Professional Documents
Culture Documents
Željeznički Saobraćaj - Seminarski Rad
Željeznički Saobraćaj - Seminarski Rad
Predmet
Željeznički saobraćaj
(seminarski rad)
Predmetni nastavnik:
Saradnik u nastavi:
Jasmin Hodžić
Studenti:
SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................................. 2
1.ŽELJEZNICA I NJEN ISTORIJSKI RAZVOJ ........................................................................... 3
2.FAKTORI KOJI ODREĐUJU MJESTO ŽELJEZNICE U SAOBRAĆAJNOM SISTEMU ..... 5
2.1 Energetski faktor.................................................................................................................... 5
2.2 Ekološki faktor ..................................................................................................................... 6
2.3 Ekonomski faktor .................................................................................................................. 8
2.4 Bezbjednosni faktor ............................................................................................................... 9
2.5 Faktori kvaliteta saobraćajno-transportne usluge ................................................................ 10
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 12
LITERATURA: ............................................................................................................................. 13
UVOD
Čovjek je malim koracima doprinio razvoju saobraćaja, vjekovima se oslanjao na samog sebe to
jeste na svoju snagu, kao i na pomoć domaćih životinja. Kasnije je pronalaženje raznih sredstava
u prirodi dovelo do razvoja raznih ideja kod čovjeka koje su rezultirale pravljenjem prevoznih
sredstava. Veliki uticaj u razvoju saobraćaja imao je i pronalazak točka. Ovim pronalaskom prvo
je došlo do razvoja kopnenog, a zatim i do vodenog saobraćaja.
U okviru ovog seminarskog rada, koji je sastavljen od dva poglavlja, obrađeni su podaci o samoj
željeznici i njenoj istoriji, kao i faktori koji određuju mjesto željeznice u saobraćajnom sistemu.
U drugom poglavlju obrađeni su faktori koji određuju mjesto željeznice u saobraćajnom sistemu,
svaki pojedinačno, kao i njihove karakteristike koje željeznici daje centralno mjesto u
saobraćajnom sistemu.
1
https://zeleznickisaobracajitransport.wordpress.com/
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
“Zeleznica je naziv za prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi-
čeličnim šinama. Dve šine zajedno čine kolosek.” 2
Uopšteno, postoji razlika između pojmova saobraćaj i transport. Takođe postoji razlika između
pojmova željeznički saobraćaj i željeznički transport.
Željeznički saobraćaj predstavlja organizovano kretanje vozova ili zasebnih vozila između
tačaka službenih mjesta pruge ili po kolosjecima službenih mjesta.
Službena mjesta zapravo predstavljaju sva ona mjesta koja su neophodna za nesmetano i
pravilno odvijanje željezničkog saobraćaja duž željezničke mreže.
Željeznički transport predstavlja sve radnje vezane za utovar, istovar i pretovar tereta, smještaj,
čuvanje, olistavanje, vaganje, kao i samo premještaje tereta.
Željeznički saobraćaj obuhvata planiranje, organizovanje, kretanje i kontrolu kratanja
transportnih jedinica duž željezničke pruge.
Istorija željeznice datira još iz starog Egipta kada su se koristili šinski putevi u vidu žljebova u
kamenu. Kasnije, u XV vijeku koristila su se željeznička vozila i rudarska kolica za prevoz rude.
Prve pruge nisu bile namijenjene za željeznicu. Njihova pojava datira iz XVII i XVIII vijeka,
kada su služile za izvlačenje uglja kao i ostalih ruda iz rudnika pomoću vagoneta, koji su bili
pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom vučom.
Već početkom XIX vijeka šinskim vozilima obavljao se i prevoz radnika. Izgradnja šinskih
puteva uticala je na postizanje napretka u izgradnji šinskih vozila. Spajanjem šinskih vozila
dobila se kompozicija.
Francuski inženjer Bomon, koji je radio u engleskim rudnicima, izgradio je 1602. godine novi tip
šinskih kola kojima je dao naziv vagon. Ovaj naziv se zadržao do danas. Nosivost ovih prvih
vagona iznosila je 5,2 tona i bila je znatno veća u odnosu na dotadašnje kapacitete, kako
drumskih, tako i šinskih vozila.
Pored svih napora oko unapređenja šinskih vozila, šinski saobraćaj nije mogao da pokaže svoju
pravu vrijednost dok se oslanjao na konjsku vuču.
Uvođenjem parne vuče dolazi do nastanka prve lokomotive Stivensona nazvane "lokomotejšn".
Stivensova lokomotiva prevukla je 27. septembra 1825. godine kompoziciju od 12 teretnih i 22
putnička vagona sa 90 tona robe i 450 putnika, prosječnom brzinom od 15 km/h i maksimalnom
brzinom od 19 km/h na liniji Stockton-Darlington.
Stivenson već 1830. godine gradi nove pruge i novu lokomotivu koju naziva Raketa. Raketa se
kreće mnogo većom brzinom od prethodne lokomotive - 56 km/h.
2
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0
%B0
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
“Danas u svetu postoji 1.201.237 km pruga i stalno se povećava. Oko 70% ukupne mreže
željezničkih pruga posjeduju Evropa i Sjeverna Amerika. U Evropi ima oko 370.000 km
željezničkih pruga. Najgušću željezničku mrežu, s obzirom na veličinu teritorije ima Belgija.
Najveću ukupnu dužinu pruga imaju SAD i Rusija.”3
Danas nije više česta izgradnja novih željezničkih pruga. One se grade u primjetno manjem
obimu i to samo u onim delovima svijeta gdje treba kopnom osigurati jeftiniji prevoz većih
količina tereta u određenom pravcu.
Podaci iz 1970. godine govore da je željeznicom prevezeno 21% tereta i 10,2% putnika, a 2000.
godine taj udio iznosi svega 8,1% tereta i 6,3% putnika, a glavni razlog pada prometa je
nekonkurentnost željeznice u odnosu na drumski saobraćaj.
Željeznički saobraćaj ne omogućava transport robe od vrata do vrata, česta su kašnjenja uslijed
korišćenja zajedničkih saobraćajnih pravaca za putnički i teretni saobraćaj, duže trajanje prevoza
zbog zadržavanja na granicama (potreba za promjenom stručnog kadra zbog različite
signalizacije, lokomotiva itd). Sve to ne zadovoljava potrebe velikih preduzeća kod kojih je
preciznost u vremenu veoma bitna.
Najznačajnija pozitivna strana željeznice jeste da je to danas čist oblik saobraćaja koji koristi
električnu energiju, a u jedan voz moguće je staviti 50 do 60 puta više tereta nego na kamion.
Pored toga, zauzima mnogo manje zemljišnog prostora za izgradnju svojih saobraćajnica.
Karakteristike željeznice:
3
http://www.zeleznice.in.rs
4
http://www.academia.edu
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
Kada se govori o prevozu robe, treba istaći da su željeznički i vodni saobraćaj najisplativiji sa
stanovišta utroška energije.
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
5
Berane, str. 17
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
6
Berane, str. 18
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
7
Berane, str. 19
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
8
Berane, str. 19
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
Ono čemu smo danas svjedoci jeste da velika zavisnost od pojedinih energenata dovodi do rasta
cijene istih na svjetskom tržištu. Upravo zbog rasta cijena energenata, postoji potreba da se
smanji zavisnost od njih. Danas se susrećemo sa velikim brojem istraživanja za pronalazak
novih izvora energije, jer ljudi su postali svjesni da zbog velike zavisnosti od energije što
uzrokuje njeno veliko trošenje, može doći do energetskih kriza.
Saobraćaj je privredna djelatnost koja ima veliki značaj za razvoj privrede kao i kulture jednog
društva. Saobraćaj omogućava prostorno integrisanje svih faktora proizvodnje, djeluje
stimulativno na razvoj drugih djelatnosti i utiče na razvoj zemlje i njenu povezanost sa svijetom.
Iako saobraćaj ima značajnu funkciju u procesu društvene reprodukcije, razvoj saobraćaja tokom
XX vijeka doprinio je štetnom uticaju na okruženje.
Razvoj saobraćajnih grana doprinio je, sa jedne strane većoj mobilnosti stanovništva ali i razvoju
svjetske privrede, međutim doveo je i do smanjenja kvaliteta uslova za život, a ujedno i do
promjena životne sredine. Kako je već navedeno u “Bjeloj knjizi”, potrebno je uvesti velike
promjene u transportnom sistemu, kao što je na primjer spriječiti zagušenja u saobraćajnoj mreži,
ulagati u ekološka vozila, izgraditi brze pruge i dio saobraćaja prebaciti na željeznice.
“Prijedlozi imaju za cilj da se iz gradova u potpunosti izbace vozila koja rade na gorivo, da se u
avio saobraćaju udeo goriva sa malim sadržajem ugljenika poveća na 40%, da se za 40% smanje
emisije ugljen-dioksida u pomorskom saobraćaju i 50% drumskog teretnog i putničkog
saobraćaja srednje dugim destinacijama prebaci na železnicu. Zahvaljujući tim merama, bilo bi
moguće smanjiti za 60% emisije gasova sa efektom staklene bašte u sektoru transporta do
sredine ovog veka.”10
Svo zagađivanje životne sredine upravo započinje od proizvodnje prevoznih sredstava, zatim od
potrebe za njihovim održavanjem kao i obezbjeđivanjem energije.
zagađivanje vazduha- što predstavlja štetan uticaj na zdravlje ljudi i na okolinu, kao i na
stanje atmosfere,
buka- koja je izazvana najviše drumskim i vazdušnim saobraćajem,
prostor koji zauzima saobraćajna infrastruktura dugoročno je izmijenjen, a samom
gradnjom infrastrukture ograničava se upotreba tog prostora u druge svrhe,
9
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
Berane, str. 19
10
http://www.euractiv.rs/eu-prioriteti/1504-velika-ulaganja-potrebna-u-transportni-sistem-eu
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
čvrsti otpaci, koji nastaju prilikom građenja infrastrukture, imaju uticaja na zemljište i
opšte stanje okoline, itd.,
potrošnja energije u saobraćaju, kao i korišćenje metala i raznih minerala za izgradnju
infrastrukture i proizvodnju saobraćajnih sredstava prouzrokuju niz dugoročnih problema
u vezi sa korišćenjem resursa,
prevoz opasnih materija (eksplozivnih, otrovnih, zapaljivih) predstavlja stalnu
potencijalnu opasnost širih razmjera.
“U sledećoj tabeli biti će prikazan pregled emisije štetnih materija po saobraćajnim granama”.11
“U sledećoj tabeli prikazat će se nivo buke koji izaziva željeznički i drumski saobraćaj”.12
11
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
Berane, str 27
12
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
Berane, str. 24
prigradski voz 70
Kao i kod svake druge vrste djelatnosti i u saobraćaju troškovi njegovog obavljanja u velikoj
mjeri opredjeljuju stepen njegovog korišćenja. Konkretno u saobraćaju tu se podrazumijevanju
troškovi održavanja transportnih sredstava, troškovi predmeta rada (goriva, maziva, ulja,
putarine i sl.), troškovi radne snage (plate zaposlenih, osiguranje zaposlenih, plaćanje
prekovremenog rada) itd. Veoma je bitno da se sve vste usluga projektuju u skladu sa
finansijskim mogućnostima. Obim proizvodnje predstavlja krajnji rezultat, odnosno količinu
koja je nastala u području ili proizvodnom pogonu u određenoj jedinici vremena.
Željeznica ima niže transportne troškove u odnosu na druge grane saobraćaja što uslovljavaju
sledeći faktori:
U saobraćaju veoma su bitni eksterni troškovi jer oni zajedno sa transportnim troškovima utiču
na položaj željeznice u saobraćajnom sistemu. Ti troškovi se javljaju u obliku troškova izazvanih
saobraćajnim nesrećama, kao posljedica zagađenja životne sredine itd.
13
ekonomski princip poslovаnjа preduzećа koji obezbeđuje mаksimаlni proizvodni rezultаt iz minimаlno trošenje
elemenаtа proizvodnje; https://studenti.rs/skripte/ekonomija/pojam-ekonomicnosti/
14
svi troškovi koje korisnik infrastrukture ne plaća; http://www.zeleznicesrbije.com/wp-
content/uploads/2018/06/Informator-br3.pdf
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
Prilikom odabira kojom saobraćajom granom će korisnici zadovoljiti svoje potrebe za prevozom
ili prenosom tereta pored troškova, opredjeljujući faktor je i bezbjednosni faktor.
Svaki korisnik teži da na primjer roba dođe od pošiljaoca do primaoca u istom stanju u kojem je i
poslata, odnosno da se roba ne prenosi putem koji nije saobraćajno pogodan, bezbjedan za
prenos takve vrste robe. Isto važi i za prevoz putnika, koji mora biti bezbjedan.
Prema Saobraćajnom pravilniku, vanredni događaj je „udes ili nezgoda u kome je jedno ili više
lica poginulo ili povređeno ili je izazvana materijalna šteta, odnosno u kome je došlo do prekida,
ugrožavanja ili otežavanja železničkog saobraćaja”15
“Vozni kilometar je jedinica mjere koja odgovara kretanju jednog voza na rastojanju od jednog
kilometra”. 16
“Putnički kilometar je jedinica mjere ostvarena prevozom jednog putnika na rastojanju od jednog
kilometra”. 17
Prema ovim pokazateljima uviđa se da je broj poginulih lica na milion prevezenih putnika,
odnosno milion realizovanih pitničkih kilometara kvalitetan pokazatelj za određivanje stanja
bezbjednosti u željezničkom saobraćaju. Znatno manji broj saobraćajnih nezgoda u odnosu na
druge grane saobraćaja obezbjeđuje željeznici značajno mjesto u sistemu kopnenog saobraćaju.
15
http://www.ftn.uns.ac.rs/608104198/bezbednost-zeleznickog-saobracaja
16
https://www.monstat.org/cg/prikazi_metapodatke_o_pojmu.php?id=1002&pageid=1002&pojam=Vozni%20kilom
etar
17
Gladović P, Drumski saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komnikacijama Berane, str. 83
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
”Kvalitet robe, odnosno usluge predstavlja merilo upotrebne vrednosti robe, odnosno stepen do
koga roba odnosno usluga zadovoljava potrebe potrošača”. 18
brzina prevoza,
formalnost pri zaključenju ugovora o prevozu,
smeštaj robe i zaštita od oštećenja,
prevoz od “vrata do vrata”,
cena prevoza,
fleksibilnost ponude prevoznih usluga,
informisanost korisnika o izvršenju procesa prevoza,
raznovrsnost režima prevoza i sl.“. 19
18
https://beleske.com/kvalitet-robe-i-faktori-koji-na-njega-uticu/
19
Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama
Berane, str. 33
Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku- Budva
Seminarski rad: “Faktori koji određuju mesto željeznice u saobraćajnom sistemu”
Brzina prevoženja (Vpr), predstavlja sposobnost željeznice da određenu količinu tereta i putnika
preveze u određenom vremenu.
Udobnost prevoženja (Ud), predstavlja odlučujući element za izbor saobraćajne grane kod svih
vrsta putovanja, od službenih do turističkih.
Dostupnost prevoženja (Do), sposobnost saobraćajne grane da svoju prevoznu uslugu prilagodi i
približi izvoru i odredištu predmeta prevoženja (tereta i putnika).
Svi ovi, prethodno navedeni elementi kvaliteta saobraćajno- transportne usluge željeznice
povezani su sa ekonomskim elementima, odnosno cijenom. Nivo vrijednosti svakog elementa
kvaliteta, pa i kvaliteta usluga u cjelini, postiže se uz određene troškove. Upravo zbog toga
korisnik od ponuđa usluge traži viši nivo kvaliteta uz što niše troškove.
ZAKLJUČAK
Pri izradi seminarskog rada na temu “Faktori koji određuju mjesto željeznice u saobraćajnom
sistemu” osnovni cilj je bio da čitaocima ovog rada što jasnije približimo i objasnimo datu temu.
Prije svega rad počinje sa osnovom, a to je ukratko prikazivanje šta je to željeznica i kako je
došlo do njenog razvoja. Zatim smo se osvrnuli na konkretne faktore značajne za poziciju koju
željeznički saobraćaj ima u saobraćajnom sistemu.
Sa ekološkog aspetka, željeznica je najmanji zagađivač životne sredine što proističe iz činjenice
da koristi elektroenergiju pa samim tim nema misiju štetnih gasova. Takođe, saobraćajna
sredstva željeznice su najmanji proizvođači buke, a pored toga zauzima i najmanje zemljišnog
prostora za njenu infrastrukturu.
Sagledavajući troškove željeznice, oni su znatno manji u odnosu na druge saobraćajne grane. To
proizilazi iz činjenice da je željeznica kao saobraćajna grana najmanji zagađivač životne sredine,
najmanji izazivač buke i sl.
Željeznica u svakom pogledu zadovoljava potrebe njenih korisnika. Nudi redovan i tačan prevoz
uz pridržavanje redova vožnje, prevoz dostupan svima, gotovo na svim značajnijim saobraćajnim
relacijama, udobnost, itd.
Iz svih prethodnih navoda, zaključuje se da je željeznica veoma pogodan vid saobraćaja, kako za
davaoce, tako i za korisnike usluga, ali i za životnu sredinu. Kao rezultat svih njenih prednosti
nastalo je mjesto koje zauzima u saobraćajnom sistemu, a to je centralno mjesto koje će i dalje
održavati s obzirom da njenim razvojem prednosti se samo jos više razvijaju i dobijaju na
značaju.
LITERATURA:
Knjige:
1. Jovanović D., Eror S., Železnički saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju
i komunikacijama Berane,
2. Gladović P, Drumski saobraćaj 2010, Fakultet za menadžment u saobraćaju i
komnikacijama Berane
Internet izvori:
1. https://zeleznickisaobracajitransport.wordpress.com/
2. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0
%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0
3. http://www.zeleznice.in.rs
4. http://www.academia.edu
5. http://www.euractiv.rs/eu-prioriteti/1504-velika-ulaganja-potrebna-u-transportni-
sistem-eu
6. https://studenti.rs/skripte/ekonomija/pojam-ekonomicnosti/
7. http://www.zeleznicesrbije.com/wp-content/uploads/2018/06/Informator-br3.pdf
8. http://www.ftn.uns.ac.rs/608104198/bezbednost-zeleznickog-saobracaja
9. https://www.monstat.org/cg/prikazi_metapodatke_o_pojmu.php?id=1002&pageid=10
02&pojam=Vozni%20kilometar
10. https://beleske.com/kvalitet-robe-i-faktori-koji-na-njega-uticu/