IME ŠKOLE

IME GRADA

SEMINARSKI RAD

Tema: POJAM, ZNAČ AJ UČ ENJE I VRSTE

Predmet: PSIHOLOGIJA

Profesor: Uč enik:

Oktobar, 2019
Ime grada
 Seminarski rad IME UČENIKA

SADRŽAJ:
1. UVOD ............................................................................................................................................... 3
2. KLASIČNO UVJETOVANJE ................................................................................................................. 4
3. INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE .................................................................................................. 5
4. POKUŠAJI I POGREŠKE ...................................................................................................................... 7
5. OPONAŠANJE ................................................................................................................................... 8
6. ŠKOLSKO UČENJE ............................................................................................................................. 9
7. VRSTE UČENJA…………………………………………………………………………………………………………………………10

Pojam, značaj učenje i vrsta 2

 Seminarski rad IME UČENIKA

1. UVOD

Uč enje predstavlja proces koji dovodi do promene u mentalnom ( unitrašnjem ) ili spoljašnjem
ponašanju (motorno uč enje, veštine ). Uč enjem se formiraju tragovi u mozgu koji ostaju kao deo
iskustva licnosti i mogu različ ito dugo trajati što opet zavisi od namene za koju se uč i.Uč enje se
bazira na zapamć ivanju gradiva koje se uč i. Tako razlikujemo kratkotrajno i dugotrajno uč enje kao
što razlikujemo kratkoroč no i dugoroč no pomać enje.
Sistematski oblici uč enja imaju za svrhu da poboljšaju cilj i svrhu uč enja kao i moguć nosti za
kasnije izvodjenje utvrdjenih nauč enih operacija .
Postoji neogranič en broj različ itih vidova uč enja,od kojih neki mogu voditi č ak i negativnim
ishodima ili poremeć ajima ponašanja.
Strategije uč enja
Strategija uč enja su nač ini kojima uč enik upravlja svojim uč enjem, a temelje se na poznavanju
lič nih osobina i sposobnosti, znanju o obrazovnim zadacima koje se moraju izvršiti, veštinama
sticanja, povezivanja i primene novih znanja, nužnom predznanju i poznavanju svrsishodnosti i
korisne vrednosti novog znanja. Prilikom uč enja treba se voditi rač una o:
navici mesta - određivanje stalnog mesta za uč enje,
navici vremena - unapred planirano dnevno i nedeljno uč enje prema rasporedu predmeta u školi ,
navici uč enja na nastavi u skoli .
Etape uč enja trebale bi trajati 30 do 40 minuta (u srednjoj školi i do 60 minuta), a pauze 5 do 10
minuta (ne duže kako se ne bi izgubio potreban zamah u uč enju). Pauza bi se trebala iskoristiti za
razgibavanje i opuštanje.

Pojam, značaj učenje i vrsta 3

 Seminarski rad IME UČENIKA

2. KLASIČ NO UVJETOVANJE

Pavlov je istraživanjem želuč anih sokova kod psa otkrio klasič no uvjetovanje. Naime, luč enje sline
je normalna refleksna reakcija na podražaj jezika hranom. No ako pas poč inje luč iti slinu na pojavu
osobe koja donosi hranu, to je uvjetovana reakcija - povezao je prirodni podražaj sa do tada
neutralnim podražajem. Pavlov je nastavio prouč avati tu pojavu uz pomoć zvona koje je službenik
nosio kad je nosio hranu. Pokazalo s da je pas poč eo luč iti slinu i na zvuk zvona.

hrana = bezuvjetni podražaj,

luč enje sline na hranu = bezuvjetna reakcija,
luč enje sline ne zvono = uvjetovana reakcija.

Watson - pokus s malim Albertom (bijeli štakor + prasak = strah od svega bijelo i krznenog
(generalizacija) - bezrazložni strah od bezopasnih predmeta li situacija = fobija. Fobije se najč ešć e
razvijaju u djetinjstvu kada smo doživjeli neki neugodan događaj povezan s buduć im predmetom
fobija.
Primjeri klasič nog uvjetovanja su medvjed koji pleše (uvjetovanje - hodanje po žeravici), liječ enje
alkoholič ara averzivnom terapijom - u alkohol se stavi sredstvo tetidis koje izaziva muč ninu,
glavobolju, povrać anje... u kombinaciji s alkoholom.
Uvjetovane reakcije se gase ako nestaje prateć i podražaj, a održavaju se stalnim ili povremenim
potkrepljivanjem. Klasič no uvjetovanje postiže se kod svake vrste za bitne podražaje: štakori - okus
i miris, ptice - svjetlo...
Poznata je generalizacija podražaja (mali Albert, reagiranje na bilo koji ton ako nauč imo reakciju
na jedan ili nekoliko slič nih), ali i diskriminacija (razlikovanje) podražaja (primjer: pas koji mora
razlikovati kružnicu od elipse - kad ih više nije uspio razlikovati, poč eo je reagirati neurotič no).

Pojam, značaj učenje i vrsta 4

 Seminarski rad IME UČENIKA

3. INSTRUMENTALNO (OPERANTNO) UVJETOVANJE

Instrumentalno uvjetovanje odnosi se na uč enje na posljedicama, a primjenjuje se kad treba

postić i uvjetovanu reakciju, a ne postoji bezuvjetni podražaj. Odnosi se na to da treba neku osobu
ili životinju navesti na neki postupak pa ga nagraditi. Katkad, kod kompleksnih ponašanja, treba to
uč initi postupno, iskorištavati svaku sluč ajnu reakciju koja predstavlja određeni stupanj ciljnog
ponašanja - oblikovanje.
Ova se metoda pokazala vrlo dobrom kod autistič ne djece (vrlo slabo reagiraju na podražaje
okoline, zatvorena su u sebe, ne pokazuju interes za okolna zbivanja, loše govore, emocionalno su
nezrela...). djecu se nagrađuje npr. bombonom za neartikulirane glasove, potom samo za smislene
riječ i, pa potom samo ako je riječ pravilno izgovorena.
Uvjetovanje se ne može koristiti za sve vrste uč enja, primjerice uč enje govora.

Instrumentalno uč enje bit ć e uspješnije ako se potkrepljivanje događa povremeno, u neredovitim

razmacima. Primjer toga su igra na sreć u. Potkrepljivanje može biti i negativno, kada se nekog želi
odvratiti od nekog ponašanja. Ako potkrepljivanje prestaje, reakcija se gasi, a gasi se sporije ako je
potkrepljivanje neredovito. Kod instrumentalnog uvjetovanja je prisutno pamć enje, a i mišljenje,
odnosno stvaranje zaključ ka u vezi s novonastalom situacijom.
Primjer:
ako laboratorijske miševe stavimo u labirint, oni ć e u njemu lutati bez cilja. No ako nakon nekoliko
dana na kraj labirinta stavimo hranu, doć i ć e do nje bez poteškoć a, što pokazuje da su iskoristili
znanje steč eno latentnim uč enjem.

Instrumentalno uvjetovanje se koristi za liječ enje fobija, anoreksije, za biofeedback, uč enje uz

pomoć kompjutera u kojem riješen test vodi na slijedeć u lekciju...

Predrasude, a među njima i praznovjerja, spadaju u instrumentalno uvjetovanje.To posebno vrijedi

za osobna praznovjerja, koja nisu karakteristič na za društvo, nego samo za jednu osobu: jednom
se dogodilo da si položio ispit ako si, primjerice, nosio neke č arape, i odonda ih stalno nosiš, a
samo povremeni uspjeh ubrzava potkrepljivanje i ojač ava usvajanje tog ponašanja. Jednaka je
pojava nađena kod životinja (golub, hrana i vrtnja u krug). Opć a praznovjerja nastala su na isti
nač in, ali su postala poznata i širila se na kasnije generacije usmenom predajom.

Pojam, značaj učenje i vrsta 5

 Seminarski rad IME UČENIKA

Kazna ne spada među negativna potkrjepljenja, jer ona potiskuje neko ponašanje, a negativna
potkrjepljenja nas uč e ponašanju kojim ć emo izbjeć i negativne podražaje.
Kazna i nagrada su najdjelotvornije metode uč enja. Nagradom možemo uspostaviti željeno
ponašanje. Za kaznu neki smatraju da ć emo samo nauč iti što ne smijemo, a ne i ono što bismo
trebali raditi. Neugoda od kazne može se povezati s osobom koja daje kaznu, kazna djeluje samo
u poč etku, a kasnije sve manje, dijete može nauč iti da se kaznom mogu postić i neke stvari, pa
može poč eti primjenjivati istu metodu, a kazna može djelovati na agresivno ponašanje.

Nagrada izaziva osjeć aj ugode, a kazna osjeć aj neugode. Buduć i da svi težimo za postizanjem
ugode i izbjegavanjem neugode, oč ekuje se da ć e ponašanje za koje smo dobili nagradu postati
privlač no, te ć emo ga ponavljati, a ponašanje za koje smo dobili kaznu postat ć e nam odbojno, te
ć emo ga izbjegavati. Ako želimo postić i neko ponašanje treba primijeniti nagradu, a ne kaznu pri
suprotnom ponašanju jer ć e nam željeno ponašanje omrznuti (npr. jedenje juhe od rajč ice...).
Ako želimo spriječ iti ponašanje, primjenjujemo kaznu. Moramo održati obeć anje, kazna mora
uslijediti odmah, mora biti oštra da bi imala uč inak, poč initelj mora vjerovati da neć e izbjeć i kazni.
Ako se neko ponašanje kritizira, to se mora izvesti tako da uč enika potič emo na usvajanje
ponašanja koje može biti nagrađeno.

Pojam, značaj učenje i vrsta 6

 Seminarski rad IME UČENIKA

4. POKUŠAJI I POGREŠKE

Sastoji se u tome da neplanski pokušavamo doć i do odgovora. Ta je metoda uspješna samo kod
vrlo jednostavnih procesa, koji se sastoje od malog broja operacija. Kod kompleksnih se ne
sjeć amo kako smo došli do odgovora.
Ova metoda ime veze s operantnim uvjetovanjem, odnosno, uč enjem na posljedicama.

Pojam, značaj učenje i vrsta 7

 Seminarski rad IME UČENIKA

5. OPONAŠANJE

Osim č istog oponašanja, oponašanjem se smatra i služenje tuđim iskustvom - uč enje preko
posrednika. Na taj nač in ne uč imo na vlastitoj koži kao kod prethodne metode, nego nam drugi
ljudi služe kao putokaz. Na taj nač in se skrać uje vrijeme uč enja i izbjegavamo opasne pogreške.
Direktnim oponašanjem ili uč enjem po modelu najč ešć e uč imo psihomotorne aktivnosti, a
uč enjem preko posrednika se uč e stavovi, ideje, nač ini ponašanja, emocije...

Mnogi roditelji agresivnom kaznom pokušavaju spriječ iti dijete u tome da nešto uč ini, a zapravo
postaju model za uč enje agresije.
TV agresija smanjuje negativni stav prema agresiji i pomaže uč enju nekih oblika kriminalnog
ponašanja. Pokazao je to Bandura pokusom u kojem je djeci prikazao kako č ovjek tuč e lutku, a
drugoj skupini je prikazano nenasilje prema lutki. Djeca su se ponašala u skladu s pogledanim
filmom.
Oponašanjem se uč e ponašanja važna za opstanak, primjerice, ako je majmunima na TV-u
prikazan strah od zmije, nje ć e se bojati, a ako je prikazan strah od cvijeta, neć e ga se bojati.

Po modelu dijelom uč imo i verbalno komuniciranje - npr. upute o dolasku na neko mjesto.

Na oponašanje utječ u: pažnja, status modela, motivacija, pamć enje onog što smo vidjeli...

Pojam, značaj učenje i vrsta 8

 Seminarski rad IME UČENIKA

6. ŠKOLSKO UČ ENJE

Tu se radi o pamć enju.

Tehnike:
- uč enje u cjelini (globalno) ili
- uč enje u dijelovima (fragmentarno), raspoređivanje prekida između uč enja.
Kod besmislenog materijala treba uč iti fragmentarno, a ako se materijal sastoji od cjelina, treba
uč iti po smislenim cjelinama, globalno. U nekim sluč ajevima i mali razmaci između uč enja imat ć e
koristan uč inak (besmisleno gradivo), a kod smislenog gradiva te pauze trebaju biti duže.

Pojam, značaj učenje i vrsta 9

 Seminarski rad IME UČENIKA

7. VRSTE UČ ENJA

1. Klasič no uvjetovanje
Proces uč enja se sastoji u povezivanju prirodnog neuvjetovanog stimulusa (podražaja, draži) s
neprirodnim stimulusom. Iz tog povezivanja pojavljuje se prirodna reakcija na neprirodnu draž.

2. Uč enje pokušajima i pogreškama

U procesu uč enja radnje koje vode uspjehu se uč vršć uju a koje vode ka pogrešci se gube. U
procesu uč enja putem pokušaja i pogrešaka određeni č inovi organizma bivaju automatski
uč vršć eni ili eliminirani, u zavisnosti od posljedica tj. efekata - pozitivnih ili negativnih, do kojih
dovode. Ovo uč enje se naziva i instrumentalno uč enje.

3. Uč enje uviđanjem
Najviši oblik uč enja koji se ispoljava u inteligentnom rješavanju problemske situacije uviđenjem
bitnih odnosa u njoj. Naglo se dolazi do toč nog rješenja, u istoj situaciji naredno ostvarenje se
ostvaruje direktno, dolazi do generalizacije uspješnog nač ina rješavanja situacije.

4. Verbalno uč enje
U ovom vidu uč enja stimulusi i odgovori su dati kao verbalni simboli - jednostavno uč enje
besmislenih slogova, mehanič ko uč enje rječ nika ili stihova ili uviđanje složenih verbalnih situacija..

Pojam, značaj učenje i vrsta

10
 Seminarski rad IME UČENIKA

LITERATURA:
https://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/ucenje.html
http://psihologija.autentik.net/ucenje.php
http://psihijatrija.blogspot.com/2012/06/vrste-ucenja.html

Pojam, značaj učenje i vrsta

11