SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za povijest

Vergilije – R. Katičić – Sudbina Diomeda i njegovih drugova

Publije Vergilije Maron rođen je 70. godine prije Krista, a umro je 19. godine prije
Krista. On je rimski pjesnik koji je, uz mnoge druge rimske pjesnike, pripadao Mecenatovu
krugu. Vergilije je jedan od najpoznatijih rimskih pjesnika i njegovo pjesništvo spada u sam
vrh rimske književnosti. Njegov opus sadrži 4 djela, a to su: Vergilijev dodatak, zbirka
pjesama Pastirske pjesme, didaktički ep O ratarstvu te junački ep Eneidu koji je pisan u

1
homerskom stilu.1 U nekoliko redova epa Eneida, Vergilije spominje sudbinu Diomeda i
njegovih drugova što je ujedno i tema ovog seminarskog rada.

Radoslav Katičić je filolog, indoeuropeist i književni povjesničar. 1954. godine je

diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i 1959. doktorirao
tezom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije.2 Utemeljitelj je Odsjeka za opću
lingvistiku i orijentalne studije i autor petnaestak knjiga i četiristotinjak rasprava, članaka,
ogleda, knjižnih ocjena i drugih prnosa.3 Velik broj njegovih rasprava objavljen je u
Godišnjaku centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH gdje obrađuje izvješća antičkih
pisaca o Balkanskom poluotoku te prevodi i tumači vrela i predaje od kojih neke potječu iz
antičkoga doba.4 U tom godišnjaku objavio je članak pod nazivom Diomed na Jadranu u
kojem opisuje različite pisce i njihova tumačenja o Diomedu i sudbini
njegovih drugova.

nunc etiam horribili visu portenta sequuntur

et socii amissi petierunt aethera pennis
fluminibusque vagantur aves (heu, dira meorum
supplicia!) et scopulos lacrimosis vocibus implent.
haec adeo ex illo mihi iam speranda fuerunt
tempore cum ferro caelestia corpora demens Slika 1. R. Katičić5
appetii et Veneris violavi vulnere dextram.6

U prijevodu: „A sad prate nas još i čudila na pogled strašna:

Druzi mi, koje izgubih, na krilima prhnuše u vis,
Lutaju oko rijeka u prilici ptičjoj (ej strašne

1
Škiljan, Dubravko. Leksikon antičkih autora, Latina & Graeca, Matica Hrvatska, Zagreb 1996, 93.
2
Hrvatski biografski leksikon, http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 (posjećeno 8. 12. 2015., posljednji put
mijenjano 2009.)
3
Hrvatski biografski leksikon, http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 (posjećeno 8. 12. 2015., posljednji put
mijenjano 2009.)
4
Hrvatski biografski leksikon, http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 (posjećeno 8. 12. 2015., posljednji put
mijenjano 2009.)
5
http://www.matica.hr/knjige/autor/261/ (posjećeno 8. 12. 2015.)
6
http://www.thelatinlibrary.com/vergil/aen11.shtml (posjećeno 8. 12. 2015.)

2
 Kazni čeljadi mojoj!) i jauk po hridima šire.
Ali tom sam se nadat od onoga vremena imo,
Kad sam na nebesnike u svojoj napo ludosti
I ozlijedio kad sam u desnicu Veneru ranom.“ 7
U ovom izvornom mjestu opsuje se sudbina Diomedovih drugova. Diomed je sin
kalidonskoga junaka Tideje i njegove žene Deipile. Ujedno
je i kralj grada Arga te najuspješniji i najhrabriji ahejski
vojskovođa pod Trojom.8 Diomedovi drugovi bili su
pretvoreni u ptice. On krivi sebe zbog toga što se može
vidjeti i u zadnja dva reda izvornog teksta. Spominje događaj
kad je ozlijedio Veneru. Do te ozljede došlo je prilikom
Diomedova pokušaja da ubije Eneju. Venera ga je zaštitila
tako da ga je otklonila od Diomeda. Diomed je zbog toga,
umjesto da ubije Eneju, ranio Veneru. Iz ovog izvornog
mjesta može se vidjeti kako Diomed smatra kako je taj Slika 2. Diomed9
događaj glavni razlog zbog kojeg su njegovi drugovi pretvoreni u ptice. Izvorno mjesto ne
donosi nikakve geografske podatke ili podatke vezane za povijest nekog naroda.
Usredotočeno je jedino na objašnjenje tj. opisivanje sudbine Diomedovih drugova.

Radoslav Katičić je upotrijebio dijelove Vergilijeve Eneide u svojem članku „Diomed

na Jadranu“ objavljenom u Godišnjaku ANUBiH. Iskoristio je dijelove Eneide kako bi
objasnio i komentirao sudbinu Diomeda i njegovih drugova. Iz članka je jasno vidljivo kako
je Diomed po povratku iz Troje saznao da njegova žena živi s drugim muškarcem. Venera ga
je zbog svojeg ranjavanja odlučila kazniti na taj način.10 Nadalje, Katičić spominje
Vergilijevu Eneidu kako bi opisao i nabrojao gradove koje je Diomed osnovao. Najvažniji od
tih gradova je Agriripa kojeg je Diomed osnovao i nazvao po svojem rodu.11 Uz prijevod
Vergilijevih stihova, u kojima Vergilije pjeva o Venulovom izvještaju sa susreta s Diomedom,

7
Maron, Publije Vergilije. Eneida, prev. Bratoljub Klaić (Zagreb: Globus media, 2005.) XI, 271-277.
8
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15283 (posjećeno 8. 12. 2015.)
9
http://hiroshi.freeshell.org/ghw/diomedes.html (posjećeno 8. 12. 2015.)
10
Radoslav Katičić, „Diomed na Jadranu“, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 27 (1977):
50.
11
Radoslav Katičić, „Diomed na Jadranu“, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 27 (1977):
51.

3
nalazi se i komentar Vergilijeva komentatora Servija. U tom komentaru je zanimljivo to što se
navodi da je Diomed osnovao cijeli niz gradova, kao Venuziju, koje je osnovao u čast Veneri
kao zadovoljštinu zbog toga što se nije mogao vratiti u rodni kraj nakon njezina ranjavanja. 12
Također, u članku se spominje kako je Diomed bio protjeran iz domovine od strane
preljubnika njegove žene. Vjeruje se da je bio protjeran zbog toga što je ranio Veneru.13
Radoslav Katičić je na veoma zanimljiv i lako razumljiv način opisao Diomedovu sudbinu u
ovom članku. Koristeći Vergilijevu Eneidu jasno daje do znanja da je Diomed morao otići iz
domovine zbog toga što je ranio Veneru. Također, vidljivo je da je kažnjen i tako što njegova
žena ima ljubavnika. Dakle, Venera mu se odlučila osvetiti i kazniti ga.

Jelena Marohnić je u članku Diomedove ptice, za koje se smatra da su zapravo

Diomedovi drugovi, obradila tu temu. Ono što u tom članku spominje je činjenica da
Diomedove ptice, prema mnogim antičkim autorima, ostaju sklone prema Grcima, ali
nesklone prema Barbarima. Preobrazba Diomedovih drugova u ptice ističe se kao aition
odnosno kao mit koji tumači postanak nečega. U ovom slučaju smatra se da mit tumači nešto
iz krajolika, odnosno da tumači ptice koje se gnijezde na Diomedovom otoku.14 Na temelju
izvještaja o preobrazbi Diomedovih drugova u ptice mnogih antičkih autora, Marohnić
zaključuje kako se mit može povezati s mitom o preobrazbi Meleagrovih sestara zato što se
preobrazba u ptice događa za vrijeme smrti glavnog junaka, zato što junake povezuje etolsko
podrijetlo i zato što ptice završavaju na otoku. S druge strane, mit o Diomedovim drugovima
po sadržaju se može povezati i sa mitom o preobrazbi Memnonovih drugova nad pogrebnom
lomačom.15

U izvornom mjestu možemo jasno vidjeti i saznati da su Diomedovi drugovi pretvoreni

u ptice. Dakle, jasna nam je njihova sudbina. S druge strane, u članku Radislava Katičića
dobivamo više podataka o sudbini Diomeda. Možemo zaključiti kako se izvorno mjesto u
Vergilijevoj Eneidi (11. pjevanje, 271-277) bavi sudbinom Diomedovih drugova dok se
Diomedova sudbina uopće ne spominje. Članak reproducira izvorno mjesto te ga proširuje i
daje više informacija o samom Diomedu i njegovoj sudbini. Međutim, u Katičićevom članku
12
Radoslav Katičić, „Diomed na Jadranu“, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 27 (1977):
51.
13
Radoslav Katičić, „Diomed na Jadranu“, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 27 (1977):
50.
14
Jelena Marohnić, „Diomedove ptice“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 10 (2010): 43.

15
Jelena Marohnić, Diomedove ptice“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 10 (2010): 58.

4
i dalje je malo pažnje posvećene izvornom mjestu te zaključujem kako se autor mogao više
posvetiti Vergilijevu izvještaju o sudbini Diomeda i njegovih drugova. Unatoč tome, koristeći
izvor i članak možemo saznati jako puno podataka o ovoj temi.

BIBLIOGRAFIJA

Literatura

1. Katičić, Radoslav. „Diomed na Jadranu.“ Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja

ANUBiH 27 (1977): 39-79.

5
2 Marohnić, Jelena. „Diomedove ptice.“ Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 10
(2010): 39-79.

3. Maron, Publije Vergilije. Eneida. Zagreb: Globus media, 2005.

Mrežne stranice

1. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15283 (posjećeno 8. 12. 2015.)

2. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 (posjećeno 8. 12. 2015.)
3. http://www.matica.hr/knjige/autor/261/ (posjećeno 8. 12. 2015.)
4. http://www.thelatinlibrary.com/vergil/aen11.shtml (posjećeno 8. 12. 2015.)
5. http://hiroshi.freeshell.org/ghw/diomedes.html (posjećeno 8. 12. 2015.)