Nab01690 08

REDNI BROJ MAPE: 04.
TD: 39/15
ZAJEDNIČKA OZNAKA
39/15-GP
PROJEKTA:
DATUM: ožujak, 2016.
RAZINA PROJEKTA: IZVEDBENI
MAPA G02: IZVEDBENI GRAĐEVINSKI PROJEKT

PROMETNIH POVRŠINA
INVESTITOR: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d.

Širolina 4, 10000 Zagreb
GRAĐEVINA: VATROGASNA POSTAJA "NP VRBOVSKO",

k.č. br. 1458 i 808/8, sve k.o. Gomirsko Vrbovsko
GLAVNI PROJEKTANT: ANA PEZER, dipl.ing.arh.
PROJEKTANT: MLADEN MARIJANOVIĆ, dipl.ing.građ.
DIREKTORICA: SANJA LADAVAC, dipl.oec.
Ulica SR Njemačke 10, 10000 Zagreb, Trgovački sud u Zagrebu, MBS 080072243, MB 3487 636, OIB 17693560053
Hrvatska tel. 01/663 78 42, 663 78 56 Poslovna banka PRIVREDNA BANKA ZAGREB, Radnička 42,
fax 01/ 663 78 44 IBAN HR9723400091100017962
e-mail konzalt-ing@konzalt-ing.hr Temeljni kapital društva iznosi 707.200,00 HKN i uplaćen je u cijelosti.
www.konzalt-ing.hr Direktor: Sanja Ladavac
Naručitelj: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d. Datum: ožujak 2016.
Širolina 4, 10 000 Zagreb Broj projekta: 39/15-GP
Građevina: VATROGASNA POSTAJA " NP VRBOVSKO" Mapa: G02
Vrsta projekta: Građevinski projekt prometnih površina Str. 1
Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT
POPIS MAPA IZVEDBENOG PROJEKTA:
Glavni projektant: ANA PEZER , dipl.ing.arh.

Konzalt ing d.o.o. SR Njemačke 10, Zagreb
BROJ MAPA PROJEKT PROJEKTANT/IZRADIO TVRTKA

01 A01 Arhitektonski projekt ANA PEZER dipl.ing.arh. Konzalt ing d.o.o.
NIKOLA MUSTAPIĆ, SR Njemačke 10,
dipl.ing.arh. Zagreb
02 K01 Građevinski projekt DAVOR KIRIN, dipl.ing.građ. Konzalt ing d.o.o.

konstrukcije SR Njemačke 10,
Zagreb
03 G01 Projekt vodoopskrbe i GORDANA PERIĆ, Konzalt ing d.o.o.
odvodnje dipl.ing.građ. SR Njemačke 10,
Zagreb
04 G02 Projekt prometnih površina MLADEN MARIJANOVIĆ, Konzalt ing d.o.o.
dipl.ing.građ. SR Njemačke 10,
Zagreb
05 S01 Projekt strojarskih instalacija NIKA NEVEČEREL, Konzalt ing d.o.o.
grijanja, hlađenja i ventilacije dipl.ing.stroj. SR Njemačke 10,
Zagreb
06 E01 Projekt elektroinstalacija jake i BOJAN TOMIĆ, mag.ing.el. Konzalt ing d.o.o.
slabe struje SR Njemačke 10,
Zagreb
Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.1. SADRŽAJ MAPE
A. OPĆI DIO
1.1. Sadržaj
1.2. Registracija poduzeća / Izvod iz sudskog registra
1.3. Imenovanje Glavnog projektanta
1.4. Imenovanje projektanta
1.5. Rješenje ovlaštenog projektanta
1.6. Popis primjenjenih zakona i propisa
B. TEKSTUALNI DIO
2.1. TEHNIČKI OPIS
2.1.1. Uvod
2.1.2. Podaci o lokaciji i postojeće stanje
2.1.3. Planirano stanje
2.1.4. Prometno rješenje
2.1.5. Tlocrtni i visinski elementi
2.1.6. Kolnička konstrukcija
2.1.7. Odvodnja prometno manipulativnih površina
2.1.8. Prometna oprema i signalizacija
2.1.9. Uređenje građevne čestice
2.1.10. Način priključivanja na javnu prometnu površinu
2.1.11. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti
2.1.12. Mjere zaštite okoliša
2.1.13. Mjere zaštite od požara
2.1.14. Mjere zaštite na radu

2.1.15. Izvod iz geotehničkog elaborata

2.1.16. Projektirani vijek uporabe građevine
2.2. DIMENZIONIRANJE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

2.3. OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI
2.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
C. GRAFIČKI PRILOZI
3.1. Situacije
3.1.1. Geodetski snimak postojećeg stanja 1:500
3.1.2. Građevinska situacija 1:250
3.1.3. Prometna situacija 1:250
3.1.4. Situacija iskolčenja 1:250
3.2. Uzdužni profili 1:500/50
1:50
3.3. Karakteristični poprečni profili
3.4. Poprečni poprečni

1:100
3.4.1. Poprečni presjek 1-4
3.4.2. Poprečni presjek 5-8
3.5. Detalji
3.5.1. Detalj cestovnog rubnjaka 1:10

3.5.2. Detalj drenaže i upuštenog rubnjaka 1:10

1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA






1.3. RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA


1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

IMENOVANJE PROJEKTANTA
Temeljem članka 51. ZAKONA GRADNJI (NN 153/13) izdaje se
RJEŠENJE br. 39/15_GO2

kojim se
ZA PROJEKTANTA IZVEDBENOG GRAĐEVINSKOG PROJEKTA PROMETNIH POVRŠINA:
VATROGASNA POSTAJA „NP VRBOVSKO“
Oznaka projekta
39/15-GP
za investitora
AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d.
Antuna Mihanovića 12, 42250 Lepoglava
imenuje se:
djelatnik poduzeća ''Konzalt Ing'' d.o.o. Zagreb
MLADEN MARIJANOVIĆ dipl.ing.građ.

ovlašteni projektant
upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 3259

Klasa: UP/I-360-01/03-01/3259
Ur.broj: , 314-02-03-1; od 06.03.2003.
Imenovani projektant odgovoran je da projektna dokumentacija za čiju je izradu imenovan

udovoljava odredbama ZAKONA O GRADNJI (153/13).
Direktorica:
Sanja Ladavac, dipl.oec.
Zagreb, ožujak 2016.

1.5. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA

ZA PROJEKTANTA



1.6. POPIS PRIMJENJENIH ZAKONA,

PROPISA I NORMI

Popis primjenjenih zakona, pravilnika, propisa i normi
- Zakon o gradnji (NN 153/13)

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
- Zakon o nadzoru državne granice (NN 83/13)
- Zakon o normizaciji (NN 80/13)
- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)
- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
- Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03, 111/07)
- Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13; 30/14)
- Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)
- Zakon o cestama (NN 84/11; 22/13, 54/13, 148/13, 92/14);
- Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13,
92/14);
- Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN. br. 110/01)
- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti ( NN 78/13)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05; 64/05,
155/05, 14/11);
- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu

(N.N. br. 119/07.),
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03)
- Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14)
- Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04))
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)

- Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje

obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (NN 24/08, 141/09, 23/11,
129/11)
- Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih
proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)
- Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08)
- Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08)
- Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11,
130/12, 81/13)
- Tehnički propis za betonske konstrukcije ( NN 139/09 i 14/10, 125/10, 136/12) ) s
pripadajućim pravilnicima i normama
- Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12,
81/13 i 136/14);
- Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02)

- Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14)
- Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od
požara (NN 56/2012 i 61/12)
- Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/2011, 74/2013)
- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
- Tehnički uvjeti za radove na izvedbi horizontalne signalizacije na cestama;
- Opći tehnički uvjeti za radove na cestama. Knjiga I. - Vl.od 2001.g.;
- HRN EN 1824 : 2000 en Materijali za oznake na kolniku - Ispitna kola;
- HRN EN 1436 : 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Značajke nužne za korisnike
ceste;
- HRN EN 1463 - 1: 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na
kolniku - l.dio: Svojstva, osnovni zahtjevi;
- HRN EN 1463 - 2: 2001 en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na
kolniku - 2. dio: Ispitivanje na kolniku, osnovni zahtjevi;
- HRN EN 1317 - 1: 2001 en Zaštitni cestovni sustav - 1. dio: Nazivlje i opći kriteriji za
metode ispitivanja;
- HRN EN 12899-1: 2002 en Stalni uspravni cestovni prometni znakovi;

- HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti

- HRN 1115 Prometni znakovi - Znakovi opasnosti
- HRN 1116 Prometni znakovi - Znakovi izričitih naredbi
- HRN 1117 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti
- HRN 1118 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti za vođenje prometa
- HRN 1119 Prometni znakovi - Dopunske ploče
- HRN 1126 Prometni znakovi - Prometna oprema ceste;
Projektant:
Mladen Marijanović, dipl. ing. građ.
U Zagrebu, ožujak 2016.

B) TEKSTUALNI DIO

2.1 TEHNIČKI OPIS

2.1. TEHNIČKI OPIS
2.1.1. UVOD
Za potrebe vatrogasne postrojbe za intervencije na autocesti Rijeka - Zagreb potrebno je

izgraditi zgradu vatrogasne postaje s manipulativnom površinom na naplatnoj postaji
Vrbovsko. Prema zahtjevima elaborata "Procjena ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije za dionicu autoceste Rijeka – Zagreb od (čvora Vrbovsko) vijadukta Hambarište do
vijadukta Osojnik (vijadukta Dobra)", izrađenom po "ZOP-tehnološke usluge" d.o.o. iz
Zagreba, lokacija zgrade odabrana je prvenstveno radi mogućnosti vatrogasnih intervencija
za početak gašenja požara unutar 6 minuta na tunelu Velikog Gložac. Zgrada je pristupačna iz
oba smjera autoceste Rijeka - Zagreb kao i iz Vrbovskog.
Ovim projektom daju se podaci o namjeravanom zahvatu u prostoru na navedenoj

građevnoj čestici u svrhu izdavanja građevinske dozvole.
2.1.2. PODACI O LOKACIJI I POSTOJEĆE STANJE
Prema Prostornom planu uređenja grada Vrbovsko zgrada će se nalaziti unutar građevinskog
područja izvan naselja za izdvojene namjene na površini gospodarsko poslovne namjene K u
zoni poslovne namjene Vrbovsko - K2.
Za potrebe gradnje vatrogasne postaje na NP „Vrbovsko“ na predmetnoj dionici načinjeni su
geotehnički istražni radovi te u listopadu 2015. g. izrađen geotehnički elaborat po tvrtki
Premur, d.o.o. iz Varaždina.
Istražni radovi načinjeni su u svrhu odrenivanja razine podzemne vode, karakteristika
temeljnog tla odnosno nosivosti i slijeganja buduće građevine te za potrebe dimenzioniranja
temeljne konstrukcije.
2.1.3. PLANIRANO STANJE
Zgrada vatrogasne postrojbe sastoji se od dvije funkcionalne cjeline: garaže za 2 vatrogasna

vozila sa smještajem opreme te prostora za osoblje i zapovjedništvo. Rad postrojbe će biti
organiziran u smjenama po 4 osobe, ukupno se predviđa 13 zaposlenih.
Za potrebe zgrade vatrogasne postrojbe predviđena je izgradnja pristupne ceste s
manipulativnim prostorom ispred garaže, parkirališnim prostorom za djelatnike i
odgovarajućom infrastrukturom.
Kolni pristup omogućen je s prilazne ceste koji s D42 vodi prema autocesti Rijeka - Zagreb.
Postojeći pristupni put od vatrogasnice do naplatnih kučica se rekonstruira (zamjena
kolničke konstrukcije uz zadržavanje postojećih horizontalnih i vertikalnih elemenata).
Asfaltirani plato ispod silosa se zadržava zasjecanjem kolnika prema projektu i izvedbom
rubnjaka kao fizičke barijere između novog kolnika i platoa.

Zbog potrebe proširenja postojećeg platoa potrebno je zasipati i sabiti nasip od kamenog
materijala kako bi se postigle potrebne širina platoa iz projekta. Visina nasipa je oko 1,5m.
Nasip se ugrađuje na dva mjesta: za potrebe parkirnih mjesta potrebno je dograditi nasip
dužine cca 20m i širine 1,5-2,0m, te za potrebe temeljenja objekta garaže vatrogasnice i
sabirne jame u ukupnoj dužini od cca 30m. Nagib pokosa iznosi 1.1,5.
Iskop se izvodi zasjecanjem stepenica prema detalju iz projekta.
2.1.4. PROMETNO RJEŠENJE
Priključenje prema naplatnoj postaji autoceste je jednosmjernim postojećim pristupnim

putem. Na pristupnom putu je i parking za potrebe zaposlenika s ukupno 4 parkirnih mjesta
dimenzija 2,5 x 5,0 m s kosim parkiranjem.
Prometne površine označit će se s potrebnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom

prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05).
Na pješačkom prilazu zgradi predviđena je asfaltna površina širine 2m koja je odvojena od

zelene površine s niskim cestovnim rubnjacima.
Rubovi kolnika omeđeni su rubnim cestovnim elementima (rubnjacima) koji su na dijelu uz
betonski plato skošeni radi lakšeg pristupa postojećim betonskim siolosima na platou.
2.1.5. TLOCRTNI I VISINSKI ELEMENTI
Niveleta cete uvjetovana je priključcima na postojeću prometnicu (kota priključka-jug 438.80

m.n.m., kota priključka-zapad 437.66 m.n.m, Najviša točka osi ceste je na 4,95m od početka
osi kolnika i iznosi 438,81.
Korišteni su vertikalni radijusi od 500m i 1500m. Niveleta prometnice je u padu od najviše
točke prema završnoj stacionaži od 1.96%, odnosno 1,38%.
Poprečni nagib parkirnih površina je 1,00% u smjeru nagiba kolnika ( prema rubu pokosa).
Širina pristupnog puta se zadržava i iznosi 3,5m dok su parkirališna mjesta dim 5,0x2,5m.
Prilazna cesta vatrogasnici je dvosmjerna minimalne ukupne širine 6,0m. Poprečni nagibi
kolnika kreću se od 1,0% do 2,5%.

2.1.6. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA
Kolničke konstrukcije dimenzionirane su za razdoblje od 20 godina (2014.- 2033.)

Projektiranje kolničke konstrukcije provedeno je pomoću metode za strukturalno projektiranje
savitljivih kolničkih konstrukcija po HRN U.C4.012, a provjera prema AASHO metodi.
Na predmetnoj prometnoj površini ne očekuje se značajna količina prometa, te je
predviđena kolnička konstrukcija prometnice i parkirališta za osobne automobile
Usvojena struktura savitljive kolničke konstrukcije
4,0 cm Habajući sloj AC 11 surf 50/70
8,0 cm Nosivi sloj asfaltbetona AC 32 base 50/70

52,0 cm
Nosivi sloj od nevezanog granuliranog kamenog

40,0 cm
materijala 0/63mm; Ms≥100 MN/m2
Poboljšana posteljica min. 30cm

Nosivost posteljice [CBR≥10%, Ms≥35 MN/m2]]
Ispod posteljice kolnika potrebno je postaviti drenažnu cijev prema profilima iz projekta.
Travne rešetke
Na stazama oko objekta u širini 1m postavljaju se plastični travni opločnici ojačanja
travnjaka, te na prilazu te na prilazu sabirnoj jami s istočne strane.
Izrađuje se nasip od kamenog drobljenog materijala ili šljunka ispod površine vatrogasnog
pristupa u sloju debljine 30-50 cm. Debljinu sloja potrebno je odrediti prema vrsti materijala
i raspoloživim sredstvima za nabijanje. Nabijanje nasipa treba izvoditi tako da se postigne
Ms= 40 MN/m² što izvođač radova dokazuje atestom.
Za izradu ovog sloja treba upotrijebiti drobljeni kameni materijal 0/64 mm za koji je
pribavljen atest o njegovoj podobnosti za izradu tamponskog sloja debljine 40 cm. Tampon
se nabija (uvibrira) odgovarajućim vibracijskim strojevima Ms= 90 MN/m².
Sva tekuća i kontrolna ispitivanja vrše se prema važećim standardima i propisima.
Za izradu podloge travnate rešetke ugrađuje se sloj pijeska granulacije 3-5 mm u debljini 3
cm. Plastična travnata rešetka visine 5 cm postavlja se na pripremljene površine, ispunjava
humusom i travnom smjesom i takva je pogodna za korištenje kao vatrogasni pristup.

2.1.7. ODVODNJA PROMETNO MANIPULATIVNIH POVRŠINA
Odvodnja sa prometnih površina predviđena je odgovarajućim nagibom kolnika prema

rubovima kolnika preko kojih se voda odvodi u slivnike i dalje sustavom odvodnje do
separatora.
Odvodnja procijednih voda iz posteljice kolničke konstrukcije osigurana je izvedbom pada

posteljice prema drenažnim cijevima i njenim spajanjem na sustav odvodnje.
Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i njeno ispuštanje obrađeno je u mapi

G01 Građevinski projekt vodoopskrbe i odvodnje.
2.1.8. PROMETNA OPREMA I SIGNALIZACIJA
Prometna oprema i signalizacija projektirana je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima,

opremi i signalizaciji na cestama (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05)
Konstrukcija i sadržaj znaka u cijelosti trebaju odgovarati odredbama standarda HRN
Z.S2.300.
Oznake na kolniku
Vodoravne oznake na kolniku, predviđene ovim projektom moraju biti u skladu s OTU, HRN
EN 1423, 1424, 1463, 1463, 1790, 1871, 12802, 13212, 13459, 13197 - Materijali za oznake
na kolniku; pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama prema
kojima se izvode.
Konstrukcija i sadržaj znaka u cijelosti trebaju odgovarati odredbama standarda HRN
Z.S2.300.
Signalizacija se izvodi bijelom bojom s retroreflektivnim zrncima, klase retrorefleksije II. Prije
bojanja podloga mora biti suha i čista zbog kvalitete prijanjanja i zajamčene dugotrajnosti.
Nakon izvršenog bojanja, izvoditelj radova je dužan priložiti ateste kvalitete.
Projektom su predviđene slijedeće oznake na kolniku i njihove veličine:

- puna uzdužna crta bijele boje, debljine 10 cm,
- crta za obilježavanje parkirališnih mjesta bijele boje, debljine 10 cm,
Sve navedene oznake na kolniku prikazane su na situacionom nacrtima prometne

signalizacije.
- Plohe za usmjeravanja vozila su bijele boje;
Ispitivanje debljine vlažnog i suhog filma te klizavosti suhog filma treba izvršiti prema
važečim Normama.

Prometni znakovi
Zahtjevi na prometnu okomitu i vodoravnu signalizaciju odnose se na jasno, precizno i

jednoznačno obavještavanje vozača. To se odnosi na:
∗ istovjetan slijed prometnih znakova po tipu i vrsti objekta na koji se nailazi
∗ jasna i ujednačena retroreflektivna svojstva vodoravne signalizacije
∗ istovjetne oznake ostalih obavijesti (izvan područja prometnih znakova)
Primijenjeni su znakovi izričitih naredbi i znakovi obavijesti i dopunske ploče
Dimenzije prometnih znakova su:
- Dužina stranice istostraničnog trokuta iznosi 60 cm.
- Promjer kruga znakova izričitih naredbi mora biti 60 cm.
2.1.9. UREĐENJE VANJSKOG TERENA ČESTICE
Nakon dovršetka radova na zgradi i pristupima potrebno je hortikulturno urediti okoliš.

Primjenit će se „funkcionalno ozelenjavanje“, tj. koristiti biljne vrste i principe sadnje u svrhu
poboljšanja mikroklime zgrade (zasjenjivanje sa zapadne i južne strane, zaštita od vjetra sa
sjeverne i sl.), povećanja biodiverziteta, smanjivanje potreba za zalijevanjem i održavanjem
(saditi autohtone vrste).
Na dio površina oko zgrade postaviti će se travnate rešetke radi osiguranja povremenog
kolnog pristupa sabirnoj jami. U zoni čestice prema D42 nije predviđena sadnja visokog
zelenila.
2.1.10. NAČIN PRIKLJUČIVANJA GRAĐEVINE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU
Kolni pristup zgradi vatrogasnice i garaži osiguran je sa ceste D42 prije proširenja za naplatne
kućice.
2.1.11. UVJETI ZA NESMETANO KORIŠTENJE GRAĐEVINA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I

SMANJENE POKRETLJIVOSTI
Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjenom pokretljivosti (NN 78/13) nije predviđen boravak i rad osobama smanjene
pokretljivosti.
2.1.12. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA
Mjere zaštite okoliša, uvjeti zaštite prirode: rekonstrukcijom predmetnih prometnica i

parkirališta ne smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost postojeće niti susjednih
građevina, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu. Investitor je dužan odvodnju oborinskih

voda s prometnih površina riješiti na način da se ne ugrožavaju okolna zemljišta i građevine

na njima.
Zaštita podzemne vode i tla:
Potencijalno nečiste tj. zauljene oborinske vode s platoa, parkirališta, prometnica i sl. na
građevnoj čestici treba prevesti preko separatora s taložnicom (predtretman) prije ispuštanja
u internu instalaciju odvodnje otpadnih voda. Uklanjanje otpada riješeno je sistemom
prikupljanja i odvoza od strane nadležne lokalne komunalne službe. Kontejneri za
deponiranje otpada nalazit će se na sjeveroistočnom rubu parcele, na površini stalno
pristupačnoj vozilima gradskog komunalnog poduzeća, s izravnim pristupom s javne
prometne površine.
2.1.13. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Vatrogasni pristupi i površine za operativni rad vatrogasnog vozila su asfaltirane i od
betonskih opločnika te neće imati prepreka u vidu rubnjaka, stepenica ili sl., biti će potrebne
osovinske nosivosti 100 KN.
Obzirom da se radi o građevini nižoj od 16 m, površine za operativni rad vatrogasnog vozila
smještene su na udaljenosti manjoj od 12 m od podnožja građevine i prikazani su u
situacijskom nacrtu.
Za vrijeme građenja predmetne građevine potrebno je provesti sve propisane i važećom

zakonskom regulativom predviđene mjere zaštite pri radu i rukovanju sa lako zapaljivim
materijalima, koji mogu izazvati požar. Takve materijale potrebno je držati udaljene od
toplinskih izvora i otvorenog plamena, kako ne bi došlo do izbijanja požara.
Lako zapaljive materijale (primjerice: eksploziv, benzin, nafta, razna ulja i sl.) treba čuvati u
posebnim skladišnim prostorima, sigurnim od požara, u svemu prema važećim odredbama,
propisima i standardima (Zakon o zaštiti od požara, NN br. 92/10.)
Električne instalacije, uređaji i oprema, moraju svojom kvalitetom i načinom izvedbe,
odgovarati važećim propisima i standardima.
Kontrolu provedbe predmetnih mjera zaštite od požara, provode: Izvođač, Nadzorni inženjer,
kao i Ovlašteni predstavnici nadležnih Državnih tijela.
Nakon završetka izgradnje predmetne građevine potrebno je urediti gradilište i ukloniti sve
ostatke građe i zapaljivih materijala, te dovesti okoliš u prvobitno stanje.
Sve ostalo prema pripadajućoj mapi P01 Elaborat zaštite od požara.
2.1.14. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU
Sve prema pripadajućoj mapi R01 Elaborat zaštite na radu.
2.1.15. IZVOD IZ GEOTEHNIČKOG ELABORATA
Za potrebe gradnje načinjeni su geotehnički istražni radovi za potrebe gradnje vatrogasne

postaje na NP „Vrbovsko“, k.č.br. 1458, 808/8 k.o. Gomirsko Vrbovsko.
te je u listopadu 2015. g. izrađen geotehnički elaborat po tvrtki Premur, d.o.o. iz Varaždina.

Tijekom terenskih istražnih radova obavljana je terenska AC klasifikacija tla, uzimani su

neporemećeni i poremećeni uzorci tla, provedena su “in situ” ispitivanja zbijenosti tla
standardnim penetracijskim pokusima (SPP) te su praćene pojava i razina podzemne vode
prilikom bušenja.
Buduća građevina za vatrogasnu službu nalaziti će se u sklopu naplatnih kućica „Vrbovsko“.

Na okolnim postojećim građevinama nisu primijećene pukotine ili oštećenja kao posljedica
slijeganja ili diferencijalnog slijeganja. Primijećene su veće debljine nasipa na samoj lokaciji.
Na predmetnoj lokaciji ispod površinskog sloja nalazimo nasip koji se sastoji od manjih i većih
komada stijene dolomita i vapnenca pomiješanih sa malo gline u kojoj se nalaze komadići
vapnenca, između tih odlomaka stijena. Nasip je bio upotrijebljen za gradnju autoceste,
odnosno izlaza autoceste kod Vrbovskog.
Opis bušotina
B-1
0,00 – 0,40 Humus;

0,40 – 1,50 Nasip, vapnenačko-dolomitni lomljenac u proslojcima sa malo gline
crveno-smeđe boje, visoke plastičnosti (sadržaj gline cca. 10 %);
1,50 – 5,20 Nasip koji je upotrijebljen za potrebe gradnje ceste. Nasip se sastoji od
dolomitnih i vapnenačkih odlomaka stijene promjera do 40 cm. Između komada
stijena često se javlja glina u slojevima 10 do 20 cm koja je pomiješana sa
komadićima vapnenca. Sloj sadrži cca. 60 % gline. Dobre je zbijenosti s 13 do 32
udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom;
5,20 – 7,00 Mješavina vapnenačkih odlomaka stijene i gline visoke plastičnosti. Dobre
je zbijenosti s 18 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom
Prilikom bušenja nije registrirana pojava podzemne vode.
B-2
0,00 – 0,30 Humus;
0,30 – 1,20 Nasip, vapnenačko-dolomitni lomljenac u proslojcima sa malo gline
crveno-smeđe boje, visoke plastičnosti (sadržaj gline cca. 15%);
1,20 – 4,90 Nasip koji je upotrijebljen za potrebe gradnje ceste. Nasip se sastoji od
dolomitnih i vapnenačkih odlomaka stijene promjera do 40 cm (mjestimično i veći

blokovi stijene). Između komada stijena često se javlja glina u slojevima 10 do 20 cm

koja je pomiješana sa komadićima vapnenca. Sloj sadrži cca. 50% gline. Srednje je do
dobre zbijenosti s 10 do 22 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom;
4,90 – 7,00 Mješavina vapnenačkih odlomaka stijene i gline visoke plastičnosti. Dobre
je zbijenosti s 15 udaraca standardnog penetracijskog pokusa šiljkom.
Prilikom bušenja nije registrirana pojava podzemne vode.
Položaj bušotina

Zbog granulometrijskog sastava i zanemarive kohezije, nasip nije bilo moguće laboratorijski
ispitati te su parametri čvrstoće, zapreminska težina i moduli stišljivosti određeni empirijski
na osnovu terenskih ispitivanja.
U svrhu proračuna usvajaju se slijedeće vrijednosti (za ukupnu ispitanu dubinu):
c = 0,0 kN/m2,
Φ = 34,0°,
γ = 19,0 kN/m3,
γ' = 9,0 kN/m3,
Mv = 9,9 – 32,4 MN/m2.
Prilikom bušenja nije zabilježena pojava podzemne vode do dubine istražnih radova.
Prema seizmološkoj karti potresa u RH - za povratne periode od 500 godina, ispitivana
lookacija se nalazi u VII. Seizmičkoj zoni, ag=1,6 m/s2.
Iskopi će se odvijati u materijalima C kategorije prema OTU, dok prema građevinskoj normi
GN 200 iskopi će se odvijati u kategorijama 3/II – 4/III.
Kako je bušenje točkasto ispitivanje a na lokaciji se nalazi nasip, preporuča se skidanje

humusnog sloja te zbijanje temeljnog tla na minimalno 40 Mpa prije betoniranja temeljnih
konstrukcija.
2.1.16. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAĐEVINE
Temeljem Zakon o gradnji (NN 153/13) i suglasno HRN ENV 1991-1 prometne i pješačke
površine treba svrstati u drugi razred što znači da je zahtijevani proračunski uporabni vijek
ove asfaltne kolničke konstrukcije je 25 godina.
Ova vrijednost usvojena za uporabni vijek predstavlja polazište na osnovi kojega su definirani
zahtjevi na beton (betonski elementi ceste, odvodnje) i asfalt (asfaltni kolnici), zahtjevi na
izvođenje radova te održavanje konstrukcije.
Projektant:

2.2. OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI ZA KAKVOĆU MATERIJALA

OSNOVNI TEHNIČKI UVJETI ZA KAKVOĆU MATERIJALA I IZVEDBU

KOLNIKA
Za radove kod izvođenja projektiranih kolničkih konstrukcija daju se slijedeći osnovni zahtjevi
kvalitete materijala i radova.
Zahtjevi su propisani ovim projektom i „Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama“ -

knjiga II i knjiga III, Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste, 2001.
Posteljica
Za izradu posteljice (završni sloj nasipa ili usjeka debljine 30 do 50 cm) usvojen je miješani
(kameni) materijal .
Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali,

glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene – škriljci i lapori, flišni materijali i
slično.
Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu

sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno
prosušivanje ili vlaženje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti.
Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba
produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog miješanog ili od kamenog materijala.
Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

d
koeficijent nejednolikosti U= 60 mora biti veći od 9
d10
maksimalna veličina zrna je 60 mm (10 % zrna do 70 mm)
Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene

standardnim Proctorovim postupkom).
Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima
snijega i leda.
Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od miješanih materijala jesu ovi:

stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%,
modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30 cm Ms ≥ 35 MN/m2 .
Kvaliteta upotrijebljenih materijala i njihova ugradnja treba biti u skladu s hrvatskim

standardom HRN U.E8.010.

Tehnička svojstva agregata

Tehnička svojstva agregata za hidrauličnim vezivom vezane mješavine specificirana su prema
normi HRN EN 13242 i prikazana u tablici 1.
Agregat može biti drobljeni ili nedrobljeni ili kombinacija oboje, te treba odgovarati jednom
od slijedećih tipova:
a) prirodni šljunak ili umjetni agregat (drobljeni materijal), ili
b) industrijski nusproizvodi i reciklirani konstrukcijski agregat, ili
c) kombinacija a) i b). Odabrane proporcije treba specificirati u ugovoru i održavati u
granicama tolerancije od ±5 % mase u odnosu na deklarirane proporcije.
Tablica 1. Fizičko-mehanička svojstva agregata za hidraulički vezane mješavine (tehnička svojstva

prema normi HRN EN 13242
Tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma Miješani agregat 0/31,5
Oznaka frakcije (d/D) Uvjeti kvalitete (odabrani razredi)
Granulometrijski sastav (nadzrnje i podzrnje), tablica 2 GA85
Tolerancije od deklariranog tipičnog
HRN EN 933-1
granulometrijskog sastava na sitima D, D/2 i 0,0/63 GTA 20
mm, tablica 4
Udio sitnih čestica (čestice veličine do 0,063 mm), f5
HRN EN 933-1
tablica 8
HRN EN 933-8
Kvaliteta sitnih čestica* Ispituje se
ili HRN EN 933-9
*Kada je udio sitnih čestica veći od 3% ispituje se kvaliteta sitnih čestica
Indeks plosnatosti, FI, tablica 5 HRN EN 933-3 Ispituje se
Indeks oblika, tablica 6 HRN EN 933-4 SI40
HRN EN 1097-2 LA40
Otpornost na drobljenje, («Los Angeles»), tablica 9
Gustoća, točka 5.4 HRN EN 1097-6
Ispituje se
Upijanje vode točka 7, 8 ili 9
HRN EN 1097-6,
W241
Upijanje vode kao indikator otpornosti na mraz, točka 7
tablica 18 i tablica 19 HRN EN 1097-6,
W240,5
Dodatak B
Kada je upijanje vode veće od propisanih razreda ispituje se otpornost agregata na smrzavanje i odmrzavanje.
-metoda smrzavanja i odmrzavanja, tablica 20 ili - HRN EN 1367-1 F2
metoda otpornosti na magnezijev sulfat, tablica 21
HRN EN1367-2 MS25
Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica danih
u tablici 2. Primjeri ostalih mogućih graničnih krivulja za hidrauličnim vezivom vezane
mješavine navedeni su u dodatku B norme HRN EN 14227-1.

Tablica 2. Granične krivulje agregata za mješavinu vezanu hidrauličkim vezivom granulacije

0/31,5 mm
Sito
[mm] Prolaz kroz sito [%]
minimalno maksimalno
40 100
31,5 85 100
25 75 100
20 65 94
10 44 78
4 26 61
2 18 50
0,5 8 30
0,25 6 22
0,063 3 11
Tijekom proizvodnje određena granulometrija agregata mora se držati dovoljno

ujednačenom da zadovolji dozvoljena odstupanja granulometrijskog sastava.
Određivanje organskih tvari
Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon određenog vremena boja otopine
iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija
od standardne, u uzorku se gravimetrijski određuje udio organskih tvari i lakih čestica prema
normi HRN EN 1744-1.
Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su
komadi drveta, korijenje, čestice ugljena i sl.
Ako agregat sadrži organske tvari (dokazano prisustvo humusa) treba provesti daljnja
ispitivanja prema HRN EN 1744-1.
Kemijska svojstva agregata
Nosivi sloj od nevezanog kamenog materijala

Nosivi sloj od mehanički zbijenog nevezanog kamenog materijala, granulacije 0/63 mm,
predviđen je na kolničkim konstrukcijama u debljinI od 40 cm.
Za izradu ovog sloja predviđa se koristiti drobljeni kameni materijal.
Tehnička svojstva agregata za nosive slojeve od nevezanih mješavina specificirana su prema

normama HRN EN 13242:2008 i HRN EN 13285:2010. Zahtijevana svojstva agregata
prikazana su u tablicama 1. i 2.

Tablica 1. Geometrijska svojstva agregata za nevezane mješavine (tehnička svojstva prema

normi HRN EN 13242)
Uvjeti kvalitete (odabrani razredi) za
Tehnička svojstva prema normi nosivi sloj od nevezanih mješavina
Ispitna norma
HRN EN 13242
Miješani agregat 0/63
Granulometrijski sastav
GA85
(nadzrnje i podzrnje), tablica 2
HRN EN 933-1
Tolerancije od deklariranog tipičnog
granulometrijskog sastava na sitima D, D/2 i GTA 20
0,063 mm, tablica4
Udio sitnih čestica (čestice veličine do 0,063
HRN EN 933-1 f5
mm), tablica 8
HRN EN 933-8
Ispituje se
Kvaliteta sitnih čestica* Ili
HRN EN 933-9
*Kada je udio sitnih čestica veći od 3% ispituje se kvaliteta sitnih čestica.
Indeks plosnatosti, FI, tablica 5 HRN EN 933-3 Ispituje se
Indeks oblika, tablica 6 HRN EN 933-4 SI40
Tablica 2. Fizikalna svojstva agregata za nevezane mješavine (tehnička svojstva prema normi
HRN EN 13242)
Uvjeti kvalitete (odabrani razredi) za
Tehnička svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma nosivi sloj od nevezanih mješavina
Miješani agregat 0/63
Otpornost na drobljenje,
HRN EN 1097-2 LA40
(«Los Angeles»), tablica 9
Gustoća, točka 5.4 HRN EN 1097-6
Ispituje se
Upijanje vode točka 7, 8 ili 9
HRN EN 1097-6,
Upijanje vode kao indikator otpornosti na W241;
točka 7
mraz, tablica 18
HRN EN 1097-6,
i tablica 19** W240,5
Dodatak B
**Kada je upijanje vode veće od propisanih razreda ispituje se otpornost agregata na smrzavanje i
odmrzavanje.
-metoda smrzavanja i odmrzavanja, tablica 20 HRN EN 1367-1 F2
ili
-metoda otpornosti na magnezijev sulfat,
tablica 21 HRN EN
MS25
1367-2
Tehnička svojstva mješavina za nosive slojeve od nevezanih mješavina moraju

zadovoljavati ove uvjete:

Granulometrijski sastav
Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica koje su
definirane normom HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6) i to razreda GA. Isporučitelj se osim
odabranog razreda graničnih krivulja mora pridržavati i dodatnih graničnih krivulja
definiranih u HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6).
Određivanje organskih tvari

Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon određenog vremena boja otopine
iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija
od standardne, u uzorku se gravimetrijski određuje udio organskih tvari i lakih čestica.
Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su
drveni ostaci, korijenje, čestice ugljena i sl.
Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa

Uzorak zrnatog kamenog materijala zbija se energijom modificiranog Proctorovog postupka
(2,66 MN m/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona količina vode u uzorku koja
omogućuje maksimalnu zbijenost materijala uz navedenu energiju, pri kojoj se dobiva
maksimalna suha prostorna masa. Ugradnja zrnatog kamenog materijala u nosivi sloj
najbolja je pri optimalnoj vlazi.
Maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovu postupku ovisi o
mineraloško - petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a
koristi se kao parametar pri određivanju stupnja zbijenosti ugrađenog sloja. (HRN EN 13286-
2 i HRN EN 13286-50)
Kalifornijski indeks nosivosti - CBR

Nosivost sloja ocjenjuje se na temelju laboratorijski određenog kalifornijskog indeksa
nosivosti – CBR prema normi HRN EN 13286-47. CBR se određuje na pokusnim tijelima
zbijenim uz optimalnu vlagu prema normi HRN EN 13286-2.
Zahtjev za nosivost zrnatog kamenog materijala, izražen kao kalifornijski indeks nosivosti –
CBR, za prirodni šljunak ili mješavinu šljunka s manje od 50 % drobljenog kamenog
materijala, je najmanje 40 %.
Na materijalima za izradu nosivog sloja od nevezane mješavine potrebno je provesti

prethodna ispitivanja:
• Sadržaj vode (ISO/TS 17892-1)
• Koeficijent nejednolikosti (granulometrijski sastav) (ISO/TS 17892-4, HRN EN 933-1), za
drobljeni kamen uvjet je da je omjer d60/d10 od 15 do 50
• Udio sitnih čestica manjih od 0,02 mm, ispituje se prema tehničkoj specifikaciji HRS CEN
ISO/TS 17892-4, točka 5.2 i 5.3. Uvjet je da čestica manjih od 0,02 mm ne smije biti više
od 3 mas.%. U pojedinim slučajevima mogu se dopustiti i zrnati materijali s nešto
drugačijim sastavima, ako se ostalim ispitivanjima dokaže njihova uporabljivost i ako to
odobri nadzorni inženjer. Udio zrna manjih od 0,02 mm smije biti do 5% ukoliko se radi o

česticama kamenog porijekla u područjima manjih dubina smrzavanja (blagih klimatskih

uvjeta) što trebaju odobriti nadzorni inženjer i projektant.
• Udio organskih tvari i lakih čestica (HRN EN 1744-1) mora biti manji od 2%
• Suha prostorna masa (modificirani Proctor) (HRN ENU.B1.016 13286-2)
• Kalifornijski indeks nosivosti, CBR (HRN EN 13286-47) za šljunak mora biti veći od 40%
Kakvoća materijala mora biti takva da osigura zahtijevanu nosivost kolnika tijekom ukupnog
projektiranog vijeka trajanja.
Zahtjevi kakvoće za ugrađeni nosivi sloj

Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve za modul stišljivosti,
stupanj zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj
i nagib propisane u projektu te prema „Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama“ -
knjiga III, Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste, 2001.
• Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti

Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama
u pogledu visina i položaja modul stišljivosti, metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046
(odnosno prema „Uputa-posebna, određivanje modula stišljivosti kružnom pločom“ UPL-
HRN U.B1.046), i stupanj zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN
U.B1.016.
Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva moraju zadovoljavati
zahtjeve iz tablice 3.
Tablica 3. Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nosivi sloj od nevezane mješavine

Uvjeti kvalitete
Tehničko svojstvo Ispitna norma (minimalno)
0/63
Stupanj zbijenosti SZ u odnosu na modificirani HRN U.B1.016.
100
Proctor, % HRN EN 13286-2
2
Modul stišljivosti MS (ploča Ø 30 cm), MN/m HRN U.B1.046/68 100
• Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati već navedene zahtjeve, uzorkovan

na mjestu ugradnje, a prije zbijanja.
• Ravnost površine sloja mjerena letvom duljine 3 m (HRN EN 13036-7) smije odstupati
najviše 20 mm.
• Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod
rubova kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm. Iznimno, uz
odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s time da
se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača.
• Nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine. Odstupanja
ne smiju biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.

Bitumenizirani nosivi sloj

Bitumenizirani nosivi sloj AC 32 base, prema normi HRN EN 13108-1, predviđen je u kolničkoj
konstrukciji u debljinama od 8,0 cm.
Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena 50/70 prema EN 12591, čija su svojstava, ispitne
metode i uvjeti propisani u tablici 13.
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata određuju se odnosno

provode prema normi HRN EN 13043. Agregat i punilo koje se koristi za izradu nosivih slojeva
asfaltbetona AC 16 base i AC 32 base moraju zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u
tablici 4.
Tablica 4. Minimalni zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u bitumeniziranim

nosivim slojevima
Tehnička svojstva (Razredi prema HRN EN 13043) Ispitna metoda AC 16 base AC 32 base
Granulometrijski sastav GC90/20 GC90/15
HRN EN 933-1 (a)
Granične vrijednosti i tolerance - G20/15
Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f2 f2
Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i
(d)
HRN EN 933-5 - C100/0

udjela lomljene površine zrna
4/8, 8/16, 16/22 , 22/32
Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI25 SI20

Krupni agregat
(d)
Najveći dopušteni razred otpornosti na

HRN EN 1097-2 LA30 LA30
predrobljavanje metodom“Los Angeles“
HRN EN 12697-11
(b) (b)
Prionljivost bitumenskog veziva (Metoda A nakon 6 ≥70% (6h) ≥70% (6h)
h)
Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu
HRN EN 1097-6 WA242 WA241
otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje
Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje- HRN EN 1367-1 ili
F1 ili MS18 F1 ili MS18
odmrzavanje ili magnezijev sulfat HRN EN 1367-2
Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GA90 GA90
Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 GTC10 GTC10
Miješani agregat
Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 f10 f10
0/4
Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (koeficijent

HRN EN 933-6 MBF10 MBF10
protoka)
Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu (c) (c)
HRN EN 1097-6 ECS30 ECS30
Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 WA242 WA241
(a)
za frakciju 8/16mm i 16/32 mm
(b)
u slučaju kad je prionjivost manja od 70%, mora se upotrijebiti dodataka za poboljšanje prionjivosti
(c)
koeficijent protoka, ECS, zrnja veličine ≤ 2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4mm
(d)
samo za mješavinu AC 32 base

Otvori sita Prolaz kroz sito,

(mm) %(m/m)
Granulometrijski sastav HRN EN 933-10 2 100
0,125 85 do 100
0,063 70 do 100
Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10
Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)
Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se
Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38
Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ∆R&B8/16
Topljivost punila u vodi HRN EN 1744-1,točka 16 WS10
Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se
Punilo
Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom

HRN EN 196-21 CC90
punilu
Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25
(f)
Zahtjevi za ujednačenost punila
(f)
«Bitumenski broj» dodanog punila HRN EN 13179-2 Ispituje se (BNDeclered)
Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg HRN EN 1744-1,
Deklarirani raspon ne smije biti veći od 6%
(f)
pepela) Točka 17 mase
(f) HRN EN 1097-3:
Proizvođačev deklarirani raspon mora biti
Nasipna gustoća
prilog B između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.
(f) Proizvođačev deklarirani raspon ne smije biti
Blaineov-o ispitivanje HRN EN 196-6
veći od 140m²/kg.
(f) raspon ne smije biti veći od 0,2 Mg/m³ od
Gustoća dodanog punila HRN EN 1097-7
proizvođačeve deklarirane vrijednosti
(f)
Ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava
Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena nosivih slojeva mora zadovoljavati uvjete
dane u tablici 5.
Tablica 5. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za nosive slojeve
Otvor Prolaz kroz sito [%(m/m)]
Točka norme Metoda
sita
HRN EN 13108-1 ispitivanja AC 16 base AC 32 base
[mm]
45 100
31,5 90 do 100
22,4 100 -
16 90 do 100 57 do 84
11,2 - -
Granulometrijski sastav, HRN EN
(a) 8 56 do 84 36 do 66
točka 5.3.1.2 12697-2
4 35 do 65 -
2 22 do 47 15 do 40
1 14 do 39 9 do 34
0,25 5 do 24 5 do 21
0,063 2,0 do 10,0 2,0 do 10,0

Minimalni udio bitumena, (c)

(b) HRN EN 12697-1 Bmin Bmin 3,0
točka 5.3.1.3
(a)
ispituje se prema normi HRN EN 12697-2
(b)
topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1
(c)
pri određivanju min. udjela bitumena aktualne bit. mješavine (Bakt), Bmin se korigira faktorom α (α=2,65/ρa);(ρa je
3
prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bit.mj., određena prema HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m )
Fizičko-mehanička svojstva asfaltnih mješavina moraju odgovarati zahtjevima u tablici 6.
Tablica 6. Fizičko – mehanička svojstva asfaltne mješavina za nosive slojeve

HRN EN 13108-1 Svojstvo AC 16 base AC 32 base
(a)
Točka 5.2.2 Udio šupljina, V (%(v/v)) Vmin 5 Vmax 8 Vmin 5 Vmax 8
(a) Ispuna šupljina bitumenom, VFB
Točka 5.3.3 VFBmin 55 VFBmax 80 VFBminNR VFBmaxNR
(%(v/v))
(b) Najmanji omjer indirektne vlačne
Točka 5.2.4. ITSRNR ITSR70
čvrstoće, ITSR (%)
(c)
Točka 5.2.6. Najveća brzina deformacije, WTSAIR,
3 WTSAIR NR WTSAIR 0,10
Tablica 8 mm/10 ciklusa
(c)
Točka 5.2.6. Najveća relativna dubina kolotraga,
PRDAIR NR PRDAIR 7,0
Tablica 9 PRDAIR (%)
(a)
uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.2), a
volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2
(b)
uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-
20, točka D.3
(c)
uzorci se spravljaju valjkastim zbijačem prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1,
točka C.1.20 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6, tablica D.1,
točka D.1.6 ili se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja prema Dodatku C norme HRN EN 13108-20, točka C.2,
tablica C.1, točka C.1.21 (P98 – P100), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.6,
tablica D.1, točka D.1.6.
Svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim
u tablici 7.
Tablica 7. Tehnička svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja

Svojstvo Uvjet kvalitete
AC 16 base AC 32 base
Stupanj zbijenosti, % ≥ 97 ≥ 98
Udio šupljina, %(V/V) 5 do 10 4 do 10

(a)
Debljina , d Pojedinačno, najviše 15% od projektirane, ali ne više od -15 mm
Srednja vrijednost, najviše 5% od projektirane debljine
Otpornost na 3
WTSAIR (mm/10 cikl.) - ≤0,10
pojavu
kolotraga PRDAIR, (%) - ≤ 7,0
(b)
Ravnost (IRI100), m/km - ≤ 2,5

Visina sloja: dopušteno visinsko

odstupanje sloja od projektiranog ≤ ± 20 ≤ ± 10
visinskog položaja, %
Poprečni pad: dopušteno odstupanje od
projektiranog poprečnog pada (svaki ≤ ± 0,4 ≤ ± 0,4
profil), % (aps.)
Položaj sloja: dopušteno odstupanje
(horizontalni položaj lijevog i desnog ruba) ≤ ± 50 ≤ ± 25
od projektiranog visinskog položaja, mm
(a)
u račun srednje vrijednosti ne mogu se uzeti debljine veće od 20%
(b)
Očekivane, ali ne i sankcionirane vrijednosti
Habajući sloj AC 11 surf

Habajući sloj AC 11 surf, prema normi HRN EN 13108-1, predviđen je u debljini od 4,0 cm.
Na asfaltnim površinama kao vezivo će se primijeniti tip bitumena 50/70 prema EN 12591,
čija su svojstava, ispitne metode i uvjeti propisani u tablici 13.
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata provode se prema

normi HRN EN 13043.
Agregat i punilo koje se koristi za izradu habajućeg sloja asfaltbetona AC 11 surf mora
zadovoljavati zahtjeve kvalitete propisane u tablici 8.
Tablica 8. Minimalni zahtjevi kvalitete agregata i punila za primjenu u asfaltbetonu tipa

AC 11 surf
HRN EN 13043
Za
Tehnička svojstva Ispitna metoda
prometne Za parkiralište
trakove
Granulometrijski sastav HRN EN 933-1 GC90/15 GC90/15
(a) (a)
Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f1 f2 f1 f2
Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i
HRN EN 933-5 C100 C90/1
udjela lomljene površine zrna
Najveći dopušteni indeks oblika HRN EN 933-4 SI20 SI20
Najveći dopušteni indeks plosnatosti HRN EN 933-3 Fl20 Fl20
Krupni agregat
Najveći dopušteni razred otpornosti na

4/8, 8/11
HRN EN 1097-2 LA20 LA30

predrobljavanje metodom“Los Angeles“
Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na HRN EN 1097-8,
AAV15 AAV20
površinsku abraziju Dodatak A
Najveći dopušteni razred otpornosti agregata na HRN EN 1097-1 MDE20 MDE20
trošenje
HRN EN 1097-6 WA241 WA241
Najmanji dopušteni razred otpornosti agregata na
HRN EN 1097-8 PSV50 PSVDekl30
polirnost

HRN EN 12697-11 (b) (b)

Prionljivost bitumenskog veziva ≥80% (6h) ≥80% (6h)
(Metoda A)
Najveći dopušteni razred otpornosti na HRN EN 1367-1 ili
F1 ili MS18 F1 ili MS18
smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev sulfat HRN EN 1367-2
(c)
Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10
GF85
Sitni agregat (drobljeni)
Granulometrijski sastav HRN EN 933-1

GTC10
Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10
0/2
Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (d)

HRN EN 933-6 ECS30
(koeficijent protoka)
HRN EN 1097-6 WA241
(d)
Porijeklo - PSVDekl.30
Najveći dopušteni udio sitnih čestica HRN EN 933-1 f10

GA90
Miješani agregat
(drobljeni) 0/4
GTC10
Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10
Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna (d)
HRN EN 933-6 ECS30
(koeficijent protoka)
HRN EN 1097-6 WA241
(e)
Porijeklo - PSVDekl.30
(a)
za frakciju 2/4 mm dopušten je razred f2
(b)
u slučaju kad je prionljivost manja od 80 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti
(c)
za smjesu zrnja 0/2 eruptivnog porijekla, udio sitnih čestica manjih od 0,063 mm snije biti najviše 5% (m/m)
(d)
koeficijent protoka zrnja veličine ≤2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mm
(e)
sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV
Otvori sita Prolaz kroz sito,
(mm) %(m/m)
Granulometrijski sastav HRN EN 933-10 2 100
0,125 85 do 100
0,063 70 do 100
Ocjena kvalitete sitnih čestica HRN EN 933-9 MBF10
Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)
Gustoća punila HRN EN 1097-7 Ispituje se
Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu HRN EN 1097-4 V28/38
Punilo
Promjena točke razmekšanja (Δ PK) HRN EN 13179-1 ∆R&B8/16

HRN EN 1744-1,
Topljivost punila u vodi WS10
Točka 16
Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se
Udio kalcijevog karbonata u vapnenačkom
HRN EN 196-21 CC90
punilu
Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 Ka25
(c)
Zahtjevi za ujednačenost punila
(c)
«Bitumenski broj» dodanog punila HRN EN 13179-2 Ispituje se (BNDeclered)

Gubitak žarenjem (ugljenog letećeg HRN EN 1744-1, Deklarirani raspon ne smije biti veći od 6%
(c)
pepela) Točka 17 mase
(c) HRN EN 1097-3: Proizvođačev deklarirani raspon mora
Nasipna gustoća
prilog B biti između 0,5Mg/m³ i 0,9Mg/m³.
(c) Proizvođačev deklarirani raspon ne smije
Blaineov-o ispitivanje HRN EN 196-6
biti veći od 140m²/kg.
(c) Raspon ne smije biti veći od 0,2 Mg/m³ od
Gustoća dodanog punila HRN EN 1097-7
proizvođačeve deklarirane vrijednosti
(c)
Ocjena ujednačenosti proizvodnje punila prati se jednim od navedenih svojstava
Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena mora zadovoljavati uvjete dane u tabl. 9.
Tablica 9. Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za habajući sloj AC 11 surf
Točka norme Otvor sita AC 11 surf
Metoda ispitivanja
HRN EN 13108-1 [mm] Prolaz kroz sito [%(m/m)]
16 100
11,2 90 do 100
8 70 do 92
Granulometrijski sastav, 4 42 do 72
(a) HRN EN 12697-2
točka 5.3.1.2 2 25 do 50
1 16 do 41
0,25 6 do 27
0,063 3,0 do 10,0
Minimalni udio bitumena, (c)
(b) HRN EN 12697-1 Bmin Bmin 4,0
točka 5.3.1.3
(a)
ispituje se prema normi HRN EN 12697-2
(b)
topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN 12697-1
(c)
pri određivanju minimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mješavine (Bakt), Bmin se korigira
faktorom α (α=2,65/ρa); (ρa je prividna gustoća smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mješavini, određena
3
prema normi HRN EN 1097-6 i izražena u Mg/m )
Fizičko-mehanička svojstva asfaltne mješavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 10 .
Tablica 10. Fizičko – mehanička svojstva asfaltne mješavine za habajući sloj AC 11 surf
Asfaltbeton za habajuće slojeve (HRN EN 13108-1)
Za prometne trakove Za parkiralište

(a)
Točka 5.2.2 Udio šupljina, V (%(v/v)) Vmin 3,5 Vmax 6 Vmin 2,5 Vmax 5,5
(a) Ispuna šupljina bitumenom,
Točka 5.3.3 VFBNR VFBNR VFBmin 70 VFBmax 86
VFB (%(v/v))
(b) Najmanji omjer indirektne
Točka 5.2.4 ITSR 80 ITSR 70
vlačne čvrstoće, ITSR (%)
(c)
Točka 5.2.6. Najveća brzina deformacije,
3 WTSAIR 0,07 WTSAIR NR
Tablica 8 WTSAIR, mm/10 ciklusa
(c)
Točka 5.2.6. Najveća relativna dubina
PRDAIR 7,0 PRDAIR NR
Tablica 9 kolotraga, PRDAIR (%)
(a)
uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×50 udaraca (HRN EN 13108-20, točka C.2, tablica C.1, točka C.1.2), a
volumetrijska svojstva se određuju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, točka D.2
(b)
uzorci se spravljaju Marshall zbijačem, 2×35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-
20, točka D.3

Svojstva ugrađenog (izvedenog) nosivog sloja moraju odgovarati sljedećim zahtjevima danim
u tablici 11.
Tablica 11. Svojstva ugrađenog (izvedenog) habajućeg sloja

Zahtjev
Svojstvo Za prometne
Za parkiralište
trakove
Udio šupljina, %(V/V) 3,5 do 8 2,5 do 7,5
Stupanj zbijenosti, % ≥ 98 ≥ 97
2
Povezanost slojeva (N/mm ) ≥1 -
(a)
Ravnost, IRI100, (m/km) ≤1,5/2,0 -
10 % od 10 % od
Pojedinačno, najviše projektirane projektirane
(b) debljine debljine
Debljina , d
5% od
5% od projektirane
Srednja vrijednost, najviše projektirane
debljine
debljine
Otpornost na 3
WTSAIR (mm/10 cikl.) ≤0,07 -
pojavu
kolotraga PRDAIR, (%) ≤ 7,0 -
Tekstura ≥ 0,35 -
Hvatljivost ≥ 50 -
Visina sloja: dopušteno visinsko odstupanje sloja od projektiranog
≤ ± 10% ≤ ± 10%
visinskog položaja, najviše
Poprečni pad sloja: dopušteno odstupanje od projektiranog poprečnog
≤ ± 0,4%(aps.) ≤ ± 0,4%(aps.)
pada (svaki profil), najviše
Položaj sloja: dopušteno odstupanje (horizontalni položaj lijevog i
±50 mm ±50 mm
desnog ruba) od projektiranog visinskog položaja, najviše
(a)
Gornja granična vrijednost indeksa ravnosti IRI100, ako se radi o otežavajućim
utjecajima horizontalnih i vertikalnih elemenata nivelete (usponi iznad 3,5%, radijus horizontalne krivine
manji od 250 m), te prekidima u voznoj površini (dilatacijske naprave, slivnici, okna)
(b)
u račun srednje vrijednosti ne mogu se uzeti debljine veće od 20%
Cestograđevni bitumen 50/70

Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti cestograđevnog bitumena 50/70 dani su u tabl. 13.
Tablica 12. Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti cestograđevnog bitumena tip 50/70
Točka norme HRN EN 12591 Tehničko svojstvo Ispitna norma Tip 50/70
Konzistencija pri srednjoj
Penetracija na 25°C, 0,1 mm HRN EN 1426 50 - 70
temperaturi uporabe, točka 5.2.2
Konzistencija pri povišenoj
Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 46 - 54
temperaturi uporabe, točka 5.2.3
Krtost pri niskoj temperaturi
Točka loma po Fraassu,°C HRN EN 12593 ≤ -8
uporabe, točka 5.2.4

HRN EN 12591
Indeks penetracije -1,5 do +0,7
Dodatak A
Temperaturna osjetljivost,
Dinamička viskoznost na 60°C, Pa*s HRN EN 12596 NR
točka 5.2.5
Kinematička viskoznost na 135 °C,
2 HRN EN 12595 NR
mm /s
Promjena mase, %(m/m) HRN EN 12607-1 ≤ 0,5
Trajnost (otpornost na otvrdnjavanje
Zadržana penetracija, % HRN EN 1426 ≥ 50
prema HRN EN 12607-1, točka 5.2.6)
Porast točke razmekšanja, °C HRN EN 1427 ≤ 11
3
Gustoća, kg/m HRN EN 15326 navesti
Ostala svojstva, točka 5.2.7 Točka paljenja, °C HRN EN ISO 2592 ≥ 230
Topljivost, %(m/m) HRN EN 12592 ≥ 99,0
Svojstva izdvojenog bitumena Točka razmekšanja, °C ≤62
Kationska bitumenska emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva
Kationske bitumenske emulzije namijenjene su za međusobno povezivanje asfaltnih slojeva.

Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu i čistu površinu.
Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija upotrebljava se obvezno pri prskanju

podloge na koju se polaže asfaltna mješavina načinjena na bazi polimerom modificiranog
bitumena.
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih
emulzija određuju se odnosno provode prema normi HRN EN 13808, normama na koje ta
norma upućuje i odredbama ovoga Projekta.
Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, s najmanje 70 %(m/m) bitumena

nanosi se u količini 0,25 do 0,35 kg/m2.
Za povezivanje asfaltnih slojeva na prometnim trakovima ovim se projektom predviđa

polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, a na parkiralištu se može koristiti
nemodificirana kationska emulzija. Kationske emulzije moraju zadovoljavati tehnička
svojstva navedena u tablici 16..
Tablica 13. Tehnička svojstva kationskih bitumenskih emulzija za povezivanje asfaltnih

slojeva
HRN EN 13808 Parkirališta Prometni trakovi (PmB)
C50BP1-S
C50B1-S
Točka C55BP1-S
Tehničko C55B1-S
norme C60BP1-S
svojstvo Ispitna norma C60B1-S
C65BP1-S
Razred Zahtjev Razred Zahtjev
Vanjski izgled HRN EN 1425 1 Navesti 1 Navesti
Tablica Polaritet čestica HRN EN 1430 2 Pozitivan 2 Pozitivan
3 Stupanj stabilnosti HRN EN 13075-1 1 navesti 1 navesti
Udio veziva %(m/m) HRN EN 1428 3 48-52 (C50B1-S) 4 48-52 (C50BP1-S)

4 53-37 (C55B1-S) 5 53-37 (C55BP1-S)

5 58-62 (C60B1-S) 6 58-62 (C60BP1-S)
63-67 (C65BP1-S)
Udio uljnog destilata,
HRN EN 1431 2 ≤2 2 ≤2
% (m/m)
Vrijeme istjecanja (2
HRN EN 12846 1 navesti - -
mm, 40°C), s
Vrijeme istjecanja (4
HRN EN 12846 - - 1 navesti
mm, 40°C), s
Ostatak na situ 0,5
HRN EN 1429 4 ≤0,5 4 ≤0,5
mm, % (m/m)
Ostatak na situ 0,5 mm
(7 dana skladištenja), % HRN EN 1429 4 ≤0,5 4 ≤0,5
(m/m)
HRN EN 13614,
Prionljivost,% 2 ≥75 2 ≥75
točka 8.2
Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074
Penetracija na
HRN EN 1426 6 ≤330 6 ≤330
25 °C, 0,1 mm
Tablica Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 6 ≥35 6 ≥35
4 Energija kohezije, HRN EN 13589,
- - 1 navesti
J/cm2 HRN EN 13703
Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 - - 3 ≥40
Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074 nakon stabiliziranja prema normi HRN EN 14895 i starenja
prema normi HRN EN 14769
Penetracija na
HRN EN 1426 0 NR 0 NR
25 °C, 0,1 mm
Tablica Točka razmekšanja, °C HRN EN 1427 0 NR 0 NR
5 Energija kohezije, HRN EN 13589,
- - 0 NR
J/cm2 HRN EN 13703
Elastični povrat na 10°C HRN EN 13398 - - 0 NR
Potvrđivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija provodi se prema odredbama

Dodatka ZA norme HRN EN 13808 (sustav 2+) i odredbama ovoga Projekta.
U okviru početnog ispitivanja kationskih bitumenskih emulzija proizvođač je obvezan
provesti laboratorijska ispitivanja svih tehničkih svojstava navedenih u tablici 17.
Sve ostale opće odredbe provedbe početnog ispitivanja navedene su u točki 6.2 norme HRN
EN 13808 i u obvezi su proizvođača kationskih bitumenskih emulzija.
Tvornička kontrola proizvodnje kationskih bitumenskih emulzija provodi se u cijelosti prema
zahtjevima norme HRN EN 14733.
Kontrolu kationskih bitumenskih emulzija prije primjene provodi izvođač asfalterskih radova
prema zahtjevima vlastitog Plana kvalitete.
Kationske bitumenske emulzije uzorkuju se sukladno normi HRN EN 58, ispitivanja se
provode prema normama navedenim u tablici 18.
Proizvođač i distributer kationskih bitumenskih emulzija, te izvođač asfalterskih radova,
dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava kationskih bitumenskih
emulzija tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i primjene.

Postavljanje prometne opreme

Postavljanje statičkih prometnih znakova
Prometni znakovi trebaju se postaviti s desne strane ceste pokraj kolnika u smjeru kretanja
vozila na visini od 1,4 m na privozima platou, dok se na platou (u zoni kretanja pješaka)
znakovi postavljaju na visinu 2,2 m . Prometni znakovi postavljaju se na FeZn stupove (nosač i
upornjak) vanjskog promjera 60,3 mm debljine stijenke 3,2 mm.
Pri izradi prometne okomite signalizacije primjenjenjuju se retroreflektivne folije stabilne na

U.V zračenje i to tipa “High Intensity Grade” aplicirane na Al.-podlozi debljine 3 mm, s
ojačanim (duplo savijenim) okvirom, što garantira kvalitet i trajnost prometnih znakova.
Poleđina prometnog znaka mora biti sive boje s markicom na kojoj je upisan mjesec i godina
izrade.
Pričvršćenje znakova na stupove mora biti izvedeno pomoću obujmice i dva vijka koji se
moraju osigurati protiv odvijanja na način da nema vidljivog mjesta s prednje strane znaka.
Najmanji vodoravni razmak prometnog znaka od ruba kolnika mora biti 1 m, a iznimno gdje
to nije moguće ne smije iznositi manje od 0,5 m.
Kod postavljanja prometni znak treba zarotirati za 3° - 5° u odnosu na os ceste, da se
izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast simbola znaka i pozadine koja je osvijetljena.
Prometni znakovi oblika "T" , "O" i pravokutnici vel. do 100x150 cm. izrađuju se od
aluminijskog lima debljine 2 mm, s ojačanom okvirom na koji se aplicira reflektirajuća folija.
Stupovi prometnih znakova postavljaju se u pravokutne betonske temelje klase betona C
16/20. Temelji stupova - nosača prometnih znakova moraju biti duboki min. 70 cm, na
donjem dijelu stup mora imati sidreni vijak koji se ubetonira u beton klase C16/20, a temelji
nosača I profila moraju biti duboki 1 metar i ubetonirani, betonom klase C25/30, od min. 1
m3 betona po stupu nosaču.
Znakove obavijesti također je potrebno postavljati prema važećem Pravilniku.
Projektant:

2.3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE

2.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJE KVALITETE
I POSTELJICA
Izvoditelj radova je dužan obavljati (osigurati) kontrolu posteljice, odnosno završnog sloja
nasipa, koja mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta.
Ispitivanja posteljice obuhvaćaju:

Investitorska ispitivanja
Izvođačka (tehnološka) ispitivanja koje obavlja (osigurava) izvođač
Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama
(OTU), Hrvatske ceste, Knjiga II, Zagreb, 2001.
Sve gotove površine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera.
Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se

nedostaci poprave na trošak izvoditelja.
II NOSIVI SLOJ OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA
Izvoditelj radova je dužan obavljati (osigurati) kontrolu nosivog sloja od mehanički zbijenog
zrnatog kamenog materijala koji mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta.
Ovaj sloj se može raditi tek kad nadzorni inženjer preuzme posteljicu u pogledu ravnosti,
projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete.
Dokumentacija o dokazu kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova kod tehničkog
pregleda građevine obuhvaća:
• Izjava o svojstvima za agregat od kojeg je napravljen sloj,
• Izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu,
• Izvještaj o tekućim ispitivanjima,
• Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima,
• Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima sloja geodetskim snimanjem i
• Izvještaj nadzornog inženjera o izvedenim radovima.
Pravilnikom o potvrđivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih
proizvoda nije definiran sustav ocjenjivanja sukladnosti za nevezane mješavine. U dodatku D
norme HRN EN 13285 definiran je način provođenja tvorničke kontrole proizvodnje u
periodu do definiranja sustava za potvrđivanje sukladnosti nevezanih mješavina.
Dokazi uporabljivosti
Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvođaču ili proizvođaču
izdaje se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu
nosivog sloja od nevezanih mješavina.
Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrđuje mogućnost proizvođača da od sirovine, s
postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja.

Izvještaj o pogodnosti materijala također potvrđuje da već proizvedena određena količina

materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše
godinu dana.
Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju
obavezno sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelja.
Ukoliko dođe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase
u kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao
i do bitne promjene granulometrijskog sastava kamenog materijala ili promjene lokacije
nalazišta, naručitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju
nadzornom inženjeru.
Izjava o svojstvima i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju nadzornom
inženjeru.
Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od nevezane mješavine:

Izvođačka kontrola kvalitete materijala i radova
Izvođačku kontrolu kvalitete putem ispitivanja obavlja (osigurava) izvođač, preko svog
ovlaštenog laboratorija, ili ako ga ne posjeduje, preko drugog ovlaštenog laboratorija. Ta
ispitivanja služe za ocjenu kakvoće izvedenog sloja, na osnovi čega se pristupa investitorskim
ispitivanjima.
Ispitivanja obuhvaćaju:
• ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm na svakih 500 m2, ili
• stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom
Proctorovu postupku, najmanje na svakih 500 m2, ili
• nuklearnim denzimetrom, najmanje na svakih 500 m2, ili
• ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm i stupnja zbijenosti
volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu
postupku, ili denzimetrom, najmanje na svakih 1000 m2,
• ispitivanje granulometrijskog sastava, najmanje na svakih 3000 m2,
• ispitivanje ravnosti površine sloja letvom duljine 3 m, na svakom poprečnom profilu ili
prema zahtjevu nadzornog inženjera i
• ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem.
Neposredno po obavljenim ispitivanjima, izvođač radova rezultate ispitivanja, u pisanom
obliku, dostavlja nadzornom inženjeru.
Po završetku radova rezultati ispitivanja u okviru izvođačke kontrole kvalitete prikazuju se u
pisanom izvještaju.
Investitorska kontrola kvalitete materijala i radova

Investitorsku kontrolu kvalitetu putem ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) investitor,
preko ovlaštenog laboratorija, a zajedno s ispitivanjima od izvođačke kontrole kvalitete služe
kao potvrda postignute kakvoće sloja kolničke konstrukcije. Investitorska kontrola kvalitete
se provodi nakon obavljenih ispitivanja od izvođača i potvrde kakvoće sloja u pogledu
zbijenosti, ravnosti, visine, položaja i nagiba. Opseg ispitivanja od investitorske kontrole
kvalitete je takav da na dva ispitivanja od izvođačke kontrole kvalitete dolazi jedno
ispitivanje investitorska kvalitete.

Po završetku radova rezultati investitorske kontrole kvalitete prikazuju se u pisanom

izvještaju.
Na osnovi rezultata izvođačke i investitorske kontrole kvalitete investitor, odnosno njegov
nadzorni inženjer, donosi konačnu ocjenu o kakvoći izvedenog sloja.
Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se
nedostaci poprave na trošak izvoditelja.
IV ASFALTNI SLOJEVI
Izvoditelj radova dužan je obavljati (osigurati) kontrolu asfaltnih slojeva koji moraju prema
svemu odgovarati zahtjevima iz projekta.
Osiguranje kvalitete podrazumijeva provedbu niza aktivnosti kojima je cilj postići propisanu
kvalitetu asfaltnih slojeva sukladno zahtjevima Tehničkih uvjeta iz ovog projekta.
Aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova uključuju pribavljanje (za bitumen,
agregat i punilo te bitumensku mješavinu) Izjave o svojstvima, Certifikat o sukladnosti,
Tehničku uputu i Oznaku sukladnosti kojom proizvođač potvrđuje da su svojstva sastavnih
materijala i mješavine sukladna zahtjevima iz projekta.
Aktivnosti tijekom izvođenja asfalterskih radova. U svrhu kontrole kvalitete asfaltnih slojeva
provodi se izvođačka i investitorska kontrola kvalitete putem ispitivanja sastavnih materijala,
proizvedene bitumenske mješavine i izvedenog asfaltnog sloja.
Izvođačka kontrola kvalitete
Izvođačku kontrolu kvalitete putem ispitivanja obavlja izvođač radova ili ih može povjeriti
laboratoriju akreditiranom za metode ispitivanja propisane ovim projektom (prema HRN EN
ISO/IEC 17025).
Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Izvođačka kontrola kvalitete agregata, punila, i bitumena od kojeg je svaka bitumenska
mješavina proizvedena, provodi se sukladno tablicama 1. i 2.
Pisani izvještaj o provedenim ispitivanjima izvođač asfalterskih radova mora predati

nadzornom inženjeru najkasnije pet dana od dana uzorkovanja.
Izvođačka kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Uzorci za izvođačku kontrolu kvalitete proizvedene bitumenske mješavine uzimaju se na
mjestu ugradnje sukladno zahtjevima norme HRN EN 12697-27.

Izvještaje i zapise o provedenim ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete

proizvedene bitumenske mješavine, izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku
od najviše pet dana nakon uzorkovanja.
Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja bitumenskih mješavina navedeni su u

tablicama 3. i 4.
Izvođačka kontrola izvedenog sloja

Vrste ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja izvedenih slojeva od navedeni su u
tablicama 5. i 6.
Nakon što je asfaltni sloj izveden izvođač je dužan izraditi geodetski snimak cijelog sloja po
visini i položaju. Snimaju se karakteristične točke u poprečnom profilu i to na svakih 50 m:
os, lijevi rub i desni rub sloja.
Izvještaje i zapise o provedenom ispitivanju izvođačke kontrole kvalitete izvedenog sloja,

izvođač je dužan je predati nadzornom inženjeru u roku od najviše pet dana nakon
uzorkovanja, odnosno nakon započetog ispitivanja.
Izvještaj o ispitivanjima u sklopu izvođačke kontrole kvalitete

Kada je asfaltni sloj izveden, sve aktivnosti kao i rezultati ispitivanja provedenih u svrhu
izvođačke kontrole kvalitete, prikazuju se u pisanom izvještaju koji sadrži:
• opći dio s podacima o građevini, izvođaču i investitoru,

• rezultate izvođačke kontrole kvalitete dobivene ispitivanjima,
• komentar svih aktivnosti provedenih radi izvođačke kontrole kvalitete primijenjenih
materijala, proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine, te
• zaključni komentar o kvaliteti izvedenih radova s obzirom na zahtjeve ovog projekta.
Investitorska kontrola kvalitete
Investitorsku kontrolu kvalitete obavlja investitor ili o njegovu trošku, pravna osoba po
njegovu izboru, osposobljena za takvu vrstu poslova.
Investitorska kontrola kvalitete agregata, punila i bitumena

Uzorci agregata, punila i bitumena u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete uzimaju
se na skladišnom prostoru asfaltne baze.
Ispitni uzorci agregata uzimaju se sukladno normi HRN EN 932-1 u prisustvu nadzornog
inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika proizvođača bitumenskih
mješavina.
Uzorci bitumena u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem ispitivanja uzimaju
se na skladišnom prostoru asfaltne baze. Ispitni uzorci bitumena uzimaju se sukladno normi

HRN EN 58 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog opunomoćenika, te u prisustvu

predstavnika proizvođača bitumenskih mješavina.
Zapisnik o uzorkovanju mora sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu

identifikaciju uzetih uzoraka.
Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske i izvođačke

kontrole kvalitete agregata, punila i bitumena navedeni su u tablicama 1. i 2., ovisno o
prometnom opterećenju.
Tablica 3. Tablica 1.Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete

građevnih proizvoda koji će se ugradititi na prometne površine: habajući AC11surf 50/70,
nosivi AC 32 base 50/70
Učestalost provedbe ispitivanja
2
(1 uzorak na zadanu masu ili m
Građevni
proizvod
Svojstvo Ispitna norma izvedenog sloja)

Izvođačka kontrola Investitorska
kvalitete kontrola kvalitete
Punilo
2 2
25.000 m 50.000 m
Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9
Granulom. sastav, Udio sitnih čestica HRN EN 933-1
Kvaliteta sitnih čestica HRN EN 933-9 2 2
25.000 m 25.000 m
Agregat
Indeks oblika HRN EN 933-4

Uglatost zrnja (koef. protoka) HRN EN 933-6
Otpornost na predrobljavanje HRN EN 1097-2 2
(a)
- 15000 m
Otpornost na poliranje HRN EN 1097-8
Penetracija HRN EN 1426 2
25.000 m
Točka razmekšanja HRN EN 1427
Bitumensko vezivo
Točka loma po Fraassu HRN EN 12593

(b) 2
Elastični povrat HRN EN 13398 50.000 m
Zadržana penetracija
Otpornost na HRN EN 1426 50.000 m
2
otvrdnjavanje
Porast/pad točke
HRN EN 1427
(HRN EN
razmekšanja
12607-1) (b)
Elastični povrat HRN EN 13398
(a)
odnosi se na habajući sloj
(b)
odnosi se samo na polimerom modificirani bitumen
Investitorska kontrola proizvedene bitumenske mješavine

Vrsta ispitivanja, ispitne metode i učestalost ispitivanja bitumenskih mješavina, navedeni su
u tablicama 3. i 4., ovisno o prometnom opterećenju.

Tablica 3. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete

bitumenske mješavine koja će se ugradititi na prometne površine
Građevni
proizvod
Učestalost provedbe ispitivanja (1 uzorak na

2
Svojstvo Ispitna norma zadanu masu ili m izvedenog sloja)
Izvođačka kontr. Investitorska kontr.
Penetracija HRN EN 1426
Bitumen izdvojen 2
Točka razmekšanja HRN EN 1427 - 50.000 m
ekstrakcijom (a)
Bitumenska mješavina
Elastični povrat HRN EN 13398

Granulometrijski sastav HRN EN 12697-2 2
3000 m
Udio veziva HRN EN 12697-1 obavezno na PD
ili 2
Udio šupljina HRN EN 12697-8 te svakih 12.000 m
jednom dnevno
Ispuna šupljina bitumenom HRN EN 12697-8
Otpornost na djelovanje vode (omjer obavezno na PD
HRN EN 12697-12 obavezno na PD 2
ITSR) te svakih 10.000 m
Svakih 25t i kod svakog
Temperatura HRN EN 12697-13 Kod svakog uzorkovanja
uzorkovanja
(a)
odnosi se samo na polimerom modificirani bitumen
Uzorci bitumenskih mješavina u svrhu provedbe investitorske kontrole kvalitete putem

ispitivanja uzimaju se na mjestu ugradnje. Ispitni uzorci bitumenskih mješavina uzimaju se
sukladno normi HRN EN 12697-27 u prisustvu nadzornog inženjera ili njegovog
opunomoćenika, te u prisustvu predstavnika izvođača radova. Zapisnik o uzorkovanju mora
sadržavati dovoljan broj podataka relevantnih za potpunu identifikaciju uzetih uzoraka.
Investitorska kontrola izvedenog sloja

Nadzorni inženjer preuzet će izvedeni asfaltni sloj temeljem rezultata ispitivanja u sklopu
investitorske i izvođačke kontrole kvalitete, prema zahtjevima iz ovog projekta.
Ukoliko propisani parametri kvalitete proizvedene asfaltne mješavine, odnosno izvedenog

asfaltnog sloja ne zadovoljavaju propisane zahtjeve, izvođač radova će o svom trošku ukloniti
dio nekvalitetno izvedenog asfaltnog sloja i nadomjestiti ga novim slojem propisane
kvalitete.
Vrste, ispitne metode i učestalost ispitivanja u sklopu investitorske kontrole kvalitete

izvedenog asfaltnog sloja navedeni su u tablicama 5. i 6., ovisno o prometnom opterećenju.
Tablica 5. Učestalost provedbe ispitivanja investitorske i izvođačke kontrole kvalitete

izvedenog asfaltnog sloja koji će se ugradititi na prometne trakove: habajući AC11surf 50/70,
nosivi AC 32 base 50/70
Minimalna učestalost provedbe ispitivanja

2
Svojstvo Ispitna norma (1 uzorak na zadanu masu ili m izvedenog sloja)
Izvođačka kontrola Investitorska kontrola
(a) 2 (f)
Debljina HRN EN 12697-36 4000 m obavezno na PD
s
f

Minimalna učestalost provedbe ispitivanja

2
Svojstvo Ispitna norma (1 uzorak na zadanu masu ili m izvedenog sloja)
Izvođačka kontrola Investitorska kontrola
(b) 2 (f)
Udio šupljina HRN EN 12697-8 2.000 m
(b)
Stupanj zbijenosti nerazorna metoda
(c) (d) obavezno na PD obavezno na PD
Povezanost slojeva ALP A-StB 2 2
te svakih 12.000 m te svakih 10.000 m
obavezno na PD
(e) obavezno na PD 2
Tekstura (habajući sloj) HRN EN 13036-1,6 te svakih 7.500 m ili
kontinuirano
obavezno na PD
(e) 2
Hvatljivost (habajući sloj) HRN EN 13036-4 obavezno na PD te svakih 7.500 m ili
kontinuirano
Otpornost prema trajnoj Obavezno na PD te na
(f) HRN EN 12697-22 obavezno na PD 2
deformaciji – kolotraženje svakih 20.000 m
obavezno na PD obavezno na PD
Habajući sloj i djelomično u te kontinuirano na cijeloj
Uzdužna HRN EN 13036-6,7
odsječcima l=200 m dužini trase
ravnost
Nosivi i zaštitni
obavezno na PD obavezno na PD
sloj
Visina sloja, poprečni pad i na najmanje 20% podataka
- svaki profil
položaj izvedenog sloja od izvođačke kontrole
(a)
U sklopu izvođačke kontrole dopušta se izračun na temelju utrošene mase asfaltne mješavine
(b)
Ulazni podaci za izračun uzimaju se temeljem prosječne gustoće asfaltne mješavine odnosno prosječne gustoće
laboratorijskog probnog tijela iz dnevne proizvodnje (gustoća asfaltnog sloja može se odrediti i nerazornom
metodom)
(c)
Vizualna procjena na svakom uzorku
(d)
Ispituje se na spoju habajućeg i nosivog sloja
(e)
Ispituje se samo na habajućem sloju
(f)
Min 3 bušena uzorka, ravnomjerno raspoređena, navode se rezultati pojedinačnih ispitivanja bušenog uzorka
Vremenski uvjeti ugradnje bitumenskih mješavina

Bitumenske mješavine ugrađuje se samo u povoljnim vremenskim uvjetima.
Ugradnja bitumenskih mješavina na zaleđenu ili snijegom pokrivenu podlogu nije dopuštena.
Ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena po kiši i/ili magli koja na podlozi stvara
zatvoreni vodeni film.
Najniža temperatura zraka pri kojoj je dopuštena ugradnja bitumenskih mješavina je:
0°C za nosive slojeve od asfaltbetona,
+5°C za habajuće slojeve debljine >30 mm, od asfaltbetona
Priprema podloge
Podloga na koju se polaže asfaltni sloj mora biti stabilna, nosiva, ravna, suha i čista, bez
nevezanog materijala. Najveća dopuštena neravnost podloge u uzdužnom i poprečnom
smjeru, izmjerena prema normi HRN EN 13036-7, mjernom letvom duljine 3m, iznosi:
15 mm pri izvedbi nosivog sloja,
8 mm pri izvedbi habajućeg sloja.

U svrhu postizanja međusobnog povezivanja podloge i izvedenog asfaltnog sloja, podloga se

prethodno mora poprskati bitumenskom emulzijom. Količina bitumenske emulzije za
prskanje podloge ovisi o razini hrapavosti podloge, vrsti i tipu bitumenske emulzije, te vrsti i
tipu asfaltnog sloja koji se izvodi, a nanosi se u količini koja osigurava propisanu povezanost
slojeva. Pri prskanju podloge, bitumenska se emulzija smije zagrijati najviše na 60°C za
nemodificiranu odnosno 70°C za modificiranu.
Kada se u asfaltni sloj ugrađuje bitumenska mješavina na bazi polimerom modificiranog
bitumena, tada se podloga mora obvezno poprskati polimerom modificiranom bitumenskom
emulzijom.
Prskanje podloge bitumenskom emulzijom na temperaturi zraka ili podloge nižoj od +5°C nije
dopušteno.
Ugradnja bitumenske mješavine na poprskanu podlogu smije započeti tek po završetku faze
„razbijanja“ emulzije.
Površine koje su obrađene prskanjem bitumenskom emulzijom smiju se koristiti isključivo za
gradilišni promet vezan uz poslove ugradnje asfaltnih slojeva.
Spojevi
U slučaju višeslojne izvedbe, uzdužni radni spoj jednog asfaltnog sloja u odnosu na uzdužni
radni spoj drugog asfaltnog sloja mora biti razmaknut najmanje 15 cm, a poprečni radni spoj
najmanje 2 m.
Uzdužni i poprečni radni spojevi asfaltnih slojeva moraju biti izvedeni na način da su
vodonepropusni i trajni, obavezno premazani bitumenskom pastom za sljepljivanje.
Na spoju asfaltnog sloja s nekom drugom vrstom materijala (beton, kamen, metal) mora se
izraditi razdjelnica ispunjena vrućom bitumenskom masom ili samoljepivom bitumenskom
trakom.
V PRIPREMNI RADOVI
U okviru pripremnih radova predviđene su slijedeće aktivnosti:

- iskolčenje predmetne površine
- čišćenje terena, te utovar i prijevoz na određenu deponiju.
Iskolčenje predmetnih površina obuhvaća sva geodetska mjerenja, kojima se podaci s

projekta prenose na teren, osiguranje iskolčene površine, profiliranje, obnavljanje i
održavanje iskolčenih oznaka na terenu za vrijeme građenja do predaje investitoru.
VI ZEMLJANI RADOVI
ISKOP HUMUSA
Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti duže zadržavanje vode na tlu jer bi ga ona
prekomjerno raskvasila. Stoga u toku iskopa treba voditi računa o tome da bude omogućena
stalna uzdužna i poprečna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste priključkom na
neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.

Površine na kojima je odmah nakon iskopa humusa predviđena izrada nasipa potrebno je
odmah urediti i sabiti te izraditi prvi sloj nasipa.
Debljina humusnog sloja kojeg treba odstraniti utvrđuje se prethodnim ispitivanjem i

kontrolom u toku rada.
Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika
izvođača, za svaki profil posebno ili za pojedine dionice trase, ako se debljina humusnog sloja
na dionicama ne mijenja.
Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih
ostataka koji podliježu procesima razlaganja kao i količina ukupnih organskih tvari.
Ako humusni sloj i tlo, pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće odrediti vizualnim
načinom, debljina humusnog sloja određuje se na osnovi laboratorijskih ispitivanja organskih
tvari.
Ako nije drukčije određeno posebnim tehničkim uvjetima, humusnim slojem smatra se
površinski sloj sraslog tla u kojem je sadržaj organskih tvari veći od 10 mas. %.
ŠIROKI ISKOP U MATERIJALU "C" KATEGORIJE

Pod materijalom kategorije “C” podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati,
nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom, bagerom, ili
skreperom. U ovu kategoriju spadala bi:
• sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovače),
pjeskovite prašine i les,
• krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove
mješavine, prirodne kamene drobine - siparišni ili slični materijali,
• mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih
materijala.
U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Iskop je dopušten do

dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja tek
neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod materijala koji nisu osjetljivi na
utjecaj vode.
Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3
za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se
upotrebljavaju za izradu nasipa.

IZRADA NASIPA
Kontrolnim i tekućim ispitivanjima obuhvatiti:
- određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standarni Proctorov postupak (Sz ) ili

određivanje modula stišljivost (Ms) kružnom pločom ∅30 cm najmanje na svakih
1000 m2 svakog sloja nasipa.
- ispitivanja granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000
m2 izvedenog nasipa.
- ispitivanja obavljati u serijama pri čemu je najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5 s tim
da se dozvoljava da u jednoj seriji, jedan od 5 rezultata može biti manji od minimalno
traženog, s time da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od :
- 5% , pri mjerenju prostornih masa u suhom stanju
- 10%, pri mjerenju modula stišljivosti Ms
- za broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5 potrebno je da sve vrijednosti
(rezultati) određene ispitivanjem budu veće od minimalne tražene
a) Izrada nasipa od zemljanh materijala
Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne

smije ugrađivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoće
ugrađenog materijala u slojeve dani su u tablici 2-09-1.
Stupanj zbijenosti Sz (u
Modul stišljivosti Ms (ploča
odnosu na standardni
Položaj nasipnih slojeva ∅ 30 cm) najmanje
Proctorov postupak),
(MN/m2)
najmanje (%)
a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu
od podnožja nasipa do visine 2 m ispod 95 20
planuma posteljice
b) Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi
nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod 100 25
planuma posteljice
b) Izrada nasipa od miješanih materijala
Materijal za izradu nasipa treba zadovoljavati ove uvjete:
- granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti U=d60/d10 > 9

- ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja te im se koef.
nejednolikosti ne može odrediti ili nije realan, njihova se pogodnost može odrediti na
praktičan način, tj. na pokusnoj dionici
- materijal se ne smije ugrađivati u nasip kad vlažnost prelazi granice koje omogućuju
postizanje propisane kvalitete ugradnje

- vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti
Kriteriji ugradnje miješanih materijala u nasip:
- projektirani nasip niži od 2,0 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma
posteljice - Sz= 100 % ili Ms= 40 MN/m2
- projektirani nasip viši od 2,0 na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod
planuma posteljice Sz= 95 % ili Ms= 35 MN/m2
ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAŽE

- obavezno razupirati stjenke rovova većih dubina
- iskop mora biti postupan
- kontrolirati iskop prema projektu
UREĐENJE TEMELJNOG TLA MEHANIČKIM ZBIJANJEM
Tekuća ispitivanja
Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o
vrsti materijala) najmanje jedno ispitivanje na svakih 1000 m2 uređenog temeljnog tla.
Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i
veću gustoću ispitivanja od navedenih.
Tablica 2-08-1 Kriteriji za ocjenu kakvoće temeljnog tla
Stupanj zbijenosti
Sz (u odnosu na Modul stišljivosti
Vrste materijala standardni Proctorov Ms (ploča ∅ 30 cm),
2
postupak), najmanje najmanje (MN/m )
(%)
Zemljani materijali:
(dio materijala iskopne kategorije “C” - sve gline
niske do visoke plastičnosti i prašinasta tla)
a) Srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije viši 97 20
od 2,00 m
b) Srasla tla sastavljena od kohe-rentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je viši 95 20
od 2,00 m
Nekoherentni materijali i miješani materijali:
(materijali iskopne kategorije “A” i “B” i dio
materijala kategorije “C”, kameni materijali,
miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti
šljunci, zaglinjene kamene drobine, flišni
pješčenjaci, dolomiti, škriljci, konglomerati,

pijesci, pjeskoviti šljunci).

c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i miješanih materijala, a projektirani 100 25
nasip nije viši od 2,00 m
d) Srasla tla sastavljena od
nekoherentnih zemljanih i miješanih
95 25
materijala, a projektirani nasip je viši od
2,00 m
Kontrolna ispitivanja
Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima,
stanju vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000
m2 uređenog temeljnog tla.
Kriteriji za ocjenu kakvoće ugrađivanja

Očišćeno, izravnano i uređeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u
tablici 2-08-1.
Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote planuma
posteljice.
Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (vrtače, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se
prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu.
Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2-08-1 ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do
toga doveli, poduzeti ove mjere:
• poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka,

• zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,
• poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog
veziva,
• primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža.
Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi
potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoće materijala u
temeljnom tlu. Način sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer.

IZRADA POSTELJICE
Kontrola kakvoće
Tekuća ispitivanja

postupak (Sz) i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm uređene
površine posteljice.
Minimalna tekuća ispitivanja jesu:

• jedno određivanje stupnja zbijenosti na 1.000 m2,
• jedno određivanje modula stišljivosti na 1.000 m2,
• jedno određivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na 6.000m2.
• jedno ispitivanje stupnja zbijenosti i modula stišljivosti na svakih 200 m u zoni
bankine.
Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najviše za ± 3 cm. Poprečni i

uzdužni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzdužno, poprečno i
dijagonalno.
Visina izrađene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izrađene posteljice

mora biti takva da pri mjerenju letvom dužine 4 m u bilo kojem smjeru ne smije odstupanje
biti veće od 3 cm u kohezivnom materijalu.
Ispitivanje ravnosti kao i poprečnog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m.
Tek po odobrenju visinskog položaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti.
Pri kontroli kakvoće izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri čemu je najmanji
broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom slučaju mogu se dopustiti dalje navedene tolerancije
u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti korištene pri kontroli.
U jednoj seriji može biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traženoga, ali da po
apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od:
• 5% pri mjerenju potrebne mase u suhom stanju (γd),

• 10% pri mjerenju modula stišljivosti (Ms).
Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti (rezultati)
određene ispitivanjem trebaju biti veće od minimalno zahtijevanih.
Izvođač je dužan rezultate ispitivanja i mjerenja predočiti nadzornom inženjeru koji će, ako
rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i početak izrade kolničke konstrukcije
na posteljici.

Kontrolna ispitivanja

postupak (Sz) najmanje na svakih 2.000 m2 i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom
pločom ∅ 30 cm najmanje na svakih 2.000 m2 uređene površine posteljice.
Posebno se ispituje posteljica u zoni bankine na svakih 400 m po jednoj ili po drugoj metodi.
Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m2.
VIII ODVODNJA
POSTAVLJANJE DRENAŽNIH CIJEVI
Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri optimalnoj vlažnosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz ≥ 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Drenažne cijevi se polažu na preuzetu podlogu, oblažu se filtarskim slojem od šljunka ili
tucanika krupnoće 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062.
Kontrola kakvoće
Za podlogu drenažnih cijevi koristi se beton najniže klase C 20/25. Kakvoća betona, njegova
izrada i potvrđivanje sukladnosti treba biti u skladu s HRN EN 206-1, HRN EN12370 i
odredbama ovih OTU-a.
Drenažne cijevi i geotekstil moraju odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima hrvatskih
normi HRN U.S4. 062. Točnost ugradnje drenažne cijevi provjerava se geodetskim mjerenjem
na svakom projektnom profilu a ako je potrebno i gušće.
Projektom tražena zbijenost dna rova, prije ugradnje drenažnih cijevi, provjerava se tekućim
ispitivanjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja zbijenosti
ispitivanjem prostorna mase na svakih 100 m1 uređenog dna rova; sve prema HRN U.B1.046;
HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
IZVEDBA FILTERSKOG I ZAVRŠNOG GLINOVITOG SLOJA
Kontrola kakvoće
Svi radovi se izvode prema mjerama iz projekta i odredbama ovih OTU-a.
Kakvoća filtarskog kamenog materijala i kakvoća ispune mora odgovarati zahtjevima iz
projekta i HRN U. S4.062.
Granulometrijski sastav filtarskog sloja mora odgovarati zadanim zahtjevima po Terzaghi-u

sukladno HRN U. S4.062.
Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri optimalnoj vlažnosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi Sz≥ 95% od standardnog postupka po Proctoru.

IX BETONSKI RADOVI
OPĆENITO
Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti koje moraju
zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža i održavanje konstrukcija, da bi se
postigla zadovoljavajuća kvaliteta i trajnost građevina.
Svi materijali i radovi na izvođenju betonskih konstrukcija moraju zadovoljiti uvjete iz:
-Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12) s
pripadnim pravilnicima i normama
- HRN EN 1990 – Osnove projektiranja konstrukcija, s pripadnim nacionalnim dodatkom -

norma HRN EN 1990/NA
-Niz normi HRN EN 1991 – Djelovanja na konstrukcije, s pripadnim nacionalnim dodacima -

niz normi HRN EN 1991/NA
-Niz normi HRN EN 1992 – Projektiranje betonskih konstrukcija s pripadnim nacionalnim

dodacima - niz normi HRN EN 1992/NA
-Niz normi HRN EN 1997 – Geotehničko projektiranje, s pripadnim nacionalnim dodacima -

niz normi HRN EN 1997/NA
-Niz normi HRN EN 1998 – Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija s pripadnim

nacionalnim dodacima - niz normi HRN EN 1998/NA
SPECIFIKACIJE PROJEKTIRANOG BETONA
OSNOVNI ZAHTJEVI
Zahtijevana svojstva betona su određena s obzirom na tip i dimenzije betonske konstrukcije,

armaturu, trajnost, razred izloženosti, način transporta betona i tehnologiju ugradnje.
Osnovni zahtjevi za beton za dio temelja glavne opreme i pratećih instalacija
- Odabir sastava, proizvodnja, kontrola, isporuka, ugradnja i njega betona

- moraju u svim aspektima biti u skladu s odredbama norme HRN EN 206-1.
- Beton mora zadovoljiti propisani razred tlačne čvrstoće
- Sastav betona mora biti tako odabran da zadovoljava uvjete razreda izloženosti

Beton u svježem i očvrslom stanju
Proizvođač je odgovoran za proizvodnju i transport, a izvođač za ugradnju, zbijanje i njegu

svježeg betona.
S ugradnjom betona može se započeti nakon što nadzorni inženjer, upisom u građevinski
dnevnik , potvrdi pregled armature i oplate.
Izvođač radova mora (prema normi HRN EN 13670-1) prije početka ugradnje betona
provjeriti da li je isti u skladu s zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom
transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička
svojstva betonske konstrukcije.
Zabranjuje se naknadno dodavanje vode betonskoj mješavini.
Betonska mješavina mora imati takvu konzistenciju da se može kvalitetno ugrađivati i zbijati
predviđenim sredstvima za ugradnju.
Konzistencija betona može se korigirati i na gradilištu, jedino dodavanjem superplastifikatora

pod stručnim nadzorom osobe zadužene za kontrolu kvalitete.
Za uspješnu ugradnju betona najvažnija je obradljivost svježeg betona, koja kao odlučujući
faktor zahtijeva stabilnost s obzirom na homogenost za vrijeme transporta, ubacivanja u
oplatu i zbijanja i spriječavanje izdvajanja vode.
Beton se u pravilu ugrađuje odmah nakon izrade, odnosno u vremenu koje osigurava
njegovu konzistenciju propisanu projektom.
Betoniranje jednog elementa mora završiti prije početka vezivanja betona, odnosno mora se
osigurati vezanje betona s prethodnim slojem.
Pri ugradnji betona treba se pridržavati slijedećih osnovnih pravila:
- pri ubacivanju u oplatu beton ne smije udarati u oplatu i armaturu, mora se

kroz oplatu i armaturu provesti kontraktor cijevima ili crijevom pumpe
- ne smije se vibriranjem “transportirati” tj. navlačiti kroz oplatu i armaturu
- mora se ugrađivati u jednolikim slojevima (ne u velikim hrpama i nagibima)
- brzina ubacivanja i zbijanja moraju biti podjednake
- svaki sloj mora biti potpuno zbijen prije polaganja novog sloja, a svaki sloj
mora biti ugrađen na još obradivi prethodni sloj i s njime monolitiziran
Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka,
suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Kod betoniranja se smiju prekidi-radni spojevi izvesti samo na mjestima koja su unaprijed
projektom određena ili u naknadnom dogovoru s projektantom betonske konstrukcije. Na
prekidima mora biti ostvarena dobra prionjivost obaju betona, a sam spoj mora biti
vodonepropustan.
Postupak izrade radnih spojeva izvesti na slijedeći način:
- nekoliko sati nakon prekida betoniranja (2-3 sata) površinu betona potrebno je
isprati mlazom vode i komprimiranog zraka, te na taj način odstraniti sve površinski
nevezane čestice i zrna agregata. Pri tome paziti da mlaz vode ne kopa krupna zrna
agregata.
- prilikom nastavka betoniranja površinu staroga betona očistiti i namočiti vodom
- na namočenu, a površinski ocijeđenu podlogu nanosi se sloj sredstva za povećanje
prionjivosti (SN veza ili slično). Ovaj premaz se ne smije osušiti prije nanošenja
sloja svježeg betona.
- neposredno prije betoniranja nanijeti sloj cementnog morta (odnos količine cementa
i pijeska kao u betonu)
Ako se koristi pumpa, promjer cijevi mora biti najmanje tri puta veći od maksimalnog zrna
agregata (obično cijevi promjera 125 mm i veći).
Dopuštena visina slobodnog pada ne smije biti veća od 1,5 m, osim ako nisu posebno
poduzete mjere za spriječavanje segregacije betona. Za sve veće visine vertikalnog
transporta treba osigurati dovoljan broj vertikalnih ljevaka.
Beton se ugrađuje u slojevima maksimalne debljine 50 cm. Tijekom ugradnje beton je

potrebno ispravno zbijati, najčešće korištenjem pervibratora s iglama različitog promjera.
Iglu je potrebno vertikalno uranjati u beton na razmaku koji ovisi o radijusu djelovanja
pervibratora (ovisno o frekvenciji), preporuča se ubodna mjesta pri pervibriranju izvoditi na
razmacima od 50 cm a trajanje jednog uranjanja može iznositi 5-30 sekundi.
Beton se u više slojeva ugrađuje tako da se gornji sloj vibrira a donji revibrira (ponovno
vibrira), tako da pervibrator uđe u prethodni sloj glede što boljeg povezivanja (sljedeći sloj
ugraditi u vremenu koje jamči vezanje betona s prethodnim slojem).
Ukoliko se beton ugrađuje u periodu dugotrajnih niskih temperatura zraka, potrebno je

prethodno zagrijati oplatu i armaturu, a kod uklanjanja oplate treba omogućiti postupno
hlađenje betona glede spriječavanja pojave pukotina zbog prevelikih temperaturnih
naprezanja (naglo skupljanje).
Pri ugradnji u periodu visokih temperatura zraka potrebno je vlažiti armaturu, zaštićivati
mjesto ugradnje natkrivanjem ili odabrati pogodno vrijeme za betoniranje-kasni
poslijepodnevni sati.
Odmah nakon ugradnje potrebno je započeti s intenzivnom njegom betona.

Ako se ugrađivanje betona prekida zbog nepredviđenih okolnosti, potrebno je poduzeti sve
mjere da prekid betoniranja ne utječe negativno na nosivost i ostala svojstva konstrukcije.
Prekid betoniranja mora biti izveden tako da se na tom mjestu, u dogovoru s projektantom,
može izraditi konstruktivno i tehnički odgovarajući spoj.
Površina starog betona mora biti obrađena na odgovarajući način (očišćena ispuhivanjem i
isprana).
OPLATA I ARMATURA
Oplata
Mora odgovarati mjerama, obliku i dimenzijama iz projekta. Oplata mora biti izvedena na
način da može preuzeti sva opterećenja koja nastaju tijekom ugradnje betona i to bez štetnih
deformacija i slijeganja.
Oplata mora osigurati da oblik i dimenzije građenog elementa budu u skladu propisanih
odstupanja dimenzija, a spojevi su tako sastavljeni da se onemogući gubitak cementnog
mlijeka ili morta.
Unutarnja površina oplate mora biti čista, a ako se koristi za vidni beton, njezina površina
mora osigurati takvu površinu betona.
Oplatna ulja treba odabrati i primjeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne
djeluju štetno na okolinu.
Armatura
Armaturu izrađenu od čelika za armiranje, prema odredbama TPBK, treba ugraditi u

betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju
i uporabu armature, norma HRN EN 13670-1, normama na koje ta norma upućuje i
odredbama TPBK.
Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtijevima tehničkih

specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje prema projektu betonske konstrukcije i
TPBK.
Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje armature provjeriti je li
ista u skladu s zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te da li je tijekom rukovanja i
skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi
bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.
Pri ugradnji armature primjenjuju se pravila određena Prilogom J (Izvođenje i održavanje

betonskih konstrukcija) TPBK.
Armatura od čelika za armiranje ima nastavke u obliku prijeklopa, zavara ili mehaničkog
spoja. Prijeklopi se izvode prema normi HRN EN 1992-1-1.

Prije ugradnje predviđa se provođenje odgovarajućih nadzornih radnji (prema normi HRN EN
13670-1 i Prilogu J TPBK).
Najmanje veličine zaštitnog sloja određuju se u ovisnosti o razredu izloženosti za koroziju

armature i razredu tlačne čvrstoće betona, a to u ovom slučaju iznosi 4 cm.
Beton koji se ugrađuje izravno na tlo najmanja debljina zaštitnog sloja treba biti min c > 75
mm. Beton koji se ugrađuje na pripremljenoj podlozi (uključivo i podložni beton) treba biti
min c > 40 mm.
NJEGA UGRAĐENOG BETONA
Osnovno je načelo, sadržano u zahtijevima norme, da vrijeme tijekom kojega treba njegovati
betonski element bude barem toliko dugo koliko je potrebno betonskom elementu da
dosegne 50 % karakteristične tlačne čvrstoće fck.
Pogodne su tehnologije rane njege i zaštite betona:
- što dulje zadržavanje betona u oplati

- prekrivanje površina betona paronepropusnim folijama (dobro pripasanim na
krajevima I na spojevima)
- prekrivanje površine betona vlažnim pokrivačima koje treba i održavati u vlažnom
stanju
- vlaženje i vidljivo vlažno održavanje površine betona
- primjena kemijskih sredstava površinske zaštite potvrđene efikasnosti djelovanja
Kad je temperatura zraka od +5º C do +30º C smatra se da su normalni uvjeti za ugradnju
betona.
S njegovanjem betona se započinje ODMAH po završetku betoniranja, odnosno ovisno o

temperaturi zraka. Njegovanje betona mora trajati najmanje 7 dana, na način da se provodi
kontinuirano prskanje vodom, pokrivanje tkaninom i održava vlažnost elementa.
Beton se mora zaštititi od:
- prebrzog gubitka vlage

- prebrze izmjene temperature između betona i okoline,
- ekstremnih temperatura (visokih i niskih temperatura)
- oborina
- vibracija i mehaničkih oštečenja koja mogu promjeniti strukturu betona i prionjivost
betona i armature
U zimskim uvjetima beton treba zaštititi na slijedeći način:
- izrađeni betonski elementi će se zaštićivati sredstvom protiv isušivanja

- izrađeni betonski elementi će se dulje držati u oplati dok se ne postignu
odgovarajuće čvrstoće

U ljetnim uvjetima beton treba zaštititi na slijedeći način:
- zaštita sredstvom protiv isušivanja

- polijevanjem vodom
- pokrivanjem mokrim jutenim vrećama
- duljim držanjem u oplati ili
- kombinacijom nekih od navedenih načina
PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE BETONA
KONTROLA PROIZVODNJE
Potvrđivanje sukladnosti uključuje kontrolu proizvodnje i provodi se prema TPBK, normi HRN
EN 206-1 i isto je dužan provoditi proizvođač betona.
Za betone proizvedene na gradilištu, a za potrebe toga gradilišta, potrebno je dokazati

uporabljivost u skladu s projektom betonske konstrukcije i TPBK.
Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+. Osim Isprave o sukladnosti, isporučeni

građevni proizvod mora pratiti otpremnica koja osigurava sljedivost građevnog proizvoda,
koja sadrži podatke propisane u Prilog A i J iz TPBK.
Ovisno o uhodanosti proizvodnje razlikuje se početna i kontinuirana proizvodnja.
Sukladnost tlačne čvrstoće betona ocjenjuje se na osnovi uzoraka ispitanih pri starosti 28
dana.
Kriterij sukladnosti vlačne čvrstoće cijepanjem isto kao i naprijed navedeno, samo što se
kriteriji odnose isključivo na pojedini sastav betona (nije primjenljivo na porodicu betona).
Kriterij sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje
provodi se u početnoj proizvodnji (prvo ispitivanje).
Sukladnost posebnih svojstava (uzorkovanje, ispitivanje i kriteriji) provodi se prema HRN EN
206-1, uzorke betona treba slučajno odabrati i uzimati prema HRN EN 12350-1.
U slučaju nesukladnosti betona s teh. specifikacijama, proizvođač građ. proizvoda odnosno

izvođač betonske konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju / izradu i ugradnju tog
proizvoda i utvrditi mjere glede utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost
uzrokovale.
Za tvorničku kontrolu proizvodnje odgovoran je proizvođač, mora izraditi Priručnik kontrole

proizvodnje.

Kontrola postupaka proizvodnje i svojstava projektiranog betona
TIP ISPITIVANJA NADZOR / ISPITIVANJE SVRHA MIN. UČESTALOST

Pribavljanje dokaza da
Svojstva projektiranog uvjetovana svojstva Prije korištenja novog sastava
Početno ispitivanje
betona odgovaraju projektiranim betona
veličinama
Ako nije kontinuirano, dnevno,
Kontinuirani mjerni sustav,
Radi određivanja suhe mase ovisno o lokalnim uvjetima
Sadržaj vode u pijesku ispitivanje sušenjem ili
i vode koju treba dodati mogu se tražiti češća ili rijeđa
ekvivalentno
ispitivanja
Sadržaj vode u Ispitivanje sušenjem ili Radi određivanja suhe mase
Ovisno o lokalnim uvijetima
krupnom agregatu ekvivalentno i vode koju treba dodati
Sadržaj vode u svježem Provjera količine dodane Radi dobivanja podataka za
Svaka mješavina
betonu vode V/C omjer
Radi osiguranja da se U početku ispitivanja
Sadržaj klorida u Početno utvrđivanje
maksimalna količina klorida U slučaju povečanja sadržaja
betonu proračunom
ne pređe klorida
Radi usporedbe s normalnim
Vizualna kontrola Svaka mješavina ili teret
izgledom
Kada je konzistencija
Konzistencija Ispitivanje konzistencije uvjetovana, kao u poglavlju
Radi uvjetovanih vrijednosti
prema normama EN 12350- 8.1.4. Za tlačnu čvrstoću.
konzistencije i provjere
2, EN 12350-3, EN 12350- Kad se ispituje količina zraka.
mogučih sadržaja vode
4, EN 12350-5 U slučaju sumnje prema
vizualnoj kontroli.
Za nadzor mješanja i
Ispitivanje gustoče prema
Gustoća svježeg betona kontrolu gustoče laganog i Dnevno
normi EN 12350-6
teškog betona
Radi provjere sadržaja
Sadržaj cementa u Kontrola mase zamješanog
cementa i dobivanja Svaka mješavina
svježem betonu cementa
podataka za V/C faktor
Sadržaj mineralnih
Kontrola mase zamješanih mineralnih dodataka i
dodataka u svježem Svaka mješavina
mineralnih dodataka dobivanja podataka za V/C
betonu
omjer
Sadržaj kemijskih Kontrola mase ili volumena
dodataka u svježem zamješanih kemijskih Svaka isporuka
kemijskih dodataka
betonu dodataka
V/C omjer svježeg Radi kontrole uvjetovanog
Proračunom ili ispitivanjem Dnevno ako je uvjetovano
betona V/C omjera
Ispitivanje prema normi Za areirani beton: prva
Sadržaj zraka u svježem EN 12350-7 za obični i teški Radi provjere uvjetovanog mješavina ili teret
betonu ako se traži beton i ASTM C 173 za sadržaja uvučenog zraka svakodnevne proizvodnje, dok
lagani se vrijednosti ne ustale.
U slučaju sumnje.
Radi kontrole minimalne
Kada je uvjetovana:
Temperatura svježeg temperature od 5°C ili
Mjerenje temperature - periodično ovisno o prilikama
betona uvjetovane granične
- svaka mješavina ili teret ako
temperature
je blizu granične vrijednosti

Gustoča očvrstlog
Ispitivanje prema normi Kada je uvjetovana, jednako
laganog ili teškog Kontrola uvjetovane gustoće
EN 12390-7 često kao i tlačna čvrstoča
betona
Ispitivanje tlačne Kada je uvjetovana, jednako
Ispitivanje prema normi Kontrola uvjetovane
čvrstoće na kontrolnim često kao za kontrolu
EN 12390-3 čvrstoće
uzorcima sukladnosti
Sukladnost tlačne čvrstoće
Sukladnost tlačne čvrstoće betona ispituje se na uzorcima starim 28 dana. Uzorak može biti
oblika kocke stranica 150 mm ili valjka promjera 150 mm i visine 300 mm.
Opčenito da bi beton zadovoljio razred čvrstoće C25/30, najmanja karakteristična čvrstoća

kocke (fck,koc) treba biti 30 N/mm2 a najmanja karakteristična čvrstoća valjka (fck,valj) treba biti
25 N/mm2.
Ispitivanje svojstava očvrsnulog betona iz projekta betonske konstrukcije:
- tlačna čvrstoća betona HRN EN 12390-1 do 3

- vlačna čvrstoća betona HRN EN 12390-1;2;5;6
- gustoća betona ( beton u očvrslom stanju se definira kao obični, lagani i teški
beton ) HRN EN 12390-7
- modul elastičnosti betona (uz čvrstoću najvažnija značajka betona za
proračun betonskih konstrukcija)
-skupljanje i puzanje betona (skupljanje je volumenska deformacija uslijed
evaporacije vode, hidratacije cementa i karbonatizacije i može uzrokovati
pojavu pukotina - HRN EN 1992-1-1, puzanje je povećanje deformacije
ispitnog uzorka pri dugotrajnom djelovanju opterećenja)

Kriteriji tlačne čvrstoće
Sukladnost je potvrđena ako su oba kriterija iz tablice 5 i za početnu i za kontinuiranu

proizvodnju zadovoljena.
Kriterij 1 Kriterij 2
Broj "n" rezultata
Proizvodnja ispitivanja tlačne čvrstoće
Prosjek od "n" rezultata (fcm) Pojedini rezultat (fci)
u grupi 2 2
N/mm N/mm
Početna 3 ≥ fcm + 4 ≥ fck - 4
Neprekidna Ne manje od 15 ≥ fcm + 1,48 ×  ≥ fck - 4
TEKUĆA KONTROLA SUKLADNOSTI (BETON IN SITU)
Izvođač radova mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu s zahtjevima
projekta, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi
mogla imati negativan učinak.
Kod svake dopremljene količine betona, nadzorni inženjer gradilišta obavezno određuje,
neposredno prije njegove ugradnje, provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava
svježeg betona prema programu određenom u točki 8.2.1.
Ovi postupci provode se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u
skladu s zahtjevima norme HRN ENV 13670-1.
Uzorci za ispitivanje tlačne čvrstoće uzimaju se neposredno prije ugradnje betona. Potrbeno
je uzeti po jedan uzorak (kocku ili valjak) za svaku isporuku betona (svaki mikser).
Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata

ispitivanja betona i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće (fck), provodi se primjenom
kriterija norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće" koje iznosimo u točki
8.2.2.
Uzorke za ispitivanje vodopropusnosti treba uzimati po jedan za svaki dan betoniranja.

Uzorak može biti oblika kocke sa stranicama 150 mm ili valjka promjera 150 mm i visine 150
mm.
Ove uzorke nakon 24 h treba obavezno pohraniti u vlažnu komoru ili potopiti u vodu sve do
ispitivanja.
Kontrolni postupak za određivanje vodopropusnosti betona provoditi će se prema normi

HRN EN 12390-8, a ocjenjivanje rezultata prema kriteriju definiranom u točki 8.2.3.

Ukoliko je potrebno, vodopropusnost betona ugrađenog u konstrukciju može se naknadno

provjeriti naknadnim vađenjem cilindričnih uzoraka iz pogodnih mjesta na dijelovima
konstrukcije. Preporučuje se ovakvo ispitivanje obaviti nakon 90 ili više dana od trenutka
ugradnje. Isto vrijedi i za eventualno ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza.
Sadržaj zraka u svježem betonu provjerava se porozimetrom, prema važećem standardu (HRN EN
12350-7). Ovaj postupak provodit će se samo kao kontrola učinka aeranta. Rezultati se
ocjenjuju prema kriteriju određenom u točki 8.2.4.
Kriterij za ocjenivanje vodopropusnosti
Mjeri se dubina prodiranja vode pod pritiskom, h:
Kriterij 1 Kriterij 2
Prosjek od 6 rezultata (hsr) Pojedini rezultat (hi)
mm mm
≤ 16 ≤ 22
IZRADA BETONSKIH RUBNJAKA
Kontrola kakvoće
- podloga se mora zbiti na zbijenost od min. Ms=80 MN/m2 mjereno kružnom pločom
∅30 cm i imati potrebnu ravnost i geometrijske elemente uz maksimalna dopuštena
odstupanja ± 2 cm.
- ravnost površine rubnjaka mora biti u granicama od
± 0.5 cm mjereno letvom dužine 4 m
- izvođač je dužan da preda nadzornom organu ateste i rezultate prethodnih ispitivanja
za sve materijale koji će se upotrebljavati za izradu rigola
Rubnjaci moraju imati dokaz o uporabljivosti koji se u originalu predaje nadzornom inženjeru
Rubnjaci se polažu na podlogu od betona klase C 12/15 (MB15), prema detalju iz projekta.
Kontrola kakvoće gotovog ugrađenog rubnjaka mora biti sukladno odredbama ovih OTU-a.
Beton ugrađenog rubnjaka mora biti klase C 40/45 (MB 45) –v/c faktor ispod 0,45, otporan na
smrzavanje i soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a proizvodnja i izvedba
mora biti u skladu s uvjetima EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a.
Ugrađeni rubnjak nesmije imati pukotine niti bilo kakva druga oštećenja

IZRADA BETONSKE KANALICE
Kontrola kakvoće
Betonske kanalice izvode se od betona klase C 40//45 (vodocementni faktor ispod 0,45) koji
je otporan na smrzavanje i soli te odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055; EN 206 ;
EN 12370 i ovih OTU-a.
Kontrola kakvoće betonskih kanalica provodi se prema tekućim ispitivanjima kakvoće

betonskih kanalica na svakih 500 m, a kontrolnim ispitivanjima na svakih 1000 m u svemu
prema potpoglavlju 4-04.8.1.
Izvođač je dužan predati nadzornom inženjeru dokaze o upotrebljivosti kanalice i drugih

materijala koji će se koristiti tijekom izvedbe ispusta. Ovi dokazi se u originalu moraju predati
nadzornom inženjeru.
Projektant:

C) GRAFIČKI PRILOZI

S
440.81
440.52
440.54
440.47
440.25
440.40
438.74
440.14
440.39
439.94
438.75 440.04
439.99
438.83 439.86 439.91
439.88
439.88
438.76 438.72
439.68
439.43
439.74
438.79 439.69 439.65
439.68
439.61
438.72
438.68
Z
437.00 439.53
438.63
437.09 439.49
439.44
438.58
438.56
437.23 439.41
438.79
437.34 438.36 438.70
438.84 438.74 439.45
439.52 439.38
439.47
438.75 439.31
439.26
437.11
437.16 438.10
438.45
438.59 439.44 439.28
438.76
437.96 438.77 439.27
438.65 446.26 438.76
437.29 437.50 438.66 439.18
437.52 438.21
438.36 438.57 439.13
446.38 439.14
437.17 437.17 438.61
437.14 437.62
437.57
437.59 437.78 438.51 448.98 448.63 444.16
437.17 437.67 438.51
437.34 439.14
437.32 437.31 437.18 438.06
438.49 448.59 446.17
438.73
437.25 438.74
437.24 438.85
438.61 438.75 439.09
437.55 437.87 438.61
438.62
437.33 438.56 439.04
437.45 436.79 439.00 439.26
437.32 438.47 438.55
437.29 438.48 439.00
437.18 437.77
437.28 437.25 437.46
437.21
437.32 437.42 438.92
437.55
437.13 437.39 442.57
437.43437.42 437.73
437.79 437.73
Z
438.93
437.43 437.35 437.82
437.80 438.89
437.23 437.37 437.31 438.25
437.44 438.61 438.79 438.90
438.80
438.90
442.55 437.81 438.80 438.88
437.25 437.15
437.17 437.15 437.35 437.63
437.06 437.26 437.40
437.41
437.05 437.10
437.05 437.51
437.26 437.24 437.75
437.18 437.24 437.69 437.86
437.06 437.23 437.25 437.23 437.88
437.06
437.07 437.59 437.50 438.66
437.87 438.54 438.79 438.83
437.60 437.28 438.57 438.80
437.78
437.15 437.62
437.61 437.69 437.81
437.66
437.68 438.16
437.60
437.60437.72 437.82 438.02 438.32
437.78 438.04 438.33
438.21 438.35
437.55
437.55 437.82
437.80
437.78 437.69 438.24
437.73 437.56
Z
437.71
437.71 438.75
437.69 437.79 438.71
441.58 437.78 438.49 438.65
437.64 437.79
437.78
437.78 438.72
437.60
438.22 438.72
438.68
437.69 437.98
438.55
Z
443.29 438.20
438.69
438.46
Z
438.07
438.37
438.35
Z 438.17
438.50
438.65
438.29
voda-okno 438.59
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

kanalizacija-reviziono okno 438.45
e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr
438.34
kanalizacija-slivnik Investitor: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d. Objekt: VATROGASNA POSTAJA Vrsta projekta:
"NP VRBOVSKO"
telekomunikacija-okno
Projektant: . Izradio: Gl.projektant: Ana Pezer, dipl.ing.arh.
metalni stup javne rasvjete
O.P.: 39/15 Datum:

Broj knjige: G02 Mjerilo: 1:500 List: 3.1.1.
S 438.74
CA
NI
438.75
A
OST 438.83
A F
TR
sa
b ir
438.76 438.72
na
11
00
1,
,6
jam
5
1,
439.43
00
1,
a
00
438.79
VA
%
7,5
8,66
TR
438.72
1,15
4
,8
OG
30.00
5,
00
9
71
438.68
T2
AS
439.53
4 PM
34.48
20.
8
5,
2,
NA
438.63
5
x1
13
5,
5,
,
00
PO
40.00
88
m
95
438.58
5
438.56
T2
2,
ST
5
2, 00
AJ
2,
5 438.79 7,5
%
6, 439.41
5 1
2, s=3.3=12.56 19
A
4,
50.00
=8.00 ADC=438.74
9
9
-89 5
1
438.36
tg 438.70
438.84
a
alf .00 439.52 439.38
R=8 439.47
R=INF
bnjak
438.75
i ru
60.00
R=8
v
cesto
438.10
438.45
3,50
438.59 439.44
5,
439.28
tg=8.0
00
7
2,
bnjak
70.00
438.76
be
i ru
estov
72.08
t. r
438.77
novi c
R=8 F
439.27
0
437.96
446.26 438.76
ub
438.65
438.66
tki
k
nja
nja
439.18
pli
R=IN
3
10.00
437.52 438.21 439.13
njak v
438.36 438.57
-
k-p
439.14
vi rub jak tra
446.38
cesto
438.61
bn
litk
4
437.57 437.62 437.78
. ru
437.59 438.51 448.98 444.16
3,00
i
kp
437.67 448.63
438.51 t
be 439.14
ce
438.06 3,00
bnjak 6,00
s
438.49 446.17438.73
to
448.59
ovi ru
438.74
vn
est
novi c 2
i ru
438.85
438.61 438.75 439.09
bn
437.87 438.61 438.62
jak
439.04
T3
438.56
439.00 439.26
436.79
6
438.47 438.55
438.48
OL 439.00
437.77
I ZA S
SILOS
T3
438.92
0.00
437.73
437.73
437.79
437.82 437.80
travnjak 438.93
438.89
438.25
8
438.90
438.80
438.61 438.79 438.90
9
437.81 438.80 438.88

437.63
T1
437.75
437.86
437.88
asfalt
1 T1
438.66
438.54 438.79 438.83
437.87
438.57 438.80
437.78
437.69 437.81
438.16 438.32
437.82 438.02
438.33
438.04 438.21 438.35
437.80437.82
438.24
438.75
438.71
437.78 438.65
437.79 438.49
438.72
437.78437.78
438.22 tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

438.68 438.72
437.98
438.55
438.20
Investitor: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d. Objekt: VATROGASNA POSTAJA Vrsta projekta:
"NP VRBOVSKO"
Projektant:
438.69
. Suradnici: Gl.projektant: Ana Pezer, dipl.ing.arh.
438.46
438.07
438.37
438.35
O.P.: 39/15 Datum:
A
S NIC
TA
5 FO
S
C3 TR
A
sa
bir
na
jam
a
9
E2
VA
NJAK
%
7,5
8,6R6UB
TR
I
1,15
OVN 84
CEST
OG
5,
9,
71
T2
AS
2,
8 4 PM
NA
13
5,
,8
PO
00
5
8
2,
ST
5
2,
AJ
5
2,
%
7,5
5
2,
A
4,
91
K
BNJA
OV NI RU
CEST
B02
B51
3,50
NJ AK jak
I RUB vn
OVN tra
CEST AK
NJ
3,00
RUB
3,00 I
6,00 O VN
RK
PA
OL
I ZA S
SILOS
travnjak
B58
asfalt
B02
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

"NP VRBOVSKO"
Projektant: . Suradnici: Gl.projektant: Ana Pezer, dipl.ing.arh.
O.P.: 39/15 Datum:

438.74
51
55
54 40
52 56 60 61
53
CA 34
NI 59
438.75
1,
TA 57
00
OS 438.83
58 35
50 AF
S TR
sa
00
38
b
438.76
1,
438.72
irn
49 20438.75 438.80
11
a
36
,6
438.80 438.80
jam
2
439.43
4 48 438.70
a
1,
19
00
438.79
122.64
47 37
46 18
2.5%
VA
438.52
27 438.85
39
8,66
TR
439.30
1,15
438.72
438.40
2.09%
45 84
O
5,
30.00
9,
4.0
.00
71
GA
T2
438.68
0%
44
438.47 28
00 439.53
33
34.48
4 PM
SN
,8 6,
21
20
43 2 438.35
22
438.63
A
438.62 439.52
13
42
5,
438.45
PO
00
,8
438.66 23
40.00
29 5 26
8
2,
438.58
25 24
1.0%
438.56
ST
T2
5
1.5%
438.33 2, 439.48
5,
AJ
,5 438.54 439.41
95
5 2 438.79
32
A
2, 1
s=3.3=12.56 9
1.0%
4,
50.00
91
438.45 0 ADC 438.74 91
41 438.36
tg=8.0 438.70
438.84
-89 5
439.43
alfa=.00
30 438.49 8
439.52 439.38
2.5%
438.37 R=
F
438.64 439.47
17438.85
R=IN
njak
438.75
438.53
8
7
60.00
vi rub 438.25
cesto
R=
1.95% 1.5%
438.10
438.65 6 438.82 14
438.29
3,50
438.45
438.18 438.59 438.60 439.44
2.5%
439.28
438.87
tg=8.0
jak
5,
438.65
70.00
438.33 438.76
438.06 i rubn
7
v
cesto
72.08
438.77
438.85
1.95% 13 439.27
0
437.96
R=8 F
438.65 446.26 438.76
438.45 k
2.5%
437.98
8
438.66
16 ja 439.18
1.38
3
438.90vn
R=IN
438.21
438.10 439.13
0 438.8315
438.36 438.57
10.0438.88 tra
%
446.38 439.14
437.86 438.14 438.61
4
437.57 437.62
31 437.78 6,00
437.59 1.95% 438.51 448.98
5 3,00 438.88 444.16
kp
437.67 438.51 448.63
438.26
12
2.5%
439.14
437.67 437.78 438.06 3,00 438.93
437.90 438.49
448.59 446.17438.73
438.74
438.78 438.81
437.94
5
2.5%
9437.87
437.87 438.06
438.61 2
438.75 438.80 438.75
438.85
1.0%
439.09
438.61 438.62
437.70 438.56 439.04
T3 10 439.26
1.38
439.00
436.79
4 11
6
%
438.47 438.55
438.48 439.01 439.01

L
ZA SO
439.00
437.77
I
SILOS 2.0% 438.82
T3
438.92
438.80 438.75 %
2.5
0.92%
437.73
0.00
437.73
437.79
437.82 437.80
travnjak 438.93
438.89
8
438.25 438.90
438.61 438.79 438.80
438.90
9
437.81 438.88
437.63 3 438.80
T1 438.78
437.75
437.86
437.88
asfalt
438.69 1
438.57
2.5%
T1
438.66
438.54 438.79 438.83
437.87
2 438.57 438.80
Br X
437.78
437.81Y Br X Y 1
438.16
1 389336.280 5025706.213 437.82

21 389336.099 5025732.710 438.02
438.04
438.33
438.21
438.32
438.35
437.82
437.80
438.24
2 389337.885 5025706.654 22 389336.377 5025732.331
3 389342.596 5025710.390 23 389336.491 5025731.631 438.75
438.71
437.79
4 389343.375 5025716.351 24 389335.975 5025731.150 438.49 438.65
5 389342.192 5025720.886 25 389334.956 5025731.091 Br X Y Br X Y

438.72
437.78
6 389338.496 5025725.768 26 389334.281 5025731.488 41 389317.372 5025728.758 56 389356.082 5025743.793

7 389332.431 5025726.607 27 389330.378 5025735.476 42 389318.698 5025731.974 438.22
57 389357.666 5025741.705 438.68 438.72
437.98
8 389316.648 5025722.488 28 389322.044 5025733.324 43 389318.958 5025732.607 438.20

58 389359.822 5025741.296 438.55
9 389299.560 5025718.028 29 389320.221 5025731.534 44 389320.034 5025733.628 59 389364.839 5025742.242

tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44
10 389357.283 5025716.656 30 389323.728 5025727.953 45 389321.827 5025734.484 60 389368.942 5025743.867 e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr
11 389352.009 5025716.354 31 389297.137 5025721.013 46 389326.667 5025735.746 61 389373.100 5025743.610 438.69

12 389348.527 5025720.370 32 389373.977 5025729.575 47 389328.050 5025736.322 438.46
"NP VRBOVSKO"
33 389378.463 5025733.043 48 389329.704 5025737.439 Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT

13 389348.525 5025723.381
14 389350.095 5025725.959 34 389371.412 5025742.284
438.07
49 389331.064 5025738.900 Projektant: . Suradnici: Gl.projektant: Ana Pezer, dipl.ing.arh.
15 389353.512 5025721.497 35 389369.808 5025741.068 50 389332.060 5025740.629 438.37
438.35
16 389355.111 5025722.722 36 389371.769 5025738.480 51 389345.211 5025746.748

17 389351.686 5025727.171 37 389369.219 5025736.547 52 389348.749 5025743.717
18 389345.966 5025735.971 38 389366.669 5025739.911 53 389351.804 5025742.962
54 389353.370 5025744.160 O.P.: 39/15 Datum:
19 389345.372 5025736.776 39 389361.066 5025735.620
40 389354.706 5025743.924 55 389354.797 5025744.499 Broj knjige: G02 Mjerilo: 1:250 List: 3.1.4.
20 389343.906 5025738.690
e le
438.50
rc
pa
a
nic
MJ 1:500/50
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

Investitor: Objekt: Vrsta projekta:
Projektant: Suradnici: Gl.projektant:
O.P.: Datum:
Broj knjige: G02 Mjerilo: List:
MJ. 1:50
PRISTUPNA PROMETNICA BANKINA
350 550 100 256
OS KOLNIKA
Bet. rubnjak 18/24 C30/37 Bet. rubnjak 18/24 C30/37
Temelj rubnjaka C12/15 Temelj rubnjaka C12/15
ISKOP HUMUSA 25cm
2.5% 1.0 %
Me>=100 MN/m2
NASIP-KAMENI MATERIJAL
1:1
.5
Me>=35 MN/m2 min 3%
min 3%
1:
1
1 min 3%
1:
2:1
4.0 %
ISKOP STEPENICE 250

GEOTEKSTIL 300gr/m3 - PO POTREBI ISKOP HUMUSA 25cm
OD KAMENOG MATERIJALA d=30 cm - PO POTREBI
SLIVNIK
4 cm
Nosivi sloj asfaltbetona AC 32 base 50/70 8 cm
Nosivi sloj od nevezanog drobljenog

40 cm
posteljica - PO POTREBI do 30 cm
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

"NP VRBOVSKO"
Projektant: . Suradnici: Gl.projektant: Ana Pezer dipl.ing.arh.
O.P.: 39/15 Datum:

Broj knjige: G02 Mjerilo: 1:50 List: 3.3.
2.0 % 1.5 %
1.0 % 1.0 % 2.5 % 1.0 %
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

"NP VRBOVSKO"
O.P.: 39/15 Datum:

2.5 % 2.5 %
1:1
.5
2.5 % 2.5 %
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

"NP VRBOVSKO"
O.P.: 39/15 Datum:

DETALJ BETONSKOG RUBNJAKA
MJ. 1:10
18
TIPSKI RUBNJAK 18/24 C 30/37
15 3
10
15
24
8
20
14
10 35
TEMELJ RUBNJAKA C 12/15
PARKOVNI RUBNJAK
MJ. 1:10 TIPSKI RUBNJAK 8/14 C 30/37
8
14
6
10
10
10 8.0 10
TEMELJ RUBNJAKA C 12/15
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

Investitor: GRAD LEPOGLAVA Objekt:

Vrsta projekta:
Projektant: . Suradnici: Gl.projektant: Ana Alar dipl.ing.arh.
O.P.: 24/15 Datum: studeni 2015.

MJ 1:10
1:3 1:3 1
1:
1 1:
MJ 1:10
12 13
3
3
15
9
15
15
25 15
40
tel. +385(0)1 663 78 42 fax. +385(0)1 663 78 44

Investitor: GRAD LEPOGLAVA Objekt:

Vrsta projekta:
Projektant: . Suradnici: Gl.projektant: Ana Alar dipl.ing.arh.
O.P.: 24/15 Datum: studeni 2015.


Nab01690 08

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nab01690 08

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REDNI BROJ MAPE: 04.

DATUM: ožujak, 2016.

RAZINA PROJEKTA: IZVEDBENI

MAPA G02: IZVEDBENI GRAĐEVINSKI PROJEKT

INVESTITOR: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB, d.d.

GRAĐEVINA: VATROGASNA POSTAJA "NP VRBOVSKO",

GLAVNI PROJEKTANT: ANA PEZER, dipl.ing.arh.

PROJEKTANT: MLADEN MARIJANOVIĆ, dipl.ing.građ.

DIREKTORICA: SANJA LADAVAC, dipl.oec.

POPIS MAPA IZVEDBENOG PROJEKTA:

Glavni projektant: ANA PEZER , dipl.ing.arh.

BROJ MAPA PROJEKT PROJEKTANT/IZRADIO TVRTKA

02 K01 Građevinski projekt DAVOR KIRIN, dipl.ing.građ. Konzalt ing d.o.o.

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.1. SADRŽAJ MAPE

2.1. TEHNIČKI OPIS

2.1.11. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

2.1.15. Izvod iz geotehničkog elaborata

2.2. DIMENZIONIRANJE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

3.2. Uzdužni profili 1:500/50

3.4. Poprečni poprečni

3.5.1. Detalj cestovnog rubnjaka 1:10

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.3. RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Temeljem članka 51. ZAKONA GRADNJI (NN 153/13) izdaje se

RJEŠENJE br. 39/15_GO2

ZA PROJEKTANTA IZVEDBENOG GRAĐEVINSKOG PROJEKTA PROMETNIH POVRŠINA:

VATROGASNA POSTAJA „NP VRBOVSKO“

MLADEN MARIJANOVIĆ dipl.ing.građ.

upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 3259

Imenovani projektant odgovoran je da projektna dokumentacija za čiju je izradu imenovan

Zagreb, ožujak 2016.

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.5. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

1.6. POPIS PRIMJENJENIH ZAKONA,

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Popis primjenjenih zakona, pravilnika, propisa i normi

- Zakon o gradnji (NN 153/13)

- Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

- Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje

- Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02)

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

- HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti

U Zagrebu, ožujak 2016.

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr

Ulica SR Njemačke 10,Zagreb,Hrvatska tel.+385(0)1 6637842,fax.+385(0)1 6637844,e-mail:konzalt-ing@konzalt-ing.hr