Professional Documents
Culture Documents
MM O Stvaralastvu 1
MM O Stvaralastvu 1
Prvu pesmu objavio je 1886.godine, a prvu zbirku pesama 1891. Osim pesama, pisao
je i poetske drame, među kojima su najvažnije Pod maglom i Hasanaginica (poslednja
je rađena po motivima iz poznate narodne pesme). U Šantićevom pesničkom
formiranju, od domaćih pesnika, pored Vojislava Ilića, najveći udeo imao je Zmaj, a
od stranih-Hajne i drugi nemački romantičari.Za razliku od većine pesnika svog doba,
naročito Dučića i Rakića, koji su se sve više evropeizirali, Šantić je do kraja ostao
veran nacionalnim i socijalnim idealima prošlog veka.On je pevao o slobodi, srpstvu,
socijalnoj pravdi. Njegova muza bežala je "iz lude vreve"savremenog života, tražila
lica "bez laži i maske", u težnji da se sva posveti narodu koji joj je vazda najbliži srcu
(Hajdemo muzo i Muza).Ta njena "služba" izražena je često pomoću hrišćanskih
simbola, koji čine važno obeležje Šantićeve rodoljubive i socijalne poezije. Sav
zaokupljen tom visokom ulogom koju je namenio poeziji, Šantić, naročito u početku,
nije poklanjao veću pažnju pesničkoj formi, te su njegove pesme često nailazile na
nepovoljan prijem kritike. B.Popović je primetio, povodom treće zbirke
Šantićeve(1901), da njegove pesme "pokazuju sve mane nekorektnog kitnjastog stila".
Neugodno dirnut tom kritikom, Šantić je u daljem svom radu nastojao da piše što
bolje, da mu stil bude što korektniji i što jednostavniji. Kao i drugi tadašnji pisci, rado
se prihvatao stroge i koncizne forme soneta i u toj vrsti dao neke od svojih najboljih
pesama. Punu stvaralačku zrelost dostigao je u razdoblju između 1905. i 1910.godine.
U nizu pesama Šantić je iskazao patnju i veličinu radnog čoveka, seljaka i radnika.
Među njima su neke od najboljih koje je napisao:O klasje moje, Moji očevi, Kovač,
Pesma podzemna. Ova poslednja je posvećena radničkoj klasi, u njoj se oseća
pobednički hod revolucije. U isti krug spada i najbolja Šantićeva pesma i jedna od
najlepših u našoj poeziji Veče na školju (1904.). Zanimljiva je podjednako i
spoljašnjim oblikom i tematski.Pesma se sastoji od četiri strofe, od kojih je poslednja
delimično ponavljalje prve.Strofa nije tipska, već stvorena specijalno za ovu
pesmu.Ona se sastoji od dve identične ritmičke jedinice.Svaku čini:jedan
peterac+dvosložna rima+jedan šesterac.Rimovanje je aabccb,stim što su b rime uvek
muške,dok su ostale uvek ženske. Čitava ta ritmička struktura veoma impresivno
prenosi ritam tihog talasanja mora pred zalazak sunca’’(Dragiša Živković). Pesma je
vanredno orkestrirana, a bogatim asonancama, aliteracijama i rimama. Doživljaj
ukletosti sudbine siromašnih, koji je u njenom središtu, dat je na posredovan, moderan
način, u višeznačnim simbolima. Ova pesma naišla je na nepodeljene simpatije
kritike.U celini, pak Šantić je, poput svog velikog uzora Zmaja, doživeo popularnost
kod širih slojeva čitalaca i stekao laskav naziv narodnog pesnika, dok su njegove čisto
umetničke vrednosti neretko osporavane kako u kritici njegovog doba, tako i u
poznijoj kritici.