Mašinski fakultet Sarajevo

Seminarski rad
EKONOMIJA ENERGIJE VJETRA

Studenti: Mentor:
Muhamed Musa doc.dr. Halima Hadžiahmetović
Emina Suša _________________________

Sarajevo, 2018
SADRŽAJ

POPIS SLIKA I TABELA: ...................................................................................................................................... 1

UVOD ............................................................................................................................................................... 2
1. PROIZVODNIH TROŠKOVA VJETROELEKTRANA ........................................................................................ 3
1.1. REŽIM VJETRA ............................................................................................................................................ 3
1.2. ENERGETSKA EFIKASNOST ............................................................................................................................. 4
1.3. RASPOLOŽIVOST ......................................................................................................................................... 5
1.4. ŽIVOTNI VIJEK SISTEMA ................................................................................................................................ 6
1.5. KAPITALNI TROŠKOVI ................................................................................................................................... 6
1.6. TROŠKOVI TOKOM RADNOG VIJEKA ............................................................................................................... 10
1.7. FINANSIRANJE PROJEKTA ............................................................................................................................ 13
2. TRŽIŠNA VRIJEDNOST VJETROENERGIJE ................................................................................................. 14
2.1. UŠTEDA VODE POMOĆU VJETROELEKTRANA ................................................................................................... 14
2.2. IZBJEGNUTI TROŠKOVI UŠTEDOM GORIVA ....................................................................................................... 16
2.3. FINANSIJSKE KORISTI OD REDUCIRANE EMISIJE NASTALE UŠTEDOM GORIVA ........................................................... 17
3. PRIMJERI PROCENTUALNOG UČEŠČA TROŠKOVA POJEDINAČNIH DJELOVA VJETROELEKTRANE U
UKUPNOM TROŠKU IZGRADNJE ..................................................................................................................... 20
3.1. KAPITALNI TROŠKOVI PARKA VJETROELEKTRANA U ENGLESKOJ............................................................................ 20
3.2. PARK VJETROELEKTRANA SA 50 VJETROTURBINA U AMERICI (USA) .................................................................... 21
3.3. POREĐENJE TROŠKOVA PARKA VJETROGENERATORA U US I EVROPI..................................................................... 23
4. SWOT ANALIZA TRŽIŠTA I POTREBA ZA VJETROENERGIJU ...................................................................... 24
ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................................... 25
LITERATURA: .................................................................................................................................................. 26
POPIS SLIKA I TABELA:

SLIKA 1. RAZVOJ VJETROTURBINE, VISINA I IZLAZNA SNAGA, [1] ..................................................................... 2

SLIKA 2. PRIMJER DIJAGRAMA RUŽE VJETROVA ZA BRZINE , SMJEROVA I FREKVENCIJE VJETROVA, [2] .......... 4
SLIKA 3. RASPOLOŽIVOST KROZ ŽIVOTNI CIKLUS, [2] ........................................................................................ 5
SLIKA 4. STRUKTURA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA PROJEKTA, [3] ...................................................................... 6
SLIKA 5. PROSJEČNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI ZA TRŽIŠTE EU I PROCJENE ZA BIH, [3] ....................................... 7
SLIKA 6. TROŠKOVI VJETROELEKTRANE IZ 2006. GODINE, [4] ........................................................................... 8
SLIKA 7. TROŠKOVI IZGRADNJE VJETROELEKTRANE PO POJEDINIM DRŽAVAMA U 2006. [4] ........................... 8
SLIKA 8. PROCJENE KRETANJA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA VJETROELEKTRANE IZ 2007. [4] .............................. 9
SLIKA 9. CIJENA PROIZVODNJE U ZAVISNOSTI OD POTENCIJALA VJETRA, [4] ................................................... 9
TABELA 1. VRSTE PO I OD TROŠKOVA ............................................................................................................. 10
SLIKA 10. STRUKTURA POGONA I ODRŽAVANJA VJETROELEKTRANE, [3] ........................................................ 11
SLIKA 11. RASPODJELA TROŠKOVA RADA I ODRŽAVANJA VJETROELEKTRANA OVISNO OD GODINA STAROSTI
2003. [5] ......................................................................................................................................................... 12
SLIKA 12. RASPODJELA TROŠKOVA ZA RAZLIČITE IZVORE ENERGIJE (2010. GODINA ), [6] .............................. 12
SLIKA 13. PRIKAZ FINANSIJSKIH RIZIKA KAO POSLJEDICA UKUNIH RIZIKA VJETROELEKTRANE ....................... 14
TABELA 2. PROCJENA PROSJEČNOG TROŠKA VODE U EU U BUDUĆNOSTI, [8] ................................................ 15
SLIKA 14. PROCJENA IZBJEGNUTIH TROŠKOVA VODE U MILIJONIMA EURA - TAMNO PLAVA UOBIČAJENI
SCENARIJ, SVIJETLO PLAVA S VIŠE VJETROELEKTRANA OD PLANIRANOG, [11] ............................................... 15
SLIKA 15. GODIŠNJI TROŠKOVI GORIVA IZBJEGNUTI ENERGIJOM VJETRA , HRRP SCENARIO, [8] .................... 16
SLIKA 16. GODIŠNJI TROŠKOVI GORIVA IZBJEGNUTI ENERGIJOM VJETRA , CPHP SCENARIO, [8] .................... 17
SLIKA17. CO2 EMISIJE IZ TOPLOTNIH POSTROJENJA, PRIKAZ POTROŠNJE I ŠTETNOSTI EMISIJA U PROCESU
PRETVORBE U KORISNU, [10] ......................................................................................................................... 18
TABELA 3. KAPITALNI TROŠKOVI PARKA VJETROELEKTRANA, [7] ................................................................... 20
SLIKA 18. DIJAGRAM PROCENTUALNOG UČEŠČA U UKUPNOM TROŠKU(%), [7] ............................................. 21
TABELA 4. PRIMJER VEĆEG PARKA VJETROAGREGATA(OKO 50 MAŠINA) I JEDINIČNI TROŠAK $ /KW I
PROCENTUALNO UČEŠĆE U UKUPNOM TROŠKU ( RAZLIKUJU SE OD DRŽAVE DO DRŽAVE), [7] ..................... 21
SLIKA 19. DIJAGRAM CIJENE, [7] ..................................................................................................................... 22
SLIKA 20. DIJAGRAM PROCENTUALNOG UČEŠĆA, [7] ..................................................................................... 22
TABELA 5. POREĐENJE TROŠKOVA PARKA VJETROGENERATORA, [7] ............................................................. 23
SLIKA 21. DIIJAGRAM PROCENTUALNO UČEŠĆE U US I HOLANDIJI, [7] ........................................................... 23
TABELA 6. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 24
Uvod

Ekonomski aspekti proizvodnje električne energije, pored tehničke izvodljivosti, igraju

važnu ulogu pri samom procesu odlučivanja. Naime, pored pitanja koja uključuju efikasnost
izgrađenog sistema, količinu proizvedene električne energije, jednako važno je i pitanje o
cijeni po kojoj se energija može proizvoditi. Cilj svakog projekta treba da bude postizanje
minimalne moguće cijene po kWh proizvedene električne energije. Mnogo je različitih
faktora koji utiču na troškove po proizvedenoj jedinici. Te vrijednosti variraju u zavisnosti od
područja, regije i zemlje, odnosno lokacije vjetroelektrane.

Kratko ćemo se osvrnuti na sam razvoj vjetroelektrana, odnosno porast korištenja

energije vjetra za proizvodnju električne energije. Činjenica je da iskorištavanje energije
vjetra predstavlja najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U
zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar su značajno poboljšane. Na slici 1. prikazati ćemo
razvoj vjetroturbine u pogledu visine i snage koju generišu .

Slika 1. Razvoj vjetroturbine, visina i izlazna snaga, [1]

Prosječna veličina turbine stalno se povećava tokom proteklih 30 godina. Danas su

nove turbine na kopnu obično u rasponu od 1,5-3,5 MW. Najveći proizvodni modeli,
dizajnirani za off-shore korištenje mogu generisati više od 9,5 MW, dok se očekuje da će neki
inovativni turbinski modeli u razvoju u narednim godinama generisati više od 15 MW u
offshore projektima. [1]

2
Ekonomija energije vjetra se može podijeliti na:

1. Proizvodni troškove:

- Režim vjetra,

- Energetska efikasnost,

- Raspoloživost,

- Životni vijek,

- Kapitalni troškovi ,

- Finansiranje projekta,

- Troškovi pogona i održavanja.

2. Tržišna vrijednost vjetroenergije:

- Ušteda vode pomoću vjertoelektrana,

- Izbjegnuti troškovi uštedom goriva,

- Finansijske koristi od reducirane emisije nastale uštedom goriva.

Kroz ove skupine dobijamo pregled svih mogućih troškova i uticajnih faktora u
jednom vjetroenergetskom sistemu.

1. Proizvodnih troškova vjetroelektrana

1.1. Režim vjetra

Vjetroturbine se projektuju tako da se pojedini dijelovi ili cijela konstrukcija sa

određenim stepenom sigurnosti odupru definisanim karakteristikama vjetra. Projektovane
vrijednosti karakteristika vjetra se jasno definišu u projektnoj dokumentaciji. Režim vjetra za
rad i sigurnost se dijeli na normalni i ekstremni režim.

Raspodjela brzine vjetra na nekoj lokaciji je vrlo značajna za projektovanje

vjetroturbine, jer opisuje učestalost pojave određenih brzina vjetra.Karakteristike ekstremnog
vjetra se odnose na ekstremna opterećenja elemenata vjetroturbine vjetrom. Uzimaju se u
obzir najveće brzine vjetra, brze promjene brzine i smjera vjetra. Ekstremni uslovi uključuju i
moguće vrijednosti turbulencije vjetra .

3
 Na osnovu prikupljenih podataka o brzini i pravcu vjetrova mogu se izraditi dijagrami
ruža vjetrova za određenu lokaciju. Dijagram ruža vjetrova prikazuje se u obliku kruga koji je,
kao kompas, podijeljen na 12 jednakih dijelova, svaki od 30 stepeni horizonta, što se uzima
kao standard za europski atlas vjetrova i prikazan je na slici 2.

Slika 2. Primjer dijagrama ruže vjetrova za brzine , smjerova i frekvencije vjetrova, [2]

Karakteristike vjetrova na nekoj lokaciji mogu se razlikovati iz godine u godinu, tako

da se energetski potencijal vjetra može razlikovati od godine do godine i do 10%, pa je
preporučljivo osigurati višegodišnja mjerenja karakteristika vjetrova na nekoj lokaciji. U
primjenjenoj vjetroenergetici važno je tačno odrediti promjenjivost brzine vjetra na
potencijalnoj lokaciji kako bi projektanti smanjili proizvodne troškove električne energije. [2]

1.2. Energetska efikasnost

Pod energetskom efikasnosti

podrazumijevamo niz mjera koje preduzimamo u cilju
smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne
narušavaju uslove rada i života. Pojam energetska
efiksnost ima dva moguća značenja, gde se jedno
odnosi na tehničke uređaje, dok se drugo odnosi na
određene mjere i ponašanja. Za uređaje kažemo da su energetski efikasni ako imaju visok
stepen korisnog dejstva tj. male gubitke prilikom transformacije jednog oblika energije u
drugi. Krajnji cilj je svesti potrošnju energije na minimum, a pri tome ne narušiti nivo

4
komfora već zadržati ili čak povećati nivo udobnosti. Kada pomislimo na štednju, uglavnom
su prve asocijacije na odricanje, dok efikasna upotreba energije direktno vodi ka povećanju
kvaliteta života, konkurentnosti privrede i energetskoj bezbijednosti. Rezultat povećane
efikasnosti su značajne uštede u finansijskom smislu, ali ne treba zanemariti i direktan uticaj
na očuvanje životne sredine.

1.3. Raspoloživost

Raspoloživost predstavlja period godine kada je vjetroagregat sposoban proizvesti

električnu enegiju. Ovisi o velikom broju faktora kao sto su prejake ili preslabe struje vjetra,
period održavanja ili remonta vjetroagregata i dr. Moderni vjetroagregati danas dosežu visoku
raspoloživost 95-99%.

Raspoloživost vjetroelektrana varira kroz njihov životni ciklus. Na početku rada

vjetroelektrana ima raspoloživost oko 93 %, krajem druge godine raspoloživost je veća oko
96 %, a nakon toga 97-98 %. Na slici 3. je prikazana raspoloživost vjetroagregata kroz životni
ciklus. Iako je raspoloživost vjetroelektrana vrlo visoka, popriličan broj kvarova uzrokuje
neplanirane prekide rada, do deset prekida godišnje, što uzorkuje velike napore pri
održavanju, gubitke u proizvodnji i velike novčane gubitke. [2]

Slika 3. Raspoloživost kroz životni ciklus, [2]

5
 1.4. Životni vijek sistema

Radni vijek vjetroelektrane izjednačavamo sa ekonomskim vijekom.U Evropi se vijek

od 20 godina često koristi za ekonomsku procjenu vjetroelektrana. U povoljnim uslovima
režima vjetra i kod niskih turbulencija niže su vibracije, kao i zamor materijala, što znači da
životni vijek vjetroturbine može biti i duži od proračunskog.

1.5. Kapitalni troškovi

Projekti vjetroelektrana predstavljaju kapitalno intenzivne projekte, te zahtijevaju

velika početna ulaganja za izgradnju postrojenja. Kada je riječ o vjetroelektranama u prosjeku
od oko 75 % ukupnih troškova proizvodnje čine investicioni troškovi. U ove troškove se
uključuje cijena vjetrogeneratora i cijena ostalih instalacija, kao i konekcija vjetrogeneratora
na mrežu.

Investicijski troškovi ili početni troškovi koji se odnose na troškove razvoja i izgradnje
projekata vjetroelektrana se svrstavaju u osnovne troškove. Na grafikonu na slici 4 su
prikazani podaci vezani za primjer projekta u BiH.

Nabavka opreme Montaža opreme Elektro dio

Građevinski dio Razvoj i priprema Ostali troškovi

Slika 4. Struktura investicijskih troškova projekta, [3]

6
 Na slici 5. je prikazano poređenje podataka za projekte tržišta BiH sa projektima na
tržištu EU. Razlike se javljaju kod troškova nabavke i montaže glavne opreme, koji su niži na
tržištu EU, kao i troškovi kapitala, dok troškovi građevinskog i elektro dijela mogu biti niži na
tržištu BiH.

Prilikom pripreme podataka troškova izgradnje vjetroelektrana mora se voditi računa o

tzv. efektu ekonomije obima, kojim se investicijski troškovi izgradnje u ukupnoj strukturi
troškova smanjuju porastom instalisane snage vjetroelektrane. Investicijski troškovi izgradnje
izražavaju se po kW instalisane snage u ukupnoj strukturi troškova vjetroelektrane i ovise o
broju vjetroturbina koje koriste zajedničke instalacije, pomoćna postrojenja i objekte
(trafostanica, kablovske trase, pristupne puteve i dr.).

1300
1250
1200
1150
1100
€/kW

1050
1000
950
900
850
800

Slika 5. Prosječni investicijski troškovi za tržište EU i procjene za BiH, [3]

Podaci o ukupnim troškovima izgradnje projekata proizvodnje električne energije iz

vjetroeletrane variraju u različitim zemljama i to tako da su najniži investicijski troškovi na
razvijenim tržištima, dok su ti troškovi na tržištima u razvoju viši.

Na slici 6 su prikazani troškovi vjetroelektrane za 2006. godinu (ukupno 1300 €/kW-

1500 €/kW), dok su na slici 7 prikazani troškovi izgradnje vjetroelektrane po pojedinim
državama.

7
 Slika 6. Troškovi vjetroelektrane iz 2006. godine, [4]

Slika 7. Troškovi izgradnje vjetroelektrane po pojedinim državama u 2006. [4]

8
 Na slici 8. je prikazana razlika u investicijskim troškovima na kopnu (onshore) i moru
(offshore).

Slika 8. Procjene kretanja investicijskih troškova vjetroelektrane iz 2007. [4]

Kao što možemo vidjeti, obzirom na poteškoće pri instalaciji, transport i druge faktore,
vjetroturbine na moru imaju više investicione troškove. Troškovi proizvodnje u zavisnosti od
broja radnih sati na nazivnoj snazi i cijene vjetroelektrane prikazani su na dijagramu (slika 9).

Slika 9. Cijena proizvodnje u zavisnosti od potencijala vjetra, [4]

Jasno je da jedinični troškovi proizvodnje opadaju s porastom proizvodnosti, odnosno

povećanim brojem radnih sati. Pa recimo ako se uzme prosječan broj sati rada vjetroturbine
od 2100 h na nominalnoj snazi u godini, a troškovi ulaganja od 1100-1400 €/kW, onda će se
troškovi proizvodnje kretati u rasponu od 6,7 - 8 c€/kWh.

9
 Kada se troškovima investicije dodaju troškovi rada, održavanja, administracije,
osiguranja i svi drugi potrebni za rad vjetroelektrane, dobijaju se ukupni troškovi proizvodnje
električne energije iz energije vjetra.

1.6. Troškovi tokom radnog vijeka

Troškovi vjetroelektrana su jednostavno rečeno ono što je potrebno potrošiti kako bi se

proizvodila električna energija. Riječ "trošak" zapravo ukazuje na dugoročni prosječan trošak
takve proizvodnje tokom radnog vijeka vjetroagregata (specifično se to zove nivelirani
trošak). Studije tokom godina mnogih priznatih institucija ukazuju da je sadašnja cijena oko
70 € po MWh čime su vjetroelektrane došle na razinu ispod cijena tradicionalnih izvora
energije (nuklearna energija, ugljen i plin) sa ili bez troškova emisija.

Rad i održavanje vjetroelektrane čine manji udio u ukupnim godišnjim troškovima

vjetroagregata i značajno su niži u poređenju sa troškovima pogona i održavanja kod
konvencionalnih elektrana (40-70 % ukupnih troškova) i to najviše zbog utroška goriva. Za
nove agregate prosječan potrošak tokom životnog vijeka je 20-25 % ukupnih izjednačenih
troškova po proizvedenom kW. U tabeli 1 su prikazani navedeni troškovi.

Tabela 1. Vrste PO i OD troškova

Pogonski troškovi – PO Troškovi održavanja – OD

osiguranje vjetrogeneratora, takse, troškovi rutinski pregledi, periodična održavanja,

iznajmljivanja zemljišta periodična testiranja, čišćenje rotorskih
lopatica, održavanje električne opreme,
neplanirani troškovi održavanja

10
 Spomenuti troškovi se dijele na dva tipa: fiksni i promjenljivi. Fiksni godišnji troškovi
ne zavise od proizvodnje električne energije i nisu vezani za nivo pogona postrojenja. Bez
obzira koliko se energije generiše, ovi troškovi se moraju platiti i to po instalisanom kW. Dok
sa druge strane postoje troškovi na godišnjem nivou koji su direktno vezani za proizvodnju
energije, odnosno promjenljivi troškovi. Na slici 10 prikazana je struktura pogona i
održavanja vjetroelektrane.

Ostali varijabilni troškovi

Osiguranje postrojenja

Troškovi mreže

Troškovi najma zemljišta

Administracija i troškovi
rada
Održavanje i rezervni
dijelovi

Slika 10. Struktura pogona i održavanja vjetroelektrane, [3]

Na slici 10 prikazan je primjer jedne studije za trogodišnji vjetroagregat od 600 kW,

troškovi rada i održavanja su:

- 35 % za osiguranje

- 28 % za redovno održavanje

- 11% za administraciju

- 12 % za rezervne dijelove i popravke

- 14 % za druge svrhe.

11
 Slika 11. Raspodjela troškova rada i održavanja vjetroelektrana ovisno od godina starosti 2003. [5]

Na osnovu dostupnih pokazatelja koji se odnose na projekte na razvijenim tržištima

EU troškovi pogona i održavanja kreću se u rasponu od 1,2 do 1,5 c€/kWh, što znači da u
strukturi ukupnih troškova rada, PO i OD troškovi čine 2-3 % ukupne investicije. Iznosi PO i
OD troškova su usko povezani sa periodom rada turbine, te se u prvim godinama rada zbog
garantnih obaveza proizvođača podrazumijevaju i manji troškovi, a nakon desetogodišnjeg
rada, veće popravke i ponovna ulaganja povećavaju te troškove. Odnos troškova kod različitih
izvora energije prikazan je na slici 12.

Slika 12. Raspodjela troškova za različite izvore energije (2010. godina ), [6]

12
 1.7. Finansiranje projekta

Kod projekata vjetroenergije se na početku obezbijeđuje dio troškova (10-20%) za

istraživanje, izradu studija i obezbjeđenje koncesija. Bitno je i postizanje dugoročnih ugovora
sa operaterima preko kojih se osiguravaju novčana sredstva za proizvodnju. Vjetroelektrane
se instaliraju na zemljištu, usljed čega je potrebna i saglasnost i saradnja sa lokalnom i
centralnom upravom prema nadležnosti, a naravno i svi učesnici projekta djeluju usklađeno
(developeri, konsultanti, proizvođači opreme, izvođači građevinskih radova, banke,
isporučioci opreme i dr.). Način finansiranja igra značajnu ulogu za izgradnju vjetroelektrane,
te se odlikuje raznim modelima od kojih je najrasprostranjeniji model projektno finansiranje.

Kod modela projektnog finansiranja se polazi od osnivanja privednog društva za

posebne namjene, pravno izdvojeno od ostalih firmi koji su njeni suvlasnici i koje je vlasnik
svih prava i obaveza za realizaciju projekta. Otplata kredita se zasniva na budućim
finansijama koje će proizvoditi vjetroelektrana.

Izvori finansiranja programa korištenja obnovljivih izvora energije su brojni. U

pogledu ovoga možemo govoriti o državnim budžetima, sredstvima iz osnova fiskalne
politike, sredstvima skupljenim na osnovu naplate od zagađivača okoliša, kao i
specijaliziranim fondovima za finansiranje programa korištenja obnovljivih izvora i zaštite
okoliša na nivou EU i mnogim drugim.

Najvažnije institucije za finansiranje spomenutog projekta u Evropi su:

1. Evropska banka za obnovu i razvoj (engl. European Bank for Reconstruction and
Development) finansira projekte privatnog sektora: banke, proizvodnju, poduzetništvo
koji ne mogu pronaći finansiranje na tržištu.
2. Evropska investicijska banka (engl. European Investemnt Bank) u vlasništvu zemalja
članica EU i pruža dugoročno subvencioniranje projekata koji doprinose razvoju EU, pri
čemu u prioritete spadaju obnovljivi izvori, energetska efikasnost, zaštita okoliša te
transport.

Kao i svaki projekat, pa tako i ovaj je izložen određenom riziku. Finansijski rizici
predstavljaju vjerovatnoću od opasnosti usljed niskih finansijskih rezultata, nedovoljnih za
vraćanje uloženog novca.

Rizik = Vjerojatnost x Posljedice

13
Finansijski rizici se svrstavaju u 4 grupe (slika 13):

- Rizici izbora vjetroturbine,

- Energetski rizici prenosa i proizvodnje električne energije,
- Radni i pogonski rizici vezani za režime vjetra i održavanje postrojenja i
- Ugovorni rizici vezani za potpisane stalne ugovore sa isporučiocima opreme o
servisiranju i isporuci rezervnih dijelova,osiguranju opreme i dr.

Slika 13. Prikaz finansijskih rizika kao posljedica ukunih rizika vjetroelektrane

2. Tržišna vrijednost vjetroenergije

2.1. Ušteda vode pomoću vjetroelektrana

Korištenjem vjetroelektrana tokom prethodnih godine je izbjegnuta potrošnja 1,2

milijardi metara kubičnih vode, što je otprilike potrošnja vode u 22 milijona kućanstava
Europske Unije. Prema studiji Europske Komisije energija vjetra će ovisno o scenariju
proizvesti 313 do 331 TWh električne energije godišnje u naredinm periodima . Do 2030. bi
se pak trebalo proizvoditi od 807 do 1.198 Twh električne energije. Ako se predvidi da će
vjetroelektrane u potpunosti zamijeniti miks fosilnih goriva i nuklearne energije izbjeći će se
potrošnja 1,66 do 1,75 milijardi metara kubičnih vode godišnje, te 4,3 do 6,4 milijardi
kubičnih metara vode do 2030. godine.

Europska agencija za okoliš objavljuje cijene vode u različitim ekonomskim sektorima

poljoprivreda, industrija i kućanstva). Ipak, procjena prosječnih troškova potrošnje vode na
području Europske Unije je kompleksna zbog nedostatka usporedivih informacija. Za
industrijsku potrošnju je tako dostupna cijena od 1,4 eura po metru kubnom krajem 1990-ih.

Ako se uzme u obzir godišnji rast cijena od 2% može se procijeniti da je današnja

cijena otprilike 1,92 eura po metru kubnom. Ako se i dalje uzme prosječna vrijednost od 2%
godišnje cijena bi do 2030. godine trebala iznositi 2,74 eura po metru kubnom. Naravno

14
cijena vode nije ista u pojedinim državama Europske Unije, stoga je za studiju uzet prosjek
Europske Unije. Prema podacima iz 1998. godine najveća cijena vode u kućanstvima je tako
bila u Njemačkoj (Berlinu), a najniža u Italiji (Rimu). To je naravno bilo prije proširenja EU
novim članicama gdje se može pretpostaviti niža cijena vode zbog nižeg standarda. EWEA-
ina procjena cijena vode od 2012. godine do 2030. godine može se vidjeti u tabeli 1.

Tabela 2. Procjena prosječnog troška vode u EU u budućnosti, [8]

Godina Cijena vode

2020 2,25
2025 2,49
2030 2,74

Kada se uzme procijenjena proizvodnja iz vjetroelektrana prema studiji Europske

komisije do 2050. godine, te procjena cijene vode ispada da su se korištenjem vjetroelektrana
izbjegli troškovi vode u iznosu od 6,4 do 7,3 milijardi eura do 2020. godine, te 11,8 do 17,4
milijardi eura do 2030. godine. S obzirom na razvoj vjetroelektrana u Europe može se sa
priličnom sigurnošću reći da će prava brojka biti negdje između te dvije. Dijagram
izbjegnutih troškova može se vidjeti na prikazu ispod. [10]

Slika 14. Procjena izbjegnutih troškova vode u milijonima eura - tamno plava uobičajeni scenarij,
svijetlo plava s više vjetroelektrana od planiranog, [11]

15
 2.2. Izbjegnuti troškovi uštedom goriva

Obnovljivi izvori se uvode u proizvodnju električne energije kako bi se uštedjelo

fosilno gorivo i smanjila količina emisija 𝐶𝑂2 . Upotreba energije vjetra za proizvodnju
električne energije može doprinijeti smanjenju primjene drugih postrojenja koja zahtijevaju
fosilno gorivo. Cijene fosilnih goriva su promjenljive, stoga možemo reći da proizvodnja
električne energije iz vjetroelektrana nije izložena porastu i promjenljivosti cijena. Podaci
prema EWEA-inoj procjeni su sljedeći:

U 2012. godini, energija vjetra izbjegla je 9,6 milijardi eura troškova fosilnih goriva.
Europska komisija je izračunala da je obnovljiva energija izbjegla uvoz goriva u vrijednosti
od 30 milijardi eura u 2010. godini.

EU uvozi nešto više od polovine svojih energetskih potreba, izbjegnuti troškovi

goriva od energije vjetra predstavljaju više od šestine ukupno izbjegnutog računa za uvoz
goriva u EU.

U scenariju HRRP-a (engl. High renewables + reference fuel prices), vjetar u 2020.
godini izbjegava gotovo 22 milijarde eura troškova goriva, sve više približavajući se 51
milijardi eura u 2030 (slika 15).

Slika 15. Godišnji troškovi goriva izbjegnuti energijom vjetra , HRRP SCENARIO, [8]

16
 Korištenjem scenarija CPHP (engl. Current policy initiative + high fuel prices),
energija vjetra godišnje izbjegava oko 27 milijardi eura u 2020. godini i 47 milijardi eura u
2030. troškova goriva (slika 16).

Slika 16. Godišnji troškovi goriva izbjegnuti energijom vjetra , CPHP SCENARIO, [8]

2.3. Finansijske koristi od reducirane emisije nastale uštedom goriva

Vjetroelektrane ne zahtijevaju potrošnju goriva za kontinuiran rad, nemaju nikakvu

emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode ugljični
dioksid, sumporov dioksid, živu, čestice, i mnoge druge vrste zagađenja zraka, kao što
stvaraju fosilna goriva. Vjetroelektrane troše resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tijekom
proizvodnje vjetroelektrane, čelik, beton, aluminij te drugi materijali, moraju se proizvesti i
transportovati koristeći procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste
fosilne izvore energije. Proizvođač vjetroelektrana, Vestas, tvrdi da se početna emisija
ugljičnog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini
obale.

Studija iz 2006. zaključila je da je emisija CO2 od vjetrovne energije između 14 do 33

tone po GWh proizvedene energije. Većina emisije CO2 dolazi od proizvodnje betona za
temelje vjetroturbine.

17
 Studija Irske nacionalne mreže govori da "Proizvodnja električne energije iz vjetra
smanjuje potrošnju fosilnih goriva te time smanjuje emisiju CO2", uočili su smanjenje u
emisiji CO2 u razini od 0.33 do 0.59 tona CO2 po MWh.

Studija UKERC-a o intermitentnosti također zaključuje da energija vjetra može zamijeniti

proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujući i potrošnju goriva i emisiju ugljičnog
dioksida.

Ukupni zaključak kaže da izvještaj Europske Komisije govori o malom trošku

vjetrovnih elektrana, kada se usporedi s ugljenom, uljem, plinom, biomasom, nuklearnom,
hidro i fotonaponskom generacijom struje. Samim tim čuvamo bitan resurs (fosilna goriva)
koji se definitivno ne može proveizvesti prirodnim procesima u tolikoj mjeri u kolikok je
čovjeku potrebno u doglednom vremenu. Na narednim dijagramima pokazat cemo samo
primjer količine emisije CO2 koji se javlja u procesima pretvorbe sirove energije u korisnu
električnu ili toplotnu

Slika17. CO2 emisije iz toplotnih postrojenja, prikaz potrošnje i štetnosti emisija u procesu pretvorbe u
korisnu, [10]

Finansijska korist je višestruka i ogleda se u velikom broju umanjena troškova za

čiščenje ostataka resursa pri procesu pretvorbe energije. Ovaj primjer korištenja obnovljivog
izvora energije je jedna od najčistijih ako ne i najčistija korisna energija koju možemo dobiti
iz prirodnih procesa koji su obnovljivi i neizostavni u procesima koji su uzrokovani
posredstvom sunčevih zraka koje djeluju na površinji zemlje.

18
Konkretni benefiti su sljedeci:

- Smanjen trošak za ugradnju filtera i raznih pročiščivaća,

- Vrijeme koje se utroši na odžavanje i pravilan rad elemenata za čiščenje,

- Bez ulaganja u mašine za odsumporavanje koje su po standardima EU obavezne za

postrojenja koja koriste druge vrste primarnog izbora energije,

- Bez korištenja mašina za vađenje ruda, mašine za procese sušenja,drobljenja, mljevenja i

svih ostalih procesa koji su neophodni da se ruda dovede na odgovarajući segment za
sagorjevanje,

- Bez naknadnih ulaganja u mjenjanje opreme za održavanje elemanata za izduvne gasove,

koji uostalom i nisu dio vjetroturbinskog postrojenja.

19
3. Primjeri procentualnog učešča troškova pojedinačnih djelova
vjetroelektrane u ukupnom trošku izgradnje

3.1. Kapitalni troškovi parka vjetroelektrana u Engleskoj

Dat je pregled troškova za moderne vjetrogeneratore koji predstavljaju park

vjetroelektrana od 5 MW u Engleskoj. U tabeli 2. su prikazani troškovi mašinske i
elektroopreme, opreme automatike, građevinskih radova, kao i ostali prateći troškovi npr.
istraživanja, osiguranja, bankovne takse. Iz tabele 1. se može vidjeti da su značajni troškovi
fabrikacije vjetroturbine te građevinski i elektroradovi, uključujući i priključenje na glavnu
električnu mrežu. [7]

Tabela 3. Kapitalni troškovi parka vjetroelektrana, [7]

Komponente Procentualno učešče u ukupnom trošku(%)

Vjetroturbine 64
Građevinski radovi 13
Elektroinfrastruktura 8
Konekcija na mrežu 6
Upravljanje projektom 1
Instaliranje (montaža) 1
Osiguranja 1
Dokumentacija i troškovi razvoja 3
Bankarske naknade 1
Kamata tokom izgradnje 2

20
 Procentualno učešče u ukupnom trošku(%)
1 1 3 1 2
1
6
8

64
13

Vjetroturbine Građevinski radovi

Elektroinfrastruktura Konekcija na mrežu
Upravljanje projektom Instaliranje(montaža)
Osiguranja Dokumentacija i troškovi razvoja
Bankarske naknade Kamata tokom izgradnje

Slika 18. Dijagram procentualnog učešča u ukupnom trošku(%), [7]

3.2. Park vjetroelektrana sa 50 vjetroturbina u Americi (USA)

Iz tabele 3. vidi se primjer većeg parka vjetrogeneratora iz 1997. ( oko 50

mašina) te jedinični trošak $ /kW i procentualno učešće u ukupnom trošku. Troškovi
pojedinih komponenti parka vjetrogeneratora mogu se razlikovati od države do države. [7]

Tabela 4. primjer većeg parka vjetroagregata(oko 50 mašina) i jedinični trošak $ /kW i procentualno
učešće u ukupnom trošku ( Razlikuju se od države do države), [7]

Komponente Cijene($/kw) Procentualno učešće(%)

Rotor 185 18,5
Toranj 145 14,5
Generator 50 5,0
Elektrooprema i automatika 155 15,5
Transmisije, mehanizmi i kučište 215 21,5
Stanica operativnog sistema 250 25
Ukupni instalacioni troškovi 1000 100,00

21
 Cijene($/kw)
300 250
250 215
185
200 155
145
150
100 50
50
0
Rotor Toranj Generator Elektrooprema Transmisije, Stanica
i automatika mehanizmi i operativnog
kučište sistema

Slika 19. Dijagram cijene, [7]

Procentualno učešće(%)
30
25
25 21.5
18.5
20
14.5 15.5
15
10
5
5
0
Rotor Toranj Generator Elektrooprema Transmisije, Stanica
i automatika mehanizmi i operativnog
kučište sistema

Slika 20. Dijagram procentualnog učešća, [7]

22
 3.3. Poređenje troškova parka vjetrogeneratora u US i Evropi

U tabeli 4 prikazano je poređenje Amerike (USA) i Holandije i oni su

podjeljeni na troškove za infrastrukturu, instalaciju i inžinjering. [7]

Tabela 5. Poređenje troškova parka vjetrogeneratora, [7]

Komponente US(%) Holandija(%)

Vjetroturbina 74,4 76,8
Inžinjering i montaža 6,7 3,4
Toranj i fundamenti 11,1 6,6
Konekcija na mrežu 6,9 11,8
Putevi 0,9 1,4

US(%) Holandija(%)

90
80 74.4 76.8
70
60
50
40
30
20 11.8
11.1
10 6.7 6.6 6.9
3.4 0.9 1.4
0
Vjetroturbina Inžinjering i Toranj i Konekcija na Putevi
montaža fundamenti mrežu

Slika 21. Diijagram Procentualno učešće u US i Holandiji, [7]

Kao što se vidi iz gore navedenih tabela trošak vjetroturbina u sistemu vjetroparka
predstavlja od oko 65% do 75% ukupnog kapitalnog troška u industrijskim zemljama u
svijetu. U zemljama u razvoju kao što je Indija, postoje izvjesne razlike u troškovima. Po
sadašnjim podacima, oko 30 % do 50 % ukupnog kapitalnog troška čini insfrastruktura,
instaliranje i konekcija na električnu mrežu. [7]

23
4. SWOT analiza tržišta i potreba za vjetroenergiju

Tabela 6. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Relativno malo opterečenje Nedovoljna obrazovanost kadra i stručnih

elektroenergetskog sistema tokom godine, tehničara
osim ljeta.
Nepogodnost svakog geografskog terena
Koncentrisana potrošnja energije
Klimatski uticaj
Svjest stanovništva o štednji resursa
Ovisnost o putanji Zemlje i dešavanjima u
Čuvanje okoliša i najbitnih resursa koje ima svemiru oko planete
planeta Zemlja
Količina sunčevog zračenja (prema
istraživanjima Sunce je zvjezda koja se
gasi) – (dugoročni efekat)

PRILIKE PRIJETNJE

Zainteresovanost investitora da sve više Državni zakoni

ulaže u OIE
Skupe investicije
Nova radna mjesta
Opcenito administracione prepreke
EU fondovi podupiru sve projekte ''zelene
energije''

Mogučnost izvoza energije

Lahko priključenje na sistem u pogodnim

područjima

24
Zaključak

Dakle zaključujemo da sa potpuno izbačenim korištenjem standardnih (fosilnih i

drugih koji su neobnovljivi resursi) goriva, imamo više koristi od kojih su glavne smanjnje
emisije štetnih gasova i potpuna ušteda resursa planete Zemlje. U izučenoj materiji i
iznesenim podacima, analizirali smo sve troškova za postojanje funkcionalne vjetroturbine,
kako jedne tako i parka vjetroturbina, koje čine sistem zvani vjetroelektrana. U analiziranim
benefitima i gubicima o kojima smo govorili vidimo kako puno više imamo dobrih strana,
pozitivnih investicija, manje intervencija na samom sistemu i još puno ušteda u sistemu
pokretanja i dobivanja primarne energije, koja je u ovom slučaju vjetar. Cjelokupna
ekonomija dobivanja mjernih podataka, pronalaženje pogodnog terena, izgradnja sistema
stuba-ova na koji ce se staviti propeler i kučište, podrazumjeva korištenje fosilnih goriva za
pogon instrumenata koji su potrebni za izgradnju tog sistema i jedino tu doalzi do upotrebe
tog resursa Zemlje koji je minimalan u poredjenju sa ostalim energetskim izvorima i
transformatorima. Materijali od kojih se prave glavni dijelovi vjetroturbine su uglavnom u
okviru prihvatljivih cijena zavisno o državi i području u kojem se nalazite, ali na globalnoj
razini čini se prihvatljivim. Nakon procesa izgradnje novac koji ulažete u održavanje i
plačanje radne snage u razmjernoj mjeri je puno manji od profita koji vjetroturbina donosi
kroz određen broj godina. Ovime možemo potkrijepiti i zaključak da je vjetroturbina više
profitabilna nego skupa investicija na određen period.

25
Literatura:

[1] Center for climate and energy solutions, “Renewable Energy“, s Interneta,
https://www.c2es.org/content/renewable-energy/ [Pristupljeno dana 05.11.2018];

[2] Završni rad, “Raspoloživost i rizik rada vjetroelektrana“, s Interneta,

https://www.ieee.hr/_download/repository/ZR11MSpoljaric.pdf, siječanj, 2011
[Pristupljeno dana 20.11.2018];

[3] Elvir Z., Miralem Č., i Remzo D., “Vjetroelektrane-osnove konstrukcije i rada“,
Univerzitet “Džemal Bijedić“ u Mostaru, Agromediteranski fakultet, Mostar, 2015;

[4] EIHP, Vjetroenergetika, s Interneta, https://www.menea.hr/wp-

content/uploads/2013/12/4-Vjetroenergetika.pdf, Energetski institut Hrvoje Požar - Odjel
za OIE i EE [Pristupljeno dana 27.11.2018];

[5] Diplomski rad, “Optimalno planiranje izgradnje vjetroelektrana“, s Interneta,

https://bib.irb.hr/datoteka/504600.Edo_Jerki-diplomski.pdf, rujan 2006.

[Pristupljeno dana 05.12.2018];

[6] Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju, Katedra za turbostrojeve, s

Interneta, http://powerlab.fsb.hr/turbostrojevi/Vjetroturbine_i_postrojenja.pdf, Fakultet
strojarstva i brdogradnje [Pristupljeno dana 05.12.2018];

[7] Fajik B. i Muhamed H.,“Energija vjetra“, Mašinski fakultet, Sarajevo, 2011;

[8] EWEA, “Avoiding fossil fuel costs with wind energy“, s Interneta,
http://www.ewea.org/fileadmin/files/library/publications/reports/Avoiding_fossil_fuel_co
sts.pdf, March, 2014 [Pristupljeno dana 05.12.2018];

[9] Energetika i okoliš, s Interneta

http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0[Pri
stupljeno dana 07.12.2018] ;

[10] vjeroelektrane.com, ušteda vode pomoću vjetroelektrane, s Interneta

http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/1957-usteda-vode-uz-pomoc-vjetroelektrana-
dio-1 [Pristupljeno dana 07.12.2018].

26