Kohezija

Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je

privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između
susjednih čestica tvari. Najjača je u tvarima koje su u čvrstom stanju,
slabija u tekućinama (jedno je od očitovanja djelovanja
kohezije površinska napetost), a najslabija u realnim plinovima (u idealnim
je plinovima jednaka nuli). [1] U vodi, na primjer, djeluju jake kohezivne
sile jer je voda jako polarna molekula. U organskim tvarima rijetko djeluju
jake kohezivne sile jer organske tvari rijetko su polarne. Kohezija, zajedno
s adhezijom (privlačenje između različitih molekula), koristi se u Kohezija vode jasno se vidi u svemiru.

objašnjavanju površinske napetosti i kapilarnosti.

Čestice krede možemo i noktom odijeliti, dok se to ne može uraditi sa

željezom. Sila kojom se čestice krede, a time i njene molekule, drže
zajedno, mnogo je manja nego kod željeza. Molekule iste tvari privlače se
međusobno izvjesnom silom, a ta se sila zove kohezija. O veličini kohezije
ovisi da li će se molekule nekog tijela lakše ili teže micati. Prema tome, i
odupiranje nekog tijela pri pokušaju da mu se promijeni oblik ovisi o
veličini kohezije. Kohezija je najveća kod čvrstih tijela, a mnogo manja
kod tekućina, dok se za plinove može reći da je nemaju jer se molekule
plina međusobno odbijaju, a to znači da se plin širi. Budući da tijela mogu
mijenjati svoja agregatna stanja promjenom temperature, zaključujemo da
Jaka kohezija u živi.
razmak između molekula ovisi o temperaturi. [2]

Površinska napetost
Podrobniji članak o temi: Površinska napetost

Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo

površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine
tekućine smanjuje. Količnik je uloženoga rada dW i promjene ploštine dA
slobodne površine, to jest:

Mjerna je jedinica površinske napetosti džul po metru kvadratnom (J/m2)

Kapljice vode čuvaju oblik kapljice pomoću
ili njutn po metru (N/m). Uzrok je površinske napetosti asimetrični
kohezije.
raspored međumolekularnih sila na granici faza. U unutrašnjosti tekućine
je prosjek sila što djeluju na pojedinu molekulu jednak nuli, a na površini
su molekule izložene nejednakim silama s vanjske i s unutarnje strane tekućine. Kada je tekućina u dodiru s plinom, privlačne sile
među molekulama tekućine jače su od sila između molekula tekućine i plina, pa su molekule tekućine na
površini privučene prema unutrašnjosti, odnosno sila među molekulama na površini tekućine veća je od sile među molekulama u
unutrašnjosti. Tako na primjer površinska napetost vode omogućava da se
kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Djelovanje deterdženata i
sredstava za flotaciju zasniva se na njihovu učinku na površinsku napetost
tekućina. [3]

Kapilarnost
Podrobniji članak o temi: Kapilarnost

Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih

cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije. U uskim cijevima,
gdje je površina tekućine velika prema obujmu (volumenu) tekućine, Površinska napetost vode omogućava da
vrijednosti površinskih sila i gravitacije postaju usporedive i razina se kukac gazivoda kreće po njezinoj
površini.
tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati
(kapilarna depresija). Tekućina koja moči stijenke kapilare (adhezija veća
od kohezije, na primjer voda u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ne moči stijenke kapilare (kohezija veća od
adhezije, na primjet živa u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i matematičku teoriju oblika površine
tekućine dali su u svojim radovima Thomas Young (1804.), Pierre-Simon Laplace (1806.), Carl Friedrich Gauss (1830.) i Siméon
Denis Poisson (1831.). [4]

Izvori
1. kohezija, [1] (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32254) "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
2. Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.
3. površinska napetost, [2] (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49856) "Hrvatska enciklopedija",
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
4. kapilarnost, [3] (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30305) "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kohezija&oldid=4657666"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 21. siječnja 2016. u 09:55.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.