IZVORI KAPTALA

Da bi preduzeće moglo da postoji i obavlja funkciju zbog koje je osnvano, mora da raspolaže
odgovarajućim sredstvima. Obezbjeđivanje tih sredstava za osnivanje i rad preduzeća može se
posmatrati kao izbor njihovog izvora. Na osnovu porijekla sredstava, možemo kapital preduzeća
posmatrati kroz sopstvene i kroz pozajmljene izvore kapitala preduzeća.

SOPSTVENI IZVORI KAPITALA

-sopstveni kapital preduzeća se sastoji iz osnovnog kapitala (akcijski, društveni, državni koji može biti u
obliku udjela i obliku uloga), rezervi i neraspoređene dobiti.

SUBJEKTI PRIVREĐIVANJA,:

1. Društva lica (ortačko društvo, komanditno društvo),

2. Društva kapitala (DOO, akcionarsko),
3. Tranzitivna drušva kapitala (društveno preduzeće i javna preduzeća)

U zavisnosti od načina formiranja osnovnog kapitala razlikujemo: inokosna preduzeća, društva lica i
društva kapitala.

INOKOSNA PREDUZEĆA- nalaze se u privatnoj svojini, dok se društva kapitala mogu nalaziti u privatnoj,
društvenoj, državnoj i mješovitoj svojini. Kod inokosnih preduzeća se kapitala nalazi u vlasništvu
preduzetnika, on za poslovanje preduzeća odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo
uloženim sredstvima. Formiraju svoj kapital ulaganjem preduzetnika. Kapital je promjenjiva veličina,
povećava se dodatnim ulaganjem preduzetnika.

DRUŠTVA LICA- se javljaju kao ortačka ili komanditna društva bez akcija, kapital se formira na osnovu
uloga ortaka. Veličina uloga ortaka nije propisana, niti njihov iznos mora biti jednak. Povećanje kapitala
kod ovog oblika preduzeća može se vršiti povećanjem uloga ortaka ili prijemom novih ortaka, a tako se i
smanjuje kapital, zbog povlačenja uloga od strane ortaka ili uslijed istupanja nekog ortaka .

DRUŠTVO KAPITALA- DOO-kod ovog društva je odvojena imovinska masa društva od ulagača.
Momentom unosa stvari, prava i novčanih iznosa, osnivač društva zamjenjuje ovo za prava koja stiče kao
član društva. Uloženom imovinom raspolaže društvo, a ulagač stice određena prava i obaveze.
Odgovornost za svakog člana za obaveze društva ograničava se na veličinu njegovog uloga. Ovo društvo
se osniva osnivačkim aktom, a legalitet stiče upisom u Registar privrednih subjekata. Uobičajeno je da
članovi društva budu u upravi društva, to znači da su vlasnici u radnom odnosu u svom društvu i drže
komandne pozicije. Kapital s kojim DOO započinje definiše se osnivačkim aktom – ugovorom osnivača i
dijeli se na dijelove čiji su vlasnici pojedinačni članovi društva. Njihov kapital nosi oznaku udjela i oni se
mogu nazvati udioničari. izvori za povečanje kapitala mogu biti: 1. Novi ulog članova u novcu, pravima i
stvarima i 2. Rezerve sa kojima društvo raspolaže. Za obaveze koje se jave u poslovanju društva,
odgovara samo društvo i to u visini sopstvenog kapitala.
AKCIONARSKO DRUŠTVO-osnivački kapital akcionarskog društva nastaje otkupom akcija u iznosu koji je
zakonski definisan kao minumalan, ali taj minimalan iznos nije garancija da je dovoljno da se uspješno
izvode poslovni poduhvati. Za sam strat je potrebno obezbjediti unos kapitala u zakonsko definisanom
minimumu. Kapital koji se unosi može imati oblike novca, stvari i prava. AKCIJE su jedinice na koje se
dijeli kapital akcionarskog društva. Ukupni kapital čini tada zbir svih jedinica na koje je podjeljen, a svaka
akcija čini određenu proporciju u kojoj stoji prema ukupnom kapitalu. Lice koje kupuje akciju izdaje
određenu vrijednost (bilo u novcu, stvarima ili pravima) a u zamjenu stiče vlasničko pravo nad dijelom
kapitala, postaje titular određenih prava. Akcije može izdavati samo akcionarsko društvo, a akcionar je
svako lice koje posjeduje akcije, koje je upisanou Centralni registar. Kupac akciju može isplatiti odjednom
ili u ratama. Posjedovanje akcija u firmi akcionaru donosi učešće u dobiti, dividendu. Dividenda je prihod
od posjedovanja akcije koja se isplaćuje iz dobiti, a po izmirenju obaveza za poreze i druge dadžbine.

AMORTIZACIJA-se javlja kao posljedica postupnog trošenja osnovnih sredstava u dužem roku. To je
glavna razlika između osnovnih i obrtnih sredstava. Obrtna sredstva se troše u cijelom svom iznosu
tokom jendog proizvodnog ciklusa, dok se osnovna sredstva troše postupno. Ne amortizuju se sva
osnovna sredstva, to su ona koja nemaju ograničen vijek trajanja. Utrošci osnovnih sredstava često nisu
vidljivii ljudima je teško da shvate njihovo trošenje, a do njihovog trošenja ne mora doći samo
upotrebom, već i uticajem vremena (vremensko zastrajevanje), istekom njihovog roka trajanja
(tehnološko zastarjevanje). Smanjena vrijednost uslijed elementarnih nepogoda i drugih nepredvidljivih
situacija ne predstavlja troškove amortizacije. Cilj pravilnog utvrđivanja troškova amortizacije je alokacija
troškova osnovnih sredstava na obračunske periode. Smanjene vrijednosti osnovnih sredstava se vrši
otpisom , tako se troškovi amortizacije utvrđuju na kraju svake poslovne godine u visini godišnjeg otpisa
vrijednosti. Knjiženje : troškovi amortizacije duguju, potražuje racun Ispravka vrijednosti osnovnih
sredstava.

Visinu otpisa možemo odrediti korištenjem sledećih metoda: 1. Vremenski otpis : a) metod linearnog
otpisa – polazi se od pretpostavke da se osnovno sredstvo troši ravnomjerno tokom životnog vijeka,
godišnji otpis je jednak, b)degresivni otpis – osnovna sredstva se najviše troše u prvim godinama
korištenja, a kasnije se smanjuju, c)metod progresivnog otpisa – visina otpisa se povećava iz godine u
godinu, pretpostavka je da osnovno sredstvo treba da se uhoda u proces proizvodnje i s tim
uhodavanjem raste njegovo korištenje, a time i trošenje.

2. Metod funkcionalnog otpisa – visina otpisa direktno zavisi od korištenja osnovnog sredstva za razliku
od prethodnih metoda kod kojih je postojala vremenska zavisnost. Ovaj etod se uglavom koristi kod
opreme i transportnih sredstava.

PRIBAVLJANJE OSNOVNIH SREDSTAVA se temelji na dugoročim i srednjoročnim planovima razvoja

preduzeća, tj.na planu investiranja ili planu nabavke osnovnih sredstava. Odluku o nabavci donosi
upravljački organ preduzeća. Dokumenti o nabavci su: fakutra dobavljača o kupovini, prevozu, montaži,
carini, porezima.., obračun, riješenje o besplatnom prijemu (izvještaji, zapisnici). Bez obzira na način
nabavke, prijem osnovnih sredstava se vrši komisionim zapisnikom o prijemu osnovnih sredstava. Po
završetku nabavke, stručna služba sastavlja izvještaj o stavljanju osnovnih sredstava u upotrebu. Izvori
finansiranja se mogu izvršiti iz sopstvenih sredstava i kredita od banke (obično dugoročnih).

PRIBAVLJANJE OSNOVNIH SREDSTAVA:

- KUPOVINOM – najčešći oblik pribavljanja osnovnih sredstava, time se zamjenjuje dotrajala

osnovna sredstva, proširuju se postojeći kapaciteti. Sa stanovišta knjigovodstvene evidencije
razlikujrmo ona koja ne trebaju da se montiraju i ona koja trebaju da se montirajui kupovina
upotrebljavanih osnovnih sredstava. Prilikom kupovine osnovnih sredstava javljaju se cijena,
troškovi nabavke, troškovi montaže i zbor svih tih vrijednosti čini nabavnu vrijednost osnovnog
sredstva,
- PRIJEM BEZ NAKNADE – javlja se u praksi prilikom osnivanja preduzeća, kada osnivač
obezbjeđuje sredstva za trajno korištenje, ali može doći i u toku poslovanja, bez naknade, na
poklon, i vrši se na osnovu ugovora ,
- izgradnjom ili izradom,
- Utvrđivanjem viškova pri inventarisanju