Grci

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

»Grk« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Grk (razdvojba).

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete.

Grci (Heleni; Hellenes; Έλληνες).- Jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na
području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i
otočići u Egejskom moru.

Sadržaj

 1Ime
 2Kratka povijest
 3Plemena stare Grčke
 4Kultura
o 4.1Arhitektura
o 4.2Umjetnost
o 4.3Filozofija
 5Život i običaji
o 5.1Odjeća i obuća
 6Ekonomija
 7Hrana
 8Populacija

Ime[uredi VE | uredi]
Grci su kroz povijest dobivali razna imena od drugih naroda s kojima su dolazili u kontakt. Sam
naziv Grci (engl. Greeks) došlo je od plemena Graikoi (Γραικοί) što opet dolazi od osobnog imena
Græcus (Γραικός), sina Pandorinog i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. je stoljeću prije nove
ere migriralo u Italiju, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.
Ime Heleni došlo je po malenom plemenu Hellenes u Tesaliji gdje se spominju uz Mirmidonce koji
su zajedno pod vodstvom Ahila jedrili protiv Troje. Pleme Heleni dobilo je također ime po
osobnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono
nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su Ahajci ili Ahejci (prvi Grci;
Achaeans), Eoljani, Dorani i Jonjani.

Kratka povijest[uredi VE | uredi]

Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi
ovog narod ipak prethodi više perioda. Od 6000. do 2900. prije Krista traje neolitski period s
neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. prije Krista počinje rano brončano doba koje će
potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se
razvijati metalurgija, najpoznatija je bronca od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito
na Kreti, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. prije Krista javlja
se Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom
kralju Minosu a dijeli se na rani minojski period (3000-2200 prije Krista), srednji minojski period
(2200.- 1500. prije Krista) i kasni minojski period (1500. – 1000. prije Krista). Period visokog
kulturnog dostignuća Grčka doživljava u Mikensko doba (Mikenjani). Negdje 1100. prije Krista sa
sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od
1600. do 1100. prije Krista. Richard Hooker Mikensko doba dijeli na rani, srednji i kasni heladski
period. Već 500. do 336. prije Krista Grčka je podijeljena po malenim gradovima-državama koje
se sastoje od grada i okolnog područja.
Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine prije Krista dovodi Grčku u tamno
doba koje će potrajati do 750. prije Krista. To je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa
sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, Mikenjani ulaze u period građanskih
ratova.
Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u arhajskom periodu od 750. do 500
prije Krista. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije.
Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. pr. Kr. Klasični period stare Grčke povijesti.
Grci dolaze u sukob s Perzijom na istoku. Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. pr.
Kr.. Atena je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Atenom vlada Periklo, koji učvršćuje
demokraciju. Izgrađen je Partenon na Akropoli. Pišu su tragedije Sofokla, Eshila i Euripida.
Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i Platona.
Helenistički period počinje 336. prije Krista a traje do 146. prije Krista.

Plemena stare Grčke[uredi VE | uredi]

 Æthikes, sjeverna i sjeverozapadna Tesalija, planine Pind i
Karvounia.
 Agræoi, Na planinama Agrapha između rijeka Achelous i
Agraphiotes. Svoju zemlju zvali su Agraea ili Agrais.
 Akarnanes (Akarnanci), u Akarnaniji. Gradovi su im bili:
Amphilochia, Amphilochikon Argos, Limnaea, Stratos, Oiniades,
Anaktorio, Echinos, Aktio, Solion, Alyzea, Astakos, Phoitia,
Medeon, Thourion, i Metropolis.
 Almopia, U sjeverozapadnoj Makedoniji između rijeka Loudias i
Axios. Glavni su im bili gradovi: Orma, Apsalos, Europos i Notia.
 Aones (Aonci), Prastanovništvo Beotije. Od drugih Grka smatrani
su barbarima. U Beotiju su došli iz Atike zajedno s plemenima
Temmikes, Leleges, i Yandes.
 Aperandoi, Živjeli su između rijeka Agraphiotes i Megdovas, pa
do planina Agrapha. Bili su potpleme Etolaca.
 Athamanes (Atamani), Na sjeverozapadu Epira, na planinama
Tzoumerka i susjednom dijelu Trikale. Od drugih Grka smatrani
su polubarbarima. Važni su im gradovi bili Argothea (glasvni) i
Theodoria.
 Atindanes, Živjeli su na sjewverozapadu Epira.
 Avandes, Pleme iz Euboje. Proto-helensko pleme. Došli su u
Grčku između 2100 i 1900 prije Krista. Živjeli su u Fokidi, nešto u
Argolidi, Epiru i Maloj Aziji.
 Boeotoi, Između Epira i Makedonije, kasnije migriraju između
Tesalije i zaljeva Pagasitikos. Računa se da su etolsko pod-
pleme
 Chaones (Haonci), Staro proto-helensko pleme možda
porijeklom od Pelazga. Živjeli su na Epiru, između planina
Keraunia i rijeke Kalamas. Srodni su Haoncima južne Italije.
 Važni su im gradovi: Vouthroton, Ilion, Foenice, Panormos,
Ogchismos, Amandia, Antigonea
 Dolopes (Dolopljani), Staro etolsko pleme srodno Magničanima
(Magnites). Živjeli su u Akarnaniji, južnoj Tesaliji i Phitiji. Glavni
im je grad bio Ktimeni, ostali su bili: Dolopeis, Ageiai, Menelais, i
Ellopia.
 Dorians (Dorani), vidi.
 Dryopes, Ovi su srodni plemenu Leleges, smatrani si barbarima.
Živjeli su među planinama Oiti i Parnas, a svoju zemlju su zvali
Dryopis. Glavno središte bilo im je Drys.
 Ektines, Prvi stanovnici Beotije.
 Eordoi, Eordoi. Indoeuropljani, pleme iz istoimene regije
(Eordaea) u zapadnoj Makedoniji kod jezera Vegoritis. Ovo
pleme bilo je proto-helensko iz kasnog brončanog doba, ovamo
su se naselili 2200 prije Krista. Glavni gradovi su im bili Eordaea,
Arnissa, Vegora i Kellas.
 Epeioi, Pleme Pelazga sa zapada Peloponeza, živjeli su u
zapadnoj Ahaji i otočju Echinades. Glavni su im gradovi:
Vouprasion, Elida, Yrmine, Myrsinos, Olene, Dyme, Ephyra,
Kyllene, Pylos i Aleisio.
 Eurytanes, Ætoliansko pod-pleme iz distrikta Karpeniss među
planinama Panaitolikon i Tymfristos. Tokom pretpovijesti, čini se
živjeli su u Tesaliji. Glavni grad bio im je Oichalia.
 Gefyraeoi, Ne-helensko pleme (Feničani) iz Beotije, iz grada
Gefyra, kasnije sele na Atiku. U Grčku su donesli alfabet.
 Idonoi, Pleme u zapadnoj Trakiji, između Strymona i Nestosa.
Zemlja im je nazivana Idonis i Andandros. Gradovi su im bili:
Myrkinos (glavni grad), Draviskos i Amphipolis.
 Ionians (Jonjani), Jedno od velikih helenskih plemena koji su se
dijelili na 4 pod-plemena: Geleondes (Geleondi), Oplites (Hopliti),
Aegikoreis (Egikori) i Argadeis (Argadi). Živjeli su u jugozapadnoj
Tesaliji ali vrlo rano kreću na jug u Lokriju i Ahaju, pa zaskoro
koloniziraju Atiku i Malu Aziju. Naseljavaju Ciklade, Eubeju,
Korint, Megaru.
 Kikones, Ovo pleme živjelo je između rijeke Evros i jezera
Vistonis, gdje su se naselili između 1300 i 1200 prije Krista.
Gradovi su im bili Xantheia, Maronea, Ismaros (glavni), Zone i
Kyzikos. Saveznici Trojanaca, nakon trojanskog rata Odisej je
osvojio njihovo središte Ismaros, a nakon mikenske ere nestali
su kao narod.
 Krestones, Pleme iz Krestonije, makedonskog distrikta između
Halkidike i Strymona. Bili su pelazgijsko-tračko pleme. Gradovi
su im bili: Antigonea, Xylopolis, Terpyllos, Karavia i Kreston.
 Lapithes, Glavni narod rane Tesalije. Pokorio ih je doranski kralj
Ægimios. Gradovi su im bili: Argissa, Gyrtone, Orthe, Elone i
Olossoi.
 Leleges, Predpovijesno pleme nomada. Kolonizirali su Ciklade,
Malu Aziju, Etoliju, Megaru, Lokriju, Eubeju, Beotiju i druge
krajeve. Nakon trojanskog rata (bili su im saveznici) naselili su
Hios i Samos.
 Lyngistes, Ilirsko pleme iz Makedonije iz regije Lyngystis (susjedi
Dasareta), glavni grad bio im je Herakleia, ostali: Kella i Vevi.
 Magnites, Pleme iz Tesalije, najznačajnije tokom neolitika, te
brončanog, minojskog i mikenskog doba. Gradovi su im bili:
Mithone, Thaumakine, Melivoia, Olizon i Minyai.
  Makedonci (antički), Stari Grci -helenski narod- pleme iz
Makedonije.
 Malieis, Pleme iz južne Tesalije, ogranak Dorana. Malijanci
(Malians) su se dalje dijelili na na tri pod-plemena: Trachinioi,
Paralioi i Iereis. Isprva im je glavni grad bio Herakleia, kasnije
Lamia.
 Molossoi, Pleme s Epira, u kasna klasična vremena kontroliraju
cijelo epirsko područje.
 Mygdones (Migdonci), Tračko pleme iz južne Makedonije između
Axiosai Strymona u sjevernoj Halkidiki kod zaljeva Thermaikos.
Gradovi: Therme, Sidos, i Chalestri.
 Oetaeoi, Pleme s planine Oeti u južnoj Tesaliji, a u 5. stoljeću u
dolini rijeke Aspos. Važniji gradovi: Antikera, Anthile, Herakleia i
Trachis.
 Orestes, Pleme s Epira, zemlja im se zvala Orestis koja je dio
Molossije. Naseljavali su i kraj između rijeka Aous i Achelous.
Važniji gradovi: Orestia i Argos Orestikon.
 Paetoi, Manje značajno pleme u regiji Paetike. Najznačajniji im je
grad Zerenia.
 Pelasgoi (Pelazgi), Indoeuropska plemena, prastanovništvo
Grčke. Drži se da su u ovo područje došli oko 3000 godina prije
Krista Isprva su naselili Tesaliju i Epir a kasnije se šire i u
Argolidu, Arkadiju, pa na egejske otoke, Atiku, Kretu, Joniju,
Ahaju, Fokidu, Eubeju i drugdje. Većinom su nestali po svršetku
mikenske ere, ali je njihovih zajednica ostalo sačuvanih sve do
početka 5. stoljeća prije Krista u Kristoniji i Propontidi.
 Perraivoi, Pleme iz sjeverne Tesalije u distriktu Istiaiotis. Gradovi
su im bili Gonnoi, Olousson, Phalanna, Doliche i tripolis koji se
satojao od gradova Azoros, Polichna i Pythion. Bili su članovi
delfijske Amfiktionije.
 Morski narodi (Sea Peoples), Narodi iz vremena 'tamnog doba',
porijeklo im je nepoznato. Tehnološki i umjetnički sofisticirani.
Jedina su grupa u Levantu koja se služila željeznim oružjem.
Plemena koja spominju jezikoslovci i arheolozi su: Danya
(Dannuna), Ekwesh, Karkisa, Lukka, Labu, Meshwesh, Peleshet,
Shardana (Sherden), Shekelesh, Tjekker, Tyrsennoi, Weshesh.
 Temmikes, Barbarsko pleme iz Beotije prije Beočana. U Beotiju
dolaze s plemenima Aones, Leleges i Yandes.
 Thesprotians (Tespročani), Pleme iz Thesprotia. Bili su
podijeljeni na mnoga podplemena: Aegestaeoi, Dodonians,
Eleaeoi, Elinoi, Ephyroi, Ikadotoi, Kartatoi, Kestrinoi, Klauthrioi,
Kropioi, Larissaeoi, Onopernoi, Opatoi, Tiaeoi, Torydaeoi,
Fanoteis, Farganaeoi, Fylates, Chimerioi. Glavni ghradovi bili su
im: Ephyra, Chimerion i Torine.
 Visaltes, Pleme iz Makedonije, između jezera Volvi i rijeke
Strymon. Gradovi su im bili Verge, Euporia, Kalliteres, Oreskia,
Visaltia (glavni).
 Vistones, Pleme na Rodopima, blizu Abdere. Zemlja im se
nazivala Vistonea.
 Yandes Proto-helensko pleme iz Beotije, u kasnija vremena
koloniziraju Istočnu Fokidu, zapadnu Lokriju i Etoliju.

Kultura[uredi VE | uredi]
Arhitektura[uredi VE | uredi]
Najstarije građevine Grčke, u mlađe kameno doba, su malene kamene kućice, zaštićene okolo
drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite selo. U
kasno brončano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene
grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom tamnog doba počinju mnogi ratovi, pale se
palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom željeznog doba i arhajskog perioda u Grčkoj
možemo vidjeti novi tip gradnje: hramove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više
nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U klasičnom
periodu svetišta je sve više. Partenon je podignut 440-tih prije Krista. Ljudi klasičnog perioda
grade u Jonskom stilu. Demokracija štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova,
jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine
gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati. Od 300.-tih prije Krista, u helenističkom
periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta.
Nova forma postaje teatar. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim
krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu.
Kada su oko 200.–100. prije Krista Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donijeli novi, rimski
stil. Oko 400. poslije Krista Grci su prešli na kršćanstvo, njihova kultura propada. U arhitekturi
sada prevladava gradnja crkvi i manastira.

Laokontova skupina, 1. ili 2. st. pr. Kr.

Umjetnost[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Grčka umjetnost
Grčka umjetnost javlja se u četiri glavne forme: arhitekture, skulpture, slikarstva i bojene lončarije.
Arhitektura uključuje gradnju kuća, religioznih građevina kao što su svetišta i grobovi te javnih
građevina: gradskih zidova, kazališta, stoa. Njihove su skulpture malene figurine, statue u
prirodnoj veličini, kao i reljefne skulpture na zidovima zgrada i grobnim spomenicima. Slika je iz
klasičnog perioda preostalo malo. Većina potječe iz brončanog doba. Slika se na zidovima
(murali). Slika se javlja osobito na lončariji, a takvih primjera imamo iz svih perioda grčke
povijesti.
Filozofija[uredi VE | uredi]

Aristotel (kompjuterski generirana slika)

 Podrobniji članak o temi: Antička filozofija
Prvi zapadnjački filozofi bili su Grci. Sedam grčkih mudraca, prethodnika filozofa u pravom smislu
riječi, živjelo je i djelovalo između 7. i 6. st. pr. Kr.
Grk Tales (7.-6. st. pr. Kr.) prvi je zapadnjački filozof.
Najglasovitiji su starogrčki filozofi bili Sokrat, Platon i Aristotel. Sva su trojica živjela u Ateni.
Najstariji je Sokrat, Platon mu je bio učenik oko 400. g. prije Krista. Kada je osuđen na smrt,
Sokrat je otklonio ponuđenu mogućnost bijega i sam je ispio otrov 399. pr. Kr.. Njegov rad
nastavlja Platon. Aristotel, najmlađi, došao je zatim na studije Platonu i po završetku otvorio je
vlastitu školu.
Nakon smrti Platona i Aristotela u Grčkoj su djelatne druge velike škole
mišljenja: stoici, skeptici i epikurejci. Ove škole djeluju do pojave kršćanstva u Grčkoj.

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Odjeća i obuća[uredi VE | uredi]
Odjeća muškaraca kod Grka sastoji se od tunike, ona je najuobičajenija, izrađivala se
od pamuka ili lana. Nosi se jedino preko jednog ramena. Preko ove tunike, ako bi bilo hladno,
Grci su nosili pamučni ogrtač. Noge su im uvijek bile gole. Od obuće imali su kožne sandale,
mnogi su ipak cijeli život provodili bosonogi.

Ekonomija[uredi VE | uredi]
Ekonomija kod Grka je 'vođenje kućanstva. Sama riječ njihovog je porijekla, nastala je od 'oikos'
/kuća/ i 'nomy' (=zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su
jedrili cijelim istočnim Mediteranom. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i ribolovom.
Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su
živjeli kao vojnici svojih gradova-država.

Hrana[uredi VE | uredi]
Grci, mediteranski narod jeli su veliku količinu ribe, meso veoma rijetko. Od žita upotrebljavali su
pšenicu, ječam i proso. Vino i maslinovo ulje kod Grka je uz ribu ostalo na vodećem mjestu u
prehrani sve do danas.

Populacija[uredi VE | uredi]
Populacija Grka (procjena 2006). iznosila je preko 13,326,000 u 84 države. Najviše ih ima u:
Grčkoj (9,590,000), te u
svijetu: SAD (1,334,000); Njemačka (573,000); Australija (270,000); UK (240,000); Albanija
(200,000); Kanada (158,000); Italija (154,000); Poljska (115,000); Čile (120.000) [1] u ostalim
zemljama ispod 100,000.
Kategorija:
 Helenski narodi
 Etničke grupe Grčke
 Etničke grupe SAD-a
 Etničke grupe Njemačke
 Etničke grupe Australije
 Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva
 Etničke grupe Rusije
 Etničke grupe Turske
 Etničke grupe Albanije
  Etničke grupe Sjeverne Makedonije
 Etničke grupe Kanade
 Etničke grupe Italije
 Etničke grupe Gruzije
 Etničke grupe Egipta
 Etničke grupe Bugarske
 Etničke grupe Brazila
 Etničke grupe Argentine
 Etničke grupe Kazahstana
 Etničke grupe Uzbekistana
 Etničke grupe Češke
 Etničke grupe Poljske
Navigacijski izbornik
 Niste prijavljeni
 Razgovor
 Doprinosi
 Stvori račun
 Prijavi se
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 uredi VE
 uredi
 Vidi povijest
Traži
Kreni

 Glavna stranica
 Kafić
 Novosti
 Nedavne promjene
 Slučajna stranica
 Pomoć
 Donacije
Wikimedijini projekti
 Zajednički poslužitelj
Ispis/izvoz
 Stvori knjigu
 Preuzmi kao PDF
 Inačica za ispis
Pomagala
 Što vodi ovamo
 Povezane promjene
 Postavi datoteku
 Posebne stranice
 Trajna poveznica
 Podatci o stranici
 Stavka (Wikipodatci)
 Citiraj ovu stranicu
Drugi jezici
 ‫العربية‬
 Bosanski
 Català
 English
 Español
 Русский
 Српски / srpski
 ‫اردو‬
 中文
Još 74 druga jezika
Uredi međuwikije
 Ova je stranica posljednji put uređivana dana 24. kolovoza 2019. u 14:03.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti

 Razvojni programeri

 Izjava o kolačićima

 Prikaz za mobilne uređaje