Professional Documents
Culture Documents
PHP 5 - Osnove PDF
PHP 5 - Osnove PDF
PHP 5 - Osnove PDF
Osnove PHP-a
NAPOMENA
Ako `elite da vidite listu ISP provajdera koji podr`avaju PHP, pogledajte adresu
www.php.net/links.php#hosts..
NAPOMENA
Binarne verzije za Linux i Unix se vi{e ne distribuiraju, po{to je PHP kod njih ve} instali-
ran. Ako `elite, mo`ete da od izvornog koda napravite svoju instalaciju PHP-a. Idite na
adresu http://www.php.net/downloads.php i preuzmite izvorni kod za PHP.
Slika 1.1
Kreiranje PHP strane sa HTML kodom u njoj
NAPOMENA
WordPad editor u Windowsu ima dosadnu naviku da nazivu datoteke dodaje ekstenz-
iju .txt. Ovo se de{ava u slu~aju da ne prepoznaje ekstenziju. Ako tekstualni dokument
poku{ate da upamtite sa ekstenzijom .PHP, WordPAd }e napraviti ekstenziju .PHP.txt.
Ovo mo`ete da izbegnete ako u trenutku zapisivanja datoteke naziv stavite pod
dvostruke navodnike, na primer "logbook.php". Tako|e treba da imate na umu da
WordPAd podrazumevano datoteke pamti u rtf ili doc (Microsoft Word) formatu, u zav-
isnosti od verzije Windowsa koju koristite. Da biste bili sigurni da su Va{i XML doku-
menti u obi~nom tekstualnom formatu, iz padaju}e liste Save as type, koja se nalazi u
okviru za dijalog Save Aa, izaberite opciju Text Document.
^ak mo`ete i da programe za obradu teksta, kao {to je Microsoft Word, koristite za
kreiranje PHP dokumenata. Potrebno je samo da datoteku zapamtite kao obi~nu
tekstualnu datoteku, a ne u nekom drugom formatu, kao {to je .doc (na primer, u Wordu
mo`ete da iz padaju}e liste Save as type, u okviru za dijalog Save As, izaberete opciju
Text Only). Ipak je mnogo bolje da radite sa obi~nim editorom teksta, a ne sa pro-
gramom za obradu teksta, po{to programi za obradu teksta dodaju neke karakteristike
i dekoraciju koji nisu potrebni.
Za kreiranje PHP datoteka mo`ete da koristite i neko integrisano razvojno okru`enje
za PHP (IDE). U ovakvim okru`enjima imate na raspolaganju alate kojih nema kod
obi~nih tekstualnih editora. Tu mislim na automatsku proveru onog {to ste napisali da
biste bili sigurni da je PHP kod ispravan i automatsko isticanje sintakti~kih elemenata
(na primer, klju~ne re~i PHP-a se prikazuju u drugoj boji, tako da lako mo`ete da vidite
{ta ste uradili). Tu je i automatsko postavljanje, jer IDE mo`e da prebaci Va{e PHP strane
kod Va{eg ISP provajdera ako kliknete odgovaraju}e dugme ili iz menija izaberete odgo-
varaju}u stavku.
Evo liste IDE okru`enja koja podr`avaju PHP, a koja mo`ete preuzeti sa Interneta.
Treba da imate na umu da ve}ina ovih okru`enja nije besplatna.
l Komodo (www.activestate.com/Products/Komodo) radi na Windowsu i
Linuxu.
l Maguma (www.maguma.com) radi samo na Windowsu.
l PHPEdit (www.phpedit.com/products/PHPEdit) besplatan je, ali radi samo na
Windowsu.
l Zend Studio (www.zend.com/store/products/zend-studio.php) radi na
Windowsu i Linuxu. Ovo je okru`enje koje su napravili isti ljudi koji su
napravili Zend softver ma{inu, koja radi kao jezgro samog PHP-a.
Ako radite sa nekim ISP provajderom, potreban Vam je i neki na~in za transport PHP
strana na njegov ra~unar. Isto je va`i i za obi~ne HTML strane. Mo`ete koristiti FTP (File
Transfer Protocol) program ili Web interface, ako takav postoji. Ako ranije niste
prebacivali Web strane na ra~unar provajdera, konsultujte se sa provajderovim
osobljem za podr{ku. Ti ljudi }e Vas verovatno uputiti na neki FTP program ili Web
interfejs koji su napravili. PHP strane se prebacuju i pokre}u isto kao i obi~ne HTML
strane, naravno ako server podr`ava PHP.
NAPOMENA
Ovo se jo{ mo`e skratiti ako u datoteci php.ini uklju~ite opciju short tags (skra}ene
oznake). To je datoteka koju PHP koristi za konfiguraciju. U tom slu~aju mo`ete da
koristite samo oznake <? i ?>. Ja to ne bih preporu~io, po{to }e Va{i skriptovi ~esto
biti upotrebljavani i na drugim serverima, pored onog koji ste Vi podesili, tako da mo`e
do}i do konflikta sa drugim skript jezicima.
Unutar ovih oznaka se nalaze PHP skriptovi, koji se sastoje od PHP iskaza, koji
zavr{avaju znakom ta~ka-zarez. Taj znak je bitan, po{to on "saop{tava" PHP-u da je
teku}i red zavr{en. Mo`da ste radili sa drugim skript jezicima, kao {to je JavaScript, kod
kojih je upotreba znaka ta~ka-zarez opciona, kod PHP-a ona je obavezna.
Na{ prvi PHP skript je bio standardan. Koristili samo samo jedan iskaz - phpinfo().
Kao {to }ete videti, PHP iskazi mogu da rade razli~ite stvari. Ovaj koristi funkciju
phpinfo, koja prikazuje informacije o verziji PHP-a koja se koristi. Kada takvu funkciju
pozovete po nazivu, izvr{avaju se svi iskazi koji se u njoj nalaze. Funkcija phpinfo je
jedna od mnogih funkcija koje su ugra|ene u PHP i koje su spremne za upotrebu.
Funkcije mogu da sadr`e stotine redova koda, a sve {to mi treba da uradimo je da tu
funkciju pozovemo preko njenog naziva.
U ovom slu~aju }e funkcija phpinfo kreirati HTML tabelu u kojoj se nalaze informa-
cije o Va{oj instalaciji PHP-a. Evo kako se funkcija poziva preko jednog iskaza:
<?php
phpinfo();
?>
Unesite ovaj skript u svom editoru teksta, kao {to je pokazano za slu~aj WordPada
na slici 1.2, i upamtite datoteku pod nazivom phpinfo.php. Nemojte zaboraviti da
datoteku upamtite kao obi~an tekst. Ako ona nije upam}ena na taj na~in, PHP }e imati
problema sa njom (jedan od na~ina da to proverite je da pogledate kompletan naziv
datoteke u DOS prozoru pod Windowsom).
Slika 1.2
Kreiranje prvog PHP skripta
^estitamo! Upravo ste kreirali svoj prvi PHP skript. Nije lo{e. Nakon {to ste kreirali
datoteku phpinfo.php, slede}i korak je da je upamtite na Web serveru, na mestu
dakle server mo`e da je pro~ita. Ako radite sa nekim ISP provajderom, prebacite
datoteku phpinfo.php na mesto gde se sme{taju standardne Web strane. To }ete
uraditi isto kao {to prebacujete i obi~ne HTML strane pomo}u FTP programa ili Web
interfejsa.
Ako radite u lokalu i ako ste na svom ra~unaru instalirali PHP i Web server, datoteku
phpinfo.php stavite na mesto gde server mo`e da je prona|e. Kod Apache servera to je
fascikla htdocs, koja se nalazi ispod fascikle na kojoj je instaliran Apache. Kod IIS
servera to je fascikla inetpub/wwwroot. Na Linuxu to mo`e biti fascikla
/var/www/html. Nakon {to ste proverili da li je Va{ Web server konfigurisan da radi sa
PHP-om (prema instrukcijama za instalaciju koje ste preuzeli sa sajta www.php.net),
pokrenite Web server.
NAPOMENA
Nemojte da datoteku phpinfo.php otvarate direktno u pretra`iva~u preko menija File
ÊOpen, po{to }e se time ona otvoriti bez prolaza preko Web severa, tako da ni PHP
skript ne}e raditi. Treba da budete sigurni da ste uneli pravi URL.
Slika 1.3
Rezultat prvog PHP skripta
NAPOMENA
Da li za PHP skriptove morate da imate specijalna pode{avanja pristupa u slu~aju da
koristite Unix? Moraju li datoteke da budu definisane kao izvr{ne? Ne, jednostavna
pode{avanja 644 (ne 755) }e biti dovoljna.
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Mixing HTML and PHP!
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Mixing HTML and PHP!
</H1>
<?php
phpinfo();
?>
</BODY>
</HTML>
Nakon HTML elementa <H1> server nailazi na PHP skript, {to zna~i da se izlaz iz
funkcije phpinfo ubacuje na Web stranu, koja se {alje nazad do pretra`iva~a. Izlaz se
ubacuje ba{ na tom mestu. Kao {to znate, funkcija phpinfo kreira HTML tabelu sa
informacijama o instalaciji PHP-a, tako da rezultat treba da izgleda kao na slici 1.1.
Prvo se prikazuje HTML zaglavlje, a onda sledi tabela sa informacijama o PHP-u.
10
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Mixing HTML and PHP!
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Mixing HTML and PHP!
</H1>
<?php
phpinfo();
?>
<IMG SRC=”php-power-white.gif”>
</BODY>
</HTML>
Slika 1.4
Me{anje PHP-a i HTML-a
Na slici 1.5 mo`ete videti primer sa skinutom slikom php-power-white.gif, koja se
prikazuje na Web strani.
Slika 1.5
Ubacivanje PHP logoa
11
<BODY>
<H1>
Echoing some text:
</H1>
<?php
echo “Hello from PHP.”;
?>
.
.
.
Po{to na HTML strani mo`ete da imate vi{e razbacanih skriptova, tekst mo`ete da
prikazujete na vi{e mesta. To smo pokazali na primeru 1.2, echo.php.
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Using the echo statement
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Echoing some text:
</H1>
<?php
echo “Hello from PHP.”;
?>
<H1>
Echoing some more text:
12
</H1>
<?php
echo “Hello from PHP again!”;
?>
<IMG SRC=”php-power-white.gif”>
</BODY>
</HTML>
Slika 1.6
Upotreba iskaza echo
Tekst koji `elite da prika`ete mo`ete da stavite pod jednostruke ili dvostruke
navodnike. Preko ovog iskaza mo`ete da prikazujete brojeve bez navodnika. To izgleda
ovako:
Echo 111555;
Po{to ono za {ta koristimo iskaz echo ide na Web stranu (osim ako PHP pozivate sa
komandne linije), mo`e biti korisno da na taj na~in {aljete i HTML oznake nazad do
pretra`iva~a. Na primer, ako `elite da se svaka re~ pojavi u drugom redu, mo`ete da
HTML iskaz <BR> upotrebite na slede}i na~in:
echo "Hello<BR>from<BR>PHP.";
13
NAPOMENA
Ako tekst prikazujete u pretra`iva~u, morate ga formatirati pomo}u HTML oznaka. Ako
u tekst stavite nove redove, ne}e se ni{ta desiti, po{to pretra`iva~ zanemaruje te nove
redove, kao i na bilo kojoj Web strani. Ako `elite da tekst formatirate na neki na~in,
morate koristiti PHP skript i u pretra`iva~ slati ispravan HTML kod.
Ako `elite, mo`ete da duga~ak string koji je pod navodnicima u Va{em skriptu
razlo`ite na nekoliko redova. Ti novi redovi }e se prikazati ako {tampate sa komandne
linije. Ako {tampate sa Web strane, prekidi redova }e se zanemariti.
<?php
echo "This text
spans
multiple
lines.";
?>
14
Sve stavke koje ste na ovaj na~in od{tampali {tampaju se jedna iza druge:
HellothisisPHP.
Ako `elite da od{tamapte neki specijalni karakter (kao {to je "), a da pri tome ne
naredite PHP-u da prekine tekst (po{to je " oznaka za kraj teksta), mo`ete da koristite
\". Evo kako se to radi:
echo "He said, \"I like ice cream.\"";
Ovo se naziva izvla~enje (escape) navodnika, tako da PHP prikazuje njega, a ne treti-
ra ga kao oznaku kraja teksta.
Vi{e posebnih nizova karaktera mo`ete da u PHP-u spojite pomo}u ta~ke (.). Evo
primera:
echo "Hello " . "this " . "is " . "PHP.";
U ovom slu~aju PHP uzima izraz "Hello " . "this " . "is " . "PHP." i sklapa re~i
zajedno (ovo se naziva konkatenacija) u jedan niz karaktera. Taj string se nakon toga
prosle|uje iskazu echo.
Evo nekoliko primera koji pokazuju kako se koristi iskaz echo:
echo 11115555; prikazuje: 11115555
echo "Hello from PHP."; prikazuje: Hello from PHP.
echo 'Hello from PHP.'; prikazuje: Hello from PHP.
echo "Hello", "from", "PHP."; prikazuje: HellofromPHP.
echo "Hello " . "from " . "PHP."; prikazuje: Hello from PHP.
Pored iskaza echo, mo`ete da koristite i PHP iskaz print. On ima istu sintaksu: print
"Hello from PHP.";. Koja je razlika izme|u iskaza echo i print? Nije velika. Print je vi{e
PHP funkcija (pogledajte Poglavlje 4 o funkcijama), tako da on vra}a vrednost koja je
uvek 1. Kao i kod drugih funkcija, i ovde mo`ete da tu vrednost pro~itate, ali u ovom
slu~aju sa njom ne mo`ete mnogo da radite. U ve}ini prakti~nih primera echo i print
rade isto, tako da mo`ete da koristite bilo koji od njih.
[tampanje dokumenata na licu mesta
Evo jo{ jedne opcije za {tampanje. Mo`ete da kreirate dokumente na licu mesta, koji
{tampaju sve {to ~itaju, sve dok ne do|u do tokena za kraj (obi~no END). Ovaj token
mora biti postavljen na po~etku poslednjeg reda. U primeru 1.3 je pokazano kako to
izgleda:
15
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Displaying here Documents
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Displaying here Documents
</H1>
<?php
echo <<<END
This example uses
“here document” syntax to display all
the text until the ending token is reached.
END;
?>
<BR>
<BR>
<IMG SRC=”php-power-white.gif”>
</BODY>
</HTML>
Slika 1.7
Prikazivanje dokumenta na licu mesta
16
Ako ne funkcioni{e, mo`ete da zadate ta~nu lokaciju php-a, koji bi na Unixu ili
Linuxu mogla biti:
$/usr/local/bin/php echo.php
A na Windowsu
$/usr/local/bin/php echo.php
Program CLI ima puno opcija koje se koriste na komandnoj liniji, koje mo`ete
koristiti za pode{avanja njegovog rada. Php }e Vam "re}i" sve o opcijama koje postoje
ako unesete php -h. Dobi}ete punu listu opcija:
17
%php -h
Usage: php [options] [-f] <file> [--] [args...]
php [options] -r <code> [--] [args...]
php [options] [-B <begin_code>] -R <code> [-E <end_code>] [--] [args...]
php [options] [-B <begin_code>] -F <file> [-E <end_code>] [--] [args...]
php [options] -- [args...]
-a Run interactively
-c <path>|<file> Look for php.ini file in this directory
-n No php.ini file will be used
-d foo[=bar] Define INI entry foo with value ‘bar’
-e Generate extended information for debugger/profiler
-f <file> Parse <file>.
-h This help
-i PHP information
-l Syntax check only (lint)
-m Show compiled in modules
-r <code> Run PHP <code> without using script tags <?..?>
-B <begin_code> Run PHP <begin_code> before processing input lines
-R <code> Run PHP <code> for every input line
-F <file> Parse and execute <file> for every input line
-E <end_code> Run PHP <end_code> after processing all input lines
-H Hide any passed arguments from external tools.
-s Display colour syntax highlighted source.
-v Version number
-w Display source with stripped comments and whitespace.
-z <file> Load Zend extension <file>.
Na Linuxu i Unixu PHP skriptove mo`ete koristiti tako {to }ete uneti naziv skripta na
komandnoj liniji. Ovo je mogu}e ako pomo}u linije koja po~inje sa #! uka`ete na mesto
gde se nalazi PHP (i skriptu treba da date dozvolu da se izvršava):
#! /usr/bin/php
<?php
echo "Hello from PHP.";
?>
18
Komentari su skriptovima
Do sada smo na Web stranama koristili ili HTML ili PHP skriptove. Njih treba da ~ita
ra~unar. Postoji i komponenta koja je namenjena situaciji kada ~itanje obavljaju ljudi.
To su komentari.
Komentari su napomene koje dodajete na svoje PHP strane da biste nekom objasnili
{ta se de{ava. Ovo je bitno zato {to se, kada se na duga~ak i slo`en skript vratite posle
du`e vremena, verovatno ne}ete se}ati {ta se u njemu radi. Mo`e se desiti i da svoj
skript date nekom drugom. Tada su potrebni komentari. Pomo}u komentara mo`ete da
opi{ete pona{anje skripta, tako da kasnije lako mo`ete da shvatite o ~emu je re~.
U PHP-u postoje tri tipa komentara. Prva vrsta omogu}ava da pi{ete komentare u
vi{e redova. Ovakvi komentari po~inju sa /* i zavr{avaju se sa */. Evo kako to izgleda:
<?php
/* Start by displaying a
message to the user */
Ovo ne}e da funkcioni{e po{to PHP tra`i oznaku za kraj komentara */; kada je
prona|e, pretpostavlja da je komentar zavr{en. To predstavlja problem, po{to komentar
nije stvarno zavr{en, pa }e PHP zaklju~iti da tamo gde o~ekuje PHP iskaze postoji neki
obi~an tekst.
19
Drugi tip komentara su komentari u jednom redu. Oni sadr`e tekst koji se nalazi
samo u jednom redu. Za po~etak ovakvih komentara mo`ete koristiti // ili #.
<?php
// Start by displaying a
# message to the user
Ovakvi komentari su tako|e korisni, po{to se mogu postaviti u liniju u kojoj postoji
i kod. PHP }e zanemariti sve {to je iza oznake # ili //:
<?php
echo “Hello from PHP.”; //Display a message
echo “Hello from PHP again!”; #Display another message
?>
20
Primeti}ete da smo ovde koristili brojeve, {to je razli~ito od obi~nog teksta. Po{to
brojevi nisu tekst, nisu pod navodnicima. Rezultat je dobar, ali je jo{ uvek stati~ki, po{to
smo u skript jednostavno stavili 1+2+3. Kako }emo sabrati brojeve koji pokazuju
koli~ine {e{ira u ~ikagu, Tokiju i Parizu?
To je trenutak kada "u igru" ulaze promenljive. U PHP-u one po~inju oznakom za
dolar $. Promenljive mogu da sadr`e podatke; ako u promenljivim pod nazivima
$~ikago, #tokyo i $paris smestite broj {e{ira, evo kako biste mogli da to sabirate u
vreme izvr{enja:
<?php
echo “I have “ , $chicago + $tokyo + $paris , “ party hats!”;
?>
Ispravan naziv promenljive u PHP-u po~inje slovom ili podvlakom, iza ~ega sledi
proizvoljan broj slova, broja ili podvlaka. Naziv mo`e imati proizvoljnu du`inu. Evo
nekih ispravnih naziva promenljivih: $pizza_temperature, $_number_of_tigers,
$planet_number_9.
Kao {to vidite, promenljive se pona{aju kao skladi{te za podatke. Kako }ete te
podatke smestiti u promenljive?
21
NAPOMENA
Ra~unar interno za skladi{tenje koristi tipove podataka, tako da treba da znate {ta
mo`e da se desi ako podatke nepravilno unesete. Vi{e detalja o tipovima podataka
mo`ete prona}i u odeljku "Rukovanje tipovima podataka" u ovom poglavlju.
Pogledajte primer phpvariables.php, koji smo dali u primeru 1.4. U ovom slu~aju
smo promenljivoj $apples dodelili vrednost 1, a zatim smo prikazali vrednost koja je u
toj promenljivoj.
echo “Setting number of apples to 1.<BR>”;
$apples = 1;
echo “Number of apples: “, $apples, “<BR>”;
.
.
.
Recimo da sada `elite da pove}ate broj jabuka za tri. To mo`ete uraditi ako
vrednosti $apples dodelite trenutnu vrednost $apples, uve}anu za 3, nakon ~ega novi
rezultat treba da se prika`e.
echo “Setting number of apples to 1.<BR>”;
$apples = 1;
echo “Number of apples: “, $apples, “<BR>”;
echo “Adding 3 more apples.<BR>”;
$apples = $apples + 3;
echo “Number of apples now: “, $apples, “<BR>”;
22
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Assigning values to variables
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Assigning values to variables
</H1>
<?php
echo “Setting number of apples to 1.<BR>”;
$apples = 1;
$apples = $apples + 3;
Rezultat je prikazan na slici 1.8. Sada vidite kako se u vreme izvr{enja koristi
matematika, kako se podaci sme{taju u promenljive i kako se manipuli{e podacima.
Slika 1.8
Dodeljivanje vrednosti promenljivim
23
Postoji i lak{i na~in. Vrednosti promenljivih mogu da se ubace u niz karaktera ako ih
stavite u niz karaktera ome|en dvostrukim (ne jednostrukim) navodnicima, {to zna~i
da se njihove vrednosti ubacuju direktno u string. Primenom ove tehnike na{
prethodni primer izgleda ovako:
$apples = 1;
echo "Number of apples: $apples.";
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Interpolating variables
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Interpolating variables
</H1>
<?php
echo “Setting number of apples to 1.<BR>”;
$apples = 1;
echo “Number of apples: $apples <BR>”;
echo “Adding 3 more apples.<BR>”;
$apples = $apples + 3;
echo “Number of apples now: $apples <BR>”;
?>
</BODY>
</HTML>
24
Slika 1.9
Ubacivanje vrednosti promenljivih u nizove karaktera
Ovo ubacivanje je brz na~in za prikazivanje sadr`aja promenljive, ali {ta u~initi ako
promenljiva $text sadr`i tekst "news", a Vi `elite da na izlazu dobijete re~ "newspaper"?
Mogli biste da probate slede}e:
<?php
$text = “news”;
PHP ovo ne}e razumeti, po{to izgleda kao da se koristi promenljiva pod nazivom
$textpaper. Gre{ka koju }ete dobiti je:
PHP Notice: Undefined variable: textpaper in C:\php\t.php on line 4
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Interpolating variables
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Interpolating variables
</H1>
<?php
$text = “news”;
25
<?php
$apples = 4;
$fruitname = “apples”;
.
.
.
?>
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Using variable variables
</TITLE>
</HEAD>
26
<BODY>
<H1>
Using variable variables
</H1>
<?php
$apples = 4;
$oranges = 3;
$fruitname = “oranges”;
$fruitname = “apples”;
Slika 1.10
Ubacivanje promenljivih promenljivih
Ako u prethodnom primeru ne biste koristili velike zagrade, dobili biste slede}i
rezultat:
Number of oranges: $oranges <BR>
Number of apples: $apples <BR>
27
Kreiranje konstanti
Ponekad ne}ete `eleti da promenljiva mo`e da se menja - `ele}ete da njena vrednost
bude fiksna. Pretpostavimo, na primer, da imate promenljivu pod nazivom $pip koja
sadr`i vrednost broja pi. Mo`e se desiti da se takva vrednost nenamerno promeni, {to
nije dobro. Re{enje je da se napravi konstanta, ~ija vrednost ne mo`e da se menja.
Konstante se kreiraju pomo}u funkcije define. Konstanti se daju naziv i vrednost koju
`elite da joj dodelite: define ("pi", 3.14159265);. Naziv konstante je uvek pod
navodnicima, dok je vrednost koja se dodeljuje pod navodnicima samo ako je re~ o
stringu (nizu karaktera). Pogledajte datoteku phpconstants.php u primeru 1.8. U ovom
primeru se kreira konstanta pod nazivom pi, posle ~ega se prikazuje. Obratite pa`nju
da, kada koristite konstante, ne koristite prefiks $. Rezultat primera je dat na slici 1.11.
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>
Using PHP constants
</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
<H1>
Using PHP constants
</H1>
<?php
define (“pi”, 3.1415926535);
?>
</BODY>
</HTML>
Slika 1.11
Upotreba konstanti
28
Ako probate da promenite vrednost ove konstante (na primer, pi = 3.14;), PHP ne}e
to prihvatiti. ^ak se ni skript ne}e pokrenuti.
Pošto se ispred konstanti ne stavlja prefiks $, PHP mo`e da se "zbuni" ako za naziv
konstante upotrebite neku od rezervisanih re~i. U listi koja sledi su date klju~ne re~i:
Pored ovih klju~nih re~i, postoji i odre|eni broj konstanti koje su unapred definisane
i koje mo`ete koristiti u svojim skriptovima. Evo primera:
29
Po{to PHP bira tip podatka na osnovu podatka koji dodelite promenljivoj, ovde nema
problema. Problemi po~inju kada po~nete da me{ate tipove - na primer, kada
promenljivoj $variable dodate vrednost pomo}u operatora + (o njemu }e biti re~i u
Poglavlju 3). Evo nekoliko primera:
<?php
$variable = "0"; // $variable je string pode{en na 0.
$variable = $variable + 2; // $variable je sada ceo broj sa vredno{}u 2.
$variable = $variable + 1.1; // $variable je sada tipa float sa vredno{}u 3.1.
$variable = 2 + "8 apples"; // $variable je sada ceo broj sa vredno{}u 10
?>.
30
Evo nekoliko saveta u vezi sa me{anjem tipova podataka. Kada konvertujete u tip
boolean, smatra se da su vrednosti tipa FALSE (o tome }e biti vi{e re~i kasnije u ovoj
knjizi):
l boolean FALSE
l integer 0
l float 0.0
l prazan string i string "0"
l Niz sa nula elemenata
l Objekat bez ~lanova
l Specijalni tip NULL (uklju~uju}i i promenljive koje nemaju vrednost)
Svaki drugi tip se smatra da je TRUE (uku~uju}i i resource). Kada konvertujete u tip
integer:
l Boolean FALSE }e dati 0 (nula), a Boolean TRUE }e dati 1 (jedan).
31
Zaklju~ak
PHP omogu}ava da strane "o`ive" na na~in na koji to nije mogu}e sa stati~kim strana-
ma. Evo nekoliko najbitnijih napomena za po~etak.
l Instrukcije za instalaciju PHP-a su razli~ite od jednog do drugog operativnog
sistema i i od jedne do druge verzije i mogu biti vrlo komplikovane. Da biste
instalirali PHP, pratite instrukcije koje dolaze sa PHP-om koji ste preuzeli sa
Interneta.
l Svoju instalaciju PHP-a }ete proveriti ako na komandnoj liniji otkucate php -v.
l Ako se prika`u informacije o PHP-u, mo`ete da mu pristupite.
l Da biste radili sa PHP-om, morate da podesite razvojno okru`enje, koje
uklju~uje i neki editor teksta ili PHP IDE. Razvojno okru`enje bi trebalo da
sadr`i i neki na~in za instalaciju PHP strana tamo gde server mo`e da ih pro~ita.
l U PHP skriptovima se izvr{ni kod nalazi izme|u oznaka <? i ?>. Na istu stranu
mo`ete da ubacite i HTML kod, sve dok je taj kod izvan ovih oznaka.
l Iskaz echo prikazuje tekst u pretra`iva~u.
l Dokumenti tipa here omogu}avaju {tampanje svake re~i u tekstu dok se ne
stigne do odre|enog tokena.
l U PHP-u postoje tri tipa komentara: /* */, // i #.
l Ispred naziva promenljivih stavlja se $. Ispravan naziv promenljive je onaj koji
po~inje slovom ili podvlakom, a slede slova, brojevi i podvlake.
32