( Word Viewer - Unregistered )

Veleučilište Lavoslav Ružička - Podružnica u Pregradi

Studij fizioterapije

POSTPARTALNA DEPRESIJA

Student: Tanja Kladarić

( Word Viewer - Unregistered )

Uvod

Svaki porod unosi emocionalne promjene. Ovi osjećaji mogu biti uzrokovani promjenama u r
azini hormona, ali i nizom drugih promjena.

Promjene u svakodnevnom ponašanju mogu utjecati na trudničino emocionalno prilagođava

nje. Ako je bila naučena da se uvijek osjeća „pod kontrolom“ i da je organizirana, može ju natj
erati u očaj kad njezin sređen način života nestane nakon što rodi. Zaposlenoj ženi porod don
osi promjenu uloge, pomak od sposobne radnice do njegovateljice pripravnice. (Johnson, 199
6.)

Postoje tri razine depresivnog stanja: Majčinska melankolija (Baby blues)

Poslijeporođajna depresija (PPD)
Poslijeporođajna psihoza (PPP).

Postpartalna depresija
Stanje je koje se očituje depresivnim raspoloženjem, čestim promjenama raspoloženja, strah
om ili krivnjom, pretjeranom uznemirenošću i nesanicom. Oko 20-40 % žena prijavljuje neke
emotivne poremećaje ili kognitivnu disfunkciju u poslijeporođajnom razdoblju. Češća je u maj
ki nakon drugog poroda, nego kod prvorotki. Najčešće počinju između 3. i 6. mjeseca nakon p
orođaja. (Kuvačić, 2009.)

„U rijetkim je slučajevima (1-2/1000)postpartalna depresija karakterizirana depresivnim osje

ćajima i samoubojičkim idejama. U težim slučajevima depresija može doseći psihotične razmj
ere, s halucinacijama, sumahnitostima i čedomornim razmišljanjima. U žena s teškom postpa
rtalnom depresijom postoji veliki rizik ponovne epizode, a neprovođenje i liječenje može prid
onijeti dugoročnim neizlječivim poremećajima raspoloženja.“ (Kuvačić, 2009., 528. str.)

„Sindrom je opisan i u očeva u kojih se očituje promjenama raspoloženja tijekom suprugine t

rudnoće ili nakon djetetova rođenja. Na te očeve djeluje nekoliko čimbenika: povećana odgov
ornost, smanjenje seksualne aktivnosti, smanjenje pažnje koju je prije dobivao od supruge i u
vjerenje da je dijete vezna sila u neuspješnom braku.“ (Kuvačić, 2009., 528. str.)
( Word Viewer - Unregistered )

Epidemiologija
„Učestalost pojavljivanja depresije u trudnoći je oko 10%, dok se u razdoblju babinja postotak
penje na 12-16%.“ (Kuvačić, 2009., 528. str.)

Etiologija
Postoji nekoliko različitih uzroka nastanka postpartalne depresije.

1. Hormonalni čimbenici

Fluktuacije u razini hormona nakon trudnoće je jedna od najčešćih.

„Prvih nekoliko dana nakon porođaja razina progesterona, estradiola i slobodne frakcije estradiola zna
tno pada, čak 90-95%.Klinički se u žena to izražava u obliku postpartalne tuge (Baby blues), znatno češ
će nego kao prava depresivna epizoda.“ (Kuvačić, 2009., 529. str.)

Hipotireoidizam također može biti uzrok razvoja poslijeporođajne depresije, osobito kada se prvi sim
ptomi počinju javljati od 2. tjedna nakon porođaja. (Kuvačić, 2009.)
Liječnik može predložiti test tiroidne žlijezde ako sumnja u postporođajnu depresiju. Trudnice su izlož
ene većem riziku ako pate od bipolarnog poremećaja, ako ima obiteljsku povijest depresije ili su imale
postporođajnu depresiju nakon prošlog porođaja ili su bile pod stresonm zbog vanjskih utjecaja, popu
t financijskih teškoća ili manjka obitejske potpore. (Deans, 2009.)

2. Ginekološki i opstetrički čimbenici

Primijećeno je da u žena s izraženim PMS-om postoji znatno veći rizik nastanka poslijeporođajne depr
esije. Opstetričke komplikacije pri porođaju su stresogeni životni čimbenici i predisponiraju nastanak
poslijeporođajnih promjena raspoloženja.

3. Bračni i partnerski odnosi

Nepovoljni bračni ili partnerski odnosi tijekom trudnoće mogu biti poveznica s pojavom depresije. I lo
š odnos buduće majke sa vlastitom majkom važan je rizični čimbenik, što se tumači usađenom pogreš
nom percepcijom vrijednosti majčinstva koje se doživljava kao izvor frustracije jer je usađen negativan
obrazac očekivanja svoje uloge nakon porođaja. (Kuvačić, 2009.)

4. Osobna i obiteljska psihopatologija

„Žene koje imaju pozitivnu psihijatrijsku anamnezu prije trudnoće, imaju povećan rizik nastanka takva
oblika poremećaja.“ (Kuvačić, 2009., 529. str.)
( Word Viewer - Unregistered )

Klinička slika
Postpartalna depresija očituje se simptomima kao što anksioznost, iritabilnost, strah, promijenjivi tije
k i labilnost raspoloženja, opsesivne misli, gubitak koncetracije, panični napadaji, izražena plačljivost,
problemi usnivanja te izraženi manjak interesa za skrb o novorođenčetu. Kod bolesnica se treba prepo
znati suicidalnost, dezorganizirano mišljenje i ponašanje.

Depresivne epizode prema težini mogu biti blage, umjerene i teške. (Kuvačić, 2009.)

Dijagnoza
„Da bi se postavila dijagnoza postpartalne depresije, moraju biti prisutni ovi simptomi:

A) Depresivno raspoloženje i anksioznost moraju biti istaknuti, ali ne nužno prevladavajući simpt
omi,

B) 4 od navedenih simptoma moraju biti prisutna svaki dan unatrag dva tjedna:

 Promjene teka s mogućim povećanjem ili smanjenjem teka,

 Nesanica ili povećana potreba za spavanjem,

 Psihomotorička usporenost ili agitiranost,

 Gubitak interesa i osjećaja uživanja u svakodnevnim aktivnostima,

 Umor,

 Pesimistične misli o krivnji, inferiornosti i kajanju

 Poteškoće koncentracije, rastući do onesposobljujućega gubitka koncentracije,

 Ponavljajuće suicidalne misli“ (Kuvačić, 2009. 530. str.)

Liječenje
Liječenje postpartalne depresije ovisi o težini simptoma, a sastoji se u kombinaciji farmakoterapije i ps
ihoterapije.

Farmakoterapija izbora su antidepresivi, sedativi te stabilizatori raspoloženja. Ženama koje primaju an

tidepresive savjetuje se da ne doje djecu. (Kuvačić, 2009.)

„Pri liječenju psihoterapijom primjenjuju se raznovrsne tehnike, od potpornih, interpersonalnih, kogni

tivno-bihevioralnih, te se rjeđe primjenjuju psihoanalitičke tehnike.“ (Kuvačić, 2009., 530. str.)

„Cilj je spoznaja i uklanjanje negativna razmišljanja, razradba alternativnog i fleksibilnijeg razmišljanja.

“ (Kuvačić, 2009., 531. str.)
( Word Viewer - Unregistered )

Prevencija
Preventivne strategije uključuju niz praktičnih aktivnosti (od smjernica za samopomoć, do pomoći nak
on porođaja, posebice glede skrbi o djetetu). Nadalje, tu su terapijske aktivnosti npr. učenje relaksacij
skih tehnika. Utvrđeno je da žene koje provode preventivnih aktivnosti imaju bolji emocionalni status
u razdoblju poslije porođaja. (Kuvačić, 2009.)

Postoji nekoliko načina da trudnica prevlada svoju depresiju:

1. Ne smije osjećati krivnju ili nesposobnost. Ne postoji savršen roditelj – ni savršeno dijete. Pop
ut svih majki, i ona će sve naučiti u hodu, a i kada nauči, ne smije očekivati savršenstvo.

2. Neka jede zdravo, izbjegavati šečer i alkohol, budući da oni mogu imati deprimirajući učinak.

3. Odvojiti vremena za stvari koje ju nasmijavaju, poput gledanja omiljene komedije. Smijeh je o
dličan način za otklanjanje depresije.

4. Posvetite pozornost svojem izgledu. Ako izgleda dobro, osjećat ćete se bolje.

5. Kretati se. Povesti dijete u šetnju, ili neka njezin partner pričuva dijete kada ona izađe s prijate
ljicom.

6. Učlaniti se u grupu potpore za mlade majke ili tečaj vježbi za mlade majke. Ako podijeli svoja i
skustva, to ju može oraspoložiti.

7. Ne smije se prisiljavati na stvari koje ustvari ne želi ili koje ju uzrujavaju. Treba se okružiti osob
ama i stvarima koje joj ne uzrokuju tjeskobu.
( Word Viewer - Unregistered )

8. Ne smije isključiti svog partnera. Komunikacija je vrlo važna za oboje tijekom razdoblja nakon
porođaja. Ako partner razumije kako se osjeća, moći će joj pružiti podršku.

(Deans, 2009.)

Literatura:
- Vaša trudnoća; Zagreb, 2009

- Porodništvo; prof. Dr. Sc. Ivan Kuvačić, prof. Dr. Sc. Asim Kurjak, prof. Dr. Sc. Josip Đelmiš; Medicinsk
a naklada, Zagreb, 2009

- Klinika Mayo; Sve o trudnoći i prvoj godini života djeteta; Robert V. Johnson, Filip trade/meandar; Za
greb, 1996