Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Sadržaj

1. UVOD-Potreba za centralnim grijanjem i regulacijom temperature........................................... 3

2. OPĆENITO O SUSTAVU AUTOMATSKE REGULACIJE .................................................... 4

2.1. Upravljanje u otvorenoj povratnoj sprezi ............................................................................. 4

2.2. Upravljanje u zatvorenoj povratnoj sprezi ............................................................................ 5

3. TEMPERATURNI PRETVORNICI........................................................................................... 6

3.1 Dilatacijski pretvornici temperature ...................................................................................... 6

3.1.1 Bimetalni pretvornici ................................................................................................... 6

3.1.2 Tekućinski pretvornici temperature ............................................................................. 7

3.2 Otpornički pretvornici temperature ....................................................................................... 7

3.2.1 Platinska žična otpornička osjetila .............................................................................. 8

3.2.2 Nikalna žična otpornička osjetila................................................................................. 9

3.2.3 Bakarna žična otpornička osjetila ................................................................................ 9

3.2.4 Volframova žična otpornička osjetila .......................................................................... 9

3.2.5 Termistori .................................................................................................................... 9

3.3 Termoelektrični pretvornici temperature ............................................................................... 9

4. MOGUĆNOSTI REGULACIJE TEMPERATURE U CENTRALNOM GRIJANJU NA

KRUTA GORIVA......................................................................................................................... 11

4.1. Mehanički termostat ........................................................................................................... 12

4.2. Elektromehanički termostat ................................................................................................ 13

4.3. Elektronički termostat ......................................................................................................... 13

5.OPIS OSTALIH ELEMENATA U SUSTAVU REGULACIJE GRIJANJA ........................... 14

6. ŠEME I SLIKE.......................................................................................................................... 15

7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 20

8. LITERATURA .......................................................................................................................... 21

2
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

1. Uvod
Kako bi zagrijali prostor u kojem boravimo te zadržali ugodnu temperaturu koja nam je
potrebna za život, sustavi grijanja neizostavni su dio objekata u kojima ljudi provode vrijeme.
Odabir odgovarajućeg sustava grijanja nije jednostavan jer ovisi o mnogo čimbenika. Grijanje
je potrebno prilagoditi vremenskim uvjetima, položaju i tipu objekta, raspoloživim
energentima, investicijskim i pogonskim troškovima, propisima i zakonima te utjecaju
okoliša. Kako bi izbjegli velike troškove i imali učinkovito grijanje, važno je investirati u
pravilnu vrstu sustava za grijanje. Jedan od njih je centralno grijanje jer omogućuje
održavanje toplinske ugode i korištenje obnovljivih izvora energije, čime se potiče energetska
učinkovitost. Centralno grijanje je sustav koji podrazumijeva posredno zagrijavanje prostorija
pomoću ogrjevnih tijela kroz koje prolaze prijenosnici energije (topla ili vruća voda, topli
zrak para), koji se zagrijavaju u izvoru topline. Iz toga razloga ovo je grijanje vrlo popularno
danas, pogotovo u prostorima u kojima ljudi borave veći dio dana zbog niske površinske
temperature ogrjevnih tijela. Centralno grijanje je danas najrasprostranjeniji sustav grijanja, a
pritom se svi stambeni prostori jedne kuće zagrijavaju iz jedne središnje točke. Osnovni
princip centralnog grijanja je jednostavan: u kotlu se voda zagrijava i transportira se preko
sustava cijevi u radijatore. Preko radijatora voda šalje spremljenu toplinu u okolinu i hladna
otiče natrag do kotla, gdje se ponovno zagrijava. Dijeli se na nekoliko vrsta i podvrsta
grijanja, a neka od njih su: radijatorsko grijanje (kruta, tekuća, plinska i parna goriva,
električno i solarno),podno grijanje i grijanje sa zračnim grijačima. Prednosti centralnog
grijanja su: jednaka raspodjela temperature, mali broj kotlova i dimnjaka, štedi prostor za
prijenos topline i brojila topline jer se gorivo nalazi izvan grijanog prostora, siguran sustav
grijanja, traje dugo zbog svoje izdržljivosti.

Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti, međutim smanjite li

temperaturu koju održavate u prostoru za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5%
energije za grijanje. Regulaciju temperature u prostoru treba osigurati ugradnjom
regulacijskih uređaja za sustave grijanja kao što su radijatorski termostatski ventili i sobni
termostati.

3
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

2. Općenito o sustavu automatske regulacije

Teorija automatskog upravljanja se bavi metodama analize i sinteze tehničkih dinamčkih
sustava,koji bez prisustva čovjeka realiziraju željenu funkciju cilja, odnosno dinamičko i
statičko ponašanje tehničkog sustava.Drugačije rečeno sustav automatskog upravljanja
realizira upravljanje određenim procesom(uređajem,procesom,postrojenjem...).Potrebe za
automatskim upravljanjem su prisute u svim sferama ljudske djelanosti: od regulacije
temperature u sobi do do upravljanja letom svemirskim letjelicama.Pod upravljanjem se
podrazumijeva dovođenjem procesa iz jedne radne točke u drugu radnu točku,dok se pod
regulacijom podrazumijeva održavanje procesa u željenoj radnoj točki.Teorija automatskog
upravljanja se bazira na:

1. Teoriji signala i sustava

2. Matematičkoj analizi
3. Tehnikama softverskog i hardverskog inžinjeringa
4. Tehnikama umjetne inteligencije

U općem slučaju problem automatskog upravljanja može se predstaviti kao na slici 1. i

formulisati kao:
Naći ulaz u(t) takav da izlaz iz procesa y(t) bude što je moguće „bliži“ ili jednak željenom
izlazu yd(t).
Na slici 2. su prikazani y(t) i yd(t).Izlaz i ulaz su odgovarajuće fizikalne veličine.Kada se ulaz
u(t) primijeni na sustav, izlaz sustava treba da bude što bliži željenom sustavu yd(t).
U općem slučaju proces kojim se upravlja opisan je difrencijalnom jednadžbom kretanja.
Problem automatskog upravljanja moze biti riješen na jedan od dva načina:
1. Upravljanje u otvorenoj povratnoj sprezi(open loop control)
2. Upravljanje u zatvorenoj povratnoj sprezi(closed loop control)

2.1. Upravljanje u otvorenoj povratnoj sprezi

Rješenje problema upravljanja u otvorenoj povratnoj sprezi se svodi na nalaženje ulaznog
upravljačkog signala u=u(t), u funkciji vremena i samo u funkciji vremena(slika 3.), koji
osigurava da izlazni signal y(t) prati što je moguće bolje željeno yd(t).Pri rješavanju problema
treba slijediti slijedeće korake:

4
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

1. Naći matematički model sustava

2. Postaviti specifikacije(zahtjeve) na željeno ponašanje sustava

Na sustav uvijek djeluju vanjske smetnje ,pa se može generalno zaključiti da su sustavi sa
upravljanjem u otvorenoj sprezi ograničene točnosti.

2.2. Upravljanje u zatvorenoj povratnoj sprezi

Za razliku od upravljanja sa otvorenom povratnom spregom ,upravljanje sa zatvorenom
povratnom spregom zahtijeva nalaženje upravljanja u(t) koje je funkcija i stvarnog (mjernog)
izlaza iz sustava y(t)(slika 4.).
U najčešćem broju slučajeva signal povratne sprege y(t) se koristi za nalaženje razlike između
željenog i stvarnog stanja (izlaza) sustava.Razlika između željenog i stvarnog stanja sustava
se naziva greška odstupanja sustava automatskog upravljanja(regulaciona greška).
Kao što se može vidjeti sa slike 5. upravljanje u(t) je funkcija regulacione greške .Želi se
postići što manje e(t) , to jest osigurati da e(t) ➡0,ukoliko je to moguće.
Prema tome , sustav sa povratnom spregom se vrlo efikasno nosi sa poremećajima tipa:
 Početnih uslova
 Promjenama parametara sustava
 Vanjskih slučajnih smetnji

5
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

3. Temperaturni pretvornici
Temperatura je veličina kojom izražavamo toplinsko stanje tijela i njihovu sposobnost
prijenosa topline na druga tijela.Toplina je energija što se zbog razlike temperature izmjenjuje
između tijela i okoline, to jest između dva tijela. Pod pojmom tijela ovdje se podrazumijeva
kruta tijela, kapljevine i plinovi. Ako između dva tijela ne postoji temperaturna razlika,
između njih neće biti ni prijenosne topline.Promjena toplinskog stanja tijela uzrok su
različitim fizikalnim pojavama, pa su mnoge od tih pojava iskorištene kao osnova za
pretvorbu temperature u mjerni signal. Najvažnije su:

 zavisnost obujma tijela (dilatacija tijela) od temperature

 zavisnost električnog otpora vodiča i poluvodiča od temperature
 zavisnost energije zračenja tijela od njegove temperature
 zavisnost elektromotorne sile razvijene na spojištu dvaju vodiča od temperature
 spojišta

3.1 Dilatacijski pretvornici temperature

Ovi su pretvornici razvrstani u nekoliko skupina prema tvari koja mijenja obujam. Zavisnost
obujma(V ) od promjene temperature (∆ T) određuje se eksperimentalno za svaku tvar
zasebno, pa se zatim traži matematički izraz koji najbolje opisuje tu zavisnost.

3.1.1 Bimetalni pretvornici

Od dilatacijskih mjernih pretvornika spomenut ćemo bimetalni dilatacijski pretvornik.

Bimetal je sastavljenod dviju traka različitih materijala (slika.11), pa kad se izlože promjeni
temperature, savija se zbog različitih koeficijenata toplinskog širenja tih materijala. Učvrsti li
se jedan kraj bimetala, otklon drugog kraja bit će mjera temperature.
Trake se mogu oblikovati u spiralu ili helikoidu, pa se tada dobije zakret kao mjera
temperature. U mjerne svrhe najviše se upotrebljavaju ovakve izvedbe. Na slici 12 prikazani
su takvi pretvornici i jedna tipična primjena. Bimetalni mjerni pretvornici koriste se samo u
jednostavnijim regulacijskim krugovima kao mjerna osjetila.Bimetalni mjerni pretvornici
upotrebljavaju se za mjerna područja od -185°C do 400°C s mjernom pogreškom od
±1%.Materijali za bimetal su INVAR, slitina nikla i željeza s malim koeficijentom dilatacije,

6
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

te mjed ili slitina nikla i kroma s velikim koeficijentom dilatacije. Mjed se upotrebljava za
niže a slitina nikla i kroma za više temperature.

3.1.2 Tekućinski pretvornici temperature

U ovu skupinu spadaju svi oni pretvornici koji su punjeni tekućinom. Ovi pretvornici rade na
temelju temperaturno ovisnih promjene volumena tekućine. Promjena volumena tekućine
može se iskazati izrazom:
V T=V 0(1+αx∆T)
gdje je:
V T– obujam na mjerenoj temperaturi
V 0– obujam na temperaturi T0
α- temperaturni koeficijent tekućine
∆T – promjena temperature

Primjer izvedbe tekućinskog pretvornika prikazan je na slici 13. Stakleni tekućinski

termometar sastoji se od lukovice s tekućinom, kapilare i skale.Porastom temperature tekućine
poraste i njen obujam, pa porast volumena ∆V izaziva promjenu razine u kapilaru u kojoj
dostiže analognu visinu.Za što bolju osjetljivost, odnosno što brže mjerenje mora se odabrati
što manja vremenska konstanta termometra. Ona ovisi o građi termometra,volumenu lukovice
i vrsti tekućine.Tekućinski pretvornici mogu biti punjeni živom, alkoholom ili drugim vrstama
tekućine mjere temperaturu između -200 i +700°C.

3.2 Otpornički pretvornici temperature

Pretvornici što imaju kao osjetilo metalni (kovinski) ili poluvodički otpornik zovu se
otpornički pretvornici.Zavisnost otpora od promjene temperature određuje se
eksperimentalno, a zatim se iskaže i matematički. Za većinu kovina ta se zavisnost može
iskazati izrazom:
R=R 0(1+αx∆T)
gdje su:
R – je otpor na mjerenoj temperaturi (T)
R0– otpor na referentnoj temperaturi (T0)

7
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

∆T = T – T0
α- temperaturni koeficijent električnog otpora kovine

Metalna otpornička osjetila izvode se namatanjem žice ili naparivanjem tankog sloja kovine
na izolator.Materijali za žice otporničkih osjetila temperature su:
 platina
 nikal
 volfram
 bakar
Slojna otpornička osjetila izvode se obično naparivanjem platine na keramički
izolator.Primjeri praktične izvedbe otporničkih osjetila temperature prikazani su na slici 14.
Na slici 14-a. su oznake:

1. Mjerno osjetilo
2. Zaštitna izolacija pretvornika
3. Zaštitna cijev
4. Priključne stezaljke
5. Poklopac glave
6. Izvodna cijev

Uložak pretvornika pokazan je na slici 14-b. gdje je:

1. Temperaturno ovisni otpornik
2. Izolacija
3. Keramička cijev
4. Serijski otpor
5. Priključne stezaljke

3.2.1 Platinska žična otpornička osjetila

Platinska žična otpornička osjetila upotrebljavaju se za precizna mjerenja u području od -
183°C do +630°C, dok im je praktična primjena u području od -265°C do 1050°C. U području
od -183°C do+630°C platinsko se osjetilo koristi i kao baždarno osjetilo.

8
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

3.2.2 Nikalna žična otpornička osjetila

Nikalna žična otpornička osjetila upotrebljavaju se za mjerenja u području od -183°C do
+630°C. Jeftinija su i imaju veliku primjenu u industriji i aerotehnici.

3.2.3 Bakarna žična otpornička osjetila

Bakarna žična otpornička osjetila temperature imaju linearnu karakteristiku, ali zbog malog
otpora bakra izvedbe su im sa neprikladno dugom žicom. Upotrebljavaju se u području od -
195°C do +260°C.

3.2.4 Volframova žična otpornička osjetila

Volframova žična otpornička osjetila temperature skupa su i upotrebljavaju se kada je
potrebno obuhvatiti široko mjerno područje. Mjerno im je područje od -268°C do +1100°C.

3.2.5 Termistori
Od poluvodičkih otporničkih osjetila temperature najviše se primjenjuju termistori. Izrađuju
se od smjesa sulfida ili oksida kovina kao što su magnezij, nikal, bakar, željezo i uran. Glavne
značajke su im veliki otpor,veliki negativni temperaturni koeficijent otpora. Izvode se u
obliku (slika 15):
 ploča
 kuglica
 štapića
 zrna
Mjerna područje termistora su od -75°C do 250°C, ali postoje i posebne izvedbe za mjerenje
vrlo niskih temperatura do -250°C.Za mjerna osjetila u području vrlo niskih temperatura
koriste se ugljična otpornička osjetila za temperature od 1K do 20K i germanijeva otpornička
osjetila za temperature od 0.5K do 100K

3.3 Termoelektrični pretvornici temperature

Njemački fizičar Thomas Johann Seebeck uočio je da se u zatvorenom krugu što ga tvore dva
metala stvara kontinuirana električna struja kad su spojišta ovih metala izložena različitim
9
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

temperaturama. Ta Seelbeckova pojava tumači se pomoću slike 16. Prema toj slici žice od
materijala A i B spojene su u krug, pa im je jedno spojište izloženo temperaturi Tmj, a drugo
referentnoj temperaturi T0. Pomoću ampermetra beskonačno malog unutarnjeg otpora motri
se nastala termoelektrična struja I , ili se pomoću voltmetra beskonačno velikog unutarnjeg
otpora motri termoelektromotorna sila tj. Napon U . Vrijednost razvijene elektromotorne sile
zavisi od materijala žice i razlike temperatura Tmj– T0. Ovakav spoj žice naziva se
termopar.Pretvornici temperature s termoparovima izrađuju se u mnogim kombinacijama od
kojih se u praksi najčešće primjenjuju dani su u tablici:

Termopar Za temperature
Bakar - konstantan -200÷600°C
Željezo – -200÷900°C
konstantan
Nikal – Cromnikal 0÷1200°C
Platina – Platina 0÷1600°C
Rhodij

Lako je uočiti da se ovim ostvaruje pretvorba toplinske energije u električnu. Pojava je

iskorištena kao temelj za termoelektrično mjerenje temperature.

10
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

4. Mogućnosti regulacije temperature u centralnom grijanju na

kruta goriva
Regulatori temperature za kotlove na kruto gorivo trebaju se podesiti na prosječnu
temperaturu u kući +20 stupnjeva Celzijusa. Ali postoje nijanse:

 U vrtiću, temperatura je poželjno +22.

 U sobi gdje žive starije osobe, osobe s invaliditetom +23.
 Ako žive hipertenzivni pacijenti, bolje je držati niži temperaturni režim + 18, + 19.
 Noću se preporučuje + 19, + 21.

Vrste termostata:
1. Sobni regulatori su instalirani u bilo kojoj prostoriji i reagiraju na temperaturu u
njemu. Glavna stvar tijekom instalacije nije zatvoriti uređaje namještajem, zavjesama,
bilo kojim objektima. Tada se indikatori možda ne podudaraju s realnošću, a cijeli
sustav neće uspjeti.
2. Regulator naprave ventila je vezan za određenu liniju goriva i upravlja temperaturnim
režimom ne samog kotla, već segmenta na određenom mjestu na kojem je ugrađen
ventil instaliran u cijevi.
3. Automatski termostat cilindra je najjednostavniji uređaj za konvencionalni kotlov s
dvije komore. Ovaj uređaj je instaliran na kotao, programiran je samo pri maksimalnoj
temperaturi i uzrokuje zatvaranje kotla kada temperatura grijaćeg elementa premašuje
programiranu.
4. Zone kontroleri - programirani su na određeno područje prostorije i spriječiti ne samo
isključivanje ili visoku temperaturu, nego i obavijestiti sve pokazatelje koje potrošač
treba znati.

Glavni kriterij odabira je jednostavnost instalacije. Potrebno je uzeti u obzir da su kotlovi i

termostat kompatibilni.Prilikom projektiranja sustava opskrbe toplinom treba posvetiti
posebnu pozornost radu automatizacije koji održava udobne uvjete u kući. Njegovi
proizvođači omogućuju vlasniku kuće da odabere termostat ili termostat za grijanje bojlera za
svaki ukus, s različitim mogućnostima i za bilo kakav prihod.
Svrha regulatora:

11
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Glavni pokazatelj koji karakterizira rad kotla i općenito grijanje je temperatura rashladnog
sredstva. A ako znate temperaturu u sobi i stupanj zagrijavanja rashladnog sredstva, već je
moguće regulirati rad kotla u smislu energetske učinkovitosti i udobnosti stanovnika.
Ostaje za potrošača odabrati tip termostata pogodan za njega:

 mehanički;
 elektromehanički;
 elektronički

Termostat bilo kojeg tipa sastoji se od tri glavna bloka:

 termički osjetljiv element
 upravljačka jedinica
 tuner

4.1 Mehanički termostat

Rad mehaničkog termostata temelji se na činjenici da se promjena stanja tvari koja se koristi u
senzoru nastaje kada se temperatura mijenja: ekspanzija i skupljanje tekućine ili plina,
promjena elastičnosti metala. U specijalnoj tikvici - mijeh, sadrži poseban plin ili tekućinu.
Cijev mijeha je spojeno na upravljačku jedinicu. Kada se temperatura promijeni, plin ili
tekućina se širi ili ugovori, čime se utječe na grupu kontakata, vrata ili ventila. Rad
mehaničkog termostata temelji se na tome da se promjena stanja tvari koja se koristi u senzoru
s promjenom temperature. Tuner određuje stanje kada se aktivira regulator. Ako se kao senzor
koristi metalna ploča, tada se djelovanje mehaničkog regulatora temelji na činjenici da se
deformira pod utjecajem temperature i otvara ili zatvara kontaktnu skupinu. Kao rezultat toga,
električni signal o stanju ploče ide na upravljačku jedinicu. Mehanički termostat ima
jednostavan dizajn i nisku cijenu,ali on ima i nedostatke: niska osjetljivost,velika pogreška
prilagodbe (1-2 stupnja),velike dimenzije.

12
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

4.2 Elektromehanički termostat

Element osjetljiv na temperaturu sastoji se od dvije spojene ploče različitih metala. Kada se
izloži temperaturi, dolazi do potencijalne razlike, koja utječe na elektromagnetske
releje.Elektromehanički termostati se obično koriste u kotlovima koji koriste gorenje goriva
za zagrijavanje rashladne tekućine.Kako bi se postigla ova potencijalna razlika, potrebno je
značajno zagrijavanje senzora, stoga se takvi regulatori uglavnom koriste u kotlovima koji
koriste gorenje goriva za zagrijavanje rashladnog sredstva. Senzor prati prisutnost plamena i
šalje signal u sigurnosnu jedinicu kada je izgubljen.

4.3 Elektronički termostat

Bilo koji elektronički termostat zapravo se sastoji od dva dijela:
 senzora temperature
 mikrokontrolera.
Mikrokontroler prima očitanja od osjetnika temperature i, ovisno o njima, izvodi različite
programirane radnje. Ove dvije jedinice mogu se provoditi u istom paketu, mogu biti ožičene
i mogu odašiljati podatke pomoću radio signala.Mikrokontroler može primati očitanja od
temperaturnog senzora preko žica ili pomoću radio signala.Putem izvršenja elektronički
regulatori podijeljeni su u dvije skupine:analogne i digitalne. Prednosti elektroničkih uređaja:
korištenje daljinskog senzora,visoka točnost mjerenja i podešavanja,razne opcije kontrolne
jedinice, a nedostaci su :ovisnost o snazi i visoke cijene.

13
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

5. Opis ostalih elemenata u susatavu regulacije grijanja

Ostali elementi centralnog grijanja su:
1. Kotlovi
Za centralna grijanja izvode se posebni kotlovi koji su prilagođeni pogonskim uvjetima i
različitim vrstama goriva. Tako postoje kotlovi za koks, antracit, mrki ugljen, lignit, loživo
ulje, ogrjevno drvo i plin. Prema materijalu izrade razlikuju se kotlovi od lijevanog željeza i
čeličnog lima. S obzirom na način izgaranja razlikuju se: kotlovi s gornjim izgaranjem i
kotlovi s donjim izgaranjem.
2. Grijala
Grijala za centralno grijanje trebaju predati toplinu, koja se dovodi vodom ili parom,
konvekcijom i toplinskim zračenjem, zraku i površinama koje obuhvaćaju prostoriju. Prema
izvedbi razlikuju se cijevna, pločasta i člankasta grijala (radijatori) te konvektori. S obzirom
na materijal grijala mogu biti od čelika, aluminija ili lijevanog željeza.
3. Konvektori
Konvektori su grijala od rebrastih čeličnih cijevi ili od bakrenih cijevi s aluminijskim
lamelama. Ugrađeni su u posebno limeno kućište ili u zidnu udubinu s oplatom na prednjoj i
bočnim stranama. Toplina se odaje praktički samo konvekcijom (toplinsko strujanje). Zrak,
koji struji kroz kućište, pored ugrijanih površina lamelnih grijača, dobiva zbog povišenja
temperature znatan uzgon, tako da u prostoriji nastane umjerena cirkulacija zraka. Strujanje
zraka kroz konvektor bit će to jače (intenzivnije) što je veća visina kućišta, a pri tom se
povećava i toplinski učin konvektora. Oplate kućišta konvektora izgrađuju se od drva, lima,
eternita, ploča od umjetnih materijala i tako dalje. Izbor materijala ovisi samo o
arhitektonskim zahtjevima. Prednosti su konvektora prema radijatorima: znatno manje
dimenzije i težina, manja cijena, kraće vrijeme zagrijavanja te različite mogućnosti ugradnje.
Nedostatak im je što su neprikladni za čišćenje pa se često nagomilava prašina unutar kućišta.
4. Cjevovodi
Za uređaje grijanja upotrebljavaju se samo čelične cijevi.Cijevi se međusobno spajaju
uglavnom zavarivanjem. Priključak cijevi na naprave (kotlove, grijala i slično) i spajanje s
armaturama, radi mogućnosti rastavljanja, obavlja se za cijevi s navojima pomoću vijčanih
spojki ili kolčaka s desnim, odnosno desnolijevim navojem; a za cijevi većih promjera s
prirubnicama koje su zavarene ili uvaljane na cijevi. Kad se mijenja smjer cjevovoda
upotrebljavaju se fazonski komadi kao što su lukovi, koljena i odvojci, bilo s navojima ili za
zavarivanje. Radi preuzimanja toplinskog istezanja (dilatacija) pri zagrijavanju cijevi,

14
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

ugrađuju se između čvrstih držača kompenzatori u obliku U cijevi ili lira, odnosno aksijalni
opružni kompenzatori.

Armature u uređajima za grijanje služe za zatvaranje ili prigušivanje protoka vode, odnosno
pare, i za regulaciju tlaka i protoka. Izrađuju se iz sivog lijeva, mjedi, bronce ili čelika.

6. Šeme i slike

Slika 1.Tehnički sustav.

Slika 2. Problem automatskog upravljanja-željeni i stvarni izlaz sistema.

Slika 3. Dinamički sustav.

15
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Slika 4. Sustav upravljanja sa zatvorenom povratnom spregom.

Slika 5. Sustav sa povratnom spregom po greški odstupanja

Slika 11. Bimetalni pretvornik temperature.

16
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Slika 12. Izvedbe bimetalnih osjetila.

Slika 13. Tekućinski pretvornik temperature.

17
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Slika 14. Izvedbe otporničkih pretvornika temperature.

Slika 15. Izvedbe termistora: a)pločasti, b) i c) štapićasti. d) kuglasti i zrnasti.

18
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Slika 16. Tumačenje Seebeckove pojave.

Slika 17. Mehanički termostat.

Slika 18. Elektromehanički termostat.

Slika 19. Elektronički termostat.

19
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

7. Zaključak
Centralno grijanje je dio toplinske energije bez kojeg bi ljudi teško preživjeli u zimskom
periodu. Dijeli se na nekoliko vrsta i podvrsta grijanja. Iskoristivost grijanja na kruta goriva je
vrlo velika u domaćinstvima i povoljna je u ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo,
međutim u velikim industrijama je sve manje zastupljeno zbog ekološke situacije uništavanja
šuma, te se prelazi na druge vrste ogrjevnog goriva.Potreba za automatskom regulacijom
prisutna je u svim djelatnostima.Automatska regulacija se može iskoristiti i u sustavu
centralnog grijanja za regulaciju temperature u većini slučajeva pomoću termostata to jest
postavljanje željenje temperature u prostorijama.Postoje dva tipa automatske regulacije i
to:upravljanje u otvorenoj povratnoj sprezi i upravljanje u zatvorenoj povratnoj
sprezi.Prilikom izvođenja nekog procesa potrebno je pratiti i njegovu radnu temperaturu kako
bi imali što manje gubitaka i što bolju iskoristivost.Kontroliranje temperature možemo izvršiti
pomoću termostata.Spajanjem pojma automatske regulacije i kontroliranja temperature
pomoću raznih naprava(termostata,temperaturnih pretvornika i osjetila...) u sustavu
centralnog grijanja dobijamo veliku iskoristivost utrošene energije i mogućnost ispunjavanja
željenih ciljeva,također uštedit ćemo i dosta novca. Kotao koji ne kontrolira termostat može
potrošiti 25-30% više energije nego ona koja nadzire temperaturu u prostorijama.Tri su
osnovna tipa termostata:mehanički,elektromehanički i elektronički.Elektronički ima najbolje
mogućnosti i povezan je sa automatskom regulacijom.

20
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

8.Literatura
http://www.gradimo.hr/centralno-grijanje
https://www.termoplin.com/regulacija-sustava-grijanja/
https://www.mojkvart.hr/Zagreb/Sesvete/Voda-plin-grijanje-instalacija-servis/EKOTERM-
SESVETE/Zasto-odabrati-centralno-grijanje-S58325
https://www.scribd.com/document/248384073/Automatsko-Upravljanje-Knjiga
https://www.scribd.com/doc/35617597/Jakob-Danon-Centralno-Grijanje-Principi-i-Praksa
https://hrv.aycateknik.com/mehanicheskij-termoreguljator-dlja-kotla-na
https://hr.wikipedia.org/wiki/Centralno_grijanje#Dijelovi_ure%C4%91aja_centralnog_grijanj
a

21
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

KOMENTAR
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

22
Josip Dominović Regulacija temperature u sustavu centralnog grijanja

Datum predaje rada :____________godine

Datum odbrane rada : _____ ___ godine

Ocjena : ________________________________

Članovi Komisije:

1. _______________________________________

2. _______________________________________

3. _______________________________________

23