Professional Documents
Culture Documents
Infektologija PDF
Infektologija PDF
za III razred
I dio
EPIDEMIOLOGIJA
Epidemiologija je naučna disciplina koja proučava rasprostranjenos i širenje
bolesti u određenoj populaciji.
Ciljevi epidemiologije:
- sprječavanje i suzbijanje bolesti,
- sprječavanje i suzbijanje umiranja ljudi,
- sprječavanje posljedica oboljenja, invalidnosti i nesposobnosti za posao,
- eliminacije bolesti.
VOGRALIKOV LANAC
IZVOR ZARAZE
1. IZVOR ZARAZE:
- čovjek: - kao bolesnik
- u toku inkubacije,
- u toku atipične kliničke slike,
- u toku tipične kliničke slike,
- kao kliconoša/ kliconoštvo – proces izlučivanja klica poslije
preležanog oboljenja
- životinja – putem insekata (antropozoonoze)
2. PUT ŠIRENJA:
- vazduh (aerogene epidemije),
- voda (hidrične epidemije),
- zemljište,
- nesterilne igle,
- kontakt (direktan i posredan),
- kontaminirana hrana,
- insektima.
3. ULAZNO MJESTO:
- respiratorni sistem,
- digestivni sistem,
- koža,
- sluzokoža.
4. PATOGENI MIKROORGANIZMI
- VIRULENCIJA – sposobnost mikroorganizma da prodre i da se
razmnožava u organizmu,
- TOKSIGENOST – sposobnost mikroorganizma da luči toksin.
5. DISPOZICIJA – sposobnost organizma da oboli od neke infektivne bolesti
zbog nedostatka imuniteta.
Neke druge bolesti ostavljaju imunitet koji traje samo nekoliko godina (trbušni
tifus, difterija).
Postoje i bolesti kod kojih se razvija samo kratkotrajini imunitet (grip, druga
virusna oboljenja respiratornog trakta, pneumonija, streptokokna infekcija).
Postoje ljudi koji su postali imuni na neke zarazne bolesti iako nisu od njih nikada
bolovali.
To važi za ljude koji žive u civilizovanoj sredini i za zarazne bolesti čiji uzročnici
nisu za čovjeka obavezno patogeni (difterija, šarlah, poliomijelitis).
*TEMPERATURA
Obložen jezik je gotovo redovan pratilac velikog broja akutnih infektivnih bolesti,
pa nema veliki dijagnostički značaj.
*PROMJENE KVS-a
Kod nekih infektivnih bolesti frekvencija pulsa je viša nego što odgovara visini
temperature i tu se radi o relativnoj tahikardiji.
*PROMJENE U KRVI
*PROMJENE U MOKRAĆI
Zbog javljanja anoreksije (gubitak apetita) u toku bolesti, dolazi do još veće
razmjene materija i utroška rezerve ugljenih-hidrata, masti i proteina.
*HERPES FEBRILIS
Herpes febrilis je virusno oboljenje kože i sluzokože, javlja se kod većeg broja
infektivnih oboljenja.
Najčešće na ustima i nosu, rjeđe na vratu, ušima i drugim mjestima.
INKUBACIJA
Ovaj stadijum naziva se inicijalni ili invazioni i različite je dužine i intenziteta kod
pojedinih infektivnih bolesti.
STADIJUM REKONVALESCENCIJE
ANAMNEZA
Odnosi se na:
- ime i prezime bolesnika,
- datum i mjesto rođenja,
- zanimanje,
- mjesto stanovanja,
- datum prijema i
- otpusta.
Anamneza po sistemima:
- respiratorni sistem:
- treba se interesovati da li je bolesnik imao smetnje pri disanju,
- da li lako diše na nos,
- da li je imao sekreciju iz nosa i kakvu,
- da li je krvario iz nosa,
- da li je imao napade gušenja,
- da li je kašljao (ako je kašljao, da li je bio suv kašalj ili praćen
izbacivanjem manjih ili većih količina ispljuvka određene
konzistencije i izgleda),
- posebnu pažnju treba obratiti u slučaju pojave kašlja sa
izbacivanjem većih ili manjih količina ispljuvka, jer sekret u
disajnim putevima može dovesti do poremećaja alveolarne
ventilacije, odnosno opstruktivnog sindroma,
- kardiovaskularni sistem:
- poremećaji KVS-a nastaju zbog bakterijskog, virusnog ili
toksičnog oštećenja KVS-a, a ispoljavaju se kao:
- poremećaji u srčanom ritmu (simptomi se ispoljavaju
lupanjem srca, obično poslije napora ili uzbuđenja, ili
bradikardijom(u toku virusnih oboljenja, pri
povišenom intrakranijalnom pritisku, povišenom
arterijskom pritisku)),
- simptomi srčane insuficijencije (manifestuju se u početku
osjećanjem brzog zamaranja, kasnije otežanim disanjem –
gušenjem, dispneja se javlja zbog hiperkapnije (povećane
koncentracije CO2 u krvi), jer je oksidacija krvi
poremećena, zbog čega dolazi do cijanoze. Pored ovih
simptoma mogu se javiti edemi i ascites),
- simptomi oboljenja koronarnih arterija (manifestuju se
karakterističnim bolom iza sternuma, u vidu pečenja, a
ponekad u vidu jakog, neizdrživog bola koji traje nekoliko
minuta),
- simptomi oboljenja perifernih arterija ( manifestuju se
kratkotrajnim bolom i pojavom grča u potkoljenici, koji se
ponavlja. Često se javlja hladnoća tog ekstremiteta i
parestezija – nenormalne senzacije kao što su peckanje,
trnjenje, žarenje ili osjećaj ukočenosti),
- simptomi oboljenja perifernih vena ( ispoljavaju se kao
varices (nenormalno proširenje krvnog suda), eventualnim
krvarenjem, a pri pojavi tromboflebitisa bolom, otokom,
crvenilom i temperaturom),
- digestivni trakt:
- treba se interesovati za apetit oboljelog,
- da li žedni više nego obično,
- da li je imao bolove u guši,
- da li ima osjećaj pečenja na jeziku,
- da li je povraćao (ako je povraćao , treba obratiti pažnju na ritam i
karakter povraćanja, odnosno na sadržaj povraćene mase),
- da li je poslije povraćanja dolazilo do subjektivnog poboljšanja ili
nije,
- da li je bolesnik imao nadutost i bolove u trbuhu (ako je imao
bolove u trbuhu, potrebno je utvrditi njihovu lokalizaciju, trajanje,
karakter i radijaciju),
- da li su bolovi u trbuhu bili praćeni zatvorom ili učestalim
stolicama (u slučaju pojave učestalih stolica, treba utvrditi njihov
broj u toku h, izgled, boju, konzistenciju i patološke promjene),
- urogenitalni sistem:
- treba se interesovati za diurezu, dizuriju, izgled i boju mokraće,
- treba utvrditi da li je bolesnik imao bolove u predjelu bubrega,
njihovo širenje i, eventualno, pojavu otoka,
- lokomotorni sistem:
- treba ispitati da li je oboljeli imao poremećaje pri kretanju i radu, u
bilo kom dijelu koštano-zglobnog i mišićnog sistema,
- ako se bolesnik žali na bolove, treba ispitati njihovu lokalizaciju,
intenzitet i način pojave, tj.da li se javljaju povremeno ili stalno, kao
i da li ih prate otok i crvenilo,
- CNS:
- treba utvrditi da li je u toku bolesti bolesnik imao glavobolju,
- da li je bilo konvulzija, poremećaja svijesti, vida ili sluha i kakav
mu je san,
- koža:
- treba se interesovati da li je bolesnik imao ospe po koži,
- da li je primjetio da mu je koža žuta,
- da li je imao svrab po koži ili neke druge promjene (npr.perutanje).
*Anamneza ranijih bolesti
*Porodična anamneza
*Epidemiološki podaci
Upoznaju se uslovi stanovanja bolesnika, gdje i kako se hrani, kakvu vodu pije, da
li ima domaćih životinja, ako ih ima, da li su zdrave, da li zna za slična oboljenja u
okolini, da li jekoud putovao ili mu je neko dolazio u posjetu.
OBJEKTIVNI PREGLED
U sedimentu se utvrđuju:
- leukociti,
- eritrociti,
- cilindri,
- bakterije.
*Izolacija uzročnika
*Serološke reakcije
*Kožne probe
OPŠTA TERAPIJA
OPERATIVNO LIJEČENJE
SPECIFIČNA TERAPIJA
Obuhvata sve metode koje imaju za cilj da unište uzročnike bolesti i neutrališu
njihove toksine, a to se postiže:
- hemioterapijom – sulfonamidi, antibiotici, antivirusna sredstva,
- seroterapija – terapija specifičnim serumima, kojim se neutrališu toksini,
- vakcinoterapija.
PAPULA – okrugla promjena crvene boje koja se nalazi iznad nivoa kože.
KOMPLIKACIJE: - artritis,
- artralgija (bol u zglobovima),
- encefalitis.
KOMPLIKACIJE: - apsces,
- flegmone (upala potkožnog vezivnog tkiva),
- elefantijaza,
- sepsa,
- peritonitis.
OBLICI DIFTERIJE:
1. DIFTERIJA NOSA
- počinje bez povišene temperature i bez znakokva intoksikacije,
- javlja se sekrecija iz nosa,
- u početku bistra, pa sukrvičava i mukopulurentna (gnojava),
- na sluznici nosa se formiraju srkame,
- oboljenje je značajno znog kliconoštva koje dugo traje.
2. DIFTERIJA TONZILA
- javljaju se difterične membrane na tonzilama koje su debele,
bjeličaste, sjajne, sedefaste, slaninaste, jasno ograničene, kod
pokušaja odvajanja od podloge – kravare,
- limfni čvorovi vrata su uvećani i bolno osjetljivi.
3. FARINGEALNA DIFTERIJA
- nastaje širenjem pseudomembrana sa tonzila na ždrijelo,
- membrane prljavo-žute, slaninaste, debele i neravne,
- iz usta se osjeti sladunjav zadah (fetor exore),
- izražen otok vrata (zbog uvećanjapodviličnih i vratnih limfnih
čvorova),
- oslobađa se toksin i javlja se intoksikacija (krvarenje iz nosa, usta,
po koži, znaci kardiovaskularnog kolapsa, bolesnik umire 6-og
dana bolesti).
4. DIFTERIJA LARINKSA
- pojava pseudomembrana u larinksu što dovodi do opstrukcije
larinksa,
- javljaju se znaci disfonije (promijenjen glas), dispneje, asfiksija
(gušenje).
KOMPLIKACIJE: - miokarditis,
- periferni neuritis.
Dg: - anamneza,
- bris nosa i ždrijela,
- zasijavanje na Leflerovim podlogama.
Dg: - anamneza,
- serološki nalaz (dokazati uzročnika).
Th: - mirovanje,
- antipiretici,
- toaleta usne duplje,
- higijensko-dijatetski režim,
- ako je došlo do bakterijske infekcije grla, daje se penicilin.
ZAUŠKE (PAROTITIS)
DEF: akutna virusna zarazna bolest koju karakteriše otok pljuvačnih žlijezda,
najčešće parotidne.
- pankreatitis,
- encefalitis,
- miokarditis,
- nefritis.
Meningealni simptomi:
- glavobolja,
- povraćanje,
- napetost fontanele (kod male djece) kod kojih se fontanela nije još
zatvorila.
Meningealni znaci:
- ukočen vrat,
- Kernigov znak (označava rigidnost (ukočenost) kičmene muskulature);
Kernigov znak je pozitivan ako bolesnik ne može da sjedi sa ispruženim
nogama, a da mu pri tome trup sa nogama sklapa ugao od ,
- Bružinski – znaci Bružinskog – predstavlja odbrambene reflekse pri
savijanju rigidne kičmene muskulature.
Bolesnik leži na boku sa savijenim rukama i nogama prema trbuhu (položaj ploda
materice).
To su: - fotofobija,
- hiperakuzija (osjetljivost na svaku zvuk i šapat),
- bolno reagovanje i na najmanji dodir kože.
Neurovegetativni poremećaji nastaju zbog nadražaja ANS-a , a to su:
- centralno povraćanje,
- bradikardija,
- opstipacija,
- dermografizam,
- poremećaj svijesti (od lake pospanosti do duboke kome).
3. LIKVORNI SINDROM
2. VIRUSNI MENINGITISI
- najčešći uzročnici su: enterovirusi, virus parotitisa, coxackie, virus
mononukleoze,
3. SPIROHETOZNI I RIKECIJSKI MENINGITISI
- izazvani su leptospirom i rikecijama,
4. GLJIVIČNI MENINGITISI
- izazvani najčešće candidom i criptococusom.
BAKTERIJSKI MENINGITISI
DEF: teško infektivno oboljenje u toku kojeg dolazi do stvaranja gnojnog eksudata
u subarahnoidalnom prostoru.
Kod školske djece se vidi i znak tronošca – dijete u sjedećem položaju se oslanja
na tri oslonca: - dlanove,
- gluteuse,
- pete.
KOMPLIKACIJE:
1. neurološke
- konvulzije,
- oštećenje kranijalnih živaca (najčešće je zahvaćen 8.kranijalni živac što
dovodi do trajnog oštećenja sluha),
- fokalni neurološki znaci – hemipareza i kvadripareza,
- hidrocefalus,
- ventrikulitis – prisustvo gnojnog eksudata u bočnim moždanim
komorama,
2. na ostalim organima
- artritis,
- pneumonia,
- perikarditis,
- endokarditis,
- šok.
Ona stvara antitijela koja predstavljaju filter za bakterije tako da kod osoba kod
kojih nedostaje slezena kao i raznih poremećaja u kojima učestvuje slezena
(anemija srpastih ćelija) često oboljevaju od pneumokoknog meningitisa.
Dg: - anamneza,
- lumbalna punkcija,
- pregled likvora (mutna, gnojnog izgleda, žuto-zelene boje),
- pregled direktnog preparata obojenog po Gramu (vide se diplokoke),
- hemokultura.
- kod odojčadi
- najčešći simptomi povišena temperatura, proliv, povraćanje,
konvulzije,
- fontanela ne mora uvijek da bude ispupčena, jer česta
povraćanja i prolivi mogu da dovedu do uvlačenja fontanele
zbog dehidratacije.
KOMPLIKACIJE: - hidrocefalus,
- supurativni (gnojni) encefalitis,
- nervne komplikacije (hemiplegije (oduzetost jedne strane
tijela), epileptični napad),
- oštećenje sluha koje može da se razvije do potpuno
gluvoće,
- oštećenje vida,
- psihički poremećaj,
- meningokokna sepsa koja se odlikuje trijasom:
- intermitentnom temperaturom,
- artralgijama,
- ospom.
Dg: - anamneza,
- lumbalna punkcija (mutan likvor, povišen broj ćelijskih elemenata,
100-2000 polimorfonukleara),
- laboratorija ( CRP povećan, Le povišeni, sed. ubrzana),
- hemokultura,
- razmaz periferne krvi.
Th: - antibiotici,
- borba protiv endotoksičnog šoka.
SEKUNDARNI GNOJNI MENINGITISI
Nastaju širenjem na moždane ovojnice iz drugog septičkog žarišta u organizmu.
VIRUSNI MENINGITISI
DEF: zapaljenja mekih moždanica uzrokovano virusima.
Dg: - anamneza,
- fizikalni pregled (Bružinski, Kernigov),
- lumbalna punkcija (bistar likvor, povećan broj ćelijskih elemenata
(limfmonocita), povećana vrijednost proteina, šećer normalan).
Th: - simptomatska.
ANTRAKS
DEF: akutna zarazna bolest uzrokovana bacilom antraksa koje stvaraju spore u
nepovoljnoj sredini.
Ukoliko se spore unesu u organizam prelaze u aktivan ili vegetativni oblik koji
uzrokuje bolest.
Izvor je oboljela ili uginula životinja ili njeni dijelovi koji se industrijski prerađuju:
koža, vuna, čekinje, krzno, rogovi, papci, kosti.
*Kožni antraks
Inkubacija – 9h do 2 nedjelje.
Prvo se javlja papula praćena svrabom.
Ako se bolest liječi -og dana, promjene na koži se suše i ostaje trajni ožiljak.
*Plućni antraks
Ima 2 faze.
Inkubacija – 6 dana.
*Crjevni antraks
Dg: - anamneza,
- epidemiološki podatak,
- klinička slika,
- izolacija bacila antraksa iz bolesničkog materijala (bris kože, bris ždrijela,
bris nosa),
- serološki testovi.
Th: - simptomatska,
- antibiotici.
TETANUS
DEF: teška akutna zarazna nekontagiozna bolest koja izaziva toksin bacila
tetanusa.
Pod anaerobnim uslovima, u rani ili povrijeđenom tkivu čovjeka, uzročnik prelazi
u vegetativni – aktivni oblik bacila koji produkuje toksin.
Svaka, pa i najmanja povreda, može biti tetanogena ako se stvore anaerobni uslovi.
*Generalizovani tetanus
*Ginekološki tetanus
*Tetanus novorođenčeta
*Cefalični tetanus
*Lokalni tetanus
Dg: - anamneza,
- klinička slika.
BJESNILO
(RABIES)
DEF: akutni, smrtonosni encefalomijelitis izazvan virusom bjesnila.
BORELIOZA
(LAJMSKA BOLEST)
DEF: sistemska bolest koju izaziva spiroheta Borellia burgdoferi.
Prenose je krpelji.
Jasno je ograničena, traje 6-8 dana, nakon čega počinje da blijedi i to prvo u
centralnom dijelu.
Otečeni su regionalni limfni čvorovi.
*Neuroborelioza
*Karditis
*Artritis
*Akrodermatitis
Th: - antibiotici,
- simptomatska.