Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Kulturalni Studiji I Mediji PDF

    Uploaded by

    Daniel Walker
    38 views14 pages

    Original Title

    Kulturalni studiji i mediji.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    38 views14 pages

    Kulturalni Studiji I Mediji PDF

    Uploaded by

    Daniel Walker

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 14
    Ten Ang Kulturalni studiji, recepcija medija i transnacionalni medijski sistem ‘Kulturalnl studijt i kulturalna keitka trendova_u savremenim. studijima komunikacija. U isto veijeme, termin “Iulura” tako se Siroko Korsti i tako je cluzivan da bi njegova sadaénja prominentnost mogla zamagliti Ginjenicu da se analze kulture poduzimaju iz maostve razlicitih perspektiva i pristupa, Pojaviivanje skupe kulkuralnokritickih pristupa komumikacijams, sa ponajéeséim nazivom kulturani suai, treba razlixovati od manje obuhvatnog druftvenoznan- stvenog interesovanja za kultume fenomene pokazanog u okviru slavnog toka istraivanja komunikacija, Da budem preciznija, po ome misljenju, uoteno priblitavanje razlitith zanstvenih tradicija koje su neki posmatrati oduSevljeno pozdrevili (npr. Blumler etal. 1985; Schrader 1987; Curran 1990.) treba prigeiti sa ‘oprezom. Iako kultura moze na’ prvi pogled biti "aajednicki predmet imatavanja" (Rosengren 1988: 10) koji moze doprinijeti blazavanju neproduktivnih razdora iamedu "glavnostru- rte tradi, teorijske i metodotoske, kao i epistemo- Toske i politike ralike izmedu dviu tradicija, kao Sto sam veé izlozila u2. poglavju, ostju upetatjve i treba da budu privaéene ao takve. Foor {nteresovanyje 2a kultura jedan je od najznaéajnijih sake, u mainstream isazivanju Komunikaci, "kulcura" se obiéno konceptualizira u bihevioristckim i funkcionelistickim terminima, a "objektivna” znanje 0 ajoj moze se akumlirat testiranjem uopéivihhipoteza pomoéu Konvencionalnih metoda drustvenih zmanost, Takvo Pocivisi&ko intresovanje 2a kaultuew medija po ranogo demu je opretne angeziranom pristupu kolturalnih studi U ajima se “Kultura” ne tretira samo kao zascbanpredmet istazivanja Komunikacija, Za Kulturalne studije glavai je ona) Kontradikiori, Kontinuirani i otvoreni drastven proces proizvoine, ctkulacie i potroinje maéenja, a ne "Kultura defnirana kao manje-vile staitai, omedeni i coli ih recep medi ans mt 204 ‘opredmeéeni skup ideja, vjerovanja i ponakanja, Nedavno je David Chaney to ovako izrazo: Pojavivanje klar stadia orate de krza kare vst smjesila unua sen Historie modem. (1994 2 Ovo podrazumijeva sasvim drugatiji skup praktignih naéela kKulturalne studije zanimaju specifiéna znaéenja prije nego opéi lip ponasanja, usmjereni su vie na procese nego na rezultate, ve su interpretaivni nego eksplanatorni. Najvaznije, sto fundamentalno odvaja jednu tradiiju od druge, jesu predstave koju svake od nijih ima 0 sebi kao o intelektuainom diskurzu: ‘zoanstvene ambicije drustvenih znanosti potpuno su suprotne ‘onima kulturalnih studi. Kao intelektualna praksa, kulturalni studiji su nedvojbeno i samosyjesno eklektigni, kritigni i ddekonstruktivni (vidi npr. Hall 1986; Grossberg er al. 1992,).! Oni ne traze paradigmatski status niti postuju uspostavljene disciplinarne granice. Oni su, kako to Angela McRobbie (1994,) kaze, “nedisciplinirana disciplina’. Njihova intelektualna lojalnost ide preko zidova akademije da bi doprla do kritike aktuelnih kulturnih pitanja u najgirem smislu. Kulturalni studi ‘obrazuju ono Sto je Clifford Geertz (1983.) nazvao “maglovitim Zanrom" intelektuainog rada: istovremeno su kulturalno istrazivanje i kulturaina kriika. Konatno, bavljenje kultura studijima nije doprinos akumoliranju znanosti radi nje same, gradnjijoS obuhwatnjeg, solidnijeg, empitijski potvedenog skladiita "objektivnog" 2nanja, veé je wéeSe u tekuéoj, otvorenoj, plititki motivirano} debat,saciljem da se evaluirajy i kritik! rasprave nage savremene kultume prilike. U tom kkontekstu aktuelnost,krtichi senzbilitt i osjetjivast za lokalne specifignosti znatajniji su od teoretskog profesionalizma, rmetodoloske stoée i generalizianih "istina’. Prije nekoliko sodina, francuski marksisticki psiholog Michel Plon rekao mi je, ine opravdavajuéi se: "Ne radim dovoljno vrijedno zbog toga Sto Gitam previge novina". Po mom misljenju, upravo taj ovozemalski stay vige je no iSta drugo neophodan za bavljenje kuleuralnim studijma, Recepeija medija kao fokus kulturalne kritike Kulturalni studi postigli su ogromnw popularnost u proteklih desetak godina, Postali su omiljena intelektualna “tacka susreta" ‘taro sy peje mea rasnacnatsinsitsinen 208 za mansivenike Koji traze alternative, ne samo istrosenim stazama “dominantne paradigme” veé i alternative sve sterilnjim reiteracijama Klasigne kritigke teorije (npr. Hardt 1989.). Rad Centra za savremene kulturalne studije Birminghamu (npr. Hall et al. 1980.) opéenito. se smatra izvorom tradicije koja se pojavila, ali se njegov utjecaj protirio nna mnoge krititko-intlektualne punktove uw -naprednim kkapitalistickim —druitvima, iako paradoksalnomanje kkontinentalnoj Evropi nego u Kanadi, Australi i, posebno, u SAD. (vidi npr. Ang and Morley 1989; Blundell et al. 1993; Frow and Mortis 1993; Stratton and Ang 1995.) Zelim ovgje da dam kratku skicu nekib od steitnjih pitanja ‘vezanih za medije i Komunikacije koja su zaokupljla kulturalne Studie, de rzjasnm nije du? koji se formliranje kultualne Iritike unatar ove tradiejeeazvijala. Takoder 6u predloziti neke teme 2a koje smatram da su poschno podesne da ih se Kultura Stu late u sadanjem periodu masivne ekonomske, politike i tehnolotke tansformacijenageg medijskog okruzenja. U Evtopi F drug, pitane "aacionalnog identiteta"naredito se isticalo u sluzbenim reakcijama na ove promjene. Svoju diskusju tsfedsedit Guna ovaj problem. Evropsk sluts), medutim bit ée jaloden samo izakol, jer mislim da evropski problemi tesko smogu. da budu jedinstveni (premda_su svakako histojski Specifini i distinktivn’) w svijet Koji se progresivno rede prema globalnoj integracij, barem na strukturalnom nivou politike ekonomije. Konaéno, da bih dosla do stedinje teme ve “knjge, istaknot Gu vadnost etnografskog.pristupa pri ocjenjivanju kulturalnoga djelovanja ovih tekusin dogadaja.? Zainteresiranost 2a ove probleme reflektira litno glediste perspektiva obojenn politikom moga vlastitog rada, koji se usredsredio na nagine Konceptualiziranja i razumijevanja televizijske publike. Knjiga Warching Dallas (Ang 1985.), u kojoj sam analiziala pisma gledalaca o zloglasnoj ameri¢koj televizijskoj sapunict iz udarmog termina, bila je toboze pokuSsj dd se ispitaju nagini na koje publika interpreta i daje znatenje popularnom televizijskom tckstu, ali je njen Siri politicki contekst bilo ondainje neobuzdano javno vrijedanje u vezi sa "amerikanizacijom” evropskog sistema javnog_ emitiranja Pokazujuéi kako su pokloniei Dallasa bili wSutkani i time obespravljeni od dominantnog sluzbenog diskurza koji kategoriéne odbacuje takve programe kao "loSu masovnu 206 Kalin smi recep md mates mi en Kultura", Zeljela sem da razgradim testo podrazumijevana tzajamna_uslovienost logike komerijaInog. i udivanja u popularaom, Zeljela sam da otvorim moguénostjednog manje deterministickog razmisljanja 0 ovim pitanjima: poltiki stav prema rastugoj Komerejlizacji televizje na nivou politike ne bi tebalo, kao Sto se esto defava, da iskjutuje priznavane, na kultumom nivou, stvamog uaivanja koje Ludi nalaze uw omercjalnim medijskim proizvodima - priznavanje koje je podéano razumijevanjem tekstualaih i drstveno-kultumih Parametara tog utitka. Drugim rijetima, zamislila sam da moj rad bude, medu mnogim drugim stvarima, oblik kultualne keitike koja. cilja da uzdrma preovladavajuta, ipo mom nislenju, Kontraproduktivaa gledanja na popular televiziju i njenu publiku, (Originalna verzijaknjige bila je objavtiens na holandskom 1982. godine, kada je polemika oko Dallasa Nizozemskoj bila na vrbuncu.) [Naravno, natin na Koji je knjiga primljena (i, kao rezultat,njena diskurzivna efektivnosi) bio je izvan moje kontrole, i 0 tome fovdje mogu sasvim malo di kazem. Mislim, medutim, da je vaino naglasiti da, iako bi se knjiga mogla prositati kao primjena onoga Sto se sada obiéno naziva "analiza recepcije” (vidi npr. Jensen and Resengren, 1990.) ideoloska i kultuena Klima u kojoj je knjiga napisana igrala je odluéyjuéu ulogu pri oblikovanjuargumenata i interpretacija koje su uw njoj predlozene. Do 1990, godine, analiza recepeije Dallasa bila bi inspirrana sasvim drugatijom politiskom i drustveno-kulturnom problematikom. Naprimjer, sami uspjeh Dallasa bio je

    You might also like