka vezanih uz moje pripravništvo jest i održavanje ovog
vjeronaučnog sata, stoga vas na samom početku pozivam na suradnju.

2. Molitveni početak:

Nakon predstavljanja započet ću molitvu riječima: Zamolimo Gospodina da nas blagoslovi i

vodi. Molitvu započinjemo znakom križa. Svaki sat jedan vjeroučenik napiše svoju osobnu
molitvu. Oče naš.

3. Motivacija

Pročitati ću učenicima poučnu priču.

Daleka meta – priča o životnim poteškoćama

Učitelju, zašto postoje teškoće koje nas ometaju u postizanju cilja, udaljavaju nas od
izabranog puta, pokušavaju nas primorati priznati svoju slabost? Zašto? To što ti zoveš
teškoćama zapravo je dio tvog cilja. Prestani se boriti s tim. Uzmi to u obzir kada odabireš
put. Zamisli da gađaš iz luka. Meta je daleko i ti je ne vidiš jer je na zemlju pala gusta magla.
Boriš li se s maglom? Ne, čekaš da zapuše vjetar i otjera maglu. Jer tek tada je meta vidljiva.
Ali kada vjetar preusmjerava let tvoje strijele. Boriš li se s vjetrom? Ne, jednostavno odrediš
njegov smjer i podešavaš strijelu na malo drugačiji kut. Tvoj luk je težak i krut, nemaš snage
zategnuti tetivu. Boriš li se s lukom? Ne, treniraš svoje mišiće, i svaki put sve jače i jače
zatežeš tetivu. Ali, postoje ljudi koji gađaju iz laganog i gipkog luka po vidljivom, mirnom
vremenu – rekao je uvrijeđeno učenik. Zašto se samo moja strijela susreće s toliko prepreka
na svom putu? Opire li se to svijet mom kretanju naprijed? Nikada ne gledaj na druge
nasmiješi se Učitelj. Svatko ima svoj luk, svoju metu i svoje vrijeme. Jedni imaju za cilj
pogodak u središte mete, a drugi mogućnost da nauče gađati. Učitelj je onda utišao glas i
nagnuo se prema učeniku: I još nešto: magla ne pada na zemlju da bi omela tvoj hitac, vjetar
ne počinje da tvojoj strijeli promijeni smjer, težak luk nije napravljen da bi ti spoznao svoju
slabost. Sve to postoji samo po sebi. Ti si taj koji odlučuje da pod takvim uvjetima može
precizno pogoditi metu. Zato, ili se prestani žaliti na teškoće i počni gađati, ili obuzdaj svoj
ponos i izaberi lakšu metu. Metu, koju možeš gađati iz blizine…

Nakon što učenicima pročitam priču, postavit ću im nekoliko pitanja: Možete li ovu priču
povezati sa onime što smo prethodnih sati naučili? Kakve su sve nevolje zadesile Crkvu kroz
povijest? Je li se Crkva predala ili je nailazila načine kako se boriti za svoj opstanak? Jeste li
iz ove priče izvukli pouku koja bi vam mogla pomoći u životu?

4. Najava teme

Danas ćemo govoriti o novim nevoljama koje su zadesile Crkvu i promjenama suvremenog
svijeta. Brzi tehnološki razvoj, borba za socijalnu pravdu, pojava novih misaonih strujanja i
totalitarističkih sustava, nove su okolnosti s kojima se susreće Crkva u 19. i 20. stoljeću.
Crkva se nastoji prilagoditi društvenim promjenama i sami znate kako su prilagodbe ponekad
teške i dugotrajne. Kako bi što bolje odgovorila na pitanja i potrebe suvremenoga svijeta,
saziva Drugi vatikanski koncil.

Središnji dio

5. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja

Nova misaona strujanja

Na prosvjetiteljskim idejama o čovjeku kao potpuno autonomnom biću, kojem religije i Crkve
nisu potrebne, izrasta liberalizam. Liberalizam naglašava prava svih ljudi, ali je istodobno
netolerantan prema Crkvi. Vjeru nastoji ograničiti na područje privatnoga, uskraćujući joj
pravo javnosti. Na gospodarskom polju liberalizam otvara vrata kapitalizmu. Nekontrolirani
razvoj kapitalizma postaje prijetnja ravnopravnom razvoju svih članova društva. Takav razvoj
situacije najviše pogađa radnike koji postaju nezaštićeni, preslabo plaćeni, nemaju
zdravstvenu skrb. Žrtve preteških poslova u tvornicama su posebno djeca i žene. Kao reakcija
na takvo teško stanje javlja se socijalizam koji traži intervenciju države. Radnicima trebaju
pripasti veća prava, Engels i Marx u svom dijelu Manifest pozivaju radnike cijelog svijeta na
ujedinjenje i otpor. To za sobom povlači novi pokret tj. ideologiju komunizam – zastupa
ateizam, religiju drži opijumom naroda, jer prema njihovom shvaćanju odvraća čovjeka od
borbe za pravedniji svijet. Komunizam je jedna od najsurovijih diktatura u povijesti
čovječanstva, unatoč dobrim nakanama. Vidimo da svaki pokret povlači za sobom novu
ideologiju, koja čovjeku nije baš od velike pomoći. U prvi plan dolaze prirodoslovne
znanosti, prevladava uvjerenje da je istina samo ono što se može dokazati ( pozitivizam),
znanost time postaje osiromašena, a čovjekov duh je sveden samo na materiju. Javlja se
duboki pesimizam, kršćanstvu se predviđa neizbježiva propast, Bog treba nestati, a na
njegovo mjesto dolazi nadčovjek. Ova filozofija sa svim svojim posljedicama se očituje u
Hitlerovom Trećem Reichu, prisjetimo se samo progona Židova, logora, čiste arijevske rase,
mučenja ljudi i shvatit ćemo kolika je ljudska moć da uništi drugog koji ne dijeli njegovo
mišljenje. Gdje možemo saznati podatke o tom razdoblju? Jeste li možda pogledali film ili
pročitali knjigu ? Što vas je posebno zainteresiralo ili vam ostalo u pamćenju o tom
vremenskom razdoblju?

Zanijekani čovjek i progonjena Crkva

Vjeru i Crkvu najteže progone nacizam i komunizam. Stradanja Crkve u Drugom svjetskom
ratu su bila velika: materijalna razaranja kuća i crkava, gubitak velikog broja vjernika i
svećenika, zabranjena su sva crkvena udruženja, u školama se zabranjuje vjeronauk, zatvaraju
se brojni samostani, katolička sveučilišta, lažnim optužbama protiv svećenika nastoji se
potkopati povjerenje ljudi u Crkvu. Crkva diže svoj glas i upozorava na zloporabe vjerskih i
osnovnih ljudskih prava. Najoštriju osudu nacizma, izrekao je papa Pio XI. u enciklici
Gorućom brigom, ta je papina osuda snažno odjeknula u svijetu. Za vrijeme rata nadbiskup
Alojzije Stepinac se zauzimao za sve koji su bili progonjeni, bez obzira bili to Židovi, Romi,
komunisti, Srbi. Bio je na strani pravde. U više navrata slao je oštre prosvjede protiv
neljudskih zakona, spasio mnoge Židove da ne budu odvedeni u logor, veći broj židovske
djece prebacio u druge zemlje na sigurno.