Filozofija

gnojidbe
Vukadinović, 2007.
Vladimir Vukadinović

Što sve utječ

utječe na visinu prinosa?
prinosa? Osnovni princip gnojidbe
Tip tla
Management Klima

Insekti 1) Primjena potrebnog hraniva

Kultivar
Prinos 2) i njegove adekvatne doze
3) u pravo vrijeme
Plodnost Korovi
4) na pravo mjesto i
Herbicidi
Herbicidi
Bolesti
Znanje 5) uz pravu cijenu.

Zaš
Zašto se koriste gnojiva? Koja je svrha gnojidbe?

• Uporaba gnojiva je neophodna radi postizanja

visokih prinosa te isplativosti rada i ulaganja u
biljnu proizvodnju, • Dodatak i nadoknada prirodnom izvoru
hraniva kako bi se zadovoljile potrebe
• Moderna gnojidba temelji se na kemijskom biljaka za ostvarenje visokih prinosa,
značajno utječ
konceptu ishrane bilja i znač utječe na
povećanje poljoprivredne produkcije uz bolji
poveć • Kompenzacija gubitka i odnoš
odnošenja
kvalitet hrane i hraniva iz tla te
povećanje
• Povoljni nuzgredni efekt gnojidbe je poveć
• Poboljš
plodnosti tla što rezultira visokim i stabilnim Poboljšanje nepovoljnih svojstava tla.
većom otpornoš
prinosima, već otpornošću na bolesti i
klimatske stresove.

1
 opadajućeg porasta prinosa
Zakon opadajuć
dy Y = A(1 - e-cx)
Ekonomičnost proizvodnje
Ekonomič
= c× ( A - y )
dx Y = A(1 - e-(ln2/h) x)
cijena jedinice gnojiva
y = prinos CF =
A = najveć
najveći prinos cijena jedinice proizvoda
x = intenzitet faktora prinosa
c = koeficijent proizvodnog faktora
h = inenzitet faktora potreban za najveć
najveći prinos
(Baule jedinica = količ
količina hraniva koja podiž
podiže prinos za 1/2) vrijednost
prinosa
fi t troš
troškovi
pro
Δy2 A-y za x1 i Δy1
Prinos (y)

Δy1

x1 x2
Intenzitet faktora rasta ( hranivo,
hranivo, x) 0 x1 x2

Energetski aspekt primjene gnojiva Temelj održ

održive poljoprivrede

Prinos zrna pš
pšenice (t/ha) Energetski dobitak (GJ/ha)

Opterećenje
Optereć Ekonomska
izvedivost
okoliš
okoliša

Gnojidbena N-
N-doza (kg/ha) Gnojidbena N-
N-doza (kg/ha)
Socijalna
pravednost
Biomasa (graf. 1.) prikazana kao energija (GJ/ha). Bez primjene
N-gnojiva dobitak energije u biomasi (ozima pš
pšenica) je svega 7.5 i
snaž
snažno raste (približ
(približno 7 puta) primjenom duš
dušika. Dobitak u energiji
najviš
najviši je kod ekonomskog optimuma

Kvantitet i intenzitet Utjecaj pH tla na efikasnost gnojidbe

Puferni kapacitet

pH N P K
GNOJIVO
Efikasnost (%) u prvoj god. primjene
7.0 70 30 60
6.0 63 15 60
5.5 52 15 45
5.0 38 10 30
Iznoš

Kvantitet
Iznošenje

Intenzitet
Intenzitet 4.5 21 8 21

2
 Idealizirani odnos raspolož
raspoloživosti hraniva i
Utjecaj pH tla na prinos pš
pšenice potrebe za gnojidbom

100
reakcija usjeva
Relativni prinos pšenice

120

postotak od najvećeg prinosa

80
(% od maksimuma)

100 A B C D

60
80

60

40
40

20
20 gnojidbena doza

0
0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
3.5 4 4.5 5 5.5 6 6.5 7 7.5 raspoloživost hraniva
pH tla

Porast prinosa ovisno o raspolož

raspoloživosti hraniva i
potreba za gnojidbom
Kako gnojiti?
održavanje bez
ekonomski plodnossti gnojidbe
maksimum
prinosa
Prinos (%)

OPTIMUM OPTIMUM
gnojidba
Preporuka gnojidbe

Preporuka gnojidbe

gnojidba

Potreba gnojidbe:
Ispod Iznad Ispod Iznad
korekcija manjka kritična razina optimuma optimuma optimuma optimuma
održavanje plodnosti
Razina hraniva u tlu Razina hraniva u tlu

A B C D E
raspolož
raspoloživost hraniva (analiza tla)

Visoka opskrba hranivima Usvajanje i aplikacija N

• Toksičnost
Toksič
• Indukcija deficita drugih hraniva
N-usvajanje

• Utjecaj na tvorbu hormona

N-primjena

• Suviš
Suvišak N uzrokuje kompeti
kompeticiju
ciju između
usvajanje N N primjena
vegetativnih
vegetativnih i skladiš
skladišnih organa
organa
• Favorizira
Favorizira se vegetativni
vegetativni rast
• Smanjuje se sadraž
sadražaj saharoze u vegetacija vegetacija
korijenu šećerne repe

3
 N N
Rata N-
N-mineralizacije
min max
%
u korelaciji s oborinama i KIK-
KIK-om
1.0 100 % 100
180
Redukcija prinosa pšenice

0.8 80 160
75 %
140 predusjev

N kg/ha/god
0.6 60 SOJA
120

100
0.4 40
80

60 predusjev
0.2 20
40 PŠENICA

40

85
0.0 0

0
KI

80
K

30

0
m

75
eq
v/ od

0
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 /g

70
20
10
Nrasp - Nmin 0g mm

0
175-50

65
= =0,75 ne
ori

0
10
Nmax - Nmin 210-50 ob

60
0
Trend raspolož
raspoloživosti hraniva Bilanciranje hraniva gnojidbom

idealna
dealna
plodnost

doza Potreba kukuruza i sadrž

sadržaj
hraniva u stajnjaku
vrijeme Potreba
kukuruza
preniska
plodnost

N P 2O 5 K 2O
doza

vrijeme Sadrž
Sadržaj
hraniva u
goveđem
N P2O 5 K 2O
plodnost

previsoka stajnjaku
doza N P2O 5 K 2O

vrijeme

Konvecionalna nasuprot folijarne gnojidbe

U poslijednje vrijeme sve je viš
više folijarnih gnojiva uz agresivnu reklamu za Organska poljoprivreda kao
njihovu uporabu. Mnoga od njih mogu biti korisna u korekciji deficitadeficita hraniva
lišću i plodovima, ali njihova uporaba nije često povoljna
tjekom vegetacije u liš perspektiva
količina-
(mala količ ina-niska koncentracija, slab uč učinak, cijena itd.).
Zapamtite, biljka ne mož ograničiti usvajanje elemenata listom ili
može ogranič • 1970. Richard Merrill objavljuje knjigu “Radical
plodovima. Samo neka hraniva lako i brzo se usvajaju listom. Za več večinu je Agriculture”
Agriculture”
ograničeno zbog prekrivenosti liš
usvajanje ogranič lišća i plodova kutikulom, odnosno
visokom površ
površinskom napetosti zbog koje kapljice otopine skliznu s
lista/ploda. Zbog toga se npr. Ca sprej za plodove jabuka ili kru krušaka mora
primjenjivati nekoliko puta tijekom sezone jer samo mali dio uđe u plodove. • Poljoprivreda se u novom modelu temelji na
ekorazvoju koji propagira ekološ
ekološki prihvatljivo
Kada je folijarna primjena bolja? gospodarenje resursima u modernoj poljoprivredi u
• Kada je transport Ca iz korijena limitiran (nizak pH, suš
suša) folijarna primjena cilju njihovog oč
očuvanja, tj. optimalne upotrebe, kao i
rješava problem kvalitete i i čuvanja plodova.
Ca rješ očuvanja zdrave sredine i zdravlja buduć
budućih
ograničen zbog niskog ili visokog
• Kada je problem usvajanja hraniva iz tla ogranič generacija (ZEMLJU NISMO NASLEDILI OD
pH, folijarna primjena je alternativa za nadoknadu deficita (dijela
• Kad je korijen oš tećen (zbijeno tlo, lež
ošteć
(dijela hraniva).
ležanje vode, bolest, štetnici i dr.) folijarna
PREDAKA, VEĆVEĆ SMO JE POZAJMILI OD BUDUĆBUDUĆIH
način spaš
primjena je nač spašavanja žetve. GENERACIJA)
zaslužuje poseban osvrt. U tlu je Zn često imobilan i stoga slabo
• Usvajanja Zn zasluž
raspolož
raspoloživ (premda analiza tla mož količinu).
može pokazivati dovoljnu količ
• Ciljevi radikalne poljoprivrede:
Konvecionalna gnojidba – Prelazak s visoko-
visoko-intenzivne na visoko-
visoko-efikasnu
Ako nema problema vezanih uz raspolož
raspoloživost i transport hraniva iz tla u poljoprivrednu proizvodnju
biljku, primjena hraniva preko tla je efikasnija i znatno jeftinija
jeftinija od folijarne
primjene. – Trajno oč
očuvanje ekološ
ekološke ravnotež
ravnoteže

4
 Integralna ishrana bilja (IPNS)
Pitanja?
• Temelj koncepta integralne ishrane bilja je održ
održavanje i podeš
podešavanje
plodnosti tla i zaliha hraniva na onoj razini kojom se postiž
postiže željena
proizvodnja, uz optimalno iskoriš
iskorištenje svih izvora biljnih hraniva. To
podrazumjeva ekološ
ekološki kontroliranu proizvodnju, od uvjeta u tlu, do
kvalitetne namirnice.
• Integralna ishrana bilja mož
može se provoditi samo uz primjenu kontrole
omogućava racionalnu primjenu hraniva na bazi
plodnosti tla koja omoguć
analitičkih podataka. Dakle, osnovna predpostavka za
egzaktnih analitič
primjenu IPNS-
IPNS-a je dobro poznavanje zaliha biogenih elemenata u tlu,
te svih fizikalno-
fizikalno-kemijskih karakteristika tla i ostalih eko-
eko-faktora koji
djeluju na produktivnost staniš Preporuča se također koriš
staništa. Preporuč korištenje
svih zaliha hraniva u jednom sustavu proizvodnje (zatvoreni ciklusi)
ciklusi)
uz minimalno koriš
korištenje vanjskih inputa.
• Nadalje, primjena kombinacije mineralnih i organskih gnojiva, biljnih
biljnih
ostataka, komposta i fiksatora dušdušika treba biti u skladu sa sistemom
koriš
korištenja tla, te ekološ
ekološkim, socijalnim i ekonomskim uvjetima
proizvodnje.
• Cilj IPNS-
IPNS-a je racionalno gospodarnje svim prirodnim resursima i
maksimalno koriš
korištenje sekundarnih sirovina iz zatvorenog ciklusa
proizvodnje, čime se smanjuje cijena inputa. Za održ održavanje razine
hraniva u tlu i planirane visine uroda, važ
važna je kontrola unosa i
gubitaka hraniva, odnosno njihovo bilansiranje.