Paranazalni Sinusi

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

Paranazalni sinusi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Idi na navigaciju Idi na pretragu

Paranazalni sinusi: 1. čeoni sinusi, 2. sitasti sinusi, 3. klinasti sinusi, 4. vilični sinusi.

Paranazalni sinusi (lat. sinus paranasales) su šupljine ispunjene vazduhom smeštene unutar
kostiju lica i lobanje. One komuniciraju sa nosnom dupljom putem otvora (orificijuma) ili kanala
(duktusa) i obložene su veoma tankom sluzokožom.[1][2]

Sadržaj/Садржај
 1 Razvoj
 2 Podela
 3 Biološka uloga
 4 Oboljenja
 5 Ostali sinusi
 6 Reference

Razvoj
Osnovna uloga nosne sluznice kod većine sisara se ogledala u detekciji mirisa (olfaktorna
funkcija). Evolucijom je ona počela da gubi na značaju (pogotovo kod čoveka) i sluzokoža je
postala važan faktor u procesu disanja. Na razvoj paranazalnih šupljina, odnosno promenu
njihovog oblika i položaja, uticali su promena položaja tela u prostoru (prelazak na uspravni
način hoda), promena načina ishrane (naročito prelazak sa sirove na termički obrađenu hranu),
uvećanje mozga itd.

Kod čoveka sinusi počinju da se razvijaju odmah nakon rođenja jedinke, a ovaj proces
pneumatizacije se završava između 14. i 16. godine života.[1]
Podela
Sinusi de dele prema kostima u kojima su smešteni na četiri osnovne grupe:

 čeoni sinus (lat. sinus frontalis),


 vilični sinus (lat. sinus maxillaris),
 sitasti sinus (lat. sinus ethmoidalis) i
 klinasti sinus (lat. sinus sphenoidalis).[3]

Biološka uloga
Uloga paranazalnih šupljina još uvek nije definitivno razjašnjena, ali se pretpostavlja nekoliko
mogućih funkcija:

 šupljine unutar kostiju smanjuju težinu lobanje,


 povećanje reznonacije glasa,
 izolacija struktura osetljivih na temperaturu (korenovi zuba i oči) od stalnih temperaturnih
promena u nosnoj duplji,
 vlaženje i zagrevanje udahnutog vazduha itd.

Oboljenja
Kroz otvore i kanale sluzokoža sinusa je povezana sa sluzokožom nosne duplje. Zbog toga
različiti faktori koji dovode do otoka i upale nosne sluznice (prehlada, alergije) ili ometaju
protok vazduha i normalnu sekreciju sluzi, mogu direktno ili indirektno da izazovu upalu sinusa.
Razlikuju se akutna i hronična forma ovog oboljenja.[4]

Ostali sinusi
Postoje i šupljine unutar petroznog dela slepoočne kosti (mastoidne ćelije) ali je njihova sluzokoža u
kontaktu sa srednjim uhom.

You might also like