UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

ESEJSKI RAD

Tema: Posuđenice u bosanskom jeziku

Predmet: Semantika

Student: Mentor:

Emir Zenunović dr.sc. Alma Čišić, vanr. prof.

Tuzla, juni, 2018.

O posuđenicama

U svakom jeziku postoji, pored domaćih, određen broj riječi koje su primljene iz drugih
jezika. Nazivaju se pozajmljenicama, posuđenicama, tuđicama, barbarizmima ili stranim
riječima, ovisno o odnosu jezika primaoca prema njima i statusu koji dobijaju u njemu.
Zalaganje za riječi koje su porijeklom domaće („narodne") i koje se tvore prema domaćim
(„narodnim") tvorbenim modelima a ne tuđim, naziva se purizam (od lat. purus - čist, bez
stranih primjesa). Puristi su pobornici takve "jezičke homogenije".

Utjecaju posuđenica izloženi su posebno manji jezici, otvoreni prema dominantnim jezicima,
kao i njihovim kulturama u civilizacijskoj razmjeni, dok se to velikim, svjetskim jezicima
rjeđe dešava. (Istina, i neki svjetski jezici osjećaju se ugroženim od drugih svjetskih jezika pa
razvijaju posebnu purističku strategiju da se, u javnoj komunikaciji, ograniči upotreba
posuđenica.)

Bosanski jezik je u prošlosti primio mnoge posuđenice, a prima ih i danas. Neke strane riječi
posuđenice su u mnogim jezicima svijeta i manje-više prilagođene izgovornim pravilima i
glasovima tih jezika. Nazivaju se internacionalizmi (npr. automobil, radio,
televizija, humanizam, demokratija, renesansa, filozofija, poetika, komparativ, medicina...).
Neke od stranih riječi posuđene su samo na ovim prostorima, kakvi su tzv. balkanski turcizmi
(zbog nekoliko vijekova dugog uticaja orijentalne kulture i udjela koji je imala), a neke je pak
posudio samo bosanski jezik.

Mnoge posuđenice postale su obične u različitim funkcionalnim stilovima: neutralno-

standardnom (intervju, aplauz, student, indeks, telefon, faks/fax, certifikat, pauza), naučnom
(kao termini: vokal, konsonant, kod, fonem, leksem, sinhronija, monom, lingvistika, botanika,
cerebralan, infekcija, geologija), kolokvijalnom (štikle, šofer, šteka, frajer...), itd.

Posuđivanje može biti direktno, kad se iz jednog jezika posuđuje riječ u druge s kojim su u
kontaktu govornici, ili preko drugog (npr. posredno, preko arapskog, u naš jezik je došla riječ
etimologijski grčka karanfil, kao i riječ almas, od grč. asamas; na sličan je način veliki broj
riječi arapskog jezika preko turskog došao u naš jezik, kao i jedan dio porijeklom
iz perzijskog i hebrejskog).

2
Klasifikacija posuđenica u bosanskom jeziku

Posuđene riječi mogu biti iz raznih jezika, pa se govori o:

Turcizmima - Tradicionalni naziv za riječi koje su po porijeklu uglavnom turske, ali i

arabizmi, perzizmi, poneka starogrčka i hebrejska riječ koje su posredstvom turskog došle u
naš jezik; nazivaju se i orijentalizmima; iz turskog i posredstvom turskog jezika, za vrijeme
Osmanlija, ušle su u naš jezik i uglavnom se odomaćile.

Primjeri:

- Aferim – svaka čast, bravo

- Divaniti – razgovarati

- Nafaka – ono što je čovjeku suđeno da ima za života, sudbina

- Rahatluk – spokojstvo, bezbrižnost, uživanje

- Vakat – vrijeme

Romanizmima - Posuđenice općenito - iz svih romanskih jezika, ili samo iz francuskog

Primjeri:

- Barka – čamac

- Ekran – zaslon

- Šofer – vozač

- Žanr – rod, vrsta

- Žiri – ocjenjivački sud

3
Latinizmima - Latinizmi (prema lat. latinizare = prevesti na latinski) ili latinština su idiomi
koji se odnosi na riječi ili njihove dijelove koji potiču iz latinskog jezika i/ili su pod njegovim
utjecajem, prigodno ili trajno preneseni u drugi jezik i u njemu ostale prepoznatljive. Oblik
latinizma može ostati izvoran ili glasovno ili fonetski prilagođen. Jezici koji su duže bili pod
utjecajem latinske jezičke kulture i danas češće preuzimaju samo latinsko značenje, osobito u
naučno-stručnom komuniciranju, u službi preciznijeg određivanja, kada u domaćem jeziku
postoji više sinomima za isti pojam.

Primjeri:

- Abdikacija – čin dobrovoljnog odricanja od neke funkcije, zvanja ili časti

- Agresija – ponašanje kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički

ili psihički povrijedi

- Donacija – dar u formi novca, vlasništva i/ili usluga, obično humanitarnoj organizaciji

- Lektor – stručnjak koji poboljšava izražavanje u rukopisu za štampanje ili govorenje

- Rezidencija – Mjesto stalnog ili privremenog boravka, prebivališta, boravišta vladara

ili osoba na visokim položajima

Germanizmima - Germanizmi (njem. Germanismus) su leksička, idiomska ili sintaksna

jedinica, posuđenica iz nekog od germanskih u neki drugi jezik. To je, dakle, posvojenica,
između ostalih, i u bosanski jezik. Najraniji oblici germanizama ovdje potiču od prvih
kontakata južnoslavenskih prostora sa najezdom germanskih plemena.

Germanizmi u bosanskom jeziku su obično leksičke prilagodbe, a većina ih je i fonološki i

morfološki transformirana. (flaša, nafilovati, šnita). Nađeno je da najveći broj germanizama u
bosanskom potiče iz južnonjemačkog, tj. austrijske varijante njemačkog jezika (npr.
paradajz), što je bilo i logično očekivati, imajući u vidu historijsku prošlost ovih prostora.

Njemački jezik je u Bosni i Hercegovini, izvjesno vrijeme, bio jedan od službenih jezika (od
1878. do 1918.), kada su brojni leksemi ušli i u svakodnevni govor.

Primjeri:

- Bauštelac – radnik na gradilištu

- Ceger – korpa ili torba za kupovinu

4
 - Flaša – boca

- Fleka – mrlja

- Haustor – vrata i prostor na ulazu u kućno dvorište

Hungarizmima – Hungarizmi ili mađarizmi su posuđenice koje potiču iz mađarskog jezika.

Primjeri:

- Bitanga – ljenčina, probisvijet, propalica

- Čizma – vrsta obuće

- Gulaš – vrsta jela

- Marva – stoka

- Pandur – policajac

Rusizmima – Rusizmi su posuđenice koje potiču iz ruskog jezika.

Primjeri:

- Agitacija – naziv za usmeno i pismeno promicanje, tj. aktivno podržavanje neke

ideologije ili pokreta. Isto tako obuhvaća održavanje posebnih aktivnosti kao i
prosvjeda.

- Delegat – član delegacije, zastupnik; predstavnik nekog kolektiva ili države

- Diktatura – oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba ili skupina ljudi
može vladati neograničenom moću.

- Jurta – kožni šator azijskih nomada; drvena koliba, brvnara sibirskih naroda; obitelj,
rod, selo, naselje

- Šinjel – dugački kaput

5
Anglizmima – Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice koje potiču iz engleskog jezika. Tipski
leksemi američke varijante engleskog jezika su amerikanizmi.

Primjeri:

- Biznis – posao, trgovanje, obrt

- Dizajn – proces donošenja serije odluka koje imaju za cilj konstruisanje, oblikovanje
ili kreiranje nečega

- Harver – fizički, opipljivi dio računara

- Sendvič – hrana načinjena od jedne ili dvije kriške hljeba sa jednim ili više slojeva
namirnica

- Sport – Sport je fizička ili mentalna aktivnost koju čovjek izvodi po utvrđenom skupu
pravila, u cilju takmičenja sa protivnikom ili protivničkim timom

Bohemizmima - Bohemizmi su posuđenice koje potiču iz češkog jezika.

Primjeri:

- Časopis – periodička publikacija koja izlazi u redovitim vremenskim razmacima i

najčešće pokriva određeno područje

- Dojam – utisak, generalno mišljenje o nečemu

- Prevaga – ono što daje veću vrijednost, snagu ili premoć jednome u usporedbi s
drugim

- Robot – uređaj za pomoć ljudima u svakodnevnom životu koji obavlja zadatke

umjesto čovjeka; od staroslavenskog izraza rabota što znači teški, prislini rad

- Stranka - skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu

6
Grecizmima – Grecizmi su posuđenice koje potječu iz grčkog jezika, a dolaze uglavnom
preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.

Primjeri:

- Aristrokratija – vladavina najboljih

- Dijagnoza – izraz koji se u medicini koristi za prepoznavanje bolesti

- Dijalekt – govor nekoga mjesta, kraja, pokrajine

- Epidemija – iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji

u određenom prostoru

- Hipoteza – predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže

moguću korelaciju između više fenomena

Internacionalizmima – Internacionalizmi jesu posuđenice koje u više jezika imaju isto

osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz.

Primjeri:

- Automobil – motorno vozilo za prijevoz putnika

- Filozofija – nauka koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za

bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju

- Historija – znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno prošlost

- Medicina – grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i

čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi

- Pedagogija – znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese