Professional Documents
Culture Documents
Projektovanje Postrojenja Za Centralno Grijanje PDF
Projektovanje Postrojenja Za Centralno Grijanje PDF
RZITET
ET U BEOGRADU
Branislav Todorovic
PROJEKTOVANJE
POSTROJENJA
ZA CENTRALNO GREJANJE
Dr Branislav Todorovic
Todorov ic
ReCenze1l1i
Recenzellti
sic, dip!' info
Perisic,
Zivoj in Peri info
Mr Radmilo Savic, dip!. into
Savie, dipl. in!.
h davoc
Izd(]l.IOC
MASINSKI
M ASINSKI FAKULTET
UNIVERZITET A U BEOGRADU
UNIVERZITETA
Kralj icc
Kralji Marij c 16, Beograd 111
cc Marijc 11 120
20
Tel. 0 11 3370-350, 3302-384
11 3370-350,3302-384
F.ks
Faks 0 011
11 3370-364
s. hg.:1
www. ma s.
w\\'w. C. y u
hg .:1C.yu
I,,'
I.,' r:,
l :tllI \ 'ah"U
IO\'! ~'fI
PI\
P!u( i\ ld
lr" dr lvl (l~ Nt.:JI..'lj
ito; kll\
Nf...'J I.: ljJ,,\ I\ Ie. dd;m
IC Lld ;ul
I ~', Ii
l( I':, hul..
II I..
! )~ \1..:
!l' \1.:1,':
1- ":11111:11 h r. I ~I ' I\ It.... '.\ PI'II"
111( 1:11 () hr.ld'l\il prIll
" ,·,j,,\.'d n lk ""\Hll
l1",'J",:dnlk h 110:
,111 11'. 'l ~ /;1
/:I l/da\
I.l d:.l\ :ll' \"U ..dd:ul1
:I ( ku n ... l
k Jal lhl-.l
.... ., ;'.. .
\.
/ .tlin
.<1 In II//11
"I'/ ,.,/11
I/ O 1" , ' \((/111/,,
/ 11 "\ 111/ ie'
IIIIIIIJIl/1I 1111 ; (' i {<lIi/kllllillll
t;Jlilk" "iltlllll'/;
,'\.1 ,'1"111<1
'1:.1 11 (// 11 ,.1=.Ja
:atir::'<I)'lIl11
,f WO III -:(II1r=. ::dannn~
/l~ 1I 1111/111'
II/I/ fl r
PREDGOVOR X IZDANJU
Od prvog izdanja ove knji ge pr051 proslo 0 je jc 40 godina. Bilo Bi lo jc to izdanje sa osnovrum osnovni m
upustvima i neophodnim podacima poda cima za izradu projckta iz nastavnog programa progr ama
tadasnjcg pred prcdme meta ta Grcjanje
G rcjanje i provctrava
provctravanjc. nje. koji jc je predavao
prcdavao profesor
profcsor Milo rad
UroScvic. Svako novo izdanje je bila dopunjava
Uroscvic. dopu njava no i prilagodavano aktu akt uelnostima
elnostima u
te hnici grejanja, pa jc tako
tc taka knjiga
knj iga od tridcsctak Uu prvom pJVom izda izdanju,
nju, Uu prelhodnol1l
prethodnom
izda nju iz 2000 godinc
dcvc tolll izdanju godi nc bila mnogostruko obi obimnija.
lllnija. avo
Ovo najnovijc, X izdanjc,
obllhvata eak
obuhvata ca k 500 strana. strana. O Ono no jo doplI
dopunjcno njcno poglav poglavljc ljc m 00 da ljinskom
lj inskol11 grcjanju
grejanj u,. koje jc je
napi sao Pc.!
na p isao P c; tar VCl
V<l s ilj cvi c. diplo
cvic. d ipio mi
lll irani ra ni 1ll m a~<I ~ in s ki
k i inzc n; nj cr iz prcdu7.cca
prcduzcca Bc ooggrr ad skc s kc
klTa ll
d c klra n c, vi sc ~odi ~ llji
c , sa viscgudi; nji lll
ll1 iskU S[VOIll
iskuSIV Ol11 ii'
Ii'.. prohl cJ1l L' l1l :lt ikc dalji
;Hikc daljinskih
llski h s iste ma . Kao st s tuLl
utlt.:e nl
M;t~ill
M:I; s kng [ak
ins\.:.()g lakuullh ct..: 1a lk: ()~r: ldll
ta II UL'ogr:td icll} it;
u .... . 'tic:!!l it.: pn:a U:lI1j:l il. jL'
piTa i'I n:Ulj:1 dJlog oJ
jcdllog o J Ilajr:l
najnlunijih
iji h i/.tI:lIlja,
il'.lJ:inj a .
~1V()g:1 pil
<I llVOg:\ p il la sc ppri ri hvat
h v~ltiin
o Ja knj kojt.: Je
knjii1i' i 1iz7. kOJt.: JC Il11I.:c k<ttb
k 'td ~, tll:io
ul: io da
d a svoj do uo prin(l;-i ()pi s i v allj~
p rillOs opisiV<l 111
IIJt.: 1l1
k(lll1~
I] kl n {::lris
lll1 CI1{ lr i s anj
allj t.:
C Jll gr:l
gr:ld :-. kih
l bk ih l.cC llliilllt :-.~ i:-.tL
:ClllI lrli l.o\', lll 1 :-, { c rna
ll1 a grc
~r c i:l llj :t .o M
jallja k:to P()h~
Mce llnii,, kao lit l: lI live
po krc: la2u
kknj gc i ns
njii1!c nSllnUV llnlll :lll\
llV[1olll nJ"u it.jL:. lilllL
: llI \ orU lilllt.:. ]ltini
ul:i nill
" \'c
\\:Ilikll
iko zadovn
zat!o\'l llll:.IV{)
j:.IVo :1 huduCim korissnil.:i
hlill uCim kori n il.:i lll
lll:.t:1
k nli~t.:.
nl i ~t,; l\ ,IlI0t-
1 1ll~ I,;.!U
lI c": in
i () ua Se II1I p0'l
lll 1i' na;u
n aj u S:IS: I si, klllO
...; i'l1.."1I1 ~ rLj
llJ g.
0111 rcj :l: l nj:
nj' 1
l ku
ko jjii pn.:
pn.:II1
ll! ()d ll <J in
oUl1il bnja nis
izdanj:1 u
Il isli
.... . ;II..!Ji:L
:HJ li: Lv: :l. O
V: illl:to T,O ,lkl S~ kok
'lklll st.:. k(l k t-:t
~ :t 1\ : [[:l V: \ ~i l iL\'i(
:11"r V:t;o.ll jcvi( plidru i. ill \\'Lcoj
p l hJrll i.ill \.:~ oi gru
grupi
pi rr::ullii
lll l;i li s l uJ
l] slu c llal
J":ll aw~ 1 ij
l110liil
I1lO lih IlL nc kkadasnj
:u.l asnjihih ~~aar; l dnikJ , koji
raLlllika koji su :-. u dav:tli
dav:t! i s\'oj dopril1os
d opr inos (lvoj o voj knji zi. Nji
knj izi. ll1il S:lll1
Nj illl;[ sam St; St,;
I;dl
1.: 1I1 v;il V:ll ii ,)
t) 11
II :! pllll
:1 p HlC i ItlI p rLd
tll11t),i f,t lvn
n.:df,u r illl<t V II i V '"
vnrillla III izd :lIl j:\,, kOj:
:tJl j:t Sli i 1I
koj:1l Sll U (l VI )!1l p
OVI)111 j1l1ll ovije
O!lovlj e n:l
n: 1 na
~tr: t!J1:1111
... 11':11 : 111 1 :1:1 kOle
Ktl lt.: sle d,.;.
d ..:.
P n..:dd :ll
Pn.: :t 1'c.,: lIl
II I O\l(l0\'11 ill.Lti/d anit,;
nit: II II '':'t: l! IIPII
I:II lIJlll tltI ll,H
n:H.h d:\ d :1 l:L klljig:11 obkS:
(:c "'"jig: ttt 1111 :\SL!\'ll
Ill:I k.7;: I[1 :IS L I\ ' ll il'i
ic i m :t
n1:l
~~pn}\"(
pnl\' I Hkll
Hk[Jit.: ic 1I:lII;1 SIs1:lv llng prll.
:IVIlIl:! p rll.:!..!.:.r:II11 ;\ il pr
r :II 11 ;1 p redm ,.; II:]
t.:dll1L :I kn ii ji kk nll
l1li )..!:1
~; ! olIlhr:ldllico
lr:td tl j..: . d:l l\.: sl
d:\ (\,: . .; tu
udlh.':
e lllllil11
l i lll:l~1
j1nllltlc i ~~;; lvI
pnllltlci : tI.. li val1
\ v l:tdi v: lllii t;
L ;.!faui\
;.! ra J i\'< ;t.\. :1 PI\lld:t:ill(JlI1:1
pl\ ll e kl:ulll! l1:1 hi h ili l i II ve
vLkk p ri lu ruei d a ~L'
ei da l1 t.:l·L'..·f.
:-.1.: IH..:6 ~ pUb
PObL'LIC. IL'.
Inatiu
I;I(J U P( \ll:t
p (ll t <t k neopilnd:
b 'otk n t,;( lpIH l b lll
1 ll l/;ot\ I'rojL' k :!1 11.
l ,rtljl.:k:11 11,11 [..,]." 111
tll 111.;
ile lad I:!U C e i dohiitt
d(li li j u pLl p \) 1 1I.: ku 1l(IVlI
Ile Jl(lVlI
il1 lf~lnn
Jil : H:'ii II!.
I ll'rll :tl p t.
Aktl
Akl' hu
hU lk ue pn!rt.: ;\ 1I 1
/,; \ X
p nlre hht.:l..' 1:1 /.d.!.l lln jl..·
Il.d " 111111 hl ~I.:
jl,: IItl "-nll/llu ... c ,nbl:L
)hi:Lvi vil" Lt i drut-;I p~I:! I ;t v l ia
dJ'lI t!'1 J1o;,!lavli a "'oi:1 /.a Ilvn
klli:! 1.:1 tlVn
lI
1/lI.d,llli
Llli cL' IlmI'...-i U
u hilh il a dtlti l' kl
kr:q,t
:IJ .1 1:1\ , ::'1..' 11:1. .],I IIU ld
1:IVI'l:Il:1. ldltiju ,b\\. I ;~":
0.1..' knJ....1l1':!
lt;,!;.1\ ulI
ulI:qm.:Ji
;\ prl·Ji.o i\ lo lo!tJll
lllll l·il;t( )l'1..' 1i
Ci (:!llCt.:
k ..: t1l\'
I..;t II IS ll i k,.'
l...llIIS lV tl I).!.
l~ i/U:Ulj
i/ d :lllj:1:\ d:d:1l 11
n 1--:
\.. ;li
\ /(1u n:l Il :L~~:I: l L'e"'\...tO ill1 JlJ
.... h.t· 11 t lPIlII :'~ !It,;C.. klllL'
PI III' k, 'lL Ili ni iL'lI:1I1
jL'd :Ul :LlItu r. pll~IH
a ll l(l ]', p t 1!!11[1t)1\\t1
tI
II ntlhla
U , ti I.;hlll
h LI:.ti 1I.;IIlU ke kt.:,, lie
il L' 1Il\l/L' d :1 II pt)
Jl l\) / l' d:1 pll lI pU PIlIl IH"'"()~1! IIhl';,!lll.:.
I/ h q! llL' .
lJ Ik ograu ll .
ll:.!rauu.
m:II:1 .lOll
111:11:\ ~tl d ]ll ":
2( 0)) :!t1dlll e
II
/I B. Todorovic PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GREJANJE
klliigc. 1'1~.1I11)
kJlji,;:c. J'1~,l n<1 je jc s:t
S: I ic
i clllllJl d: 1 ~:
ll<1111 d:1 ~; I lI ec.: illjCllIIll
il1j e lllIll i'i pr;I\'k:i
pr;l\'k;J\Il:l ma iI dOpllll:llll:1
dO PUIl:II11;1 pruzi
pru:i.i IljCl11ll1
nje nllll
ktH i'IlI(!Ill.1
k,lri,nI Cll1 l.1 Ihllrchnc Jl, )~btk e. lIPlIhl\·.1
Il< Hrehn c ih)l.btJ..c. II PUh l\':t i I1hFI.~lll
1 1h j: I.~ IIJ c
<.: nj
ni:: 1.
:;3 I.L\.
1.1\ .111%.
il)%.
PREDGOVOR
PR£DGO VOR III
PREDGOVOR VI IZDANJU
•. Bcogrddu
Bcoo,pdu
31. dt.u:mbra
d..'CCmbra 1992
1992. J\ulor
SADRZAJ
1. UVOD
1.UVOD
1.1. NAClNI
NACrNI GREJANJA
1.2. ISTORIJSKI RAZVOJ GREJANJA U USLOVIMA DOMACIH DOMACrH PRlUKAPRIllKA 4
KLIMA II NJEN UTICAl NA GREJANJE
2. KllMA 21
2.1.
2.1 . UVOD 21
2.2Kl1MA
2.2.Kl1MA 21
23. VLAi:NOST
VLAZNOST SPOLJNJEG
SPOUNJEG VAZDUHA 24
2.4. SUNCEVO ZRACENJE 26
2.5. VETAR 31
3. TERMI
TERMICKI CKI USLOVI
USlOVI UGODNOSTI 35
3. 1. UVOD 35
3.2. PRIJEM TOPLOTNlI I1 NI\.DRA2:.A.JA
PRIJE M TOPlOTNlI NI\DRAZAlA 36
METAI30UZAM
3.3. METAllOUZAM 36
3(i
3.~
3A.. TERMI CKI PARAMETRl SREDl NE
PARAMETRI SREDINE -1~o
0
3.5. VAlONOV (V,'YON) DIJAGRAM
AJONOV (WYON) 45
-1 5
4.TERMOFIZICKE OS081
4.TERMOIlZICKE OSOBINENE GRADEVlNSKlH MA TERIJA.LI\
MATERIJALA 55
4.1.
4. 1. OMOTACZGRADE
OMOTAC ZGRADE 55
-1~ .2.
. 2 . PRENOS
PltENOS TOPlOTE
TOPLOTE KROZ ZIDOVEZJDOVE 55
-1n.3.. TERM!
TERMICKA
CKJ\. IZOLACIJA ZIDOVA
4.4.. DIFUZIJA VODENE
4A VODENE PARE KROZ GRADEVINSKE KONSTRUKCIJE
G RAD EVINSKE KONS·mUKCIJE 59
5<)
~ . 5 . PRITI
4.5. SO VOD
PRITISO VODENEENE PARE
PAR E U GRAD
GRADEvINSKOJ
EV!NSKOJ KONSTRUKCIJI
KONSTRUKCIJ I 69
(i<)
~ .6. DIFUZIJA VODENE PN{
4.6. PARE E PRl
PRI KONDENZACIJI
KOND ENZACIJ I U ZONI 1 I RA VNI Z1DA
RAVNI ZIDA 75
.n.
4.7. M MERE ZASTITE 00
ERE ZASnTE OD KONDENZAOJE S-I
84
s5.. POTREI3NA
POTR E I3NA KOU KOUCINA TOPLOTE ZA GREJANJE
CINA TOPlOTE 87
87
5. 1. KOEFIOJEN
5.1. KOEIlOJEN PROLAZA TOPlOTE TOPLOTE - k ss
POVRSINA KROZ KOJU PROLAZI TOPlOTA
5.2. rOVRSINA TOPLOTA - F <)5)
lJ
5.3. UNUTRASNJA PROJEKTNA
PROJE KTNA TEMP TEMPERATURA·
E RATURA - I. 96
SA. TEMPTEMPERATURE
ERATURE NEGREJAN1H PROSTORIJA 9S
'.IS
5.5. SPOUNJA PROJEKTNA TE TEMPERATURA
MPERATURA f(XI
((XI
5.6. DODATAK ZBOG PREKIDA U ZAGREVANJU ZAGR EVANJU - Z. 11)3
Ill]
5.7. DODATAK NA UTICAl UTICI\J ZRACENJA 10-1
104
5.8. DODATAK NA STRANE SVETA - Z
5.8. Z... 105
JO'S
5.9. 7.AGREVANJE
ZAGREVANJE VAZDUIIA KOJI PRODIR PROOIRE E U PRO TORIJU
PROSTORIJU IUS
5. 1 DOOATAK NA UTICI\J
0. DODATAK
10. un CAl VI.:TRJ\z..
VI.:TRA - Z, 1116
Jllli
1I. J)ODATAK NA
5.11.
5. A UTI CI\J
CAl II 1-"1 I.TRACIJE
FILTRACIJ V:\7J)U IIA
E VA7J)UI IA - 0,
0, 1!J7
1117
VI PROJ£KTO VA NJ£ POSTROJ
B.Todorovic PROJEKTOVANJE £NJA ZA C£NTRALNO
POSTROJENJA GREJANJ£
CENTRALNO GREJANJ£
".1
'\.1 1. .\ .\Rt--I.·\
I{!\L\ IrU U IZI\ I'A IZN
l z/\ I';\I ZN III K OTO T I.U\·/\
I.U\ ·,\ 1~5
IK:=i
f , () I11L\\{N
1I ',J) ICl c
..,\Ri" ICI: 201
"1. 1 KO 11
n .:\I ZI IC
... \I {N l e I:
I': ('
CI:N I \{/\.I.M)(;
I'. ' 1IV i\ Z I :.1
\.\. ()( j ( ;RI :.I ,\
, \ "J
~ J ,\
,\ 2(11
"-: j( IRI(l:-J
'.: ( ;( II{I()~ ICI
I (' I 2(1S
20S
",' ; .. I)I\\~J.
I) I \I~ J .. \k
\K 2111
2 111
,I
.J :' . I'IZ
I' I{ ( )I{. \(L IN "'\
I\{ . \(UN \-,:,,\1',\( '11 I:I ,\
1' . \( '111:1 kO 11_\
t\ K() 11 _\ 21(1
2111
'1"
'I <; 1/I/..13())\{
I)( K( I 11 ,,\\
I{ K() 211
''IJ c, K ( ) II.,\I{
I, K() N\(',\
II., \I {N I(,,\ 1./ _..\ I !'(NO
I ' (N() ((i(
;( lIZI
I I{ I\\ ,()
( I 2 12
( ;()) I)
'1 .- (;( lllI S J/\ I'O
SNJ/\ I'U TR ( l';NJA I ()
TI{()SNJ.t\ ( >I'I .() II
I'I.{) I L: 2 13
'I '>' . 1'(
'I \{( lS~J
I'I)I I R()S . J,\. \ (;ORiV.\
( j () I{IV\ 2 1I}
RF 1. 1·" \ '( ).
"" IZI : I .I· I"·( J.\I ZI Y
q., \1 \1 / .. \ n1'1 ·r
;(.. '0 () C()\{
C UR Il V( I) 22 1
I,I.' (,,,
')" '( , , 1\ '''11
''' 1 1 \1,(
\ 1,(lN'NII S li n "J
11 ,( 'J ... \ NJ
N J,.. \
ill I l'\'()1)
l ' \ '()\) 225
!(I: 1I1)~()I)
!Cl2 1\ I :-' I II ·N/
Il,,()I)I\\ · N/ II Sh.O
:--.K( JII S
S II ·\(
\ ("· I(l;--:
I (I~ .. \I{;\()""H
\I';\()SI I U J1...·\\N.l
f\! .1 I ·.·. ~2 7
1(1
III;; S II 1.1 '\ '>.11'
Zl IJA".I
I l{l 1 1I c\ C1 ·',Y\, I i\ \I t\
A
,r
1 I
__' -
III.":
III.":.. I'RO
PIZO I{ ,\ .. \(U
c"U .; 1':\1 ),\ IPR
1':\1)'\ ' IZITI T IS".
I:--' K . \ 2111
210
III" I Ie .\.1 1.(
II I.:' U 11(',\.1 I ( ,K
II';: ,\1
,\I .N III ( ) 11'( 11 '( liZ.
)\{ ,\\ I' 1" I S Il '/l.
1' IZ V. U .I ,\
.. \ i'I.I
i'!.lll ; U ( '1:\'1
LJ ('I:V I Ii'v\
VI ,\ 2.; 5
III.{•. 1'1':'<
111( PR ( )/{ )J{ ,\('UN
,\(Ul" I',\\) / \ I'R III SK.
/'/\1) /\ SK .\\ 21,7
1) \ ()(" I \',,\I'(
II 1)\(ICI \ . \ 1'( ISI
' \1 I{ClIl
I,() 1I ""< 1. \ (; I{
1.\(; \\ '11
I{\\ 'II .\( ·I(I;\()( (;R I ··JI:\
' \(1. '()(;j (jl{l .. \ N.1
N.I ,\ 2i I
.• ,• I• \ ','( 11 1
) 211
SADRJ~
SADRJ-A VII
11.2. TEMPERATURE
TEMPE RATURE RAZVODNE I POVRATNE VOD VODE E 245
11.3. UPUTSTV A ZA PRORACUN
113. 246
11.4. POSTROJENJA SA HLADENJEM HLADE NJ E M VODE U CEVNOJ MREZI 259
12. JEDNOCEVNI SISTEMI CENTRALNOG C ENTRALNOG GREJANJA 277
, 12.1. UVOD 277
12.2. NACINl
NACINI POST AVUANJA CEVNE CE VNE MRE MREZE ZE 278
12.3. SA
123. SAVREMENI
VREMENI JEDNOCEVNJ JEDNOCEVNI SISTE SISTEMI MI 283
12.4. DIMENZIONISANJE
DlMENZIONISANJE GREJNIH GREJNlH TELA T E LA 286
12.5 DIMENZIONISANJE CEVNE MREZE GRA VITAClONlH VITACIONIH SISTEMA 290
12.6. ODREDIVANJE GRAVITACIONOG GRAVITACIONOG NAPORA 294
12.7. VENTTLZAJEDNOCEVNO
VENTIL ZA JEDNOCEVNO GREJANJE 296
12.8. UPOREBENJE JEDNOCEVNIH I DVOCEVNIH SISTEMA 298
PRIMERl II UPUTSTV A ZA PRORACUN
12.9. PRIMERI 299
12.10. POSTROJENJA SA HLADENJEM VODE U CEVNOJ MREZI MREZl 309
13. PUMPE U SISTEMlMA SISTEMIMA CENTRALNOG GREJANJA 325
32.5
13.1. OPSTE 0 PUMPAMA 325
13.2. CENTRIFUGALNE PUMP PUMPE E U POGONU 326
133.
13.3. SNAGA PUMPE 329
13.4. RADNA TACKA PUMPE I KARAKTE KARAKTERISTlKE RISTIKE CEVOVODA 329
13.5. RAD PUMPI U REDN REDNOJ O J I PARA!.PJ\R J\ r. E LNOJ vEZI VEZI 333
13.6. RACV
RI\C VANJ ANJ E CEVN E MIU::Z.r: MIU-:Z !: 33('
336
14. ISTEMI G RAJ ANJA SA PRI NU
ISTE MI GRAJJ\NJA NU)) D .NOM OM CIRKUU\C IR KUU\ C IJOM IJ O M 3Yi
33<)
14
14..1. PRORAC
1. PRO RAC UN UN E VN E MREZ
EVNE M REZE I: 33')
33lJ
14.2. UPUTSTVO ZA Z A PR ORJ\ O R ,'\CUN . UN 341
3--l 1
14.3. J EDNOCEVNA
EDNO C EV NA POSTR POST RO O J ENJI~ JA A .147
.~47
IS. PRITISC
15. PRITI SCII U SIST SISTEMIMA E MIMA VO VODr: D!: 'OC O G G RI:J R UANJA ,\ NJA .,5-'
15. 1. UVOD 35.;
15.2. OPSTJ
O PST! PO JMO\lI JM OV I :153
15.3. STATI
STI\T ICKI C KI PRITI S,\ SAI( K U .ST,\ TANJ N.lU U \1IR OVA NJAI
\ 1I ROVJ\N .I /\J PRI PRlRO
PRIRODNOMD NO M
STR UJ AN J U VO
STRUJANJ VODr: DE .; 55
15.4. RA R ASSI'ODPO D E LA LJ\ I'RITISKA
PRITI S I0\ U SIS SIST["[\ r::\ lIt:
L S/\ I'RIINU
S.·\ !'R I UD !) , OM
OM
C1 RK U I.AC
CIRK I.J\C[J IJOMOM -'57
15.5. PO I.OZAl E
POI.OZAJ KS I',\ ' /.. IONO(; SL
U-:S S\ ; [)I> ·\ IR.·\
I 1{ .·\ S I'OI)IJ
I'O I) I: I.t\ PR I n S KA
.!\ 1'1{1 KJ\ .,5')
35 l )
15A
IS.Il. POM
rOM I::R.-\
IO Rt\ NJE 'J E UIN J lJ IJr':
L I'I'[{III
R II ISI · ·\ l ' \ 11I,l)
S I'-·\ llI U ) I 1{,\l) R/\I) U :;()2
3f>:!
15.7. UTI
UT I iAJ \J RE R E U US U S,\ /\ NJ;\
NJ/\ I'I{O I OK )K,\ ,\ "~ ,\\ R,\ SI'ODEL SI'O D E LU U I'RITlS KA
I'RITI. ·KJ\ :;65
-,(,)
PJ\NEL
16. PANE L 0 "~ ,J~ IEJ AN JI ~'::
:JJ\N 3(.,;
3(.
IIl.1.
16. P RI~TE(;E
1. PIU,TE(; E!)A[),\ J\SNJ ASNJI:G I;(; 1'.\I' , \ i': l:l .. .( )(; (;
I: I.:"()(; C;R[{II:..I/\
::'I,\ NJ/\
'J /\ .'(,S
."'(,S
16.2.
1C,.2. I'R E 'OS 'l"0
I' Rt:: TO 1' I'I.O
1.0TI: TI : //.I~ J{ ,\,\ ((··I·
I ·N.K I1 II ': \1
\I .'(,'1
:t(, I)
16.3. R AZ1VI E
RJ\ZM I':: /\/ \ TO 1'1.01' 1.0 I I: I· /J{
/ .R ,\ (· ( ·II·.'- II .\ 1I
:-- 11 .,71>
16.4.
lu.4. I'APA 1] U . ' 0 CRI'.I,C~ RI 'J .. \ 1" NJJ I· .'!{II
11i.5.
IIl.5. PApJ\ N' lOt.
El. KA() K.'\ O GR G RII'JNO 'J NO rEl I loU) .o I ~.I1 ~J I (;( ;( )\'
)\ . I'I'R()IZ;\(
RO I{ ,\ (UN N .;s (,
16.1l. I'R E D1"O S·111 1 .. \ N I: 1' '\!\!
16.(,. I' REDl'OSTI I MJ\ I : I', \ N 1' 1.:"( )( ; ( ; R I' ·\N .I I · I. ~()(; (;I {I' J ·\ N.I !\ .N2
I G.7. IZVO
16.7. I) [N JI: I'I\N
I7.VO[)[NJI: I'AN II:I.N()(;' I .N( )(; (dU ( ;(U ' 11,\", \,1I \ ."n
I Il.~.
[(). s. PA
PJ\ ,I IOU
r: u SA U U.I'K.I: K n,I C>il ('~ I i' i\ll (;1,1
C; I, 1 J.1 \\(( '1\1.·\
I. 1..\ .1("
. \(1 ~
Iii').
Iii.'). I'OSE
I'OSEIl III'
i\: 1I 1',\ 1\'1:
1: 1.
1.11 IIII I
~j
PJ\I{ 0 C;R
17. PARNU C;I{II:.IA
' JA '.II N I S~;
'.11 ' NIS () ( ; I'I{III
h. ()(; I'I{ I II :-'h.
:-'''. \ 1 1~. )
I II')
VIII B.Todorov;c
B. Todorov;c PROJ£ KTO VANJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO
PROJEKTOVANJE C£NTRALNO GREJANJ£
GREJANJE
1. UVOD
1.1. NACINI GREJANJA
1.1.1. Zagrevni uredaji
Svi zagrevni uredaji koji se danas koriste za grejanje prostorija dele se na dYe dye
osnovne grope: na lokalneIokalne uredaje i postrojenja centralnog grejanja. Lokaini Lokalni uredaji
su oni kod kojih se topiotatoplota i proizvodi i odaje u prostoriji koja se greje. Uredaji kod
kojih se toplota razvija na jednom centraL10m mestu, a tro~i na v~e razliCitih mesta,
do kojih se transportuje pomo6i pomoeu nekog posrednika, predstavljaju postrojenja central-
nog grejanja. Elementi centralnog postrojenja preko kojih se vcli odavanje toplote
okolini nazivaju se grejna tela. te la.
Svi zagrevni uredaji tre ba d a zadovolje te hnicke. este
treba es te tske i cekok o no m~k e za ht eve
kao i odredcne
odredene us love bezbednosti. Od njihove njihovc prilagodenosti
prilagode nosti ovim uslovima zavisi
pogodnost uredaja za prime nu.
Vainost pojedinih uslova biee u raznim slueajevima i razlicitog znaeaja. To ee za-
visiti od niza Ci nilaca, kao sto su name na prostorija koje se greju, greju. raspo loziva fin a ns ij-
finans
ska sredstva
sredstva.. arhitek tonska konccpcija
a rhite ktonska koncepcija objekta, raspo lozivi energetski
obje kta, raspolozivi e ne rgetski izvori itd .
Tehnicki uslovi SII diktirani
Sli diktira ni zahtevima oseeaja ost.:C<ija ugodnosti ljudiIjudi koji boravc
borave IIu greja-
grt.:ja-
nim prostorija ma . Prvi medu njima prcdstavljCl
prostorijama. predstavlja obezbedenjc
obezbcdenje karakte ristika sredine iI
karakteristika
granicama zone zo ne ugodnosti, od odnosno odnava nje temepe
nosno odri.avanje tcmepe ratura, vlaznosti i stmjanja stmjanjil
vazdllha, kao
vazduha, k(lo i odgova
odgovarajuCi
rajllCihh te mpe
mpera ratura
tura okulnih povrSiin<l
okolnih povrs n<l i prostornog ugla zTace zracc -
nja. Pri tome je najvaznije da pros
nji!. prosto to rijil
rija bude stn ravnnmernijc
ravnnmernije zagrej;tna,
zagreja na, od odnnsno
nos no
da temperaturna
tempcratllrna polja
po lja u ho rizo
rizontnt ail lnim i ve rtik alnim presecima
vertikalnim prcsecima budu budll sto uniformnija.
uniformnij;.1.
raspodelu
Isto vazi i za raspode brJ:ine i re
lu brlinc relativne vlaznost i.
lativnc vlainost
Mozda je od svih w ih tetcrmickih uslova najteZl:
rmickih IIslova najtcZe ispuniti
ispllniti zahtev
zahtcv povoljnih
povo ljnih tempeatu
tcmpeat llfa ra
oko lnih povrsina i prostornog ugl<l
okolnib ugla zra \';c nja koji mogu biti od odluclIjllceg
zraecnja odlucuju6.:g lIticaja
utieaja na
ugodnos t. Zadovoljavajuca vrednmt
ugodnost. vrednost i raspodel<l
raspodela te mperatura.
mpera tura. vlal.nosti i brlincbrJ:inc strll
stru -
janja vazd
vazduha pros toriji kao i ne
llha IIu prostoriji utralis<l nje neugod nog dejstva rashladnih povrsina.
neutralisa puvrs ina.
moze se sc post iCi naj povoljnijim
postiCi izboro m vrste
povolj nijim izboroOl vrstc lok
lokaa lnih lIredaja
uredaja odnnsno
odnos nCl grejn
grejnihih telil
tela i
pravilnim izboro m mt.:stil
mesta na kame kome se postavljaju.
postilvljaju .
Loka lni zagrevni
zagrcvni urcdaji
IIrcdaji kao i grejna tda svih vrs t" ta.. odaj
odajuu toplo tll zracc
zral'enjem
njem i
konvekcijom. NaCin na koji Cc okolini o kolini biti pred ata veta vcCa koliCina toplo te. zavisi prve prvc n-
stveno od vrste
vrst e uredaja i grejnog
grcjnog tela a 7zatim .atim i od Olt:sta post avlj<l nj <l. Na osnovll
mesta postavljanj;L osnovu ra/.-
raz-
matranja uslova lIgod nos ti ljudi,
ugodnosti Ijudi, najpovo ljnije da sc toplot toplo taa predaje
pn:dajc ooko ko lini IImen.:-
UOlcre·
J
2 B. TodoroviC PROJEKrOVANJE POSTROJENJA ZA CENI'RALNO
TodorlwiC PROJEKrOVANlE ORE/AN}E
CENTRALNO GREIANJE
nim ZTaeeojem
Zl"aeeojem i koovekcijom kojom se ocre ncCe prekomerno zagrevati vazduh iii uticati uticali
da raspodela temperature po prostoriji bude neravnomerna.
Neki IokaIni uredaji a ~
Nek:i grejna tela ccotralnih
poseboo grejoa ccntraInih postrojenja koja irnaju vrlo viso-
teIqJelaturu izazivaju ose6Ij suvore vazduha. Taj oseeaj
ku teIqJt:taturu ose6ij je posledica sagorevanja i
ugljeoi->anja deliCa pmine,
ugljeoisanja pmme, orgamL-ih
oTfilnsL-ih prin:¥:sa u vazduhu i dr., koji dospevaju do sluzo..
kote disajoih organa i nadrafuju je. Osim ovog naana stvaranja nepovoljnog kvaliteta
koie disajnih kvalileta va-
zduha u prostorij~ uticaj pojedinib pojedioih zagrevnih uredaja more mmc odavanjem ugljenmonoksida,
ugljerunonoksida,
ugljendioksida, Cadi itd, da se negativno negalivno odrazi na sastav vazduha a time i na uslove disa-
oja
nja Zbog toga zagrevni uredaj IOOra bili takav da ~to
mora hiti ~lo manje utiee ulire na pogoclanjc 1kvaliteta . .vaJileta
vazduha u prostoriji i ccloj zgrad~ koje se !OOZe moZe pro!lirili
proSiriti i na bliZu bLiZu okolinu zgrade, sto slo sc
Opel
opet odraz.aYa
odrafaYa na zagadenje vazduha naselja i gradova
U procenjivanju i uporedivanju vrednosti pojedinih zagrevnih uredaja neosporan
znaeaj imaju i estctski zaht(.-vi, zaht~ koji se odnose kako na gradevinski objekat, tako i na
sam zagrevni uredaj.
Zagrevni uredaji DC srneju da kvare
ne smeju bare ni spolj~nji ni unutrasnji izgled zgrade. Na
loS utisak zagrevni uredaji utifu ulib! veliCinom i izgledom dimnjaka dirnnjaka kao i dimnim dirnnim gasovi-
rna i njihovim sastojcima sastojcirna koji prljaju fasadu zgrade zgradc i menjajumenjajll joj prvobitnu
prvobilnu boju. Na
unutraSnji
unutralinji izgled uticaj je dalcko veti, pa uredaje treba birati tako da ne budu budll vcliki,
da budu skladnog oblika i da se uklapaju u unutrasnju arhitektum.
Vrlo Ccsto odlllCujuci
od lllCujuCi cinilac \l\I izbom zagrevnog uredaja, uredaja. ccnt cc ntra ralnog
lnog grl:j;tnjil
grej;lnja iii
samih
sa mih grej grejnihnih tela,
te la, imaju
imajll ekonornski
ekonomski razlozi. "ko Ako se ostali IltiC;lji IItiC;lji z;me marl: i za
zanemare htcva
zahteva
sarno
sa rno najekonomicnije
najeko no micnije grejanje, onda sc se problem ~'V()di ~'Vodi nilna iznal;1Zl:nje
iznalilzenje najpovo ljnijl:g
niljpovoljnijeg
odnosa
ud nosa izmedll inves inveslicionih
ticio nih i cksploalacionih
eksploiltacionih troskova. t roskova. U LJ tom pogledll
poglcdu je lako i/.-
lakll iz-
vriiiti izborizbo r koji povlaci manjc manje invcsticijc,
invcslicije, dok sc troskovi korisecnja
se lroskovi korisecnjil post rojenjarojl:oja ntl ud -
redujll
reduju slozenijom analizom ana lizom Pri tome treba trcba obllhvatiti
obuhvatiti potrosnjll
potrosnju goriva goriva.. rezim eeks ks--
ploatacije
ploa tacije (prekide loicnja, lo:i.enja, br/.inu
brJ:inu zagrev;tnja
zagrevanja iis!.), sl.), podobnost
podobnos t reglilacionih
reglllileionih sistema i
primenjcni
primenjeni sle ste pen rcgulacije,
regulacije, trajnost uredaja itd.
U proccni :r.agrcvnih
z.agrcvnih uredaja S obzirom na uslovc uslove bczbcdnosti, treba voditi racuna (ln
vtxliti raclina
mogucnosti izbijanja (Xl:i.ara,
mogucnosti pozara, prodiranja sletnih stctnih gas()va
gasova 1Iu prostorije zgrildil, zgrada, 0 zastiu:
zastia:nnsti nosti
od eksplozije
cksplozije ko tlova. lsto
kotlova. Isto tako jc je (Xltrcbno
potrcbno proocniti obczbcdenost od izliva
proccniti obczbcclcnost izlivanj;1
nja vodevodl: i
ed lektrii' .l1og lIdaril.
c ktrii::nog udara. Sve ove ovc opasnosti
opasnosli rctko dolaze dolazc do izrazaja jc: r jc
izra:i..aja jer kod svi
je kud wihh zag,rl'vnih
L.agn:vnih
urc:daja a posehno
ltrl:daja poscbno kod kOO pn~trojc:nja
pn~trojc nja ccntr,ilnog
u:ntr.i!nog grejil·rejanja,nja, poslignuta
postignllta vrio vdika tilCllost II i/.-
vd ika t;lcnust
vocknju . .los
vodcnjll Jos se rclillivno U:.~ t o dcSaVil
re lativno ccsto dcSava i izliv'lTlje
izlivanje vodc voue II postrojenjima
postrojc: njima vodcllog
voti c nog gre grc: janj,l
j;tnj;1
kao puslcdicl' ~ mr/.ava nj a pojcdinih dclova
poslediL'l: smr/.avaoja delova postrojc:nja.
postrojenja, sto se sc: pravilnim projckprojl:ktovanjem
tovanjem i
dobrom
dubrom montaZom monta;f,om moze mozc potpuno izbcCi.
Osim navcdcnih,
navede nih, u pojcdinim slliCajevima ~ l uCajevima mogll mogu se javiti javit i i pose bni lIsloviuslovi koji kllji po
po--
n(;kad
nc kad im<ljuimaju primarni znacaj. znai:aj. Tako
T<lko na primeprimer, r, IIu gotovim iii sarno grllho gruho ozidanim
OI.idanim oh-
je ktima
ktim;l,, okolnosti
okolnos ti gradevinske prirodc mogll da iskljll iskljul:c
U: primc
primCI111l1l1 nckih
ne kih 1.;lgrcvnih
z;lg,rl' vnih
lIn.:daj;l.
lIredaja . Vkol.iko
Uko liko nema mest<l Zit
nc ma mcsla kotlamiclI,, cc
za kotlarniw ccntralno
ntralno grcjagrcjanjl:njc se nc moze mOZl: primcn
primcnitil i.
a'1 sa
sarnarna kons tnlkcija zgrade, vdicina
konstfllkeija vdiCi na prozora, za zah\l,;vi arhitektc iis!.
ht evi arhitekte uslovljilvajllll iii eli
sl. lIslovljavaj eli--
od rcde nc sistcme
minisu odrcdl:nc sisteme grejanja.
Prcma to
!'rella tome
me wi ~'Vi :r.agrcvni \II\xlilji, kako loka
7.ah'Tcvni lIn.;d'lji, lokalni titko i ccntr;tlni
lni tako ccntralni ([l<lscbno
(posehno ovi dmgi). mp- mn-
r;tju
ril jll sc podvrCi analizi s oiJzimm
Sl: [l<xlvrCi olT/.imm na nil navcdenc Odrcdlljllci koliko ~'Vaka vrsta zado-
IIslove. Odredlljlllii
nilvetkne llslove.
volj;tv<l
vo ljav;1 ow ow liS love. dobijil
uslove. dohij« sc njihova vn.:dn< l-~t i [l<,dohnost
njihov;1 vrcdnost podohnost :1.Z;<1I odn:dcni
odn.:(il'ni slue;lj.
sluc;lj. rripri u: u: mll
rnll
projekt
rrojl' a nt Itr,'bit
klanl proccni koja od osohina trd)a
rl'ha da prou;ni trd)" da prevag,nc
pn.:vagnc (prilikom r"sav;lnj;1 grl'ja-
(pri likom rl's;lvanj;1 gr"ja-
1. UVOD 3
primarni su higijemld
nja bolnice primami higijenski uslovi, za reprezentativne
reprczentativne zgrade to su -esletske
-estetske osobine,
.za komfoma poslrojenja
postrojenja - uslovi
usiovi strogog odd.avanja ugodnosti itd.).
kodnevno koristi. ali je praktifua primcna primena dobijeoe loploletoplole lokom wkovavekova dobila gcr go-
. lovo neogranirene razmere. Zalo sc prona\az;lk
tovo neogranil:ene pronallWlk valre OZDaQtva kao poretak
vatre oznabva pol:etak svesne
proizvodnje toplote i prvim korakom u pro~ljenom proomljeoom korucenju encrgije.
,. Razvitak grejanja pratire Icroz istoriju Bcograda u kojoj so se
prati6e sc Irroz sc preplilali
preplitali Irultumi
name raznih naroda,
uticaji i navike naroda. od starih Kclta. Rim1jana i svega onoga ~to so doncli
Kelta, Rim\jana
German a , Ugara,
Sioveni, preko Germana,
Sloveni, Ugara. Vizantijaca, Turaka, Anstrijanaca,
Austrijanaca, do lrenutka
trenutka kada
poslao, bar ~to
je svet postao, ~lo sc tire
til:e tehnike, bliska zajednica u kojoj sc znanje i iskustvo br-
zo prenosilo. Medutim, prijem informacija i manja nije owk uvek dovoljan da sc se osvoji
tehnolo~i postupak proizvodnje, pa danas postoje posloje podele na razvijenc zemlje i one
koje su u razvoju.
N~a zemlja spada u grupu onih koje so u razvoju. razvoju, l:emu
reoru je doprinco
doprineo lok tok istorijs-
kih dogadaja,
dogadaja. odnosno reOeksija
refleksija moogih
mnogih politiBcih intcresa
interesa koji so owL: mtro
uvek ootro poga-
podruqa, ~to sc d~va i danas. To mac
dati n~a podruCja,
dali mao staIno gubljenje korab koraka za tehni-
kom onih najnaprednijih.
Sa prvim svesno izgradenim zaIdonima h1adoore i ncvremena
zakIonima od h1adno6e poanje i njihovo
nevremena pOCinje
zagrevanje. Na podruCju daDa!njeg dafla!njeg Bcograda i njegove ~ire okolinc (Lepeoski (Lcpenski vir),
najslarija nasclja datiraju od 2000 godioe
najstarija godine pre D.e.,
D.C., iz vremena ncolita,
neolita. m1adeg kame-
DOg
nog doba, kada su Ijudi ziveli zivcli u plcmeoskim
plemenskim zajednicama_
zajednicama Stanovalo se sc u zeorunicarna
zemunicama
i pleterirna
plelerima - kolibama od ispreplctanog
isprep1etanog pruea oblepljenog blatom Kao izvor toplote
i svetlosti koristilo se otvoreno
olvorcno ognjiSte
ognjiStc sa slobodnim plamcnom. Iskuslva Iskustva su ubrmubrLO
taha
ta!.."a da se tczi
tezi uzarenom
uzarcnom drvetu, a uveliko rurnur, Cijim sc zraecnjern
uvcliko sc koristi i rumur, zraecnjem :t.a.
za-
grevala okolina. Pri tome su se dimni dirnni gasovi sirili po prostoriji, nc ne obczbcdujuCi uvek
i dobre higijenske uslove.
Odvodenje
Odvodcnje dima van prostorijc poeinje oslavljanjcrn ostavljanjcm olvora krovu. ali sc
otvora na krovu, se na
pronalazak dirnnjaka
dimnjaka Cekalo
i':ckalo jos veoma
VCOrrul dugo, sve do dolaska Kelta i Rimljana.
U predelu usea Save u Dunav smatrd smalra sc da su sc KeltiKclli pojavili poCclkorn
poCclkom 111 v. pre
[Le.
n.e. i da su tu osnovali vea: nasclje. nascljc. Prcma Rimskim izvorima, izvorima. iz log
tog vrcmena
vremcna potiCe
potiee i
naziv naseobine Singidunum, koji je, tumaCi tumaci sc, izveden od imena imcna kcltskog
kellskog plcmena
plcmcna
kojc se tu naselilo
nasclilo - Singaja iii iLi Singi,
Siogi, i reci "dounon·
'dounon' iIi ·duidi",
'duidi', sto bi lrebaJo
lrcbalo da znaci
znaCi
oaselje
naselje iii ulvrdenje.
utvrdenje.
Pojavom Rimljana, 85. gg., .• zahvaljujuCi stalnom ncprijatcljstvu
ncprijateljstvu plemcna
plerncna na levoj
Ievoj
obali Dunava, izgradena
izgradcna su ulvrdenja
utvrdcnja dui duZ grdnica
gf"dnica Rimske pokrdjine Mezije. Taku Tako na
podrucju tadasnjcg
tadilSnjeg Singidunuma prvo raste jaku jato utvrdcnjc
utvrdenje a zatim sc razvija samou-
pravni rimski grad, za koji sc prel~tavljaprct:>OStavlja da sc prostrirao
prosLrirdo do danaSnjeg
danilSnjeg Zcleznika.
Zeleznika.
U ojcmll
njemu su bile podignute mnoge jayne zgrade,
rnnogc jaYne zgradc, hramovi i kupatila.
kupalila. Kua:
Kuee su bile veli-
arhilekturc, pune svetla.
kc i lepe, u stilu tadasnje rimske arhitckturc, ~-vetla, gradcne
gradene od kamena
kamcna koji je
dovozen iz predela danasnjeg T;lsmajdana
bio dovoZcn Tasmajdana i TopCidcra.
Topl-idera. I30gate kuCe su irnale
Uogate kuee ~-vo
imale wo-
ja !"llpatila
I,:upatila - tcrmc,
h.:rrnc, dol.:
dok su za ostalo stanovoiSlvo
stanovnLStvu podiz.ana
podizana javna kupatila. Hilo ih j..: jc
viSe u gradll. Terme
Termc su bile znaeajne i kao mcsta roesta okupljanja, a irnaleimale su uvek dvostru-
dvostru -
prostorija, po.~to
ki broj istih prost.orija, mu.~karci i 'i.cnc
poSto su muskarci zene bili Slrogo
strogo izdvojcni.
izdvojeni. I'.agrcvanje
/'..agrcvanje pro-
storija je bilo hipokaustima.
hipokaustirna.
Zagrevanje
Zagrevanjc domova bilo je pomoCu pomoeu mangala i mangal (Ialin.<iki(Iatinski fukulus) je u stvari
prva pee 1Iu istoriji
isloriji tehnike
tchnikc zagrevanja.
zagrcvanja. Sastojao sc od brolV.anc bron:r.ane posudicc sa nozicama,
u kojoj sc se raspaljivao eumllr
eumur u lankomtankom sloju. Mangal je postavljan u srcdinu sredinu prostori-
proslori-
je, sa stalnom opasnoSCu
opasnuSCu ncpotpllnog
ncpotpunog sagorevanja rdZVijanja ugljenmonoksida.
sagorcvanja i rrtzvijanja
M~gaIi su se oddavali se kroz vekove parIarnent je, na primer, bio
yekove i engleski parIament
~w.van mangalima S'le
zagre.valiJDangaJima S\'e do kraja xvm
XVTII veka. Starije generacije ih parote i pritaju
prieaju da
su kod
kffif nas 0 bili mangiili ad
bill mangali od bakra iii
ill mesinga i da sri u bogatijim kueaIna
kuearna slufili
sluiili kao
ukras i 23.pripremanje
za.pnpremanje kafe. Takvi mangali imali poklopac za lof~ni dec (stika
rnangali su irnali
1.1).
,
]. J Izglcd mal/gala
Sli/W 1.
Slika
LJ ri mskim
U rimsk im kupa tilimalilima . lc tc rmama zitgrcvanjc
zilgreva njc pomocu
pomoclI hipo kallslkil llstaa u1I stvari jc je bila
pn:tei:a ce
prcteCii cc ntra lnog grejanja.
grcja nja. Loziste
Lozisle se lazila izva n zgradc
5e na lazilo zgrilde i 1I njc mu su SlI sesc lozila dr-
va . Prod
Produktiukli sago reva nja su odvode
SlI od vode ni kroz mcduproslo
med llprnstorr ispod
ispa d pod a zagrevClnih
zagrevanih pro pro--
stnrija
sln iIi baze
rija iii bazemt nil -. kada. Uvode ni su
kadil. Uvoele SlI i u
II sa me prosprostorije posebne otvo
to rije kroz poscbne otvore re 1Iu poLiu
pa dll
iii odvodeni
iIi odvode ni 1IU ail lmos
tmosferufe ru (v
(videl
idc tii poglav lje 15). Da bi sc na kriticnim pa
poglavlje povvr.sina
r.sina ma spre -
cila kokonLienzacija.
nd cnzacij il . kroz zidovezielovc tetermi je bilo s lu
rmi jc lllcajeva propllstanja
eajeva propusta nja dimnih gas gasova
ova kroz
kanille. obrazovil
kamtle. obrazovanc nc sspccija lnim oblicima
pccijalnim o blicima cigli. lako da sc prime na hipo
tako dil kaustaa maze
hipokaust moze
s matra
malra ti i pOl:e
pOCelkotko m podnog i zidnog pa panene lnog grej,mja rim~kih tc
grej'lnja . Ostaci rim~kij, te rmi i hi po-
hipo-
kallsta
ka usta nadc ni su u Bcogradll
SlI 1I Bcogradu na mes meslutll ddaa nas
nasnjc
nje Francllske
Fra ncuskc a mbasad ec i 1Iu pa rku rkll na
Studc
St udc nl sko m trgu. ali najveCi primc rci hipob
ntsko usta se nal
hipokallstil aze 1Iu SSrem~koj
mtlaze re m~ k oj Mi1rovici.
Mitrovici.
kraj I3cograd
Beograd a, a. ne kadasnjem Sirmijumll (s
kadas nje m Sirmijumu (slika
lika 1. 2).
Vcknv i su pros li do prvih daljih iz mc na 1Iu lehnici
Vekov tc hnici zagrevanja kao najrasprosnajrasprns lra tra njc
nje .-
nije m vidu
nijc vidll ko risec
risecnjanja lotopIoLne
plo Lne encrgijc.
e nergije. T ec izmc
izme nc veza
vcza ne
nc suSlI za pe riod kadil kad;t su Slo-
ve nii nascljava
vcn nasdj;1Va li podnl
podruejc cje na lISClI
uscu Save u Dunav. O ni Sll su tu dosli poectko
poectkom m VI ve ka kit i
nasdili padinu pre
nasclili prc ma Dunavu.
f)un avu . Ku KuCc primitivnc. uko
Cc su im bile male i primitivne, ukopanc d 'Iimicllo
pa ne ddimicl1n
u 7.e
1I 7,e mlju. krovom
mljll. sa krovo m odo d sslamc.
lamc. Iz log vrc,me
vrcmcna na nad e n je os tatak kucc
ostatak kuCc ciji je jc pod bio od oel
nahoja glinL'
naboja glinc ait ognjiste od pCCcnc peCe ne ze mlje. Dru
zc mljc. Druga ga nalilzis ta iz kas nijeg
nalaz islit nijcg pe riodriod"a o lkriva-
lkriva
ill
jll pcci mtprilvljc
napravljenc nc s lobod
lo bod nim rcda.njem
n:danje m kitmena.
kilmc na. onhraZltju
brilz;uiu ci
ci zi dove i obli
z iLiove o bli go rnj i clc(J
gornji IIc()
1. UVOD 7
LoZi~ta
Lozi~ta su jo~ uvek otvorena a okrenuta su prerna ulazu u dom, ~to navodi na zaklju-
tak 0 svesnom usmeravanju veteg
eak veeeg odavanja toplote ka najhladnijem delu kute. ku6e.
peCi ~iji je gornji den
Nadeni su ostaci i jedne peei deo u oblik-u
obliku kupole od perene gline a
lom te od redane opeke. To je vee period X veka kada se u Evropi pojavljuju karnini
loziste kamini
lozi~ta. U tadasnjem
i peei sa potpunim ozidivanjem lozista. tada~njem Beogradu, a ovaj naziv grada se
prvi put pojavljuje u pisanim dol,:umentima
dolmmentima 878 god., menjaju se vlastodrSei
vlastodclci od kojih
svako donosi neSto obieaja, ruseei prethodno podignuto.
nesto od svoje kulture i obitaja, .
Prncva l Ikognlda
I3cogn,d a kao kaD g rad radskog nasl: lj a pod S rbima
s kog nasL: rbimn zabelczL:ll
zabclcZl.:n je 1Iu pc riodll riodu d l.:s po--
L:s po
13
la S Sieiefana
fana Laza reviea. rcvica. Dcspol
DL:spol S Ido ida n jc dobiodllbio l3eograd
l3cogrnd ad od Ugara na doz ivo ln lnll
o upra-
vlja nj c i loa za vrc mc njcgovc vladavinl.: vladavine o d 1403- 1-103- 1427
1-127 gad god . grad sc znatno zllalno proii pros irio. Po- Po -
dignu
dignulL: lc su mnogc j;lVne javnl.: gra d ..:vin..:, bolnic..: i crkvc.
L:v in c. bolnicL: crkv..:. Cve Cvcta la je Irgovina
lala trgovina i zaniit zanalsl slvo.
vo.
Pllsloj;do
pos lo j;lio jL: jl: Irgova
Irgovacko cko i riilno prislanis
ra ln o pris tc a grad
lanis ic: g rad je imao prL:ko pre ko :;OO()()
."iOOOn s ianovnika
tanovnik ;1..
'Lgradl:
Zgnllk su loi d anl.:
,.ida nL: na iI.: IL:mm..:c: ljima
ijima oodd iomije nog kamena.
lo mljL: lmg kamen;;, loidovi zidovi su bili od oel mlboja
naboja loe mljc
zL:mljc
a krovov
kfOVClVii od lako f.apaljivc I.apaljivc IrskL:. Irsk..:. Prc lpos lavlj 'l
lposlavlj" sc da se ela su sc loagrl.:valc: lI
zagrL:vak ug i<wnom g lavnom man -·
ga lima
li ma i pL' pc eim
c im a Sil sa nlvnrcnim
nlvorenimiozislim;1. Inz islilll;1.
Od 142(,j·ur, gn go d . po pocinjc
cinj L: opsada T ura ka i 1:;2
llpsaela Turaka goel.. l3cograd
1."i2 1. god i3eograd pad padiia 1I u njihov<.:
njihllve ruk rllke.l'.
radd Irpi vel
ira ik ..:L: prollle
vc lik p ro mc n..: broju, a pos<.:b
nL: IIu brujll, pos..: bnono u eL: lni ckom
ckum sas s;;s lavll
la vll slanuvnislo.
s tanov ni sta . Uga rs ki
z.iva lj na
ziva napll.~
plls la IIkogra kogril dd,, s rpski se uglav ug];tv no lll m nas ilno iscljava a Illllslilllansko
muslimansko :,:;lallOV- Ianov-
niiitv()
nis lvo do elO lazi
liiZi IIu g rad . I'n.;os
I'n;os la li Srbi S rbi 152R god 'ot! . poscd
posccillju ujll sa rno 62
samo (,2 kll Ce. A.
ku Cc. A 10 to j<.
j(;: vr<.:lllc
vreml' if jy
kojeg pOliCepOliu; plvi plv i plan jcdnc jednc mas inc za ndri.ava vcS tacke l;Iim(;,
udri.avil njc vdlackL: eije jc ericzc
kiilllc. cijc crlL:zL: iz ra-ra ·
el io l.A!o
dio I ,Co nard
nardo n dacia V Vinci oko 1:;00
in ci ok" '(ld .
l."i()() god
Turci pOlpun o Ill<.
Tlire i pOlpuno m..:: njajll
njaju lik i karakl ka rakl c r grada koji koj i prima iSlocnjacka
istocnja eka obclczja
obcl<.:zja . l'ost(l
Posit)
jc bi
jl: bio~) mnogo razruik raloruik n priliko osvaj;mja . po novo se
prilik o m osvajanja. izgraelujl.:: , ali se
s<.: izgraduj<. SL: prvo IIrcd ujc'
urcduj<.:
lvrelava
tv rdava . LJ U li cc sc se ka ldrlllislI,
ldrmisu, pod ii.u izu sc mnnge novl.:
s<.: IllnugL: mWL: kuce, dZnmijc i amami.
kuc<.:, di.amijc ilmami. Dnlga Druga Pt) Pll -
lavina
lavi na XV I v<.:kil v<.:b j<.: jc dodoba ba p rot..va
ro<-va la i3cograela
Ikograda pod Turc Turcima ima . (irati
( irad je pos lao
jc pus tao vaJ,na
va:/.na ras-
krsni
krsnit:;lo ] vojni h i IrgovilckihIr 'oVilck ih rllh.: pUl cva. I'o'~'()j ak- .su
v;1. l'osllJjak lI sl
s l'lInc
:II:'1C kolonijc (Cirka .I cv rcja i Du -
irk<! . .Icvn;ja
brov
brov"lI ",lnnail kokojjii Ssu
lI i najv isc Irgovali
na jvisc Irgova li po rproslran ros lrl1J)oo mlurskom
m lurskom Qlrslvll Bilo jt:
o lrslvu . Ililn jc 3700
37(l() duduell-
e,,·
<
\
8 B. Todorovit
Todorovic PROJEKfOVANJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GREIANJE
. gOd.
gOO. i koja se nalazila u ulici Cara Du~ana.
Du ~a na . Zajedno sa zgradom g1avne strafe,
str~e, jezuit-
..' skim manastirom i ~kolom, ~kolo m, cinila
tinila je lepu
tepu i skladnu celinu. Druga velika zgrada podig-
nuta u tom periodu bila je A1eksandrova iii Vitembergova kasarna. Zauzirnala Zauzimala je veli-
ki prostor u krugu dana~njih ulica Knez Mihajlove, Mihajlove. Zmaj lovine i Obilieevog Obilirevog venca.
Ova ogromna kasama imala je prizemJje i dva sprata, eetiri retiri velika ulaza u1aza i 312 prozo-
ra Oba
fa 'objekta projektovali su i gradili
Ob,i"objekta gradjli Austrijanci, prema uzorima becke betke arhitektu-
arhltektu-
re toga vremena. Bile su grejane, kao i slicne
Ie Becke palate, velikim zidanim
slitnc Betke zidarum petima
prelqivenim
prelqiverum ukrasnim plocicama. ploticama. Peti su se nalazile u uglovima prostorija kroz koje
su prolazili dimnjaci celom visinom zgrade. zgrade. U srpskom delu varo~i najveee zdanje je
trebalo da bude Mitropolitski dvor, medutim podataka 0 njegovom zamenju zavclenju nema.
Nije bio zavden zavmen do 1737. god. i ne zna se da Ii. Ii, je gradnja uop~te privedena kraju za
vreme austrijske uprave.
'. Od svih objekata iz tog pe preostala je sarno kuea u Gratanitkoj
rioda preoslala
perioda Graeanickoj ulici broj
JO. Njena osnova je oblika pravougaoruka,
.lO. pravougaonika. ali je dozidivanjem dobita dobila formu tirilicnog
tirilitnog
slova G. Krov je visok sa visokim prostorom pros to rom tavana. Zidana je od cigle velicine velitine 33 em
a unutra oblozena slojem kamena i maitera, maItera, sto slo govori 0 masivnosti zgrade, velikoj
mogucnosti akumulaeije toplote, kao i malim rna lim potrepotrcbama bama u eenergiji ne rgiji za zagrevanjc.
Posle kratkog pe riod a naglog razvoja pod auslrijskom
period austrijskom vladavinom, Beograd 1739.
god. po novo osvajaju Turci. Varos je u razruknom
ponovo razruk nom stanju, prljava, prljava. bez ijcdne ijedne velike
gradevine.
gradevinc. Gornjc Go rnjc spratove objekata podignutih pod austrijancima Turd Turci su na merno
namcrno
rusili posto
pOS IO nisu ze lc li i volc
zelcli volclili d;t
dll se
sc pepc nju uz stc sle pcnicc.
pc nicc. Os OSlalo talo jc za pis,tnopisa no da:
d a: " Sarna
Sama
ya ros ima za lostan izgled
yaros izglcd voj niekih pu
vojniekih s t o~e nja
pusto!ic nj a ... M<t
M"lo lo koja ku ea im<t ima prozorc sa s<t ssta-
ta-
klo
\Jo m.m, vee su najCdCc
najecsCc oble plje ni hartijo hartijom m iii zjape ootvore ni" Kuga koja
tvllrc ni." koj<t se
5e pojavila da- d a-
la jc gradu ,we avc linjski
t injsk i izg!ed.
izglcd.
Te
Tekk pos lcd led njih dcccnija
deccnija XV II vcka doi;tzi uol;tzi douo po ponovnog mtscljavit nja grada
nov nng nascljavanja grad<t i pove-
pove -
ea nja broja hrisea nskog stanov sta nov nistv<t
nistva.. Krajem
Kr<tje m log tog vc ka I3cograd
vekit Bcograd ima oko 25000 s ta-
novnik a. O bnavlja se pOfll porllse varos Ui' l1lalll
se na yaros malu P()pll mllc drl.avnnee vl
I1l()C drl.av as ti. BeogrmJ
vlas Beograu jc u 10 tll
vreme
vre me bio bez ikakvih kn munalnih ureli urcli aaj,t,ja, uli
uliccce SllSli bile bel: bel. osve tljcnja, a vod"
osvetljenja. vod a se
uzimala
llzimil la sa Ccs
Ccsmimi koje su 511 bile rctko
re tko rasporctic
rasporcdene nc po pll varosi.
va rosi. 1)0 Do ovih mi voda sc
oviil Ccs l1li do--
se do
vod
vodila il<t starim vodov ima sa 13111buluc
sta rim vodovima Bulbll klcra ra i iz MalogM,tillg Mnkrng
Mllkrng 1.1Ig;1.l .ug;1.
Srpska
S rpska ku 6a ca s kraj,t
kraja XV III veka vc ka im;tl
im;t!;ta jL' jc' glav
glavnu nll i cc ntralnll
ce ntra lnu sllbu
sobu sa otvOfcn
o tvorcnim im llg-
og-
njistcm
njislem u ssredinire dini.. oko koga Sll su sesc sakuplj,ti
sakup lj,tlii ukuc;tni.
ukU Citn i. Ov.tjOvaj cent cenl ra ln i izvo
ralni izvorr Illplll
toplotele bio
bin
jed ini 1Iu ku ei. Nad vatro
je jedini vatrol1lm jc
je bill
bin obeSe
obdc n vcliki kol kOlm).tO IIU kOlne
kO lne sc kuva lo za cdu Celli Pll-
pn-
rod
rodiicu.eu. Z bog ovakvog na naeina grcja nj
cina greja nja. Ikograd o ll1 su vrio
a. l3eogradom vrlo Ccs Ccsto to hara
haralili poza ri. koji Sll su
unislavali cit
unistitvali ave dclove grada.
cilavc grada .
Za osvctljava
osvc tljavilnjc nje domova
do movil sve SV · dndll XV II veka vcka slu/.io
slu.i.io jc:
jc luIll e od borovinc. U
ml horovine. lJ XVII Vc' VL' -
ku . D ubrovea ni. koj
1m, kojii Sll
su imali svojll
svoju kllill
klllnnijllnij u na l)<)r60
/)orcolu. Iu. dodonnosc ose "Iukijcrnu
"Iukijernu"" - lampu.
koja jc imala
kojil ima la oblik'
oblik- !evka
levka pos lavljc
lavlj.: nog I1<mpaekc.
n;to j1itckc. Ova lampa la mpa je jc ko ristilaa ka
koristil kaoo goriv()
gnriv(l
mas t iii
J1lilsl iii ulje iIa svellosl
svellos l jc dilvao
uavall plamc
plame ni ziza ZiZitkk ou
uei plil
plalnalnil iii
ii i ku 6ine.
eine.
Dok jc je zahvaljujuei
zahvaljujuci va lri covek
valri (;ovc k veslacki proil:vlloio loplo
veslacki proil.vtluio loplolu lu ou
ud najranijih pra islo- ist ll-
rijsk ih dana,
danil. hladc njc nj e se du go svod ilo na prime
svodilll primenu llu prirounog
pri rod nng !edit, leda. snega iii hlaol1\:
hladn.:
vod e planinskih potoka
vode potoka.. iskljucivo Zit odrJ.avaudr/.avit nje njc hranc. prvc prve nslveno
nstve no ulovljenc
ulovlje ne divlja-
ci. J-irana smcS tana i u hlaone
Hrana jc smdtilna hladne peCi ne. ita poslojc
peCine. posloje nalazi cil<lvih c.":il iw ih lavirimtla
lavirinitt a i smdtaj-
smd taj -
pros torija
nih proslo zemlji od
rija u zcmlji 00 pre 5(KK) god godina. ina. koj.: jc covek cove k gradio titkodc tilkod e Zit cuvit nj.:
l:uvanj.:
os novll egipalksih
hranc. Na !lsn()VU egipalks ih rresaka
rrL'sakil i.i.l./. ]()()() golii ne pre n.e .. ulvroc
:lO(}O gmline ulvrdc no jt: je dil
da sc
se u 10 10
10 B. Todoro"i/'
Todorovic PROJEKT'OVANJE
PROIEKTOVANJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GREJANJE
Slikf1
Slikll 1.3 KO/wk
KOllllk Kllcgillje
KllcKilljc Ijllhicc zidllll/ridc.\"c/ih
zidllJl /ridc.re/ill godill{l
godillll dcvc/II{lc.\·/og "ckll
dCI'dllllcS/oK I'ck{l
;In>dnll
itn,dnll rO/uris
pO/.uriSI<.: s..: lagrev~lo
t!.; sc I.agrevillo Il1nogobrojnim gvozdo:nim gv(}zlknim pccima po:cim<l kojl: su hile
kllj<.: Sli l ~ro
hill' r; l~po
rl',kClll'
rl'd lll' po hnillvima, gakriji
pll hoillvima, gakrij i i gbJalis gll:dalistu, lli. pa o01k lk i na sarnoj
sa moj pllzornici.
rllzornil:i. ToraoTllpilll vazduh
v;v.dllh III odI
hrlljnih
hru inih pcci peci i gglt:dalal:i'.
k:dalaca. za kojl: jL' hi
Z<i koi<.:je bilo lll 7 14 ml:sta sl:tknjl: i (If)
mesla za s<':lkni<.: 6() stajanja./.agro:v;lll
slajanja. /.agrev;ll) je ohi -
lat(l
lal " lav;
lavansklI1sk i proS
proSlor pll/o rista ., p<J
lllr rlll.orisla p<l ~ 11u zanimljiv<.:
zanill1ljivl: rriu.: prl'ma
priu: rrl' m" Kojima
kojirna Sit Sli Sl: pllsk rrnJsI
se pnsle prnls l;,\'"
;t\',·
II pOl<lrisno:
II pOl.llris lavan..:: uvla
ne lavan<. uvlacc ik ilt: praljl' i/. il Suscdsl
slisedstva va daua hi bi lall10
tal1lo slisik:
susilt: I1Iblj<.:.
nlbljl:.
/.~ r ; ,d ; , s larog
/.grada laro£, dvnradvora imala il1lala j<.: jl: po slihama
sobarna i holinicirnahmlnil:ima hllgalllllkrwknc
hllgato ukras..: no: kalj"w Pl'Cj p" c i
(1(
ll tl1 11l;ljolike.
Illajll lik c po pll III.Clrll
u/.oru Ila n;1 hechecki ki d vo
vor. r. dok j<.: jl: zcil:/nitkit tani l:;1 grcjana
zci<.:l.llicbt s lanica kOll1hiIH)V;ln ll.
g rejana komhilH,vilnll.
k;tiic
k;ti il'vvill1
im i lill1c'
lill1l' llim
nirn !1c·cima
pe c irn;1.. I(;tije K;tije ve
vc' p<.:cpl:cii Sli
s u hik
hilt: 1III kitllcc larijal11a i cd..aollicallla
btm;darijama cekallilieallla pry,)!;!. prv"g
r;lI.rL'da
r;,/rl' J a a lillll·litllL"llc
ll <.: rl:c o ~ lalilll
p<.:c i IIu () I ; tiirn cdte k: a ; ltltlicall1 ; 1.
n ni <.:illll;1.
1' ,)It)\"in()tll
I'o ln\'j nll lll X IX veLI wbt It\I IkograduIk o gradll je jako ril/.vijl·n
jl' jak() ra/.vij,·n csnar "l1lumdi.ija" - w
l'Snar "Illurndi.ija" svec;rr;I.
<.: c;tr;t. kll
klliiii
s u rrlli/vodili
proi/.vlldili w w..:ce otl c istllg
·c<.: od islt'g guvedeg,
gov<': lk g. ovc ovCijl:g
ijq; iii kozijq;
kO/ijq; loja \(ilzvojel1l pcdar~
loja.. Rill.VOicll1 pcdar~tl v a
vlls l;lI1c' swc..:
o s lilnc w ce.:: zam..:nj
lalllcnjujll uiu Il.v.
t/V. lojanil:c'
Injilni(;l' i 1I u boga
bogatijim lijirn kukucal11a
c;lrna Sl:
s<.: korisll:
korisiL" ccira<.:i
ira l:i i lustni
Ilisini sa ~a
vL"l: im hrlliclll
vl'cirn hrojcl1l sVL"caw eca . SwCc Swce Sli su i/.vor sWl SVL" tlosti
los li i na prvim prl'dslavarna
prL'dstaval11a 1I pO/oristll . Ka
U pOI.OrisllI I(a -
s nijl: ula;.e 1Iu prim
nij" 1I1;1/.C pril11l:' nll
nu lamp<.
I;ll11re: na p':: pGtroicj "gas", koj<.:
l roiL-j iii "gas". koje dnbijajll
dobijaju ohlik llb lik renjna
fcnin;1.. (iodim' (iodilll'
I ~) . 1I
IX) u h"ug
bl'llg ralbkoj
ra lbkoi vil van>si
rlls i j<. jt:: hilo :l(,2 knj<.:ra. it~ lXl-i4.
] (, 2 knjaa. lXX4 . god
gu d . .ic
jt: evilil:ntirano
cvid <.: nlirano (d 1I op;'- op;' -
tin~kih
lin ~ kih i 2:>5 2~S Ill"hanu;ijs
Jl1t:handzijs kih fc njenl..
knjera
Kr~je
l( riljem l11 XIX
X IX vl:LI Ik llgra d jt:
v<.:ka Ikllgratl je In: hao bao da dohije gasno gil s nn osvl:tljenjl',
()svclljcnie. ali St' ipak ,'~
Sc' irak "~ Ialll
Ial"
knjnil11a i pclrokjll
na knjnima pl:lrokju .
() uvodenju
lIvodcnjll g radskng raLiskog ckktricnog<.:kk lr ic nog osvctljl:nja
osv<.:ll.icnja jc je hilo
bilo rrvih liogovora JX~4.
prvih dngovora IXX4. god g(ld .
~edlilirn.
~L·dutim. prva sija sijalie~ jc zasv<.:lld"
li ca j<.: zasvl: tkl a IX!m I XX!). god.
god . IIu bastibasli Karam: "Kod "!(od Skllpslin<.:",
skupstinl:". ciii.ic ciji je
s op~ lvenik
sops l venik llilhavio lokomnhilu Illkornobilu i gcnaator. g<': ll<.:ralor. T Tl:l1lciji prve l'L'kktri
<.: mdji rrve cnl: l:Cn
kklri cll<': trak Sli
<':":1l 1rak su pos-
pos -
lilv lil' lli IIX')
litvljcni X')I.!. gml.
)!.lld . i 1lL-()f,rad
Ikof,rild je jc IIX')]
x'n . gml. god . dohin Liohio ekklril'no
ckktricno oswl lIswt ljenjl".
ljcnjl". 1·. Lkklri
ld"ri c llana
eL"l1tr;tia
el"lll r" l" il' it' illl.d;1
illl,tia Iri P;lrtlL"
rarlll' 111,,\inc ukupnc' ~na
mil \ illl' IIkllpn,· ~ n" ge gc 4-11
4.1 1.1
.\ kW . /.a il'd a n kWh n'nll:!\;' n ' nll ;d;, i,' iL"
1. UVOD
1, 13
trosila 2,8 kg sleskog uglja, uglja. Prvo jc je bilo 70 lucnih lampi od po 1000 sve6! svcQi 1I 11 glavnim
ulicama i 1000 sijalica od po 16 svcQi, sveea, a prcdvidcna
predvidena je jc bila ugradnja 3000 - 5000 sijali-
domaCinstvima, Tramvaj na elektricni
ca u domaCinstvima. clcktricni pogon se pusta u1I saobraeaj saobraQij 1894. 1894, god" god ., na
liniji Terazije - Topcider, u dufini duiini od 5 km, kID, kada pocinju da nestaju ncstaju tramvaji sa konj-
skorn vuCom vueorn a elektricnom
elektricnorn energijom e nergijom se kasnije kasoije snabdevaju i gradski vodovod i za-
natstvo. U to vreme Beograd ima 21 industrijsko preduzeee.
natstvo,
Godine 1889. u Beogradll Beogradu se sc pocinje sa kopanjem 5 velikih bunara na Maki~lI Makisu,, a
1892. god. vodovod ulazi u beogradske kuee.1899. grad dobija i kupatila na Savi, sa
odeljenjima za kupanje u toploj vodi. Nekako u to vreme je izgradena i fabrika seee-
nesto ranije fabrika tekstila - "Cohe".
ra, a neSto "Cohe ".
Godina 1755. oznaeava poeetak vestackog pravljenja pravljcnja leda, a rashaldna postroje postrojenja nja
se proizvode tek od sredine XIX veka. U svetu je 1875, 1875. god, god. postojalo samo sarno desetak
tal'Vih proizvodaea.
tak.-vih proizvodaea,
Prvi amonijacni komprcsor kompresor u Beogradu ugraden je 1895, god, u pivari Borda Vaj-
1895. god.
ferta ., To je bio proizvod tipa "Linde", kapacit kapaciteta e ta 52 kW, kW.
Kao posledicu razvijcne razvijene industrije mesa, koja svoj poeetak belczi belezi 1845, 1845. god god".. kada
jc
je trgovac Franjo Sozen osnovao 1Iu Be ogradll pogon za proizvodnju i preradu
Beogradll prcradu mesa. mesa,
Srbija ima 1896, 1896. god ., 20 "izote rmicnih" vagona za transport mesa, a 1898, 1898. sc se puspusta ta u
rad i prva hladnjaea u klanici Srpskog klanicnog dm~tva 1I 11 Beogradu ., Hladnjaca Hladnjilca jc je
ima la dva dVil amonija
a mo nija cna \;lla komprcso
kompn:s<lfa \.;;Ipacil c ta od o ko 250 kW.
ra k;lpacit kW, IlladIlIadcnjc l: lljc .ic
jc bilo sl slaa--
no m vodom
vudom i on ls., hl adc nill1
"
nim V ;Uddllh
V;ll' lihon lll.
m. a 1III kl klaa nici
niei jc jc hilo pe pCIt hladioni
hl adi o ni ea ca korisllL'
ko ri snc po-
vrsim: od XR,
vrsinc XXii 01mo..
" . sa mO" m ogli Ct H '~ C llI odrl.ava
lI cnnSCt o(\rzava nj;1 le lc mpe
mpc ralUrc 1III njill1i1njimil oJ od + 2 ddon +(,"C,
avo
Ova ras hladno pos lro lro.ic jl'lljc jc shl
njl:.ie slll i,ilo
/.ilo i /.il1.;1 ppl'llil.vodnj
rn il.vod nj ll 201 201 kda
kdil dn dncvno.
cvno. itil ra rass hlalkllo
hla lkn o
meso se
mcso sc koris
kuris lilo 1.;1
1.<1 lok ;dllli ppnO lrns
lo kitlnll II'(),~ njll II ll gr;ldli . kao i 1';1
gr;ldll.!.:ao Z;I izvol. I:r;mellskll .,
iZVOl. 1Ill I:ngkskll. I,'rimcllskll
I\ lIslrij
J\ uslrijllu,. pa cakc;lk iillII I\ frikll.l.
Afrikl
PI' 'ma
Pn' : ll1a po pisll IXI)9,
popisll IW)l). god ., Ikogr; Ikngr;l(\ jc zavr~
I<I jl' z; lvr~ i ()
o XIX
X IX ve\.:vck sa 55()()()
550()() s lanovnik
lanovni\;;t. a . koji
knji Sli~u
~ I il nova
stil novalili IIu 54.J
5-1-1 X kll
ku ca 'i i,. od ko jihh jc
IllI koji jl' :WI}X
_(l'lX hilo ot\ nd l\' gradee ., 11
rLi ..: grad
I\'rdl: LJ 10 vrc mc .i<'
vn': Il1' jt' rpnsns "illja
; jalo
ill
3 17 gos iio nica i kafi.l ka ra nil, II)X') <l lI ca n;1
n;I. I'JX<J dli ll;1 rildillniGI. 2i r;ld il Hl ica, 1 17 ma gaJ',
gal'.a i 1-1l) konjll ea. Odd
} ,W konju s ni ca , O
svih
w ih po pisan ih sla
popisanih fl OV;1 lIl vn
slanov;1 vnkn lcn l) ll j,' "51,7' ; ima
jl' da "52.7'; imil n,'t\
nl'dos l;ilkl'c IIu ,.s~mis
osl;I1k mi s luhl l.agr,'v;
I.a grl·vanjalnja", ".
In(l(\;, Siano
Ina':·c. sla novii Sll
su hili 1I"l lI"l a\'
av no m ,~;;1I jl'l
ll <Hll j,'dnll
lll n lll
m .,\ Illmm
n IHHll 1(,:"
l(':";) njillliljl'
; ) i II n,iil11a ,iI.' i.iV
z iwl·lo vi iie' od Pl'
lo visc j1n--
in..: SI;lIl1lvllik
lov inc s ia nov nik a.a,
1.2.4.
1.2.4, Razvoj ~rcjanja
~rcjall.ia 1I
II XX
XX vcku do II s\'ctsko~
S\'ctsko~ rata.
"t: 11)()
Vl'C I. !!olldi
I'J() 1. god inl' nc IIII Iko," r;Hhl i,i\'i
Ikop.r;ldli i.i\·i (,-l I-I (I ~ 1 : II1I1I1l\nikit
()-I ., I.JO 'l\ nika ., l' I' r,'
rl'm;1
m;1 ankl'a nkl'lili Ii:
II. 1')(17.
I()()7, glldi gmli -
nl' vcc'
nc vccilla slalllhl'
ina Slitllll nih ,.!;!r:,d
ll.' llih ,<!rad ;.;1 j,' jl' i' P'1l1 hi
i'pI)d h i!!
gij"i j"fl~kll
n, kng!! millimllm;1.
mi nimlll1l;l. I I slarijim ~ Iarijilll na n ; l ,~ l'ijil1la
djilll : 1 \l'\L'
jos ko
jas kn risll' Illall g;di
ri siL' m;llI .~; di 1<1
la lag l;t gl\l'c·vanj l'. II
'V; lIl jl.', II IlC )VCl/ id ;llIim:1
IH'Vllliti ;lnim;1 !..k;dja ;dj:I\·l·\',' pl'I.'
pl'cii i k;lmini.
k;lmini , a II skrollllli~kro lllni -
jim ,~la n llv im;1
la ll<lv i m ; 1 !!o\'llllk
);!,\'o/,knL' n,' pn :i, :i.
Pilrn;1 Cl' nl
P;l rnil "I.' r; dn;1
n I rid ~ ' r,' ja n j:1
n;1 :'rl'j;ln ~l' vn"
j;1 ~,' \ ·, ...· 1I\'l.'i
u\'d ikoikol1\·Olk IIV(" k 1'P" <1 gra.~ r; ldo
d ll v iil1l ; 1 1;
1ll;1 ;;1j1;ldlil'
1p;ld nl.' 1:\'I'I'j1l'
I :\'\'1 '111.' 1I 1
Dn;/(k
Dr..:/(il' nll ~odi lll.' lIII k1jlll"'
I')(HI. goliillL'
nu jc I')()(l, kljll l'L' 1I0IHI 11II rad \11'\1' plY'l d.djin,kn
d.tljin, ko <!I" ~rl' jalljl'
ja njc Sit sa cc\'ovodolll
t'cV()VOdOlll 1,,1 IHI
10-10 III
1040 m Sit
sa IIkllpIlI
I1kllpnll' II 'I gr;lti;1. );!,l'ad ;1. (iod
( io din in,'l' 11)0
I')() 1 IIl'l Ikoglad lgl; ILi jc jl.' n;1
na pl1ll1
pllill da duhi.i"dohij" Pl'\'l) prVIll'l'll
c,' n--
traln
Ira ln oll grcj;lIljl·.
grc j;lIlj,', 1'0 IIlI).','WI
govoill llli ~ ;I fit'lll
rin llllJlllllll "I'"
"I'n hllll:lnn
hlm:ln n .1.: I\.lm~ " il
,\,: KUI-t." IllldilllpL·sll'. pOt'l'
il IllldimpcS1l', pOt"' l,, ~ l'
lo ~,'
uV(](icn jc lll rp ail mo
sa lIvolil'njelll cL· nlra
rnll ,).'~. l.'c' nlr <tlIlnll:'
HI .~ ..c~:rl·
r,' ja llj a II
j:lllja kllhhiinjl·
1I kll nj,',. pc j1l' ri,)ni p;lviljon,' (()Jp\
ril)ni c,' i paviljoll" p~ lL'
1l.'
dri,avll:lc
dr2avnal' lho o lnicl'
ln ilx 1l;1 1);1 Vr;I,';llll
\'1';1,';' 111 ,M,'dlllill1
\ kdl ili in., \'n ' 1"0"; I'I(), .god l.'lldi
'
m' /hog
inl' li lli".-' 1,',kn
Il'\k"b ' ;1 11II I'l'ali/:t
r,,;t li/ ;I,'il'
l' ijii
OVon po<l ll lwa la,
ovo" podltlwa l;l. r"~c'
rL'~L' lIj"11l
n jL'11l ,;-',lllli,J.II,lvcI
lllli,l..I,lv;, "I :llk\'ill,kihh dl'
'·I :llk\'ill,!..i tida,I... r;ld,wi
rallt\\'i '11 \lI pprd:i rl'kinllllllli i i
14 B, TodolT7I';~ PROJEKTOJIANJE
B. Todorul'it ZIt CENTRALNO GREJANJE
PROJEKTOVANJE POSTROJENJA ZA
prcllo se na izradu plana za lokalno grejanje modernim pecima. peCima. Ova Ovo je dovelo do
razmimoilaZenja u stavovima u samom ministarstvu, pa je jo~ u toku godine obnov-
razmimoilafenja
ljen ugovor sa istom firmom za nastavak radova, a odeljenje prosekture je ubareno u
plan izrade grejanja. Dogovoreno je da postrojenje bude zavmeno u novembm 1903.
godine, po ceni od 87.439,65 tadasnjih dinara u zlatu, uz izmenu prvobitnog plana, za
koji je zakljureno da nije bio dobar. Novi projekat, medutim, rnedutim, nije bio izraden ni do
kraja januara 1904. godine, pa kako su se pojavili i dodatni troskovi tro~kovi za izgradnju ma-
~inske hale i sistema razvoda, dolazi do ponovnog odlaganja radova. Na licitaciji Mi-
sinske
nistarstva gradevinskih dela, 24. maja 1904. godine, preduzirnac preduzimac Vasa Tesic dobija
koncesiju za izradu masinske hale za kotlove, supe za ugalj i cevnog razvoda. To nije
dovoljno da se radovi nastave bez teSkoCa. teskoCa. Zbog ZOOg nepovoljnog zemljista, cija sondafa sondaZa
prethodno nije obavljena, troskovi rastu na 200.000 dinara. Sledi forrniranje kornisije
za nadzor 24. febmara februara 1905. godine. Postrojenje je pusteno urad tek 5. avgusta 1906.
godine (prema podacirna podacima i dokumentima Arhiva Srbije).
Iste 1906. godine 1I u Beogradu je otvorena nova osnovna skala skola u ulici Kralja Petra
vise Sabome
SaOOme crl.:ve. crJ..:ve. Bita
Bila je to prva beogradska skola sa centralnim parnim grejanjem.
SkdcCe godine zavmen je hotel "Moskva", kao prvi hotel u Beogradll
SkdcCc Beogradu sa ccntrillnimccntralnim
parnim grejanjem. Isti sistem sislem grejanja je lIgriiden ugraaen u zgradu Bcogradskc Bcogrildske zadmge zadruge 1I u KiI-
Ka-
radordevoj Ulici, ulici, koja jc je podignuta istovremcno iSlovremcnu sa hOlclom hotelom "Moskva".
U In
tn vrl'mc Beograd Bcogrilcljc razvijcn 1Iu indll~
jL: vee bio razvijen indu~ lrijslrij~kom
\.;om pog!cdll
pogkdu i 190R. 190X. goclinc
godinL: jl' imall im;Hl
22 prcdllze61
pn:duzeC<1sa masinama milsinama n;, n;1 ntcni
ntl:ni pogon. jccln\1jedllo na vodc vo(klli. ni. a -10 iHl
ml p;lrni
parni (lti
()(I k\
\.;, )jii1
)jih jl' Wil-
W; I-
\.;0 I.a ~~dx:
ko c1X' proizvodilll paru 1I ~llps l w nim kollarnio
u sllpslwnim \.;ollarnio lm;1. lllla. NL:kitko
Ncbl\.;o 1Iu IOIll
IIH11 pniotill
pe riodu ec je je
c!c\.;lrificiran
l' kklrificiran i ZL:mun. Zcmlln. kuji koji jc dobio
dubio Ic rmoL: rmoclcklranll
kklranll 1')01. IlJ() I. godinl·.
godinl'. 1I LJ 1Ilcogrndll
3l'ogrilthl Sl' po pokre
krccc ce
induslrijskil
indllslrijsk;, !cdara.
lcdara. kllja koja imilima posc
poscbanban znaeaj
znac..lj za poljllprivrL:clnll
poljoprivrctinu Srbiju .
Cc grcjilnja sc svc vvise
nlralna !,-rcjanjit
Ccnlritlml i.~c lItl gr;lt.luju.
gracluju. ali illi prcdslavljajtl
predslavljaju lIug!;lvnom gi;lvnom pri privill'!,-iju
vil q !,iju jilv-jllv-
nih zgrnda,
zgrod il . Ccnlralno
Cc ntrillno grcjanjc UtI slambc sl il mbc nim zgradalnil
zgritdama iz log vre vremcna
mcna jc rl'l\.;osl.
rclkosl. prl" prl'-
ovladujl'
oVlauujc lokalno grl'janje soba
lo\.;alno grljanjc soh;1.. .!cdml
.lcdn;1 od lakvihlak vih kll \.;u b l jc oona na sa zcknim
zc knim plocicilmn
plocicamil 11;1 na
fa
fit Sildi.
sildi. nil
nn IIglli
uglu Kralja
Kra ljit I'clra
Pclra i LJzlIn
LJzlln Mirk ovc uli cc. CL:. uII kojoj su Sli sc pmslorijc zil grcvak grcvilk
pccima lipit
"irskim" pccimil lipa "Nc ufang". millra sc da jc prva sl ;unbc
llfilng". S millril illnhcna na I-"rada
zgradil.. koja jl' im,,!;, imilla
l'l' nlril
l'c nlralno
lno gn.:janjl'
grcjit njl' sa clc c lcmc mc nlima pmizwdcnim
proizwticnim IIu M;ldarskoj, Madarskoj, hilit bilit kukllbb l knja
koja i (I;,n;,s
dan;ls
pos it)
POS lo ji na 1Iugluf'.11I ul
ulicc
icc 1)I)tIlIrc
re l)anicica
I)a ni i'ica i I)zord
I)I.t1Ttl /.a Vilsingloll;1.
aSlll gh Hl;1.
I J pniot.lu
pniodu do llit Il;tlk
lk ait nskih ra rit lovit
lova.. I') 12. gmlinl·.
godin \.:, Ikograd do ti o hijitj"
hija jl)S s nd
ndlllik\
o liko) javnih
jilv nih
I.graclit sa
I.grada ccnlritlnim
S it cc nlr;tinim grl·jitnjc
r,rc janjc m. 'I'll To su Iml L: li "Ilrislol".
Illlicii "I l rislol", 'l're":'l
Trec,l musk"
mllska gimllazija
gilllnill,ijit i dtil'. r.
Ml·c\ulim.
rvkdulim. nailazc naila:!.c ope opc l godinc
godine Ics Id kih razaranja
ra zaranj;l,. jc jcrr posk
poslc Ilalkitnskih
Ilalkanskih ritlova ralovil ICJI I1J1 2. i
1c)I:l.
I')D . godine. dolazi I svc lski ril l. l, I'JI-I.-I'JIX.
191-1.-19IX. godine, i 10 Uu vrelllc vrc m ' kadakauit jc Ikograd
pocco brl.!)
poceo brm da se sc razvij a i nadoknaclllje
nadoknaelujc propuslc propllsII.: nll,no, kada katlil jc
je bilo okonko IJO.OO()
90.0()O sianovni
slanovni -·
kit i o\.;n
kil ok n 19.000
IC).()OO kll kliCa.
ca. KlIKu CcCL: SII
su vcCinom
v<:cinom hile bile prir.l'mnc
pri/.<:mnc ., vlazncvlazne i sa spralnllm
spralnom visinlll1l visinoI1l
ispod 2 ml' ml'llra ra .
I'm.l aci 0 pOlrosnji cd lcklricne
Podaci c klricnL: clll:rr,ijc
cTll:rgije Zit 1') IlJ 13.
I]. godinll
!;odinll pokazuju
pokilWjU da je jc ilcograd
Iletlgrittl IIII
1() vre
10 vrcmcml' Ililnil 1I1icntl
lllil:no osv<:lljc
osve lljenje njc 1Ilm~
lllro ~ io ]) 1(, MWh. MWh . l)omilCinslva
L)omilcinslva Sli SII pOlrosilit
pOlnlsila -I2l! ·1211
MWh. kilTll:d
kiln{;claa rijc i lok Itlkaa li )]]] 5 MWh.
MWh, iIa svi mo mu lori i aparali svega .s.s,-l
aparilti svc!;a :):),-1 MWh. 'l'ramvajiTranwaji
najvcCi potrosilci
Sll hili najveCi polrosilci sa 499 MWh. l'roccnjL: I'rocenjenn no je jL: da
cia jc prosccnil
prosccna prodajnaprotl;ljna ccnit ccn;l
1I kWh Il' godine iznosila n.5X
tl' !;odinc O•.'i~ dimlra
dinilfa .
LJ periodll
lJ pc riotill oel pUCc lka XX vcka
tid pocelka VCbl do I SVL:lsko!;
sv<:\skog rillil, rala , Srbija sc zalazc il.!;radnjll Ci-
zillazc za izgradnjll ci -
lavog
lav0r, SiSll'lna hladnjit l:a i profcsor Dordc
siSll'l1lil hlatlnjilca Dorde S SIliinojevic.
;tnojcvi( i'izicari'izic<iT i prvi rekll1l'
rL: klor Ikograd
Ilcor,T<ld--
I . UVOD
1. 15
/5
1>kog
-skog univerziteta, urestvuje 1903. godine u osnivanju Medunarodnog instituta za
hladenje
bladenje kao intemacionalne
intemacionaIne meduvladine organizacije. On pik i prvu domaeu lcnji-
jz ove oblasti, koja je pod naslovom "Induslrija
gu .iz "Industrija h1adnOCc" objavljena na naSem i
frailcuskomjeziku 1909. godine. Dana 19. maja 1908. godine u Beogradu je osnovan i
'francuskomjeziku
komitet Srbije za Industriju h1adenja, prvi takav komitet u Evropi.
vet 1900. godine ugraduje se i pu~ta p~ta u uradrad amonijacno rasbladnorashladno postrojenje u
pivari Bajloni, kapaciteta 93 kW.
. U toku 1910. godine p~taju se urad jos dva kompresorska rashiadDa rashladna postrojen-
ja. Jedno je u fabrici salame u Mladenovcu, koja je bila vlasIilltvo vlasMtvo Paje Jovanoviea.JovaDoviea.
AmonijaCni kompresor je imao kapacitet 52 kW, a dYe dye hladionice
h1adionice POVrSiDU
povrSinu od 230
2
m • Postrojenje je proizvodil() i 2,5 t leda na dan.
'.I. Beograd je kraj I svetskog rata doeekao sa manje od 50.000 stanovnika. Bio je
TaZoren bombardovaDjem
'T3Zoren bombardovanjem teske te~ke artiljerije i ponovo je morae intenzivno da se gradi.
Po zavrSetJ.:u
zavrletl.:u rata dolazi do forrniranja formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Siovenaca, Slovenaca, odnosno
Jugoslavije sa Beogradom kao prestonicom, koja naglo raste. Godine 1919. u njemu
JugosIavije
zivi 111.000,1929. godine vee 288.215, da hi 1940. godine godiDe imao 320.000 stanovnika.
U programu obnove posle I svetskog rata usIa je i Beogradska elektricna ccntrala,
koja je na kraju rata imala ut..:upni kapacitct kapaeitel od oko 3,5 MW. CentraJa Centrala jc je za proizvod-
nju
DjU toplotne energije za dobijanje mehanicke rnehanicke pogonske snage imala irnala 5 parnih kotlova kotJova
2 2
sa po 120m zagn;vne zagrevne povrSinc,
povrSine, kao i 9 kullova kotlova sa pu po 200 m povrSine.
povrSine, koji su radili rauili sa
pritiskom
pritisko m od ud 9 almosrna.
atmoS rl:ra.
Godine 1918.
Godinc 191 R. O Opslinski
pstinski odhorodoor lkograda
Ikogr<lda je jc odlu
odlllCio
Cio da prellzme
pn;uzme poslnve poslovl: ce cennlrale.
tra le.
SID
sto se zbogzhog spora
spnril sa koneeskonccsio ionarim<l
narimil oslv",rlljc
os tVilrujl: lektek 1926. godine.
god inl:. No.No, bczbez obziril
nbzir'" na
ovu leskoclI.
td koCli. lad<lsnj;1
tadasnjil opslinsk",
ops tinska uprilva
upfi1Va vecl922.
Vl:C 1922. godinl:
gndine iz sredslav",
sredslavil zajma lIllgrad gr"'dlljc
ujc
2
u lozionielJ
lozio ni eu cenlr",le
ccntralL: jns jos Iri
tri parn", kOllaa sa po 2(,0
pil mil kOll 2iiO m ml l.agrevm: povrSine, priliska
zagrl:vnl: povrsinl:. priliskit 13 al at -
mosrera,
mos re ra, uz dvedVl: klipne pllmpe 1.,1 nap<ljenje
Zil napiljl: nje kOllova vodom.vodom, eimecimc je jc oomoguecnn
mogucl:no nap,l- napa -
janje pamparnee turbine sa S<i gcncrillorom
gl: Dl:ril toro m snilge
snagl: 1350 kW, kW. koja je jl: lakodl:
I",kode ladatau a ugrade
ugr",d<.:n",
lla..
2
Cetjri
Celiri god godineine kasnije dodaju se jos dva parmi kOlla od nd po 39() m povriiine
pnvrSine i priliska
prilisk",
od 13 a!mosreril.
atmosreril. kau kao i jedna parmI pilma lurbina snagc 1000 kW. Poskdnje
turbina sniigc Poslcdnje prnsirl:
prosin:njc nje prvc
prve
beogradske l: kktri enc c..:nlrille
bcogradskl: eleklricne Cl: nlrak u razdnbljll
razdoblju doll dll II svt:!skog
svc\skog ratarala, llskuilo
IIskdilo jc jc 1<)21(
192K gouigod i--
ne. O na dobija jns dv", dVil kotla
koll", zagn.:vne
zagn;vnc povrSine
povriii m; od ou po 390 m' m'~ i 11Irbim;
Illrbinu sa s'" gc ncril
nn",I<)-
lo -
rom snage 5. 100 kW.
Krajem 1932. 1<)32. godine
godinl: Ik Ikogradska
ograuska dcklriena
cleklricmt cenlrala
Cl: nlrala smanjujl:
smanjuje proizvlld
proizvudnjll.njll. ita
1933. godinl:
godine nOV<i nOV<l eclcklrana
kkl rana "Snaga i sve svellosl"
llos l" prcuzim<i
prcllzim<l napajanje
napaj<lnje beograd
beogrildskl' ske clckl
deL: 1-·
ricnc
riene mrcZe.
mrl:ze. Ce ntralll
Ccnlril lu je izgradila gru grup<l
pa banit!;a
b"nilka iz 113azcia
3azel;, knjc
koje sc pojavljuju b,o bto k"nkon -
cesionari.
cesio nari. Kapacilct
Kapaeite! (lve nove clcklricne c1e k!ricne eenlrale
ce nlra le j<..:
jc hio 19,2 MW.
bio 19.2 MW, ali itli je 193H.
193X, £nuillL'
godinl'
povec-1n na 331.7
poveean 1.7 MW.
MW, pa se sc poj,wio
pOjilVio problem iskorisCcnja
isknrisecnja viska encrgije.
c ne rgije. Opstimt
O pslinit je je'
prcko biroa 1'<1 ;r,,1 propa~itndll
propagandu edcklril.llcleklric:n<..: energije
c ncrgijc nudilit
nud ila silvn:mene
s<lvremcne cleklro-Ierlllicl..c
d e kl ro-krmi ckc
apa rate. 1'0
aparalc. Po kllkuca ma se
c;,mit dl:mon.~lrirani lIsisivaci
sc delllonslririlni LlsisivaCi za Zit prasinu i dntgi
unt gi itP,Hilli
<iparilti Zit domilcin-
dOlllacin-
stva, ailiiu se nije
Siva. nijl: posligao 1.djc i.cljcnini erek<l!'
e rebt l.
T rcei e1ek!ro-cnergetski
Trcei clektro-energetski izvor na nil podrucju Bcograda
Bcogr<ida je podignu!
podignut n<l ml mestll
meslLl da ·
naS njeg Drvnog komhinat<i
naSnjcg kombinalil "Ikogr<id".
"Beograd". TlI TLI jl:jc prvo !'l.gradenu
izgrildenll preduzcCc
prcuuzeCc ·S!rugara
"Slrugara M<I MiI--
kis".
kiS", od cijccije proizvodnje su tls oSI<ljali
tajali drveni olpaci.otp<ici. pomtlclI
pomocLi kojih je jl: moglo godisnjc
gouis nje dit
se proizvcdc 2.5 2,5 do 3,53.5 miJiona
miJionit kWh cleklricne cne cncrgije.
rgijc. lnaec.
InaCe, Zit Z<i pogun
pogon S<imcsame slru-
gare bila je jc dovoljnit
dovoljna jed nit Irecina
jl:dna IreCi na ()vih
ovih otp",d<lkit.
olpadaka. a n<..:iskorisC<:ni
nl:iskorisec ni olpaci
otpa<..:i SlI
SLi f.£lLlf.imali
zau/.imali
16 B.Todorovit
B.Todorovic PROJEKTOVANJEPOSfROJENJA
PROJEKTOVANJEPOSTROJENJA ZA CENTRALNOGREJANJE
ogromnu povrlinu pominu i bili stalna staJna opasnost od po~ara. pofara. Istovremeno, u blizini slmgare. slmgare, na
desetak bunara bile su postavljene pumpe za vodu koja se iz dubinskih slojeva pum-
pala u g\avni glavni rezervoar na Belim vodama. vodarna. Svaka pumpa imala imaJa je svoj pose ban pogon
sa lokomobilama
\okomobilama koje su opsillfivale opsl~ivale vi§e vi~e ekipa ma~inista ma§inista i lofata, 10~aCa. smenjujuCi se u tri
smene. Nalazeci NaiazeCi re§enje re~enje u korist jed jednih drugih, 1924. godine je potpisan ugovor iz-
nih i drugih.
medu strugare i Beogradske op~tine op§tine 0 elektrifikaciji 16 vodovodnih crpki i tako lako je st-
vorena osnova za novu elektranu iz koje se prvo eJektrificiraju elektrificiraju Topcidersko Topcidersko. brdo. brdo,
Dedinje i Beograd do Mostara. Godine 1930. iz stmgare strugare se izdvaja preduzeec "Elck- "Elek-
tro- Maki§"Mak~" a.d. Beograd, koje se usmerava na snabdevanje Srbije elektricnom encr- ener-
gijom
Izrnedu dva svetska rata Beograd dobija sarno jednu hladnjaeu. To je bilo 1928.
Izmedu
godine. kada je osnovana Javna komunalna klanica u kojoj su privatni mcsari
godine, mesari klali
stoku. Bila je opremJjena opremljena kompresorskim rashladnim postrojenjem i imala jednu
prostoriju za zamrzavanje i hladenje do -20°C kapaciteta za 2 vagona roba i visc ville ko-
mora za hladenje do oko 0 O°C.°C.
ShvatajuCi da je za Jugoslaviju, Jugoslaviju. kao poljoprivrednu zemIju zemlju sa razvijeDim razvijenim stoear-
stvom, ncophodno neophodno slalno stalno povceanje
povcCanje kapacilcta kapacilcla magacinskog proslora i hladnjaca,
1938. godine sc osnivil osniva u Beogradu Privilcgovano Privilegovano akcionarsko drustvo. druslvo. Ono je imalo
u planu izgradnju silosa, silosa. podruma za alkoholna piCa piea i sislcm
sistcm lanaca hladnjaea hladnjai:a.. Prip-
remni radovi raclovi SlI S lI zapaccI hlaunja c~ Sll
zapoCc lii i hlaunjact.: su pr~dvidcnc
prt.:dviut.:ne na mcslll mt.:s tu clanjasnjcg
d;mjas njt.:g hipndroma.
hipodroma.
u11 ·ZI.ck:znik
L"lt.:z nikuu i :I.c Zcmllnll
munu . Z Zhog hog ra ralala llvaj pl"n jc
nva j rliln llSlao
jt.: os ncoslvarcn
lan ncoslva rcn .
Sin Sl:
SIn Iii':c grt.:janja
sc lil:c 'rcjanja,, svc svt.: vc(vceet.: /.grad koj~ Sli
f.grati t.:. kojt.: su oiJnovljl'ne
obnovljene iii podignllll' IIu pniotiu
iii podignule pniodll iz· iz-
medII
me du dva uva ra rala ta imal
ima il.:' Sli
su lIvcdeno
uwtk no ccnl Cl: nlralno
ra lno grcja
grt:ja nje nje.. 11u rrvo
prvom m rcdun:du pa parno ni ~ ko g pri-
rno.. ni~ko
I i~ka . Svc dn un I rid riu t.:sc
~sc il ih god
"od ina lIgrad ugrad ivani iva ni Sli kOllukO lluvii ncmackt.:
ncmackc proi.l.vou proi/.vod njl' nj l' i i ~k ~ k Ijllcivo
Ijlli::ivo
sc Iro~ioro ~ i o ug,ilj.
uga Ij.
U
Udti 1<):1 I. godinc gmlin t.: st.: S~ lIgradlljll
II "racllljll.. roredpored do 1;ld lad ail slailln koriscc nog rarno£.
slaiIlo koris(enog parnng g rej;tnja
rl-j;tnja . si- s i-
~ k l11i ~a 10
skmi lo rplom
io m vodom. / .gra da;, I(o lilfcevllg
votl o m. :I.grilli l;,rccvog llarndt10g
nar!l(lnll" uni 1IIlivcr/.il
vc rf. il t.:~ la jc hilil jedn;1 oti
hila juln<l 0<1
rvi h ~a
rprvih sa o Ilvivim naCinom
l11 naCi no m zagrcVitnja.
zagrt.:v;tnj a. l<.o Ko mbinovililo
mbin uv;lIlO parno i vodcno g r~janjc je rrime
votl c nn gn:janj..: prime -
nnjL'
jc l1non u palali
pa la li "Is "ls lra " na n;1 Trgu
T rgll Re R cp llbli kc.
pllbli k~ . I J kO kOII;tl l;lrnici ove zgrade
rni t.:i ow zgradc.. koja kllja jc dV;1tl V;t spr;II;1
s rr;ll;t
pud
pod IcmljnICl11ljo l11. m. hilahil a su S m c~ iL'na
s u smes ll"Il a -l
-I parna
pam" kOlla ko lla "Na "N alillna l"-nl'
lill ll ;t!"- Ill' mil ckl:
ch ' rprni/.vlldnjl·.
ro i/.vmlnj,·. ko ~1I
kojiji Sll
lui.eni koboill.
koh.so m. SiSlclll pamo!!, grl'
S is lt.:111 p;trnug gr"jj,alnjanja .il·
j,' iJi,)lI
bill lI ve VL'lkll
tkn 1I lu Ink,ilillla
k; ti iIll;t 1Iu pril.emljll
pril.,·ml jll i pmlov-pm lll -
nim pr p nll~I
l~ l {)
orfi.iilma
ij a l11a nilna m~·ml· dutllI~pr; ll ll.
~ pr;tl il. () <I d 1Tl~'
m l' dll~pr;tI:1
d ll~ pr il la ka \'i \ ' i ~ iilll
l11 spra lllvilllil lI gr:llknll
s pra lllviIlla gra lkll ll jl' j~'
gre,ia nje
greja ll,i~' v\ldom
Vlldol11 <)(}170 f)()170 "C "(" kojakojil se f.<l grt.:v;t! iI 1I rro
sc 1.,lgrevitiit li \'slrlljnil11
pnl li\'slrlljn ap a r;tlima para -vlld
illl ;Iparalilllil -vodit;1.. I I
posd)J1olll
posei> no m aparal apa ra tllll pripr..
prip rema .: maIlClna j~ pl a rpnlrosna
Inpla
jt.: lo () l ro~ ll a voda.
votia . <Iit 1III hioskopskoj
bioskll pskoj sa salili.. 1III kojoj
kojo j ,iL'jl'
da ll ;t~ rpOl.OriSle
thlna\ ozo rislc "Bosko "130s ko Buha". hilo hiln,i~ jt: poslrojc:njl'
poslro j<.: njc za Yl'll vc nllilacijll
ilacijll .
/:I.grada
.grada Skllpslinc
Skllrs tint: jc jl' i/.gradena
if.grati c na 1lcnl,. godinl:.. iako Sli prvi fildovi
<Xlii. godillc radovi na Iljoj njoj zapocL'li
zapol:cli
jos 1I prvoj prvo j U 'ce-Iliji ovog ve
dt.:ccniji vc ka . Projeklima
l'ro jc klima jt.: jc hilo pfedvide-no
bilo predvitie llo cL'nlralllll grcjanjl·. J1nl-
t.:cnlralno grcjanjc. pro-
v~ lr;t
vt.: l ra\'anjL'
Vanjl· i prva klimalit.acija,kli malinlCija , otl ud kojc Sl' nakll:,dlHl lllilisialo, j~r
na kn:tti l1o odllslalo. jt.:r SL' Slllalr;t!"
sDlalrillo da d ;t
Skllpslina
Skll pslina kli nc radio radi o ll lIgradcni
gradc ni knllcwikOllovi SlI Sli hili dOll1aec proizvolinjc, iz Z
tl oma( e rrnizvotinjt.:, Zrenj'lninsk~'
rt.: njaninskl·
rahrikc.
fabrik e . a lrosin
lros io sc uga lIga lj if. Rcsavc
Resav..: i Trhovlja
Trilov lja .
Ucograd j~
13eograd jt.: lCJ:lK
1<)3)( gndine
glllJint.: dobio
dohio jetinlljcdllll iZUZ<.
izu7.c: lnll
tllll gradevinll . To jc: prvi "oblakoder"
To.it.: "oblakodt.: r" 1I
gradu koji.ickoji.i~ podignlll na mcslu mt.:stu slare karan~ "1\.Ibanija"
start.: kafiln..: "l\Jbanija " sa 7 l10rmalnih normalnib Spral!)v",spralova, ail na
njima kula od -44 sprata, sa lIkllpnOIl1 lIkurnom visinom od mJ SCI 5(, m~t;tra
mclilfil .. I u ovoj zgradi jt.: jc bilo
prcdvid~no
prcdvid klimalizovanjc kal1t.:..:
c no klimatizovanjc kalll:l:lariskih
la riskih rros proslorija.
torija. oel nd ecgac..:ga s..: op~1 naknadno odlls-
sc: oJ1ct OtillS-
ta lo..
la lo
II.UVOD
.UVOD 17
se spaja sa Zemunom,
Ze mllnom, uz koji se podiZe Novi Beograd, pre svega sve ga kao stambeno ntlsc-
ntlse-
lje.
Ije.
stanovnika u gradu bao
Broj sttlnovnika brzo rtlste,
raste, tako da Beograd stalno oskudeva 1Iu sttlmbc- stambc-
nom prostom, a energetske potrebe grada se povecavaju srazmerno sa brojem sta-
novnika. Sarno u 1947. godini Beograd je dobio preko 150.000 stanovnika, i dok je
1939. godine po stanovniku bilo 13,9 m2 stambene povrsine, 1953. godine je sarno
9,5m2. Godine 1970. BeogrtldBeograd prelazi 800.000 stanovnika, atI od rata rtlttl do tog mome
moment nt a
podignuto je 100.000 stanova, sa preko 5 miliona kvadratnih metara stambene po-
vrsine. U istom pcriodu kapacitet gradskog vodovoda je za 600% veti prcma stanju
od 1944. godine, a vozila gradskog saobrtlcaja
saobracaja 1970. godine prevoze 350 miliona put- pul-
nika godisnje.
U zagrevanju Beograda prvi put se javlja daljinsko grejanje. grejanje. Ono
O no se izgraduje na
Novom Beogradu, ali ne i paralelno sa prvim stambenim objektima, koji su jos uvek uve k
bili zagrevani pojedinacnim
pojedinaenim pecima na evrsto gorivo. gorivo. Toplana na Novom Beogradu je
podignuta tek 1965. godine, iako je jos 1948. godine bilo predvideno da se izgrade
dYe toplane uglavnom za to podmeje podmcje grada. Prvi objekti koje je jc trebalo napajati 10- to-
plot nom energijom iz ovih toplana bili su zgrada Saveznog izvrsnog veea,
plotnom veta, hotela
hoteIa "Ju-
goslavija", Studentski grad i stambeno naselje "Tosin bunar". bunar". Kako je realizacija ovog
plana odlozena, svi ovi objekti su dobili svojc posebne kotlarnice, sem naselja "Tosin
bunar".
Pustanjem
Pustanjcm 1Iuradrad toplane na Novom Beogradu pocinje lizaeija daljinskog snab-
poeinje rea lizacija
devanja Beograda toplotnom energijom. Temperatura razvodne vode 1Iu daljinskom
sistemu je 140 °C, a kapacitet toplane je 580 MW 1I11 delu de lll proizvodnje toplotne energi-
je i 105 MW 1Iu proizvodnji elektriene eenergije. ne rgije . S obzirom na pomenllte
pomenute temperature
razvodne i povratne vode i ravan leren, tere n, ocenjcno je da ee Ce pritisak u kucnim postroje -
njima biti niZi od dozvolje nog za livene radijaton:,
radijatorc, pa je lIsvoje
usvojeno prikljuCi-
no direktno prikljuei-
vanje, jeft inije rde
vanje. kao jeftinije ugradivani konvektori, islo
reSc nje. U zgradama u kojima su lIgradivani isla se na
indirektno prikljueivanje.
prikljueivanje. Svi kasnije gradeni objekti Sll su ovaku prikljlleivani,
prikljueivani, bez obzi-
ra na grejna te la u njima.
Osim Novog Beograda, stambena stambe na naselja
naseljtl se podau
podizu i na desnim obaltlma
obalama Save i
Dunava na kojima se stari d ~o Beograda siri. Ttlko Tako su izgradcna naselja Karaburma,
Ktlraburma,
Banovo brdo, Ktlnarevo
Kanarevo brdo, Miljakovae, Sumice Sumiee i dr. Krajem 1971. godine na lIzoj uzoj
teritoriji grada jcje bilo oko 1200 individualnih
individllalnih kotlamiea,
kotlamica, od kojih oko 700 na evrsta, a
oko 500 na teena goriva. Sarno u opsinama Slari Stari grad, Vraear i Savski venae nalazilo
se 727 kotlarnica.
Od 1978. godine u okvim radne organizacije "Beogradske eIektrane" cIektrane" nalaze se
skoro sve veee kotlarnice u 8eogradu.
skora Beogradu. Osim top lane na Novom Beogradu Beogradll koja trolii
trosi
teena goriva, ovaOVtl organizacija
orgtlnizacija kontrolise rad jos 71 kotlarniea, od kojih su 6 na ugalj,
ustale na teeno gorivo. Proizvodnja toplotne energije se ne meri u najvecem broju
a ostale
kotlarnica,
kotlarniea, a tamo i gde se meri, memi instmmcnti ne pokazuju dovoljnu tecnosl.
merni instmmenti teenos!.
Medutim, ukupni kapacitet
kapaeitet svih ovih kotlarnica je oko 580 MW, sto sa toplanom na
Novom 8Beogradu
eogradu daje kapaeitet
kapaeitc.-:t oko 1160 MW. Duk Sll su prvi daljinski sistemi snabde-
pOlrosaCe iskljueivo
vali potrosaee iskljucivo energijom za zagrevanje, u poslednjim sistemima se vdi vrSi
snabdevanje i za pripremll
pripre mu topic
tople potrosne vode (naselja "8anjiea",
"Banjica", "Braca Jerkovic",
"Galenika",
"Galcnika", "Cerak").
"Ccrak").
1. UVOD 19
Prvi objek ti koji su izgrade izgradeni ni posle II svetskog rat rataa i poseduju klimatizaciju
klima tizaciju su
zgrade Oo Doma ma sindikata
sind ika ta i Saveznog izvrsnog veea veca i to sa sarno
rno u sala
salama.
ma. Zgrada bivseg
Centalnog komitetako mite ta je sezdesetih godina prva ko mple tno klimatizovana
kompletno klimatizova na i predstavlja
prvu prime nu klimatizacionog pos troje nja visokog pritiska u ovom delu Evrope.
postroje Evro pe. Ug-
rade
radenn je trocevni siste m, oprema je firme "Carrier",
sistem, "Carrie r", a aulomatska
automatska regulacija je sa ele- e le-
mentima fabrike fa brike "Saute r". U ko kotlarnici
tlarnici su 4 ko kotla
tla "Steam block", kapaci kapacitete ta 1972
2
MW, a objeka
objekatt ima 25000 m povrlline. povrsine. Proje
Projektaktant
nt je bio dipL
dipt. ini.
ini. Ladislav Vicek.
Posle hotela
ho tela "MaZestik"
"MaZestik" koji je klimat izvova n pred rat i u kome je ugrade no po so-
klimatizvovan so-
ba ma pa ne lno grejanje,
bama greja nje, prvo ovahoovak"Vo grejanje posle rata je ugrade no u zgradi Savez-
nog izvrSnog veca. Primenjeni
izvrS nog veea. Prime njeni su panelni siste mi ko kombinovani
mbinova ni sa vazdusnim zavesa-
rna pod prozorima.
prozo rima. PanelniPa ne lni su grejali i hladili, a vazduh koji se ubacivao u pros prostorije
to rije
imao je cilj da zimi sprecava neprijata neprijatann uticaj hladnih prozorskih povrSina ida ne do- do -
zvoli pojavu ko kondndeenzacije.
nzacije. PaPaneLi
neli su ugrade
ugradeni ni i na parkingu
pa rkingu ispred glavnih ulaza, radi
toplje nja snega.
snega. Inace,
InaCe, zgrada ima klimatizaciju u nizu veCih i manjih sa sala
la i predstav-
Ija izuzetno
izuze tno os ostvarenje
tva re nje u tc tchnici
hnici grejanja i klimatizacije, na ko komeme su radili najbolji
slrucnjaci
stru cnj aci toga pe period
riod a, na Celu sa prof. Mladenom
Mlade nom Popovicem.
Popoviee m.
Hotel
Ho te l "Jugoslavija"je prvi hotelsko-ugos
hotelsko-ugostiteljski
titeljski objekat koji se klimalizuje
klimatizuje ve ventila-
ntila-
lor-k onvekto rima. Hote
tor-konvektorima. Hole l ima podstanicu za prikljuCe prikljuee nje na daljinski toplovodni
to plovodni sis-
te rn, ali i vlastitu
vlas titu ko kotlovsku
tlovsku centralu snage preko pre ko 2,0 MW.
Postepe no se svi novi veCi obje kti oopste
Postepeno pste namene
na me ne klimatizuju, a i u mnoge mooge postoje-
ee
Ce se lIvodi klimatizacija. Veeina VeCina bioskopskih dvorana je klimaizovana. klimaizova na. Robne ku kueeCe
su 1Iu prodajno
prodajnom m prostoru takod e klima tizovane iii zagreva
klimatizovane zagrevane ne vazduho
vazduhom, m, a na ulazima
se pos tavljaju vazdusne zavese (robna ku kucaca "Beograd
"Beograd"" na Te Terazijama,
raz ija ma, "Beogradanka".
"Beogradaoka".
"Merkator"
"Merka to r" na Novom Novo m Beogradu).
Beogradski sajam sa svojim ogromoim ogromnim zapreminama
zapre minama bio je poseban pose ba n izazov za za-
greva nje i proveprovetravanje.
travanje. T Tuu je prvi putpUI razmalra
razmatrano no 0 prime
primeni ni toplotne
toplo tne pumpe za Zit ko-
riseenje
risee ~o plo tne e
nje toplotne energije
nergije reke
re ke Save. Po Ponudu
nudu i predlog je dal dalaa firm
firmaa "Escher
"Esche r - Wyss".
spo rlskih dvorana,
Niz sportskih dvo ra na, hala "Pionir", "Vozdovac", "Pinki" i dr. zagreva ne su vazdus-
de. zagrevane
nim pute m. I ae aerodromska
rodromska zgrada u Surcinu SlIrcinll je klimatizovana.
klimalizovana.
Prime na klimatizacije povlaci ugradnju velikog ve likog broja rashladnih postrojenja.
postroje nj a. Ug-
raduju se ko kompresorska
mpreso rska rashladna postrojenja sa freonima freo nima kao rashladnim sredstvi-
rna.
rna. Parale
Pa rale lno sa slambeslambenimnim i javnim zgradama, rasla je i beogradska indllstrija. industrija. Fab-
rike, kao "Galenika",
"Gale nika", imaju klimatizovane pogone, pogo ne, a kao energetski
e ne rge tski potrosaci javljajll
javljaju
hladnjace.
se i velike hladnj ace.
Prva hladnjaea
hladnjaca posle rata sagradena sagrade na je 1948. godine u Batajnici, Batajniei, gde jc je U1I okviru
tadas
tadasnje nje vojne eekonomije
ko no mije bila i klanica i poslroje
postrojenjenje za preradu
pre radu inIeka.
inJeka. Godine 1954.
je pocela izgradnj
izgradnjaa pe lospratne hladnjace na Vilinim vodama, pre
petospratne prema
ma Ounavu,
Dunavu, sa
skladisnim pros prostorom 2.50.0 t robe. Z
to rom za 2.500 ZavrSena
avrsena je 1957. godine, a kasnije je u blizini
podignutaa hladnjaca Beograd, pa velika
ove podignut ve lika hladnj
hladnjaeaaea "Centroproma"
"Centroproma" u Surcinu .
AUlomo
Automobilski bilski sao bracaj 1Iu Beogradu dozivljava pravu eekspanziju
saobracaj kspanziju oko 1965. godine
i grad lros
trosii ogromne kolicine be benzina goriva . Kada je puste
nzina i dizel goriva. pustenn u javni saobraeaj
saobracaj
i lIkljllcen
ukljucen u veliki medun arodni pro
medunarodni promel
mel aerodrom 1Iu SurCinu,Surcinu, pOlrosnja ga goriva
riva za
mlazne mo moto to re postaje vidna u lIkupnoj
ukupnoj po tros nji Beograda.
potrosnji Beograda.
20 B.T()(iorol'ic PROJEKTOVANJEPOSTROJENJA ZA CENTRALNOGREIANJE
8.To<iorrJII;c
Na leteritoriji
riloriji Bcograda obavlja se i proizvodnja elektricne energije. Pored pome-
nute toplane na Nuvom Beogradu, koja danas radi vise kao rezervna, postoje
nule loplanc posloje velike
termoelektrane,
le npr. "Nikola Tesla" u Obrenovcu, koja je pustena urad 1970. godine.
rmoeleklrane, npr.
Godine 1970. osnovano je u Beogradu drustvo
druslvo za grejanje, hladenje i klimalizaciju
(KGH) pri Savezu masinskih i eleklrolehnickih
elektrotehnickih inienjera i tehnicara Srbije, sa prvim
predsednikom profesorom Miloradom Urosevieem. Drustvo 1972. godine pokrece pokreee
casopis iz ove oblasti energetike i pocinje sa praeenjem primene suneeve
prvi strucni Casopis sunCeve
energije
e ne rgije u oblasti grejanja. Beograd je i steciste stalnih skupova jugoslovenskih struc-
njaka iz oblasti grejanja, hladenja i klimatizacije. Deseti jubilarni seminar odrian je
1979. godine u Centru "Sava", sa skoro 1000 ueesnika.
uCesnika. Na seminaru su podeljene prve
plakete za iivotno
iivolno dele u oblasti KGH.
Od 1970. godine sve znacajnije jayne i drustvene zgrade u Srbiji, posebno u Beog-
radu, imaju ugradene sisteme klimatizacije: Vojno Medicinska Akademija na Banjici,
Klinicki centar, zgrada Energoprojekta, hoteH Interkontinental i Hajat,Hajat. staro Narod-
no pozoriste koje je modernizovano i prosireno, nova zgrada Ateljea 212 itd. Beog-
rad se spusta i pod zemlju tako da stanica podzemne ieleznice
zeleznice kod spomenika Vuku
Karadiicu dobija najmode rniji ventilacioni sistem.
sistem
2. KLIMA I NJEN UTICAJ NA
GREJANJE
2.1. UVOD
Pa rame lri unulrasnje
Paramelri unulras nje sredine
sred ine koje Ireba
tre ba da obezbeduju klimatizaeioni
klimalizacioni ssistemi
isle mi od-
red uju se pre
reduju prema ma za htevima
hlevima kokomfo
miora ra ljudi iii lehnoloskog
le hnoloskog procesa koji ceee se u njoj os-
Ivariva li. Od znacaja su za de finis
tvariva Cinisaa nje karakle
karaklerislika
rislika e leme
lemenata klimalizacionih pos-
nata klimatizacionih
lroje nja,
troje nj a, aalili ne 1I meri
me ri kao spoljni klimatski uslovi od kojih direktno zavise eksploata-
eksploa ta-
cioni i inves ticioni troskovi celog pos lrojenja. Za
postrojenja. lo klima predstavlja uticaj koji pro-
Zalo
jekt a nt mora da poznaje da bi mogao da ga obllhvati
jektant obuhvati 1Iu proracunima i dime nzionisa-
nju klimalizaeio
klimatizacionog nog poslrojenja,
postroje nja, pa 1I 10m
tom ciljll slede osnovni pojmovi klimatologije.
2.2. KLIMA
Ci lav niz me lcreoloskih
tc reoloskih eelemenata
lemenata karaktc
karakle rise slanje almosfe re. Ovi eele-
stanje spoljne atmosfere. le-
menti
me nti su tetempera
mpe ratllr:l vlai nosl, ve
tura,, vlainost, tar, vazdllsni pritisak, suneevo zraeenje,
velar. zrace nje, ooblacnost
blacnost i
padavine. Svojim zajcdnii:kim uticajima ulicajima obrazuju
obrazujll slanje spoljne atmosfere,
almosfe re, poznato
poznalo
pojmo m vre
pod pojmom vreme.
me.
Pojam klimeklime., medutim,
medlltim, podrazumeva
podrazllmeva prosecno stanje vremena
vre mena u nekom mestu iii
siroj oblasti, posmatrano
posmatra no u loku toku kraeeg
kraceg iii duzeg pe rioda.
rioda. Zbog toga, da bi se klima
nekog mesta
mesla upozna
upoznala, vrsi se stalno praee
la, vrsi nje i slatislicko
praeenje stalisticko obradivanje podataka
podalaka svih
meteoroloskih
meleo roloskih eiemenala.
eie menata.
U le hnici grejanja.
tehnici grejanja, od svih klimalskih
klimatskih i me le
te roloskih elemenata,
elemen,ala, uzimaju se u ob-
zir tempera
temperatura lura i ve
velar, zraee nja uopslava
tar, dok se uticaj sunecvog zraeenja uopstava i obuhvata
obuhvala korek-
turnim fa
lurnim kt orima. Za razliku od grejanja, kod projektovanja vazdusnih poslrojenja
faklorima.
(klimalizacija, prove
(klimatizacija. provetravanje,
travanje, vazdusno grejanje) obuhvata
obuhvala se i uticaj relativne
relalivne vlai-
nosli spoljneg vazduha,
nosti vazduha , a prilikom projekt ovanja klimalizacionih
projektovanja klima tizacionih postrojenja obracu-
nava se i efekat
efeka t suneevog zraeenja.
zraeenja.
21
22 8. Todorovic PROf
B.7OOo,0\';0 EKTOVA NJ E POSTROJ
PROJEKfOVANJE ENJA ZA C
POSTROJENJA CENTRALNO G RFJANJE
E,vrRA LNO GREJANJE
2.2.1. Temperatura
Spoljni
Spo ljni vazduh
vazd uh zagreva e ne rgija suneevog zrace
nergija zracenja indirektno
nja indire ktno pn:ko
preko povrs inskih
slojevil ze mlje.
slojcva mJje. S obzirom
obziro m na promenu uslova zraeenja zra ee nj a Sunea, usled
us led oobrtanja
brta nja i kre ta til -
nja Ze mlje, vrednosti
vrednos ti te mpera ture vazduha pe riodicno se menjaju
mpe rature me njaju u toku dana
da na i go-
dine. Ova prome
pro me na moze bitno da varin! varira usled
us led promcne oblacnosti
o blacnosti atmos
atmos[e(e re
re., struj a-
stfllja-
njll meSa nja
njil i mesa njll vazdusnih
vllZdusnih m masasaa rllZ licitih te mpe
razlicitih ratura, kao i pod uti
mperaturil, caje m pad
utieaje avin il.
padavinil.
U meteoroloskim os matrilnjima i pro prollcavanjll
ucavanju klime, pose bno se mere me re iii izracll-
iz racu-
navaju srednje dnevne tGmpe tempe rature, maksima
maksimalne lne i minimalJ:!e
minimalJ:le dnevne te mpe mpera ra tu
ture,
re,
srednjc mesccnc, sred
srednje mesccne, nje godisnje i maksimalne odnosno minimalne
srGdnje minima Inc godisnje te mpe-
rature.
rll turG.
Sred njil dnevna
Srednja d nev na te mpe ra tura dobija
tempe do bija se kaokilO aritmeticka
aritme ticka sredina te mpe ra raturnih
turnih
vred nos ti iz me
vrednos mcrenih
renih sva
svakokogg sata
sa ta u toku 24 Casa.Cas;!. Pos
Posto ovakilv naein
to je ovakav nacin skup
ship i kompli
kompli--
kovan,
kova n, to se srednja
sred nj a dnevna vrednost
vrednos t eesCesto
to izracunavil
izracunava na os osnovu
novu registrovanih te m-
peratura
pera tura u 7,14, 21 cas a po oobrascu:
7.14, i 21 brascu:
t"1=t7 +tI4+2t21 (2.1)
(2.1)
4
t
•4tDC)
e 1948-1962
JA/II.JAR
JA/II..JAR
2
.f!
0
' .
-4 "
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
Stika
Slika 2.1 Prom ella dllcvllc
dllevlle ltemperatllre II Beogradll
empcraJllre II (I J)
Bcogradll za vedar (t
i oblacafl dall (tv
(Iz) IIjallllurtl.
IIjallllUrtt.
24
22 ·
20
18
a0 U 16
5 14
S
I' 12
8.
8-
E 10
B
8B
6
4
2
0
~
1 2 3 4 5 8 7 8 8 10,11
10 , 11 12
T
Tok
ok godiSnjih tetemperatura,
mperatura, slicno dnevnoj prome ni, takode ima svoju svojll oscilaeijll
oseilaciju
slueaju sa periodom od 12 meseei. Maksimalne te mpe
koja je u ovom sIueaju rature na sever-
mperature
he misfe ri Zemlje,javIjaju
noj hemisferi Z emJje.javljaju se obicno jula
juia meseea, kada se od SlInca
Slinea prima i najveca
najveea
kolicina toplotne
topiotne eenergije.
ne rgije.
godi~njaa promena
Na slici 2.2 prikazana je godisnj prome na te mperature
mpe rature u Beogradu
8 eogradu (period
(pe riod obuh-
vaec nih temperaturnih
vaeenih tempe raturnih podataka.1888-1962.
podataka ,1888-1962. godine), konstruisana na osnovu prosec-
te mpe ratura.
nih srednjih mesecnih temperatura.
2-1
U B. TO<forol';c PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GREJANJE
B.Todorov;c GREJA NJE
= P'l'
cp =
<p pvp (2.2)
pz
pz
Posto sa po ras to m te
porastom mperature pritisak zasicenja raste izrazitije
temperature izraz itije nego pritisak vo-
dene pare, to visim temperaturama
de ne pare. tempe raturama odgovarajll
odgovaraju nize
niZe relativne vlainosti. Prema tome,
najniie
najniZe rela tivne vlainosti se javljaju u toku letnjih dana, u popodnevnim casovima.
relativne
D nevni prosecni tok re
Dnevni lativne vlainosti u Bcogradu, prema podacima
relativne podadma iz pe riod a
period
1951 -1 980 dat je na slici
1951-1980 slid 2.3, za mesece juli i decembar, a na slici 2.4 je prikazana nje-
na godisnja promt; na i to izdvojeno
prom<;:na izdvojcno za 7, 14 i 21 Cas, kao i tok srednje relativnc vlai-
2. KLIMA I N] EN UTIC1J
NJ£N UTICA] NA GRElANJ£
GREJAN] £ 25
nosti
nos ti za svi
svihh 24 casa.
casa. Na slici 2.5 je prikazana kriva prolile ne parcija lnog pritiska
p a rcijalnog priliska u 10-
ku god ine (svi podaci na pomenutim
godine lieu iz period
po me nutim slikama po ticlI pe riod a 1951-1980. godine).
1ro
1Cll
90
december
dec:erTlt.
IJ.J
BO
~
J 70
j IJ.J
BO
~
o 2 4 B
8 8 10 12 14 18 18 20 22 24
...... tIII
dobe .... [IIJ
100
90
eo
~ 7h
7"
)J.. 70 Z\h
21h
If
•
60 '\ 14h
~
. 50
50
1 2 3 4 5 B 7 B 9 10 11 12
Ii a:I
Stika 2.4 Godiffrja
Slika Godisllja varijacija rewtivlle
rewtivfle vw1.flosti yodene pare 1/ 7, 14 i 21
vlai.llosti vodefle ca.s·,
2J cas,
kao i tok srednje
sredflje d"evne
dnevflc Yredllosti
vredllosti prema podacima iz perioda 1851-1980. god.
26 Todoro,,;c PROJ£KTOVANJ£
8. TodofOl';t PROJEKTOVANJE POSTROJ£NJA
POSTROJENJA ZA C£Ifl'RALNO
CENTRALNO GREJANJE
GREJANJE
16
16
i
<:
<:"
14
t 12
'E 10 ·
"E
:i.
-e~8
8. 8
:t
6
0
1 2 3 4 5 B 7 8
B 98 10 11 12
~
rT-=i
mXDl
m:ml
9I7XJ
9GOO
.
.;;-
E
"-
BOD
8(XIJ
7I:XXJ
70Xl
..
~
., BOD
6OCO
I flIIl
5(XIJ
i
4£DJ
4CID
:IID
:IDJ .
2(XD
2CrD
HXD
HIll
0 , , , ~ ,
1 2 3 4 5 B 7 B 9 10
10 11 12
..-:I
ITBB:i
Na slid
slici 2.6 predstavljena je kriva srednjih dnevnih suma difuznog zraeenja za pe-
izraienim u k1 po jednom Ikvadratnom
riod 1961-1980. godine, izraZenim .'vadratnom
• metru, dok je na slid
slici
28 8.Todorol·ic
lJ. Todorovic PROJEKTOVANJE POSTROJE 'lA CENTRA L NO G
'fA ZA CENTRALNO REIA NJE
GREJANJE
d ata promena
2.7 data pro me na global
globa lnog
nog zraeenja ali svede nog na 1 cm 22 (obe krive su do
svedenog bije ne
dobije
Ijubaz
Ij no~cu H
u baz no~eu idrometeoroloskog zavoda Srbije
Hidrometeoroloskog ).
Srbije).
00
70
N
<II 60
§5
""-~ 50
~c:
.£
!'l 40·
40 ·
~
C
c
il 30
~
"'20
10
.L-r---.---r-~-~---r----r----" --,
0 -'--,.-----.--.,.-~-~--r--------r---. --.
-- , -_r, --~-,r-
-,---r---
2 3 4 5 678 9 10 11 12
Pre ma podacima iz tabele 2.1 vidi se da je prosecno relativno sijanje Sunca najve-
Prema
Cc u vedrim le
ee tnjih mesecima, kada je i period mogueeg sijanja najveCi s obzirom na
lelnjih
2. KL1 IJE UTlC
M4. I ItVJ£tV
KU AlA U tVA GREJAtVJE
UT IG.AJ GREJAtVJ£ 20
350
250 ·
;S
•
Ii
c
:>
200
2(lJ
I!: 150
100
50
0 .---. --~- , -
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
~
n-=i
2.4.2. Oblacnost
OblaCDost
Inlenzitet
Inlenzile t suneevog zraeenja zavisi od oblacnosti
suneevogzraeenja oblacnosli neba i broja vedrih dana. Ovo jc je
znaCajan korisee nju sunecve
znaeajan dodatak, posebno pri koriseenju suneeve encrgije
energije u syrhe
snhe grejanja. Oblac-
nost se procenjuje vizuelno i iskazuje u desetinama nebeskog svoda prekrivenog obla- oblil -
cima. I ona se posmatra najmanjc
eima. najma njc lri
tri puta
pula u toku dana,
dana , u 7, 14 i 21 Cas
cas pri ecmu
Ccmu sc
srcdnja dnevna oblacnost izra[-unava
izrai:"Unava prema:
Nm=N7+N~I+N21
N ,=N7+Nll+N 21
nJ 3
(2.2)
Prilikom promene
prome ne oblacnosti
oblacnosli ne uzima se u obzir da Ii je Sunce 1I
u momentu os-
matranja oblacima iii je nezaklonjeno, vee se nebo
malranja prekrive no oblaeima promatra u svojoj
neOO promalra
celini.
30 TodorOl';c PROJEKfOVANJE
B. Todorovic ZA C£NTRr1LNO
PROJEKTO IIA NJE POSTROJENJA ZIt CENTR4LNO G REJANJ£
REJANJE
najvecim
najvccim brojcm
brojem casova
CaS()V3 sija nj a SunC:I
sijanja Su nca pre ma dijagramu na slici
s lici 2.8.
10
B
_ 7
a
~
"~ 6
~u 5
.!1
.g 4
3·
2·
:Jj 1 2 3 4 5 6 7 B 9 10 11 12
2.4.3.
2.4.3, Uticaj suncevog zracenja na uslove u prostoriji
Posto maksima
maksimalni lni kapacitet
kapa ci tct pos trojenja za grejanje treba da bude takav t1a ua zado-
volji
vo lji i najt de
eZe uslove.
uslove, to su minimalne te mpe mperature
rature merodavne dime nzionisanjc
me rodavne za dimenzio nisanje
postrojenja i njegove inves investieione troskkove.
tieio ne tros ove. Kako se ove temperature
tempera ture javljaju iii iIi pre
izlaska Sunea iii iIi pos
posleh~ njcgovog
njegovog zalaska, to suncevo zracenje ne mCl direktnog
za las ka , 10 dire ktnog utieaja
uticl1ja
pri e kstre
ksln::mnim
mnim spoljnjim lempe te mpe ramturnim us lovima i u lim
turnim uslovima tim lre nucima sc
tre nueima se ne odrazava
na kapacile
kapaeite t grejanja.
grejanja. Mesta na ze zemljinoj
mJjinoj povrsini primaju zimi manju ko kolicinll
licinu sun-
ceve ne rgije nego le ti, zbog malog
i:eve e nergije rna log upadnog ugla suncevih zrakova prema prcma ho horizonlu.
rizontu.
kratkog lrajanja
kralkog zraeenja
traj anja zrai:e nja u toku dana i slabije propustljivos
propustljivosli ti almosfere
atmosfere zbog ceste i:es te
oblacnosti.
oblacnos ti. Medut.im
Medutim i ova smanjena kolicina (opIOle, toplo te, posebno
poseb no u loku to ku vedrih dana.
ved rih dana,
zagreva zidove zgrada i u njima se de delimicno akllmulise. Poslediea
limicno akumulise. Posledica ovoga je da pros-
torije okrenutc
okre nute preprema jllgu zahtevaju ma
ma jugu manju
nju popolicinu
lici nu toplote grcjanje i pri najni-
to plote za grejanje
zim te mpe raturama. nego naprime severna
nap rime r seve rna oorijcntisane sobe. Proslo
rije ntisa ne sobe. Prostorije
rije sa takvim
oorijcntacijama
rije ntacija ma treba snabdevati
snabdevali neSto vecom veco m kolicinom loplatetoplot e..
U iznelom preglcdu
pregledu dat dal je osvrt
osv rt na ulicaj
utieaj suncevog zraccnja pri minimalnim dnev-
nim te mperalurama. Medutim.
temperaturama. Medulim, u loku toku dana, kada kacta su spoljne le te mpe rature vise.
vise, pa ti ti--
za htevi za grejanjem bIaZi,
me i zahlevi blaZi, suncevo zraee nje direklnim
zrai:enje direktnim prodorom u prostorije
kroz prozorc golovo trenutno i u vrlo velikoj
gotovo lrenutno ve likoj meri
me ri smanjuje potreban kapacitelt greja-
potre ban k;lpaeite
nja. U takvim pe
nja. periodima
riodima trebatre ba greja
grejatiti manjim intenzi
intenzitetom,
te tom, a regulacioni urcdaj uredaj i
2. KUMA 1
I NJENUTfCAJ GREJA NJE
N}EN UTICA} NA GlmAN}E JI
drugi prateCi
pra teCi apa rati treba da oomogua:
ra ti lreba poslrojenje bao
moguCe da se postrojenje brzo podesava prema Ire-
tre-
nUlnim Ces to
nutnim i ees lo vrlo kra lk
tk o trajnim promcnama za hl
ht eva grcjanja
grcjanja..
2.5. VETAR
U a lmosfe
lmos( ri, liS led
ri , lIs1 nejednakog zagrcvanjil
ed nejcdnakog zagrcvanja zc ze mljine povrsine
povrsinc dolazi do lempe le mpe ra-
turnih raz
lurnih razlika
lika kao i raz lika lik a 1Iu priliscima
pritiscima u1I slIsed
susednim nim vazdllsnim
vazdusnim masamasama, sto lIzrokllje
ma, slO uzrokllje
njihovo pomc po mc ranje
ril njc u svim pravcima pravcim<l . S Strujanje
lrujanje vazduha
vazdu hil u pribliZno horizo nt a lnom
nl alno m
pravell
pravcll naz nazin in se ve lar, tar, koji prcdsl
predslavlja mcteorolos
ilvlj a mc lcoroloski ki c1eme nalnat definisan pravccm
pravcc m
slruja nja, jaci jacino
no m i bainom.
brzinom.
Jr ve lar,
lar, kao i vcCiveCinana me leoroloskih
teorolosk ih e/eclc mcmenanalala , ima svojc
svoje dnevne
dncvne i godisnje kilrak-
karak-
teristicne
terisl.icne prome ne ne.. Dncvno
Dnevno strujanje vazdusnih mas a je poslcdica sunCevog su ncevog zracenja
najjace je u po pod nevnim casovima, kada je vazdllh nlljvise
i najjaee najvise zagrejan. U 1lo0 m rn pe riodu
dana topliji donji slojcvi
d<lna lopliji slojevi vazduha kreclI kreeu se nav ise, a go rnji hladniji nan
navise, na nile.
iZe. Hladnije
mase vazduhavazdu ha brie strujc, struje, pa je kao poslcd posledica ica loga
toga vclar
vetar uzlIZ ze povrsinu vCCe
zC mljinu povrSinu vea:
baine nego (Zv.
brzine Izv. visinski ve ta r.
velar.
U toku
loku godine, srednja sred nja brlina
brli na vetra
ve lra je veca
vcca zimi nego le li zbog pojava izrazitih izrazilih
razlika pritiska
priliska u pojedinim oblasti rna.
pojcdinim oblastima.
Pravac i brzina
ba ina velrova odreduju
odreelllju se i me re rc iSlovre
iSlovrcmeme no sa ostalim me leoroloskim
teoroloskim
ele mc nlima.
ntima. Podaci
rodaci 0 pravcupravcll dajudajll sc na os novu visegodisnjih os malra nja i predstav-
matranja predslav-
ljIj ajll
aju scse grafick
gra[i ck i 1I obliku
obl iku tzv. ruze vetrov<l.
vctrova. U tilkvo takvom m grafiku pravacc je predslavljen
gra fiku prava prcdslavlje n
pomoeu duzi
pomoclI e1l1zi koje su SlI u sraz meri sa lIces
\I srazmcri uCeslanoseu dllvanja 1I procenlima
tanoSClI dllvanjn procentima oel ukupnc du-
od ukupne e1u-
zine
zinc plls posmatranog
matranog pe rioda riod a i imaju odgova rajuci rajlll:i pravac prema stranama
slranama sveta.
syc ta.
50'1
50'/..
!
I w~-+-_.
WE-1i---Z
w ~f-- ? 100 ' .
\
\ ">---..<. ""- ISO 1.
1501.
mJ$ 1001. " _~ mi.
mi.
/
8 /'
8 /'
6
~ ~/ ~~
2
'--~-+---:':----<
N E S
5 W N N E S W N
LETO
50'_
/
1001.
W/~-l I
\ 150'_
150 '.
I
1
!
fl~~N E 5
S W N
U lokll
loku god ine.ine . srednja brlina brzina ve lra je veta veCa zimi nego le li zbog zOOg pojava izrazilih
raz lika pril iska \Iu pojcdinim
priliska pojedinim obi as I ima.
oblaSlima.
Pravac i brzina velrovave lrova odrcduju se i mere iSlovre me mcnono sa oslalim
ostalim me leoroloskim
lc me nlima. Podaei
e lcmcnlima. Podaci 0 pravcu daju daj\l se sc nanit os novu visegodisnjih os malranja i predslav.
osmalranja predS lav-
Ijaju
Ij aj\l se graficki u \I obliku Izv. nIze ve
Izv. ruze velrova
lrova.. U lakvom
takvom grafiku pravac pravilc je
jc predslavljen
pomocu duz
pllmOCtl kojt: su
dlil i kojl: u srazmeri S(l
S\I II uCcsl(lnoscu duvanja u proee nlima od ukllpnc
sa uCcslanoscu ukllpne du du-o
zine posm<llranog
posmillranog pe riod a i imaju odgovar(ljuei
perioda odgovarajllCi prav(lc slranama svela.
pravac prema siranama svcla.
N(l
Na sliei
slici 2.10 pribza
prikaza ne su ruze nIze velrov(l
velrova za Beograd, na osnovu me re renja
nja iz periodil
period(l
1888-1%2. godine i 10
od 1888-1962. 10 izdvojeno
izdvoje no za Z(l zimski.
zimski, lelnji
le lnji i cclogodisnji
ec logodisnji pe riod . Uz svakisV(lki
dijagram dal je i preglcd pregled srednjih brl.ina ve lra za razlicil razlicilee pravce.
pn'IVce. U cenlralnom kru· kru-
gu upis(ln
upisan je podalak 0 lrajanju Irajanju Izv. tisine, lisine , zapravo 0 periodu bez vetra. velra. Iz nIze
rule velrn-
velro-
va za zimu.. moze se l1slanoviti
Zil zimu lIslanoviti da dil IIu periodu od 1.S0 150 promila lLkllpnog
ukl1pnog zimskog perio-
dil dllva
da velar iz praveil
duva velilr pravea severo-islok prosecnom brzinom od cak cilk do 6 mls. Vreme bez
velril je zimi IIu Irajanjll
vclril Irlljanju od 216 promila. U loku leta IClil najCesCe ullvanje velra
nlljeesCe t1uvanje pra v-
vetra je iz prav-
zapada, a brzine SlI
ea zapilda. su ujednace
ujednilce ne na svim orijenlaeijama.
orijcnlacijamil.
Ruzil vetroVil
RlIz(I ve trovil daje
dajc pod(ll(lk IICcslanosti duvanja iz pojedinih prilvilcil,
podalilk 0 lIccsliinosli pojilvll
prilv<lc<l, ali pojava
pojedinih brzinilbrl.in(l sesc ocilava poscbno.posebno. Na slid 2.l1 prikazana je godisnja prnsecnil prose{;na
IICcs talost
lICcst,l Zl1 l3eograd,
lost za l3eogratl. Zil raz lii':ile visinc iznitd
razlicile iznad povrsine 1111 lin . Na samom till,tlu, brzinll
brzina od
J0 m/s jilvlja
10 5C u oko 7Q
javlja se 7'?0,;) cas
CaS(lVil
ova godis njeg pe riodil,
godisnjeg riod a, odnosno IIu prosecnom
prosccnom godisnjcm
godisnjem
Iraja njll od GOO CilSOVi\.
Irajanjll blsova.
40 -
41) ti~
tio
1500m
30··
30
3000m
20 - ~ 5500m
10 -
mi.
tI I I I I
o 10 20
2D 30 40
2.1 J I'rosecllu
Slika 2.1/ I'roseclla godi.fllja IIceslulo,
IIces(alost
\'1 hrzi/la
hrzi/lu ve(rova prema podacimu
velrovu II Beogradll premu podacima iz
periodu /955 -1959. godille,
perioda 1955 godilll!.
35
.J6 B.
B Todorol'ii: C£l<TR.fL~·O GREJANf£
PROJEIG'OI·:·fNJ£ POSTROJENJA Z4 CENTR..fLI\·O
Todor01TC PROJEKrol·:·fNJ£ GREJANJ£
F. P
SL 3.1. SemaLski
,i5eTTUJ1ski prikDz rrokcije organivna
priJw.z reakcije organivrw fUlloploiru luuJraiPje
fUlloploine luuJrajp,je
3.3. METABOUZAM
Metabolizam naziv za proccs dobijanja
Metabotizam je Daziv dobijaDja energije
eDergije iz uncle hrdne.
brane. On se vrii
vrSi oksi-
hraoe. koja zavisi od slepena
dacijom hrane, aklivnosti individuc. Osim sto
stepeDa aktivnosti 5to se slvara,
slvara. energi-
ja sc ovim proccsom i ·skladiSti" u tclu.
tdu, Ie
te sc
se moic
moze reCi da sc metabolizam
metabotizam odvija ne- nc-
prelidno
prekidno cilavog
Citavog zivola.
zivota, pri remu mvonivo metabotizma
mclabolizma toji mirovanju, lJu
koji se odrLava u mirovanju.
lcicCem
Ieiceem polozaju. predstavlja tzv. bazalni metabotizam
prcdslavlja lZV. metabolizam. Dco energijc
cncrgije dobijcn meta-
mcla-
bolizmom koristi
botizmom korisli sc obavljanje f1zickih
se za obavljanjc aktivnosti, za funkcionisanje razlicitih unul-
flZickih aktivnosti.
3. TERMICKI USLO FI
VI UGODNOSTl
UGODNOSTI 37
rasnjih organil
organa i sl..
s1., a deo se IransfromiSc toplolu. Upra.vo ova un~~ra~nj~
Iransfromik u loplolu. unu~ra~nj~ .prod~kci
ja loplole treba da je uvek u lermickoj
termickoj ravnotczi
ravnoleli sa okoh no nomm stabdlZuJu
stabtllZUJu Ct 1I odrzava-
juCi
jllci le lesnu temperaturu konslant
lelesnu konstant nom.
nom. . . .
Reakcija me tabotabolizma
lizma na odredene
odrede ne tople iii hlad ne LIusloveSlove oko hne mamfest
mantfesl uJe se
opst im poraslom
opsl porastom iii sniZenjem nivoa nivOil me
metilho
taho lizma naj koji ima u o.~l as~i
lizmil u\I odnosu na oonaj as ~i
llgodnosti
ugodnosti . ZilZa hladne
hl adne uslove okoline karakte risticna je poja~a sek un?arne
karakl e risticnil un? arne :ea~cIJe
~ea~cIJe v~
soko frekve
rrekve ntne misicne kontrakcije
kontrakeije u vidu drhtaja. ReakcIJa ReakclJa drhtaJa
drhlaJ a (akttvnlJa
(akltvmJa oks OkS l-
dacija) i misicna lenzija
tenzija dopunjuju pOlrebu Zil za loto plolom,
plolo m, koja se jilvljil
javlja kada je odava-
njc loplole
nje toplo te up rkos svodenja na najmanju mogucu me ru, jos uvek vece od lelesne te lesne pro-
dukcije loplote. Obzirom da covecje te telo
lo putem
pute m me tabo lizma stvara toplotnll
toplo tnll eenergi-
ne rgi-
odrlava nje konsl<lntne
ju, odrZava kons ta nlne lelesne
telesne lempe
le mpe raralure
ture mo ra se regulisa ti kako u od nosu na
lerrnicke
termii:ke promene od nosu na te rmi cke me tabolicke prome ne.
pro me ne okoline tako i u odnosu
Reakcije organizma
o rga ni7.ma uslovljene
uslovlje ne termickim prome nama sta stanja
nja okoline i nivoonivoom m fi-
zicke aktivnosli
aktivnosti nisu podednake na sve uticaje.uticajc. NekeNcke sesc javljaju us led vecc
vece ose
osetljivoSli
tljivos ti
na promene u me tabolizmu, neke na promene te mperature okoline, re relativne vlaz-
lativnc
ild. Skup
nosti itd. Sirup mehanizma,
me hanizma, kojim se covekova llnutrasnjostunutrasnjost prilagodava te rmickim
promenama IIu okolini predstpredstavlja
avlja teles nu termoregulaciju. Obzirom na nivo i kvalilet kvalit e t
spoljasnjih i metabolickih
metabolick ih te termickih
rmickih prome na , te rmorcgulacione
rmoregulacione rea keije kcije na takve na -
draiaje mogu bilibiti fizioloske
fizioloskc i culne (oselne).
(osetne). G lavne fizioloske rea keije kcije Sll:
su: eirkulaeio-
cirkulacio-
na reglllacija
regulaeija (vasomotorna regulacija)
regulileija) i regulacija srcanih olkucaja,
otkucaja, prome na u le te m-
pcraturi
peraturi kOle
koze i telesnog
teles nog jczgra kao i regul
reglllacija
acija nivo
nivoaa znojenja.
G lav ne culne reakcijc
lavne reilkcije su te micke
mickc senzacije (osccaj(osecaj tolote iii niskih te mpe ra tura) i
koze pri znojenju.
osecaj vlainosti kOle znoje nju.
odevenos
odevenastiti . Povecan
Poveca n protok krvi refle ktuje se briim
rcflektuje brl.im srca nim otku caj ima i obratnn.
otkueajima obratno. la-
ko
ka je nivo srca nih otkllcaja osetljiv
oset ljiv na ec mo tivno
t ivno stanj
stanjee individue, kao i niz dru gih re
drugih rc -
akcija sto se ovde ncee
neee razmatrati. promene u broju srca nih olkucaja
razmatrati, promcne otk ucaja desavaju se us-
us -
prome na u toplotnom optereeenjll
led promena optereecnj u iz okolinc
okoline iii promenom nivoa metabolizma.
3.3.3. Znojenje
Karakteristicna
Karak te risticna termoreglilaeiona
termoregu lae iona reakeija
reakcija na visoke te mperampe ra ture okoline kao i
LI povceane fizicke aktivnosti je rashladivanje lela
liSS love povccane tela me hanizmom isparavanja vla -
ge. Ona se ncprekidno
neprekidno vriii
vrSi u pluCima tokom povriiine koze, a po potrebi
toko m disanja i sa povrSine polrcbi i
pri pojacanom vlaienju tela luee njem znojnih zlezdi.
Glibi takk vode
GlIbita vod e sa povrSine kOle
kozc je difuzioni proces pareijillnog
proccs uzrokovan razlikom parcijalnog
priliska zasieenja
pritiska zilsicenja vodene pare na kozi koii i parcija lnog pritiska pare \Iu okolnom vazduhll
parcijalnog vazd uhu .
Obzirom da se ovaj proees kao i praces proces disa nja odvija neprekidno, Ireba treba naglasili
naglasiti da
ne spadaju u termoregulacione
termoregulaeione reakcije.
rea keije. Gubit
Glibitak
ak vode iz pluca me hanizmom
hanizmo m disanja
disa nja
zavisi od me tabo lickog nivoa u telll telu i pOlrebe
potrebe za kiseonikom.
kiseoniko m. Ukupni gubilak toplot ec
Ukup ni gubitak
isparavanjem vlage sa kozc pluca naziva sc
kOle i pluea se "Iatentno
"Iate ntno odavanje toplote".
odava nje toplo te". U mirova-
2
nju covek ovim procesom izgubi oko 40 g!h vode, odnosno odnos no oko 12 W/m .
Z noje nje koje kontrolise covekov le
nojenje termoreglilacioni siste m poci
rmoreglilacioni sistem nje kada odavilnjc
pocinje od ava njc
top lote lela
loplole te la kanvckcijo
ko nvekeijo m i zraecnjem
zrai:cnje m uz lalentno
late ntno odavanje
odava nje laplote
toplo te padne ispod nivoanivoi!
neop hodnog za odriavanje
odrZavanjc toplo tne ravno
toplotne teze. Z
ravnoleZe. nojne lzlezde
Znojne lezde koje !cze
Ide duboko u ko-
ii se aktiviraju
li pojacano
aktivirajll na pojaca lucenje
no luce poraSlom te mpe ra lure
nje porastom hipolalamusa,
ture hipo talamusa. sto je posk-
poslc-
diea boravka u loplim toplim sredinama
sredi na ma iii viseg slepena
stepena fizicke aklivnosti.
aktivnosti. Intenzivml
Intenzivna akliv-
ak tiv-
nos
nostt lzlezda
lezd a za us love mirovanja i lake odevenosti,
odevenos ti. pocinje vee vec pri te mpera
mperaturama
tura ma vaz-
duha od oko 2S d dc.
c. U slucaju da je kapacitet isparavnja vlage dovoljno visok, pa znoj
isparava
ispa rava direktno iz pora u kozi, kOla koza ostaje suva, a pojacano
pojaca no znojenje se neee ni osc -
liti.
titi. U ovakvim us uslovima, isparanje
lovima, ispara nje vlage tela moze dostiCi i veoma visoke nivoe, nivoe. a da
se to ne ad.-azi
od.azi na neprijatan subjektivan osecaj_ osecaj.
Z noj je solucija od preko 99% vod vodee uz mineralne
rnineralne sastojke od kojih je najvai:niji
najvainiji
NaCI. Prekome
Prekamerno rno aktivno znojenje moze imati i nega tivan efekat na covekovo
zdravlje.
zdravlje, obzirom da bi se gubile velike ve like kolicine mine mo raju
rninc ralnih sastojaka koje se moraju
nadoknaditi kao sslo to se mora nadoknaditi i izgubljena voda.
DC do 42 "C. Uko
se od 15 "C lik o se ove razlikc
Ukoliko razlike oddavaju
odrl.avaju u duzc
dllze m vrcmenskom
vrcmc nskom periodll,
pe riodu .
dolaz
dolllZii do stc lnih
tnih poslcdica.
pos l diclI.
~,2
1.4,0
)2 ,0 14.8
1J,2
Jl, Z
JO,4
JD, .4
35, 2
35,2
)0,0
36,8
111 , 8
1"
mo na uslove
us lovc u top lim sred
toplim inama a pod odredenim
sredinama od redenim kombinacijama
ko mbinacijama temperature,
te mperatu re, vlainos-
ti, brzinc strujanja
stmjanja vazduha
vazd uha i mctabolickog
metaboliCkog mvoa.nivoa.
Kadaa je vazdu
Kad vazduh h takvog stanja
sta nja da
d a moze da d a primi vecu kolicinu
ko licinu vodene
vod e ne pare,
pa re, znoj
jos iz po
isparava joil pora
ra koze i sa njene
nje nc povrSine, ne obrazujuCi
o brazujuCi tecni sloj. Pod ovim us uslo-
lo-
vlainaa oblast koze je minimalna,
virna. vlain minima lna, a potrebna
po tre bna toplola isparavanja
to plola ispa ravanja oduzela
o duze ta je iz
te la
la.. Medutim, kad kadaa se poveca nivo znoje znojenja
nja iii vlainost
vlai nost vazduha,
vazduh a, isparavanje
ispa rava nje znoja
se smanjuje pa ce sc se kapljice znoja sirili
siriti izmedu
izmcdu pora na povrsini kote koze i koza pos postaje
taje
vlaina. Daljim
vla7.ml. Da ljim po porastom
ras torn intenziteta znoje nja koza Ce biti prckrivena
inte nzite ta znojenja prekrive na debljim
de bljim tecnim
slojem
sloje m sto dovodi
d ovodi dod o veeeg otpora
o tpora prenosu
pre nosu toplote
toplo te iz tetelesnog
lesno g jezgra i sa povrs
povrsine
ine is-
pa ravanja, ppaa Ce se toplo
paravanja, toplota isparavanja
ta ispa uzimati
rava nja uzima ti iz vazduha Cimecime ee smanjiti
ce se sma njili ras-
hladni efekat
e fe kal znojenja.
znoje nja. Osetno
Ose tno znojenje
znoje nje zavisi od brLine stmjanjastrujanja vazduha je jerr uve
uvekk
nova masa
mas a vazduha dolazido lazi u ko
kontakt
ntakt sa porvsino
porvsinom tela.
m te Ukoliko
la. Uko liko toga nema,
nema , sloj V3Z-
V ClZ -
duha
duh a ako
oko tetela
la se zasicuje vlagom te mogucnos
moguenostt isparavanja
ispa rava nja postaje minimalna.
minima lna.
M=H+W (3.1)
3. TERMICKI
TERMICK/ USLOVI UGODNOSTI
UGODNOSTl 41
H=M-W
H =M-W (W) (3.2)
(3.3)
K=R+C (3.4)
gde su pojed ine oznake:
pojedine
H - proizvedena topIota
toplota u teIu
telu
Ed - toplota odata difuzijom vodene pare kroz kozu
Es..
~ - topIota
toplota odata isparavanjem znoja sa povrSine
povdine koze
Ere - "Iatentna" topIota
toplota odata isparavanjem u pluCima pri disanju
L - "suva" topIota
toplota odata disanjem
K - top Iota prenela
toplota preneta sa koze na spoIjnu povrSinu odeee (kondukcija kroz odecu
spoljnu povdinu
R - toplota povdine odeee
topIota odata zraeenjem sa spoljne povrSine
toplota odata konvekcijom sa spoIjne
C - topIola spoljne strane povrSine
povdine odeee
M - metabolicka energija
spoljne mehanicke efikasnosti
Ako se uvede pojam spoIjne efikasnosti"" = W/M sledi:
H = M(I-'7) (W)
H=M(l-,,) (3.5)
Kako se unutrasnja toplota okolinu kroz kozu, koja pretslavlja
topIota tela odaje u okoIinu pretstavlja telesni
omotac, unutrasnja topIota
toplota po jedinici telesne povrSine
povdine se moze izrazili
izraziti sa:
H M
- = - ( 1 - ' 7 ) (W 1m2) (3.6)
A Du A Du
(3.7)
Za Coveka prosecne visine h= 1,73 m i tezine m=70 kg, ova vrednost iznosi
ADu=1.8 m 2
Metabolicka energija po jedinici Dubois-ove povrline M/ADu pretstavlja se jedini-
~m ~met·. Ova jedinica je definisaoa
definisana kao metabolicki nivo osooo
osobe koja mirno
mimo sedi i
IZnosl 1 met = 58,2 W/m . Za zdravu musku osobu od 20 godina, maksimalni kapaci-
!ZOOSl
-12 D.Todorovic
B.Todorovic PROJ£KrOVANJ£POSTROJ£NJA
PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA C£NTRALNOGRElANJ£
CENTRALNO G REJANJE
le I me labolicke
labo licke e nergije
ne rgije je M = 12
M=1 mel,
2 me l, dok
do k za oso bu od 70 godin a ova vrednosl pada
osobu pad"
na M= 7 me mel.l. Ma
Maksimalni kapacile li
ksima lni kapaeile ti za ze ne su za 30% niZi.
niii.
Odala
Oda ta loplola
loplo la di ijo m vode ne pare kroz kozu Ed Uednacina 3.3) predSlavlja
fuzijo
difuz predslavlja deo
lale nlnog
ntnog oodava
dava nja lotoplo te isparava njem koji ne spada u lermo
plo le regulacio ni proces.
le rmoregulaeio
Pre lpos
lposlavlja
tavlja se da se ispa rava nje ddava
deSava sa iii ispod povrsine koze. O Ovaj loplolni
vaj loplo gll -
tni gu-
bil ak propo rcio
bitak rciona
na lan je razliei iz medu pritiska zasice
zas ice nja vode ne pa re Ps na te mpe ra -
pare
pareijalnog
turi koze Is i pareija priliska vode ne pare p, u oko lnom vazduhu :
l.nog pritiska
Ed = f(p
f(ps, , p,
p,)) (3.g)
Ere
En: i L zajcdno
zajedno cine ukupnu loplolnu odalu dis anje llL
toplo tnu odatu m. Ova toplo lno odava njc
O vo loplo nje od-
nd -
nas i se na pre nos toplo le te i vode ne pa re sa sluzokozc,
slllzokoze, koja oblaZe respiralo rni tmkl trnkl .
na uda hnul vazduh. pluCima,
vazdub. U pluCi ma, vazduh se za zagreva
greva skoro do unulras nje njc le lesne
lcs ne lem-
tem-
ralure
pe ra lure i o bogacuje se vode nom paro pa rom.m. Izdisa
Izdisanjenje m. vazdu sna masa slmji
vazdusna slruji kroz respi-
ralorni
ra lo rni Irakt u suprolno
suprotnom m sme m.ru, usled eega<:ega se dec toplo le te delirnicno
d e limicno vraca le te lll, a
od rede na ko
odrede kolicina ko nd e nzuje na zidovima respiralivnog
licina vode kond tra kl a. I pored toga
respira\ivnog Irakl
SIO se izvesna koli
SID kolicina toplole
cina toplo tila le lu,
le i vlage vra lila lu , izd a hnut
hnlll vazduh je i lopliji i vl vlaz
az niji
od ud aahnulog vazduha. Ere funkcij a
hnulog vazduh a. E", je (unkcija plllcnog "ve nlilacionog"
ntilacionog" mase nog proloka m, i
mr
raz like u sad
razlike aju vlage izdahnulog Wex i udahnutog
saddriaju ud a hnlllog vazduha Wo'
Sta
Sla nje izda hnlllog
hnut og vazduh a u izvesnoj me ri zavisi od sta nja ud a hnutog hnulog vazduh a. a, IIel '
se raz lika u sadriaju
saddaju vlage izda hnulog i ud ahnlllog
izdahnulog ahnulog vazduha pos le niza aproksimacij;1
posle aproksima cij"
moze predslaviti (unkciji od pa
preds laviti u [unkciji parcijalnog pritiska vod
reija lnog priliska vodee ne pare udahnulog
udahnutog vazduha.
Kako plucni ve ntilacio ni maseni
ntilacioni mase ni pro lotokk zavisi od nivoa mela bolizma
melabo lizma 10 vaii:
to vaii:
E rc = f(M,
Ere f(M , p,) (3. 10)
(3.10)
Osetljiva
Ose tljiva iii tzv_
lZv. suva lo plola
loplo odala disanjem L javlja se kao posledica
la odata poslediea razlike
razlikc II1I
le mpe ra turi iz medu
izme izdahnutog
du izd ahnutog i udahnll
udahnutog tog vazduha. Obzirom
O bzirom dad a je i ovo oblik rcs-
res-
piralivnog
pirativnog gubitk
gubilkaa toplo te to i za taj sluCaj
toplote slucaj vaie cinje nice a0 zavisnos li
ti stanja
slanja izdahnll
izdahnu--
tog vazduha, kao i 0 zavisnosti ventilaeionog
log venlilaeionog masenog proloka od nivoa me taboliz-
rna, Ie
te se L moze predstavili u funk eiji pa rame
funkciji ra me lra:
tra:
f(m"l cx,
L= f(m"t ex ,tI,. ) = f(M . ta) (3. 11)
su::
gde su
tex - te mpe ratura izdahnulog vazduha
lex
ts - te mpe ratura ud a hnutog vazduha
Mehanizam
Me hanizam pre nosa "suve" loplote K sa koze na spoljnu povrSinu ode&:odete je komp-
komp -
likovan i sad driii u sebi ~va lri
tri nacina pre nosa loplote: zraee nja i
toplote: unutrasnje procese zraeenja
ko nvekcije u vazdusnom sloju izmedu koze i odece. i konduktivni transport
transporl kroz odc-
3. TERAffCKl
TF.R.'vffCKf USLOVf UGODNOSTf -/3
(3.12)
(3.13)
a = 5,6697'10-8
(J (W/m2~)
5,6697' 10-8 (W/m 2
J<")
T dd -- srednja temperatura spoljne povdine odeee (K)
Tr - srednja temperatura zraeenja (K)
Aar - efektivna povdina
Aerr povrSina zraeenja
Aerr == fej(fd
Aar fel(fd 'ADJ
'AIAI
felT - efektivni
efek tivni faklor povrSine koji pretstavlja odnos izmedu efektivne
faktor zraeenja povdine
povrSine zraeenja odeee i ukupne spoljne povdine
povdine povrSine odeee_ Vrednost fakto-
44
.J.J B. Todorovic PROJEKTOVANJE POSTROJENJA ZA CENTRA
CENTRALNO GREJANJE
LNO G REIANJE
ra felT
fef[ dobije
dobijena eks perime ntalno i izno$i: za sedeCi polozaj fefr
na je eksperime elT =0,696,
=O,696, a
poloiaj stajanja fef[=O,725.
za poloZaj felT = 0, 725. Faktor feff
fef[ je nezavisan od pola, tezine, visi-
ne, vrednosti Anu ADu i te lesne konstrukcije.
konstrukcije.
fd - faktor
fd faklor povecanja povrSine
povrsine odavanja toplote usled odeee - odnos povrsine povrSine
odeve
odevenog nog tela
te la pre ma povriiini
prema povrSini nagog tela.
fd=Aci/ADu
fd=Aci/Anu
U tabeli 3.1 liZ uz vrednost za Id (clo) date su i vrednosti fd za pojedine komple kompletete
odeee.
odeee.
Prenos
Pre nos toplote konve kcijom sa spoljne povrSine odece odeee predstavljen je jednacino
jednacinom: m:
(3.14)
H
= ff((--))
Esw =
A Du
(3.15)
(3.16)
ld'
Id' fd ve licine koje zavise od vrste odece
- velicine
M/AL\],
M/ADJ' 1], 1'], V - ve
velicine
licine koje zavise od stepena aktivnosti
ta, Pa, t, v - termicki
te rmicki parametri okoline
KoristeCi jednacinu
je dnacinu termicke ugodnosti (3.15) mogu6e je za odredenu vrstu odece
i nivo aktivnosti izracunati kombinacije parame parametara
tara okoline, koje 6e odgovarati opti-
malnoj termickoj
te rmickoj ugodnosti osobe, u stacionarnim uslovima.uslovima. Obzirom da je jednacina
termicke ugodnosti obrazovana na osnovu osnoYU niza pretpostavki treba naglasiti da se nje-
na tacnost dovodi u pitanje za ekstremne vrednosti promenjljivih
prome njljivih velicina koje u istoj
figurisu.
ReSenja jednacina (3.15)
Resenja (3 .15) data su u vidu dijagrama na kojima krive predstavljaju
pre dstavljaju li-
nije ugodnosti i cije tacke odgovaraju optimalnim kombinacijama promenljivih ter- te r-
mickih parame
parametara tara okoline za odredeni stepen aktivnosti i odevenosti. Dijagrami
ugodnosti na slikama 3.5, 3.6 i 3.7 dati su za us love srednjeg stepena aktivnosti i ode-
venosti.
venosti.
Fanger-ova jednacina termicke ugodnosti i rezuItati rezultati do kojih je doSao
dosao imaju siro-
ku oblast prime
primene, ne, od analize termickih
te rmickih uslova okoline do projektovanja grejnih i kli-
malizacionih postrojenja.
matizacionih
150
15 0 °°C zOJ 10 k rr od(~O
C zOllok od( ~O W/
W/m2)
m21 ulnorm i{1.01C
ol nol odec i{1.0J
uJnor molnol L O)
CLO) C
10 15 20 25 30 0 C
I~ 0
14
13 0
130
120
11 0
11 2" ~(iene)
~ LZe ne}
o k r od ((0,6
lLo 0,6 CLO)
C LO) polozoju(l,O CLO)
Rod u sedecem polozoju(t,O
1'o
0c0
10
10 15 25 30 DC
°C A
A
90 \
\ \y-- Men
Mentol
to lnn e osobine
8600
\ \
\
\
\
70
70
.,.
Ugo~o.n \
Ugoqon
\ \
\
\3
o secoJ \
60
'\--~
--l-- Tempo rodo
\
50 5 4\
°C zo rod u
U sedecem polozoju(60Wtm2)
polozoju(60Wfm2) u lokoj odeci(o.6 CLO)
IJ IJ IJ J IJ B
10 15 20-
20- 25 3
30 0 ° C
Slika 35 Uticoj lonpaahua otoIUre " rutInoj D"aIini
3.
J. TERMICKJ USLOVI UGOONOSTI
TERM/CKJ USLOV/ UGODNOSTI 49
3.5.4. Vlazoost
Vlaznost vazduha
Ulieaj vlainosti vazduha na ugodnost
Utieaj ugod nost coveka nijc tako delaljno
Ct..weka nije detaljno proucavana kao
proucavilna kilo
temperaturom. Ovo jc sasvim razumljivo
sto je to slucaj sa temperaturom. razumJjivo obzirom da vlainost
vlaZnost vaz-
duha ne utiee
utice direktno na toplolno oplereeenje tela lela vee odreduje kapaeitet
kapacitet isparavil-
isparava-
nja koje prima vazduh, a time i rashladnu efikasnost znojenja. Obzirom da jc te rmo-
rcgulacioni
regulacioni proces znojenja karakterislican
karakteristican za vise
viSe lemperature,
tempe rature, lermicka
termicka ravnoteza
ravnoteZa
Ic la je u
lela 1I lakvim
takvim uslovima
lIslovima zavisnija od isparavanja Ie te se moze oeekivati da ee ce na tim
lemperalurama
le mpe raturama vrednost relativne
relativnc vlainosti biti kriticnija.
Moguea
Mogllca kolicina
kol.icina isparavanja znoja od(edena
odredena je razlikom izmcdu izmedu parcijalnog pri-
liska
tiska zasiecnja
zasiccnja vode
vodene ne pare na lemperaluri
temperaturi koze i parcijalnog priliskapritiska pare 1Iu okol-
nom vazduhu. Pareijalni
Parcijalni prilisak
pritisak zasieenja vodene pare za kozu zavisi od temperature
tempeCilture
koze i kreec se od 50 do 62 mbar slo odgovara le temperatura
mperaturama rna koze od 33 DC °C (oblast
ugodnosti) do 37°C (znaeajno
ugodnosli) (znacajno toplolno
loplolno optereecnje).
optereeenje). Za lOp lople
Ie i vlaine uslove okoli-
ne, sa fizioloske tacke gledista parcijalni pritisak
prilisak zasieenja vodene pare daje dovoljno
lacan i korislan opis lIslova
tacan uslova vlainosli
vlaznosti vazduha,
vazdllha, obzirom da se direklno
direktno odnosi na po-
tencijal
le ncijal isparavanja sa tela.lela. Opis vlainosli
vlaZnosli vazduha relalivne vlainosti moze
vazdllha velicinom relativne
veoma eesto
eeslo da zavara i navede na pogresne zakljllcke.
zakljucke. Na primer.
primer, relativnoj vlaznos-
ti od '1'=
If'=100% temperaturi vazduha od 25 DC
100% na temperatllri °C odgovara pareijalni
parcijalni pritisak zasiee-
zasiee-
temperaturu koze od 33 °C. Vazdllh
nja pare koze oko 50 mbar za temperatllcu Vazduh u kontaklu
kontaktu sa ko-
zorn
zom se zagreva do temperature od 31 do 32 °C, a relativna relalivna vlainost
vlainosl istog se smanjuje
omogucavajuei proces isparavanja. Medulim
omogucavajuci Medlltim za 'I' lemperaturi od 50°C
If' = 50% na temperaturi
odgovarajuCi pritisak zasieenja vodene pare biee bice oko 62 mbar sto slo je pribliZna vred-
prilisak pare za kozu.
nost i za pritisak kozu. Pod ovakvim uslovima proces isparavanja sa koze je
nemogue. Uticaj
nemoguc. Ulicaj pritiska
priliska zasieenja vodcne
vodene pare Zitza odredeno stanje
slanje vazdllha
vazduha povecan
3. TERMIC/(J
3. TERMIC K1 USLOVI UGODNOSTI 51
51
osceaje m vlainosli
je sa oseeajem vlaz nos ti koze
koie (videli
(vide l i "culne
"eulne rea keije"). Dok
reakeije"). [ ok jc koza suva nivo znojenja znojenj a
i isparava nja zavisi sarnosa mo od me melabolicke
labo lieke loplolne produkcije "suvog" odava
prod ukeije i "suvog" odavanja nja lop-
top-
lote. Do odredene
lole. od rede ne vlainosli
vlai nos li vazdllha
vazduha isparava
isparavanjc njc sc
se deSava
ddava sa same sa me povrsine koze a
rasWadna
ras efikasnosl
hlildn a efik as nos t je maksimalna . Pre laskom
Prelasko m odredene
odrede ne graniec
graniee vlaznosli vazduha,vazduh a,
isparavanje se sc i dalje deilava
dcSava aalili je lImilnje
lImil njc na pa se javlja ne ncpprija
rija lan
la n osecaj lIsled
usled pove-
Cane vlai nosti koze.
Ca ne vlainosli koie.
Pri le mpe ralurllma
Pri ral uril ma vazdllha
vazduh a od 20-25 °C, nivo vlaz nos nosliti ne ma lIticaja
llticaja na fiziolos
fizioloskkee
cliine reakeijc,
eulne rea kcije, lako da su prome ne rc re lalivne vlainosli
vlai nos ti od 30% do 85 % sko skoro ro nepri-
metne.
melne. Za le mperamperaturelure iznad 25 "C lIulicaj ticaj vlainosli vazdllha ocigledniji, pove
vazd u ha je sve oeigledniji, pove--
cani Slisu vlainosl koze. le mpe ralura koze i nivo znoje nja.
temperatura nj a. Na unul ras njll le
unulrasnju teles te m-
les nu tem-
peratum
pera tunJ i broj srca nih oolkucaja,
sreanih tkucaja, promene
prome ne u vlainosli
vlai nosti vazduh
vazduhaa lIlicu
utieu pri nes to visim
pri nesto
tempe ralurama
lempe ralura ma i pritiscima ire nja vodene
pritiseima zas iCenja vode ne pare. PorastPo ras t u brLini
brzini struja
strujanjanj a vazduha
ponistava
ponislava ulicaj vlaznosli
vlaz nosl i (poveca
(povecana na konveklivna
ko nve ktivn a loplolna
toplo tna razme na) le gra niee fi-
Ie se granice fi -
zioloski
zioloskihh i eulnih
culnih rcakcija
reakcija na povecapoveeanu nu vlainos
vlainoslt vazduha pome po me raju ka visim vrednos-
tima.
lima. Prihva
Prihvalljivo odrediva nje projeklnih
tljivo upulstvo za odredivanje projektnih granicnih
granienih vrednos
vrednosltii dao je
Ewe
Ewert. rt. U cilju razumevanja rezulta rezullala la do kojkojiihh je dosllo
dosao pOlre
polrebnobno je upoznali se sa ne ne--
kim fiz ioloskirn
fizio loskim od likama
lika ma res pira tivnog lrakta. Unulrasnji
respiralivnog U nutras nji zidovi nosa, respiratorni
respiralorni
pulevi, pluea, pa eak
putevi, cak i sllpljikave
sup ljikave celije-alveole
celije-alveo le prekrivene
pre krive ne Sll su Slllzokozom koja pose-
duje dlaciee
dlacice koje SlI su IIu konslantnom
ko ns tantnom njihanjll.
njiha nju. Upravo
U pravo ove dlaeicedlaciee sprecavaju
sprecavllju lldahnu-
ud ll hnu-
tu prasinu
lu pras inu da se za le pi pi za SlllZOkozu.
sluzokozu. Ewe rl rt je oolkrio
lkrio dadll velieina
ve licina proto
proloka ka sluzi zavisi
zavis i
lIglavno m od relalivne
uglavnom re la livne vlainosli ud ahnlllog
vlaznosli llda hnulog vazdllh
vazduhaa (sl.3.6). Kada re lativna vlainosl vlllznosl
zna tno ispod vrednos
padne znatno vrednosli li od 40%
40%,, prolok
pro tok se llspo rava, sluz se za
usporava, le pi za s luzokozu
zalepi
dlacica se uspo
i kre ta nje dlaeica rava. Pos iedicil
usporava. ledica ovoga je da bllklerije
bakl e rije i virusi na naiilaze
lllze na
nil po-
voljne liSus love za raz mnozava nje. Na osnovu
razmnozavanje. os novu ove sludije,
stlld ije, moze da se za klju ci da ler-
zakljuei te r-
ugodnos ti odgovara oopseg
mickoj ugodnosli pseg rela tivne vlainos
relalivne vlainosli ti izmedu
iz medll 40% i 60% 60%.. Za ZII unu tras-
unlllras-
nje lempe
te mpe ra ture u zimsko
ralure zimskom m periodll,
pe riod u, rcla tivna vlai
rclalivna nos l lre bll
vlainosl ba da se krerekreCe do maksi-
malnih
ma lnih 50%, da hi bi sc izbegao
izbcgao rizik od ko nd e nzacije .
kondenzaeije.
~ 10
-10 _10
~ 10
c
E 9 .s 9
.5
.....
...... E
B
.....
......
E PU5ACI
PU5A C I E 8 N E PU5AC I
E E
7 7
N 6 N 6
:J
" 5'.i "
:J
'" 5
~
.x
oX
4 '"
0 oX 4
0
0
~
3 0 3
a..
Il. ~
~
2 a.. 2
Il.
1 1
0 0
10 2030
20 30 40 5060 70 80 90 100 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
<P 1"/0)
'P l"!ol <P I"Io)
'P1%l
0) bl
Slilea 3.6 Nivo pr%ka
Slika protolea slll
slllzi zavisllosti
zi II zavi. relativllee vlaz,lOs/i
f llosli od re/a/ivll vlablOsti Ildahll/og
/Idahlltog vazdllfla
vazdllha
52 B.Todorovic PROJEKlOVAN JE POSTROJENJA ZA CENTRALNOGREJANJE
PROJEKT OVA NJE
26r----.----,-----r----.--~~
u
o 24r-----~~~~
or:i
..c.
::l
"od
"tJ
N 22
>
o
"-
L-
Zo 20
"-
L-
V
tV
a.
0..
~ 18~~~~--~~--~----~----~
18~~~~--~~--_4----_4----~
r-
t-
16~O--~~--~~~~--~~--~
0,1 0,2 0,3 0,4 0,5
Brzina vazduha, m/s
55
-'6
56 B. Todoro l·ic
B.TrxforeJ PROJEKI'OIiANJE POSTROJENJA ZA CENTR4LNO
l'ic PROJEKfOVANJE GREIANJE
CENTR4 LNOGREIANJE
(4.2)
(4.3)
q - spccifii':ni
specificni toplotni protok [ ; ~]
vi~eslojnog
Rllk - ukupni toplotni otpor vi~es lojnog zida prolazu topiote,
toplote, cija je vrednost zbir
pojedinacnih otpora svakog sloja:
11 " o· 0.
2:-'
IJ
Rut =- + + (4.4)
au
all A;
;= 1
W
k - koeficijent
koeficijcnt prolaza toplote [ 2 ]
m ·K
1
(4.5)
k -
1
au
all
+ " 0 +
; A;
iO;
2:-;
'a
1
·a,J
a"ll -- Icoeficijent
a Koeficijent prelaza toplota sa valduha
vazduha u prostoriji na unutrasnju spoljnu
spoIjnu povr-
sinu ZI'd a [[
smu zida
y'
2W
zW ]]
m ,K
. K
4. TERMORlZICN£
TERMORlZ1CNE OSOBIN£
OSOBINE GRAD£VlNSKlH
GRADEHNSKlH OBJ£KATA
OBiEKA TA 57
a. - koeficijcnt pre
a, laza toplote
prelaza toplot e sa spoljas ne povrSinc
spoljasne povrS inc zida na spoljni vazduh
o
~ . .'
toplotni otpo
." . . 2 ' K]
m·
m
_/ I -_ toplotnl o tporr I-tog sloJa zid
zidaa W
A·I [ VV
~ ; - dcbljina
0; dc bljina sloja "in [m)
slnja "in [mJ
"<1
;
_--tu
t us
, lcJ.u
'Id.
t ---,
t e- - - Ruj ~----~---~~Ru
f - - - - - t - - - - t - - - - l Ru
Ii [m]
Slika.4.1.
S/ika.4.1. TemperaJllrt/O
TemperaJllrtlo polje II vise.rlojflom zidll
II v;seswjflom
I - /.
J
*'
U
q= (4.6)
1 ~~ .
- 1 + .6 o·'
~ -_
all
all ;=1 A;
se izjednacuje prolokom kroz celu debljinu zida, koji je definisan jednacinom
izjednaeuje sa protokom
(4.3), odakle je:
I · -_ t
J U
- III -Ie . [ -
Rut all
1 + *'
~-
;=1
15;]
Ai
[,C] (4.7)
58
511 8. Todorovic PROJEKlOI-'ANJE
B. ZI1 CENTRALNO GREIANJE
PROJEKI O FA NJ£ POSTROJENJA ZA GR£JA NJ£
Tempe
Te ratura
mpera tura uunutrasoje
nutras nje povrsinc
povrS ine zid a moze
moZe da se izracuna
iz racuna prema
pre ma izrazu
iz razu::
(4.8)
Analogno prethodnom,
Ana logno prc thodno m, tempera
te mpera tura spoljasnje
spo lj as nje povrsine
povrS ine zida je od
zid a jc rede na pre mil
odrede mil::
I
e.l
-- I I" -
"-R
- [1
- I e' -+ 2:" -
A
15;] ['Cl (4.9)
uk au ;= 1 i
Za pra1..-ticnc
prai-ticnc-proracune, merodavne
' proracune, merod karakl e ristike
avne karakt rislike poje dinih mil
mate
te rijil la i koefici
rij ala kocfi ci,-
jenti
jc nti prolaza, pre laza i provode
pro laza, prc provodc nja to plo
plote tl tabe
datiti su (I
te da ta be lama slcdeceg
sledeceg poglavlja
pogla vlja..
i z. i z. iz .
I.
I.
tv
tv tv
tu
1.-"'-1
0)
nog matcrijala.
malcrija la. pri svim jed jednnakim
ak im re leva
levantnim
nlnim uslovima
usJovima.. Na laj naein je omoguceno
taj nacin omoguce no
da se svi z akoakoni
ni d ifuzijc vodene pare kroz vazduhvazdllh prime ne na porozne
po rozne -gradevinske
mat crijalc.
malc rija lc .
Specificni protok
Spccificni p ro lok vodcne
vodc ne pare
pa re. koja prod ire kroz neki malerijal
ne ki ma difuzijom.
lerijal difuz ijo m. prema
prc ma
zako nu Fiek-a
zakonu F ick-a definisa
defi nisa n je izrazo m:
m:
(4.10)
(4. 10)
gde je:
nl difuzije vode
D - koeficije nt vodene
ne pare kroz odrede
odredeni
ni mate rij al [m 2
malc rijal / s] ;
s];
Z bog m
Zbog malih
alih pritisaka para
pa ra se smatra
smalra idealnim gasom, je::
gas om, pa je
( 4.11)
U izrazu
iz razu (4.11) su primenjene
prime njene sledeee owake:
oznake:
v - specificna
spe cificna zapremina vodene
za pre mina vode ne pare [m3]
kg
R~
R; -- gasna
gas na konSlanla vode nu paru [ J ] ;(
konstanta za vodenu
kg·K
obra titi painju da je za otpor pro-
;(obratiti
pustljivosti
pustljivos li pare korisce na oznaka R pa je zato gasna konstanta oznaeena
koriscena oznace na
zvezdicom)
p - pareijalni
parcija lni pritisak vodene
vode ne pare [Pa]
[Pa ;1;
T - te mpe ratura vodene
vode ne pare [K);
[K] ;
x - pravac
prava c difuzije
di(uzije vodene
vod e ne pare [m).
[m] .
Ako se u jedn
jednacinu
acinu 4.10 uvedc izraz 4.11. Fick-ov zakon dobija oblik:
obJik:
(4.12)
( 4. 12)
gde je
.s. TERMORlZ1CNE
4. T£R.IfORl7.ICNE OSOBlNE.
OSOBIN£ GRADEV1NSKlH
GRAD£VINSKlH OBJEK4TA
08J£K4TA 61
1l =- -
D - --k'oe f'"
' oe f'"
ICIJe nt propustljivosti
proPlist Ij ivos t i ne
vod e nc pare od red
redee nog materijala
matcrijala
R;'T
Wd ·T
kg ]
[m
m's'
's' Pa
g' __ D Po
Po . ap
iJp [ kg ] (4. 13)
4.13)
- Po-P at' m 2 ·s
po-p ill'
iJp
ap
g =-1l'
=-Jr'-- (4. 14)
( 4.14)
at'
ill'
Negativan predznak ozna&wa oznacava da se difuzija uvek odvija 1Iu pravcu smanjenja grad gradi-i-
je nta k0ncentradje. od nos no u praveu
kf)nce ntradje. odnosno pravcu smanjenja pritiska.
S obzirom na vclici
vdicinc ne pritisaka vodene
vodcne pare, moze se smatrati da dfl je f1uks
f1l1ks vodene
pare difuzijom kr)zkroz gradcvinskc demcnteclement e dcfinisan
definisan Fiek-ovim
Fick-ovim zako nom pa sc
zakonom se ovaj
primenjllje
primc njllje u praksi.
Krisherov
Krishcrov faktor
fakt o r ootpo p. koji se koristi 1I
tpo ra difuziji )/. u proracunima difuzije
difuzijc vodene
vod e ne
pare dcfinisan
dcfini. a n je
jc kao odnos otpora difllziji nckog odredenog matcrijala Rm pre
odredcnog materijala ma ot-
prema
poru vazdusnog sloja R Rvy iste ddebljine
e bljine i pri istim relevantnim
relcvantnim uslovima
lIslovima..
_
_ Rill
R'll
It
II (4.15)
R,o
R,.
gde je
Rill
R'll ==
o
-a otpor d'f
d'C ...
... vo d eene
I UZIJ!
UZIJI pilre k'°roz
ne pare .. I
roz mateflJal
mfiteriJa [m,,s,pa]
[m 2
s,pa] ;
1l
Jr 1ll
m '' kg
R o
R"v == - a otpor
d'[
olpor d'r'" ... vo dene
I UZIJI
llZlJI e ne pare k'roz
°roz vazduh [m 22
.,s,pa]
S . pa]
Jr v
1lv ~
kg ,•
Jr m --
1l koeficije nt propustljivosti
koe fieijent propllstljivosti materijala kroz koji prolazi para difuzijom u toku
Is kroz kocku ivica 1m, pri razlici
razliei pritisaka na nasprarnnim
naspramnim stranama od IPa
lPa
kg· m ]
[ m 2 ·s· Pa
v-koeficijent
Jrv-koeficijent
1l propustljivosti pare u vazduhu [ kg ]
m·s·Pa
m · s·Pa
62 B.Tooorov;c PROJ£KT'O ~ :A. . 1£
B.Todorovit PROJEKT'O~:A. '1E POSTROJ£NJA
POSTROJENJA ZA CENTRALNOGREJANJF.
CENTRALNOGREJA NJE
Zaa gradevi~~kc
Z gradevinskc materijale faktor
faklor Olpora
olpora jc dat
dal 11 li..abrane su vrednosti kojc
tJ tabeli 4.1. lZabrane koje
se kod vceine aulora poklapaju i kojc sc korisle za izraeunavanjc propuslljivosti
autora pok.lapaju propustljivosli Jr.
Te.
Tabcla 4.1 F
Fllktor
.. ktor otpora
otporn diruziji vodcnc pore
pore,.
f'
Gradevinski
G radcvinski malerijul
matcrUal
PeSca r, beton
PeUar, belo n 8
10
Beton
Bcton sa sljunko
sljunkomm 15
. 21,2
Armirani
Armira ni beton 30
Laki beton
beto n .- 4-8
..
Z
Zid
id od opeke 6,8
9,3-10
9,3·10
Crep 37·43
Gas i peno belon • ~_ 3,5-5,5
3,5·5,5
5," 7,5
5,'·
Gips 6,2
Vrste maltera:
- krecni 9,0
12,0
- poduzni . 10,0
"" 11,'
eemenlni
cemenlni 16,5
23,0
Azbest
Azbesl .- cement ploce:
•- nepresovane 37
·- presovane 51
Drvo: ..
..
Smreka 4% lel.tei. vlage 230
II6%
"6% " 160
.." 8% .." 110
Crvena bukva
bul.-va 10% tel.
tez. vlage 70
.." 15%
15%"" 11
" 30% " 2
" 50% .." 1,9
Sperploca 100
Termoizolacioni
Termoizolaciooi mattrijall
materijali
Ploce od plute: 5-30
5·30
1,5-14
1,5·14
·- Ekspandirana pluta 5,2-9,8
5,2·9,8
.'-' Zasmoljena
Zasrnoljena pluta 2,5
Stiropor 15·50
4()'loo
40-100
8()'21O
80-210
13()'370
130-370
Staklena i mineralna vuna , 1,17·1,27
Poliuretan 4()'60
40-60
Peno staklo 00
.s. TERMO RlZ ICNE
.f. TERMORIZ /CNE OSOIlINE G R,t DEVINSIt7 H 0
050111,111£ (;RAD£VIN5K1H 81£ KII7:'1
08J£KA7:' 1 6.1
[parka
[pa rka 1,7
Ploce od lIlekog
m ' kog Iesanila
Icso nil a 1.5 em em II
2.5 em
COl 6,8
S.Ocm
5.0 cm 4,5
10 em CIll 3,8
PV
PVC C - pella
pena 200-400
Znpth'n
Zn plh'nii malcrijnli
matcrijali
Mo ll op rell
Molloprcn 7,0
Asfall
Asrlli l 85
Krovna lepc
Krovnn nka
le pcllb 3500
Flirumc ilska
Bil'Ulllc nska cmulzija
emulzija sa vrucim bilum . prema premu zo m
zom 55 000-138 000
Bitumcn
Bil umc n po ellg!.lO ng!. anuto
ulo rima 85 ()oo- 108000
85000- I08 000
l3itum
Bitum cn-papir 0, 15 111m
c n-pupi r (l,15 mOl 600
l3itu I11CIl-ka rlOIl
l3ilumcn-karl o n 0,7111111
n.7 mlll J 500
1500
Fli lul11c llska spccijn
Bilumcnska spccijalna lilil ha rlija
harl "SOO"
iju "500" 10000-25
10000-25000000
Krovna harlija, sa obc obe stm stralle
nc bitum izimna 2 mm
bitumizirana 10 000
10000
Tcr i bilumellska
bilumc nska krovna hnrt hartija
ija sa predim l'regnir.
prcdiml'regnir. 80000
80 000
Fo lije:
PVC
PV C - fo lija 0, 1-0,2 mm
folija 30000 65 000
A1umin ij umska folija
A1uminijumska fo lija 0,05 mm 111111 700 000
Vapo rex: sa bilumenom
Vaporex: bilume nom 0,8 mm mOl 6400
no rmalan
normalan O,801m
0,8 mm 3 500
3500
Vrstc premaza
jednoslru ki 0,04
Diofan: jednoslruki 0.04 111111
mm 12000
12 000
c.Ivostruk
uvoslrukii 1,0 mm 200000
200 000
Vezivnc bojc
Vezivne 2U0-6OO0
200-6000
Dcsperzione i em
DesplOrziont: u Izione boje:
c mulzione
l3ez ulja 670-5200
Sa uljem
ulie m 210-6250
Lakovi:
hlor- kakaucuk
ucuk lak 70000-1 JO 000
70 000-1 JO
polivinilhlo rid lak la k 25000-50000
poliuretan
po liurelan lak 13 000
13000
ulja ni lak
uljani 20 000-
000-27
27 000
ulja ne boje 9800-24000
Propustljivi premazi:
Propuslljivi
Isa minera
/sa lima, tUlkalom,
mincra li01a, tutkalom, kreco krecom/ ml 180-2 15
180-215
,
(4. 15)
(4.15)
u kome je:
6./
6-1 B. Todaro,-it
Torlofm';c PROJEKfOVANJE Zr1 CENTRALNO
PROJEKTOVANJE POSTROJENJA ZA GREIANJE
CENTR4LNO GR£lANJE
G - ukupna ko licina
liCina vodene pare pre ne
nete
te difuzijom [kg];
[kg] ;
KD - koeficijent
koeficije nt pro laza vodene pare [
prolaza 2 kg ];
m ·s·Pa
p,_. Pu
p". PII - parcijalni pritisci vode
vodene
ne pare sa obe strane
stra ne pregrade,
pregrade. odnosno 1I
spo ljnje
ljnjc m i lInutrasnje
lInlltrasnje m vazduhll
vazdllhll kada je 1I pitanju spoljni zid [Pa J
u pitanjll
g =G- [kg]
F·r
F ·r m 2 ·s
kao :
(4.16)
1
( 4.17)
- 1 +6
" -0' + - 1
{Ju i 1tj f3e
u kome je:
f3,.,
f31<> f3e - koeficijent
koeEicijent prelaza vode ne pare sa unlltrasnjeg
vodene unutrasnje g vazduba
vazduha na lInutrasnju
unutrasnju po-
vrsinll pregrade, odnosno sa spoljasnje povriiine
vrsinu povrSine pregrade na spoljasnji vaz-
duh [
dub kg ]_
],
m 2 ·s·
's· Pa •
R di = -OJ
n
- otpor provodenJu' vo dene pare dl'fuz"IJom "roz
n ji
k-rcz SIoJ' Zl'd a
I, [m2 kg,s,pa]
's,pa] ;
4. TERMORIZICNE
TF:RMORIZICNE OSOIllNE GR4EJEVINSKlH
GRIfEJEVINSKlH OBJ£
OBJEKA
KA TA 6J
65
0,
0, - dcbljina
dl' bljina ssloja I
loja Iml
ml;;
1l; -kodicije
.IIi-ko 'ficijc nl pa roprovodljivoS li datog sloja [[
paroprovodljivoS kg ]] .
kg
m·s · Pa .
m · s·Pa
u kojoj je:
/1,:
flIt' - koeficijent pre 1,IZ<I
koe ficijenl pn: mase [ ~l ]
laza masc
C,,; C",s
Cu,s - koncenlracija
koncentracija vodl:l'le
VOcll:flC pllre
pi'lrc u vazduhu
vazcluhu daleko od zida i u granicnom SIOjll
sloju
.'
zida
zlda [kg]
m J .
rn)
= {3 :, . ( _
{3;, ) _ {.11 . ( _ ) [ kg ]
gil R;
R;'T ,T Pu Pu.~
PU,J --IuU P" flu...
p" PU..J m 2 .s
,s (4.19)
gde je:
fl" - koeficijenl
(111 koeficijent prelaza vodene pare sa uftulrasnjeg
uautrasnjcg vazduha Aa
na unutrasnju povrSi-
nu zida [ 2 kg ];
1,,2·
f!' '5s Pa
66 11 TodonMc PROJEKIO.~L\:JE POSTROJENJA 2.-1 CENr~1Li\iO GREIAN JE
p~
P~ , Po..s pareijalni pritisaJ,;.
p"" - pan:ijalni priLisal.: vodcnc unulra!;-njem vazdubu na udaJjcnju
vodeoc pare u unutraSnjem udaljenju od zi-
(4.20)
(-t20)
gde jc:
gdc je:
Pc - tocficijcnt
tocficijcnl prelaza vodenc
prclaza vodcoc pare sa spoljasnjc povrSine na spoljasnji
povrSinc Da spoJjaiinji vazduh
tg ]
[ m 2 -s-Pa -
a A
/1' - -----;-. (-t21)
(.l.21 )
Dr-(L,)J
u tome jc:
n
Drr -- tocficijcnl
D kocficijcnl difuzije vodcne pare u vazrluhu
difuzijc vodcnc vazduhu [ ~2]
~
L,. ==~
1-.. primcnjujc za boo Imji slueaj islovremenog pre-
- Lcwis-ov broj toji sc primenjuje prc-
Dr
nosa loplole
nasa rnase.
toplote i ID3SC_
a = -1A-
p-Cp
p·Cp
..L ficj'
. - .. .JCnl lop10lnc
r...:-
...oc.....!)Cnl
___11_
toe pnnuwJlVOSll
•_
pn..u ....JIVOSIl -
[m2]
s
._
pa sc dobija
do bija
1I
a,.."
al'.11 Ov AfI,. ,. II11 ).1
(Jr,..... = R' .7"
{Jr , 7' 4,22)
( 4.22)
A.,.. (
A.... P <e...
,.. '. CP
CPr, ...... '0"
·0"
tI e ,II
gdc Sll
gde A,,,.;
SlI A",.; P,;.. i C pr
p",..... - koe ficije nt loplol
fi eijc nl lo plo tm: provodljivos ti . gustin
ne provodljivosli. gllsti naa i speeificna
specifii::na toplOlil
to plo l<l
vazduha nil
vazdllha na ailpsolutnim
p o lu tnim le
te mpe ril tllrama Tc i 7;,.
rillurama 7;.. R~ gils na ko n~ lan t a nll a za
Zil vodenu
vode nu paru
panl..
Trebil na pomcnut
Treba pomenulii dil sc se koe fi eije nti pre
koeficije lazn vode ne pil
prelaza re Pc
pilre {Jc od nos no fl .. ne llzima-
llZi ma-
ju proracunll
o bzir pri pro
jll u obzir rai::unu f1uk sa vodene
f1l1ksa vode ne pare kilo kao ve
velicina
li\'; in il vrlo niskog reda reda,. M edlltim.
Medlltim.
11 pro
1I proracunima su o buhv
poglavlju o ni SlI
raclIni ma koji slcde u ovo m poglavljll buh va~e a~c ni .,
P, ..,,-PS'
-P, .
g= ' '. ( 4.24)
4,24)
IRdi 2:
i
R rli
jc::
u1I kojoj je
p",,: fl
P,.c: p$,•...,. - parcija lni pritisci vodcne
vade ne pare 1Iu vazduhu
val.dllhu sa obc stram: zid<la [Pill
strane zid [Pal;;
R<Ii
Rdi = -
Vi.
-c5 ' - olpor
.. ...
d'I' .. ' d
o tpo r dlhlZl)l
IUZ IJ1 vodenc
vo e ne pa re ._
pll rc kroz
..
..: roz S510OJ) "I"
I
1·,_, [[mm'2
2
, s· Pll ]
s, Pa ] ;
;
kg
7l
lr i
.,
Il,
lr, - koe[icije
koe [icije nt provode pa re "i" sloja [
p rovode nja pare kg ] .,
' s·' 1'a
m 's Pa
7C
1C = D III (4.25)
",
'" R;
R·d .· T
gde je:
R,/ - gasna
gas n<l ko
konSlanta
nsta nl a za vode nu P<lru
pa ru [ J
kg·K
] Uos
Uos jed no
nomm se skreec p<Iinja
palnja da
dtt j.:
je
i za oolpor
lpo r pro
propustljivosti
puslljivosti pa
pare
re korisce na ozna ka sa R, pa je gasna konstanla
oznaka ko nstanta
oznacena
oznace n<l zvezdicom)
T - te mpe
mperatura
ra tura pri odvija difuzija [Kl
pri kojoj se odvij<l [K] .
Odnos o lportt
lpora provode nja nj<l vode
vodenc
nc pa
pare
re ne
nekog
kog malerijala
ma te rij<lla pre m<l
mCl provodc
provodcnju
nju vaz-
duha jc pozna
dllha poz na!;) vclicina
la ve preko
licina pre faklora
ko odnosa fakt ora olpora
otpora difuziji It.
II. .
1£ = R",
It Rill
R,.
/(
a l.:ako
kako je
R",:::::r:::-
RIII = -
o6
lC m
sledi iz (4.12):
slcdi (4. 12):
D" D,.
It=--
1£=--
D",
Dill
lC III
1/1 = ---R-"-'
D"
-R-"-'-T- (4.26)
}l' d'
Dila hi Sl:
O Sl: odrcdi o kocficijt:
kocfi cijt: nl
nt provode nja pare jednill:i
pa re prc ma jedn ni (4.26)
ill:ini (4. 26) ko ris ti sc vi-
se ObrilZ<l C<1 od koji
obrilzacil kojihb se
5C najcescc
najcdicc prime njuju Schrimc
Schrime r-ov, 1I
II oblikll:
llblikll:
IJ =~
D ??6 . (7'
=~. - "-'(T )UI
)l.81 [~2 2]] (-U7)
( 4.27)
,.v Pn 273
PH s s
jl: 1'".
IIu kome .ie PH-hilro mdarsk
metilrskii pritisa vazd ll hil l Pa I·
prilisakk vazduha J.
_---'I'-'~,'-'
PIt ----'.P-,
Pc"_ _ _ p" - Pj
Pi
{I
1I
+ 2: --'
- +I
{J"II7C
"0 ·
I+
;=
-
+-.
j = I;r;
l j
1
/3"
{3"
--~
flu
{J"
*'
+ -(
\
2:!i
1 +L,.
i
;=
,
1 ll ij
j = l:n
(4.28)
(4.28)
_
p" -
i+11 - 1'"
Pili"
Pil 1
p" - P. jJ,
15O..
[1 *'
l '' --{J
l
~ ;rc0;
fJ + L,.
i5 j ]]
L- :n 0. (.U 9)
(-1.29)
I -'
/I
II
30))
' .30
f " ..
Nil
Na slici 4.3 prikazan
pri kaza n je ddijagram
ijagra m za vlazan
vl aza n vazduh, koji daje dajl: zavisnosl t c mp e r ~,,, -
zavis nost tl:mpl:ra'd
e nt a lpijc IIII,, relativnc
re, entalpije rc la tivnc i apo
apolutnc
lutnc vlainos
vlalnosti cp i x i pr
ti <p pritisaka
itisaka vode ne pa pare
re 1I vazduh
vazdllhll.u.
tzv. Molijerov
Mo lijerov dijagram,
d ijagra m, Sa porastom
poraslo m te temperature
mpe rature ad od tacke
taeke 1 na 2, sadIiaj
sadrlilj vodcnc
vod cnc
pare xXli\I stanju zas
parc zasiecnj
iec njaa sc
se poveolVa
poveeava (taeke
(tacke 1" I" i 2"), a pritisak zasice nja vazduha ra ~slc
zasicenja k
od PI na 1'2- P2. Pritisei
Pritisci zasiee
z<lsiccnja
nja se mogu ocitava
oeitavatiti ddirek
irek tno sa dijagrarna
dijagrama iii ko koristiti
ristit i po-
ddaci datiti 1I
aei da 11 Tabe
Tabclili 4.1I
4.1T zavisno
za visno od tempe
te mpe rature vazd uha. Kada je 1Iu pitanjll pit a nju parcija
pa reija lr.i
lr. i
prilisak
pritisa k vodene
vode ne pare u vazdllhuvilZduhll,, ond
ondaa se 11u dijagramu
dijagra mu moze za zapaziti
paz iti da zavisi
zavisi od s'lcl
s'lclr-
r-
hja vlagc
zaja tacke I i 2), stirn
vlage ((taeke S tim sto je sadsadIiaj
riaj pare od znacaja
znaeaja za vrednnst
vrednost re relativnl:
la tivne vlal.-
vlaz-
nos li.
ti. Z a isti sad sadrLaj
rl.aj vlage
vla gc razlieit
razlicitee Sll
su re lativne
lat ivne vlai
vlaZnosti
nos ti pri razlieitim
raz licitim temperatura-
te mpe ra tu ra-
taeke 1. i 2. rcla
rna (za lacke relativne vlaznosti su 60% i 40%
t ivne vlaznosli 40%). ).
h[[ kJ!I<g
h kJlkg I
t [OC ] 60
t[OC t:=s~~r;.=\==:7\==::=:=:~
t:=S~~~=\=~7\::::==:~
125
h = 1'((0
1'Q.0 kJ/I<g
kJlkg
10
60 pritiaak
ao vodene
40 PD
pare Po
-10 u[mbar]
20
0
10 20 30 40 xX[g/kg]
[g/kg]
sadrhj
.adrbj
"'x,
dx, vlagc
G ra ficko predslavlj
Grafieko predstavljanje
a nje parcijalnog
pareijalnog pritiska se vrsi slicno le temperaturskom
mperaturskom poljn.
poljn.
prema udaljenju
ud a lje nju uoeenog sloja, obicno od spoljne slra strane
ne zida. To se moze uciniti
ucini ti i za-
za-
visno od otpora
o tpora difuziji,
di fuz iji, i u oba slucaja promena pritiska je lineama
lineam a fllnkcija.
hmkcija. Mcdll
Medu--
lim,
tim, kad
kadaa su otpo ri difuziji vode
otpori ne pare veliki, pritisak
vodene prilisak zasieenja
zasiecnja nije lineamo
line amo zavisna
fllnkcija
funkcija dcbljine
de bljine sloja vee je parabolicna funkeija
funkcija (slika 4.4)
4.4)._ Zato
Z alo se preponlclIjl'
preponlcnjl'
graficko prikazivanje promene
p romene pritisaka 1I u ko
konstrukciji
nstrukciji u zavisnosli
zavisnosti od otpora difllziji.
difuziji.
pomoeu dijagrama
pomocu dijagram a Glassa
G lassa (slika 4.5). U takvom predstavljanju je i promena
ta!.:vom predslavljanju pro me na pritiska
prit iska
4. TERMORI2Ir.NE
-I. 0.50811 EliR4DEVISSKlII
T£RAfORIZltN£ OSOBIN£ 08J£JVtT,1
GR4DEVI.\'SKJII 08J£KAT,j 71
p"
[PaaJl
[P
Pu "
Pe"
5li [mJ
[m]
p"
p
[PaJ
P..
Pu
Puos"
,$"
Pc"
Pc"
1/13.
rTcmpe-
I
Tempe-
r:\ IIII
r" Ufar:1
I'ri li~~ak
Prili 1,,'si~cnj01 vIJ~cm:
ak l.;ui~cl1ja VIIU':IIt' 1' 31('(' u
1';11 IJ klJa
kl' ..
0.0 0.1
0. 1 0.1
0.2 0.)
O.J 0,4
0.4 0 ,.,$
1 0.6
0.6 0,7
0.7 O,H
D,R 0,9
O,~
(DC) 0.0
5,(,21 ~ . fi5J
\(,5J 55.fiB4
, ('~4 5,7 I (, 5,7"8
5,7'18 5,780
5.780 5,811
5,H12 5,844
5.84'1 5,87(,
5,871> 5,908
5.908
.15 5.fi21 5,7 ' "
5,320 5~ ....14,~
14 ,~ 5 . .177 5.10~
5,10X 5,4.1')
5,4 .11) 5,478
5 .478 5,499
5,0199 5,52<)
5.52') 5,5(,0
5,560 5,590
34 5.320
).1 5.057
5,057 ..s,O~7
1,OH7 5,115 5 ,I4J
5, 14) 17~
5.17~
5, 5,201
5.20 I 5.23 I 5,2(00
5,2(,0 5.289
5,289
3J 5,OJ
5.0J I
4.755 44.7R
.73 I 4,R03
4.ROR 4 .~.l5
4,XJ5 4.81,:1
4 .Hh:l 4.3~9
4.889 4,'117
4.'1 17 4.1),15
4,1145 4,97.\
4.'17.1 5.001
32
3:!
4.54)
4.543 44,.nO
•.170 4,595
4.595 4.622 44.647
,64 7 4.(,73
4,67J 44,700
,700 4,727
.1.111 11,49.1
4,49:1 ·1,518
-l.S 18
:::(:: Ii
4,440 I
}O
30 4.24.1 4 ,,2(,7
4.267 4,21}
4,2'11I 4..1
4 ..116
1(, 1.340
4.340 4,361>
4,366 4.J90 4,415 4.440 4,466
2Q
29 4,00(,
4.006 4,02R
4,018 4.05
4.051I 4.075 .,m9
4,Oryry 4. 122 4,146
4.146 4,170 4.194
4. 194 4.218
),823 ..l,R·I(,
1,8-ll, J,~('8
J,M6H 3.890
3,B90 J.912 3,9)(,
3,9]6 ),1)59
3.')59 3.932
3.981
28 .1.7HIl
.1.780 ..1.~00
\,HOO 3,823
).5R(,
3.5R(, .1 .(·07
.W7 3,(I.'!i
J.(i'!' .1,(o4M
.1 .1>4 8 3.671
3,671 J,692 3.7 JoI
3.714 3.7)5
],7.15 3.758
27 .' .565
.1.565
2(0
210 .1.1,3('1
,3'; I J,.1HO
J,.1XO J.400 .l,4~()
.1,420 I J.'I, IO
J,' I,IU ,01(,0
.1 .oJ(.O 3,'132
3.'131 3.502
, 3.527
J .527 0J ,54.1
~$
:!$
24
.1,
.l, 1(,7
\c,7
2,98.1
3, I1S(,
J,
3,001
J,OOI
R{~ ),205
3,205
3,019
J,Ol9
~!.!
•.'! 2J
.1,0.18
.1,0.18
2.1 l,l·i.l
', ,!IjJ
33.055
.055
3.262
.1.262
),074
.1,074
3.2M3
3 .283
3.09J
J.W3
I 3.301
3.)0 1
.1.111
3 ..•.121
3,DO
3.DO
I 3,.140
3. 149
J . 14'l
2.98.1
2,85'1 22.M77
.M77 2,894
2.894 2.913 2,931)
2.930 2.947
2.'147 2.965
2.%5
2.l
2.1 2,80')
!,RO'I :!.H26
::!.M 16 2.R4:!
22,(.75
,(,75 2.(,1) I1
2.69 2.70')
2.711') 1,725
2,725 2.742 2.753
2.75R 2.775
2.175 2. 79 I
2,7')
~2
:2 :Ui·U
2.(,4:\ 2.659
2,659
2,5].1
2.5).1 !.5·17 1,5 (1.1
l,S('] 2,579
2.579 2.595
2,595 2.6
2,(' IIII 2.C,:!7
2.6:!7
2211 ~ .4X(1
~.4H(1 :!.$O2
25U2 2,S 17
2.517
1,,151 22.:.166
,)6(, 2 ..UQ
U:) 2 ..1 1}5
2.J'JS 2,410
1.410 12,·.2(1
,.11(, 2.44 1
2."4 2.455 1.'171
2.·'71
20
10 22,.137
•.1J7 U51
19 2. JI)6
2, 196 2.2 10
2.210 2,12.1
2.22.1 ~.2J. K
:!.2J,K 2,251
2,2 51 2.2(,6
1.266 2.179
2. 279 2.294 2 ••..109
10') 2.313
2.323
18 2.0(0
2,06) 2,075 2,0~9
2.0~9 2.102
2,
, 101 1. 11 5
2.115 2. 129
119 2.142
2.1 42 2,1 55
2.155 2.169
1, 169 2.1~~
2.
182
1 I
17 1,'1.17 1,(4
1,1'}4'J
1) 1,96 I1
1.% ,'nil
I1,1)7'1 J .')3(,
,'}36 1/)99
1,999 2,OJJ
2,OiJ 2,O~5
2 .0 ~5 ::!,O37
2.037 2,050 !
1.050.
I
\C,
110 I,XI7
I.M17 1.82')
1.82'1 I.S'" 1,85J
I.Ms] I ,MC,S
1,8(,5 1.877 \.1:89
J,!IS'I 1.9011
1,90 I.'> IJ
1,') iJ 1.925 1I
:,
15 1.704
1.7Cl<l 1,7\(,
1,71 II 1,726
1.72e. 1,7JX
1,7.1M 1,7,1'1
1,7,19 1,760
1.7(,0 1.772
1,772 1.782
1.732 1.7<)4
1.7'14 1.806
I I)
IJ 1,4'17
1.497 1, 50.6
1.506 1.5 17
I.517 1,5 ~(1
1,5:!6 un
1.5.17 1.54(, 1557
1.557 ,
1.5(,8
1.568 1.577 1,588
1.588
- -- - I,.I<I'J 1,458 1,463
1.468 1,477
1.477 1.488
1.4MB
12
J2 1,40.1
1.40.2 1,412 \.4211
1.42 1,4JO
1,43U 1,440
1,4·HI 1,'14'1
1,311 I,Jjo
1,3JO 1,.lJX
1,3JM 1..14.8 /.357
l,J57 1,3(;5
I,J(i5 1.374
I.J74 I,J~4
I.JH4 J.J93
1.39J
II 1.J
UI2 12 1.321
1. 2)6
1.13C. 1,244
1.244 1.2S:!
1.2S::! I.:Y,I
1.2(,1 1,2(,9
1,2(';9 1.277
1.271 1,286
J.2~6 /,294
1.294 1..104
i..l04
10 1,227
1.127
/,15(,6 I. 1M
1.164 1, 17~
1.172 1,17R
1,178 I, I R(,
I,IRC, 1,194 1.202 1,212
1.212 1.220
9 1.147
1,147 1,15
8 I.Dn
1.072 I,mm
1,080 1,IlS6
I.08r. 1,0')4
Ul'14 1. 102 1,09'1
1.09'/ !.I 17
\.117 1.11 .~
1.125 un
1.132 1,140
1.140.
/,016 1.022
1.0.12 1,029
1,0.29 1,03';
I.OJ,; 1,044
1.044 1.050
1.0.50 1.058 1.065
7 1,001 1,008
1.008 1.0.16
, 6(, 0..935
0,935 0,94 J
0,941 0.Q4
0,Q488 0,'154 0.'16 1
0.'161 0.9(oM
O.%R 0,974
0..974 0,981
0..981 0,988
0.988 0,9901
0.99"
0,901 0,909
0..909 0,916
0.916 00.Q22
.n2 0.92~
0.918
5 0,872
0.M7! 0,R7R
0.878 O,R84
0.,884 0,X90
0.M90 0 ,897
0.897 0..902
0,836 00,841
,84 2 0.848 0,854 0.,8(>0
0,8(.0 0.8(06
0.8(,6
4 0.8\.1
0.8 1.1 0.,8 18
0.818 0,825
0.,825 0.830
0..830 0,8J6
0.774 0.,780
0,780 0,785
0.785 0,790
0.790 0,7%
0,796 0,7Q9
0,799 0.808
0..808
3 0,758
O,75R 0.7(,2 0 ,768
0,768 0..774
0,72(, 0,7:12
0,7.12 0.136
0..136 0,74 1
0.741 0,74(,
0..74(, O.75~
0.751
12 1),705
0,705 0.710.
0..710 0,716
0.716 0.721 0.726
0,667 0.(,70 0,676
0 ,676 0,681 0 ,685
0,685 0,690
0.,690. 0,6%
0..696 0.701
I 0.657 0..6('1
0.6('1 ..,, -'
._
- ----
4, TERMORlZI(:NE
4. TERMORIZ/(:NE OSOBINE GRAfJEJlT
G RADEJ'TNSKlH OBi
NSKlH 0 81 EK4TA 73
.0
.0 0,(, 10
0.(,10 0 ,(' 1_5
0,<11.5 0,(,20 O,h24
0.1> 24 O.f,lH
OJ.2H 0 .(,.1.1
0,6.13 0.(,.17
0,6 ,17 U,643
U.643 00,(04
.(,477 00,65
.<0522
0 0.(01 a
0,(01 0 0O,(.OS
.(.05 0.(,00
0,(.00 0,5%
0.5 % 0O ,591
, S~ I O , S~7
0.S ~7 O,5RI
O, SR I 'U.3 7(,
'0) 7(. 0,572
0.5 72 OJ(.7
0 _~ (, 7
- I 0,56
0,5611 0,557 5']
0,5 5.1 0,54R
0 .54R O,5
O , 5 '1~
1~ 0 .5 3 ~
O,53Y 0 5 35 o,nl
0,5 .1 I U_125
U5 15 ,511
0 .5 21
- 2 O,S
0.5 16 0,5 1.1
0 ,5 IJ 0,5 08
0.508 O,5 Q.1
0,501 0,500 0 ..196
0:1 96 OA92
0.492 O,4RR
OARR 00,484
,484 0O,4KO
.4XO , !I
--.1.1 O,H5
0.175 0.472 0,1(,8
0,4 li8 00.4(04
,4(,4 0 ,4(,0
0,4(10 () ,~
(),~ 56 0 .452
0.452 (1 ,448
0,448 O,4oJ4
0,4 "4 O,44 U
O,44U
- 4
-4 0,1.1(,
OA.1(· 0 ,1 .1.\
0,1 ,1.\ 0,429 0 ,425
0,425 0,-1 23
0.'11.) 00,4 1~
,4 19 0 ,4 15
0,415 U,4 12
U,412 U,408 0 ,404
0,404
- 5 0,40 1
0,401 0,.197
0,397 0,]')
0) ')55 0,.19 1
0,391 0)88
0']88 0,384
0..184 0,)
0 ,388 1 0,)77
0 ,.177 0 )75
0.175 0 ,)71
0,)71
-6 0,)(,8
O,JGS 0,3(,5
0,)(.5 0,) 6 1
0,)61 0.359 0)56
0,356 0 ,.152
,352 0O ,34Y
)4~ 0,34
O,J477 00,3
,)44
44 Or l40
-7
-7 0,).17
0).17 O,) J5
0 ,3.15 0,.132
0,332 0 ,) 29
,329 00.127
,327 00,J2J
)2.1 0 ,320
0,320 0,)17
0 ,31 7 00,.1 IS
,.115 00,.1
,.1 12
-8 O.JO')
O"l()<) 0,307 0)04
OJ04 0..1 0 1
0..101 O,2'1? 0.21)(\
0.'2tJ6 0 ,2 ~3
0,29) 0 ,291
0,291 0,288
0.288 O. IRS
0, 285
- 9
-9 0,283
0,28.1 U,lH
U. 2R I O.17~
O .1 7 ~ 0,17(.
0.17(.
-
0,273 00,271
.271 00,269
,209 0 .267
,267 O.l(,tJ
0.1(," 0, 2(01
O.UoI
- 10 J.26 0
1.1,2(1 0 ,157
0,157 0,2555
0.25 0, 251
0,252 0,25 1I ,248
0 .24S O ,2 ~ S
0,145 0,244
0,24" 0, 241
0 .141 0,240
0 .140
- II 0,237
0.D7 00,235
.2.15 0,1.n
0,1 .13 0,1)
0,23 I 0,230
O. D O 0,227
0.227 0,225
0.215 O,2D
0 .22J ,2211
0 .22 0.11
D. :!: 1'11'
- 12
-12 0,217
0.217 ,215
0 .2 15 0,2 fJ
O,21J 00,211
,211 (,.209
(,.20? 0,207
0, 207 O,:
W5
0,205 O , ~Q.I
O,~().I U
n :~O
;~ o I 0,200
0. 200
- /3
-13 O, I9M
I9M O,l lI(,
0.1'1 (, a,l'is
0,1 <i5 0O , 19.1
I ~.1 O, 19
0, I ~I1 0 ,,1189
89 O ,1~8
O,IRS 0, 185
0,185 ,184
0 .184 0,18.1
0.1 8.1
-14
-I' IXI
O, IKI 0 , 1'/1)
D. I '/'-) 0, 177
0,177 0 , 176
0,176 1),175
1).175 U, 17)
0,173 0 ., 171 0 ,169
0.169 oO., I(,
re.8S D, 1f,7
0,1f,7
IS
- 15 0, 1('5
O,1C,5 0,1 (>4
O,IM O,l h.1
O,lll.\ I) , IM)
I),IM) O, I.\'}
O,I.,)I} 00,1.17
,1.1 7 0, 15(,
0,105(1 0,
0 , 155 0.
0, 15)
153 0 ., 152
- I(')
IG 0,1
0,15511 0.141'
0 .1 4'1 0O ,. 148
I~ H 0, 147
0,147 00,11
.14.,11 0 , 144 0,
0 , 14.1 0,141
0.1 4 1 0 .: 40
0.:40 O,I.l'J
O,I .W
-17 0, 137
1)7 0,1 )6
0,136 0 ,13 5
0,1l5 0 , 1).1
O,I J.1 0 ,1.1 2
0,1.12 0,1)
0 ,13 I 00,129
, 129 0 ,,128
128 :!7
0 ,127
0,1 00,115
,1 25
- IR
In O, I2S
0,12 5 0, 124
114 0 ,1 2.1
23 0, 12 1 0, 120 0 , 119 0, 117
0,117 0, 11 6
0,11 0, 11(,
0,11 00,115
, 115
--I~
I <J 00,, 114 0,11 2
0,112 0. 111
0,111 0, 1 "
0,1 0, 10'1
0,10'1 0O., 10&
IOS 0 ,1 07
0,107 00,105
, 105 00,105
, 105 0, 1().I
O,f(~
- :!o
.20 0 , 10.1
10,1 0 , 10
1011 0, 10 1
0,101 0,
0 ,1100
00 O.O~N
0,099 Il,O<J<J
0,099 o,on
0 ,097 0O,U96
,096 O , O~5
O,U9S 0.U'J5
0,0'15
I .ss luj
I. loj 2 .s1oj
.• loj 3 .s
.• luj
prili s ak
z ass iccnj
za icc nj a
Po
"' r-I .......
········ 1··
". .
I
..\
' \'\........ -.
".
....... ....
ija Irli"" .-'-.
--'"
rr. .'..
parcijalrli"-'
pare
prili sa
sakk . p,
vvodenc
o denc pare
, I
r,-I
I
R d,
R",
I.
1. .s 1oj
loj .s1oj
2 .• 1oj 3.s1oj
3 .s loj
----
--- ---
Po
..--------
------- --
r .. ' -' -
--- -- -
-- K
f---- i p,
-----:--
-- '---
II
p,
---- - --------------- --------------- ---------------
1/~.
1_1_~_• .yr_----R-.-,--~~---R-,2----~-----R-d~
R" Rdl
1 --~~~I~/P,
Rd3 liP.
l .sloj
.s loj 2.s 10
1ojj 3.s]oj
3.sJ oj
-- -- - ,
Pu ------,
,
--- -'---- --
- -
r----r- I----------~~
-- -
- ', K1
Kl
~
P k1
K2
- -- -- __ ______ __ _ " Pc "
-... .
- - - - _____ " t'I,-P_c_
--
I - ---- ------- I
i
Pc
Pc
--
-'-- - - ----- -- --- ----- -- ------
----r ---- ---- -- --·
---- _-
_ --r----- ----------, 1-
.. - - - -- - - - - - - - - - - 1 -
Rd I R dZ Rd
Rd 3J
, II
R
Rd.
d.
II
SI 4.8 Polje
Poljc priti!)ka vodc/le pare sa kOlldellzacijom
priti.\·ka vodelle kO/ldellUlcijom II/l "zolli"
_ PIt
.
g,,/ = P" -- PKl
PKL = PIt
p" - PKI
PKI kg ] (4.31 )
- R
Rtiki KI o. [ m 2 ·s
+ L..i.
,,1 1 KI 0
rikl
-f3Pu +2:-'
__
u i= I 7C
;=-1 7C;;
P K2 - P, kg ]
[ m 2 ·s ( 4.32)
el O. 1
L -'+ -{J~
i= K 2 Jrj
U go rnjim izrazima su ko
gornjirn risce nc sledeCc
korisce sle de ec ozna ke :
oznake:
P "k l - pritisak zasicenjil
zas ice nj a vodene P<1[C
p<l re na ravni koja de
delili unlltrilsnji
unlltrasnji slivi
slIvi deo zidit
zidil od
l?,JJd
I?tik l -- otpor difuziji
difuz iji vod e ne pa re slojeva zida izrnedll
pare izmedu unutrasnjeg vazdllha i ravni
2
m2 . s· pa]
rn .s.
pojave konde nzeije Kl
ko nd enzcije kg .
[ kg
P" Kl -
P"K2 pritisak zasicenja
zas ice nj a vode ne pare na
nil ravni
rilvni koja de
delili zonu kondenzacije
kondenzaeije od SPll-
IjIjasnjeg,
as njeg, suvog dela
de la zida
zidil [Pal;
[Pa];
R dk2 -
I?dk2 otpor
o tpo r difuziji vod
vo dec ne pare slojeva gradevinske konstntkcije
konslrukcije izmedu krajnje
m2 , pa]]
,s ,pa
ravni kond e nzacije K2 i spoljne strane zida
kondenzacije z ida .
[ kg
Kolicina kond
Kolicinil ko nd e nzovane vodene pare
pa re koja ostaje lInutar zida data je izrazom:
kg ] ( 4.33)
[ m2 ·s
'5
Ukupna
U kupna kolicina kondenzovane
ko lici na kond vode ne pare u toku je
e nzova ne vodene jednog
dnog dana je:
PKl -pIQ
PKi pIQ =PK
Primer 1.
Izracunati
Izraeunati temperaturno
te mpe raturno polje, polje parcijalnih
parcijaJnih pritisaka i pritisaka zasieenja za
spoljni zid koji se sastoji od slojeva krecnog maltera,
malte ra, opeke, plute i cementnog
cernentnog malte-
rnalt e-
ReZlllta te predstaviti zavisno od otpora
ra. Rezultate olpora difuziji u Glasserovom
GJasserovorn dijagramu.
dijagrarnu. Deblji-
D e blji-
.s.
4. TERMORIZ
T£RlvfORlZICN£ OS081N£ GRADEVlNSKIfi
ICNE OSOD1N£ G RAD£VINSKlH OlJJEfV1TA
OBJEKATA 77
nc
ne slojcva
slojeva su da
dattee u Tabcli
Tabcli 4.11,
4.Il, ait spoljni i unutrasnji
unlltrasnji uslovi su:
SlI: tempe
te mpe ra
rature
lure 0 ·C
°C i
20°C a rclalivne
20·C rehllivne vlainosti 80% odnosno
od nos no 60%.
Malc rijal
Malcrijal dcblJina [mJ
dcbljina c5«5 [011 koeficijCI11 to
koeficijcnt IOpl.
pl. fakLOr
f"klor olpora difuziji
dU'uziji
rovod. ).IW/mK]
pprovod. A rW/mK] pa rc f.IfI
vod . P3
kre ~ni
krceni mailer 0.02 0.81 9.0
oopeka
pcka 0.24 0.57
0.51 6.8
plula 0.04 0.042 10.0
CCll1c nll1i maltcr
cClllcntni mall.:r 0.Q2
0.02 1.4 16.5
qllk
f/"k = 1
til -
(5 .
4 ()
tt'
1 1 0,02
0,Q2
20-0
20-0
0,24 0,04
0,02 1 = 12,70
12,70
[W]
[~]
m 2
- +2: - '+ - - +-
+ - - +- - +-
+ - +- - + +--
8 081 O,O~2
0,81 0,57 0,042 U
I,~ 25
a "ll I Ai a.
U.
/i = /"
Tahcla 4.111
.1.1 II Osohinc "lIz!lllha
\'azdllha
Tcmpera
Tcmperaturalura Gustina Specir. top lola
Specif. Koefi. IOpl. provo
f°C]
l°c] [kg/m3J 1]
Iks:/m [J/kgKI rW/mKl
[W/mKl
1,,_20°C
lu- 20• C Pu= 11,205
Pu- ,205 C op.,,= 1005 ).,, =0,0259
A,,=O,0259
1I,=O"C
,=OOC p,=l,293 C.....
v".= =1005
1005 ).. -0,0244
A.=O,0244
D . = 2,26
D. Tm ))1.8
2,26 . ( Tm 1= 2,26 .,(( 28:1
1.81 283 )1 .811=
)1.8 10- 5
2,412 .10-
=2,412. 5 [rn2]
• P/j
PH 273 1.10 5 273 s
S
gdc je:
gde jt: :
T=T.+T" 293+273
293 + 273
283 [K]
m 2 2
Od ~ vd e se dobija:
Odavde dobija:
1
5
(3 =
{J 8 . 2,412.10- .( 0,0259 ) 3 =52 . 10-
IO- H
8 [ kg ]
462 · 293
" -162·293 0,0259 1,205.1005.2,412'10-
1,205 . 1005 . 2,412 . 10- 5 ' rrt ·s· p-"
rrf'S'l'-d
fl.
25
= 462.273
2,412.10-
5
.( 0,0244 )3
) 3 =18.10-
=1 8.10- 8 kg ]
[ rrf ·s· 1'-"
O,02M 1.293.1005.2,412. 10
1.293.1005.2,412.10 5
tpo ri pre
O tpori lazll vod
prelazll ene pare na unlltrasnjll
vodene unutrasnju povrsinu
povrsinll i sa spoljasnje povrsine
povrsi ne zida
iznose
iz nose :
R,1e =
R ile= _1_ =
= 5,55 .10 6
fl .
fl.
Ovi otpori se ne mogu
rnogu prikazati u Glasser-ovorn dijagramll jerr se radi 0 velicina-
dijagramu je
niZeg reda prema
rna mnogo niieg prerna otporirna
otporima konduktivne
kondllktivne difuzije vodene
vo dene pare.
Koeficijenti difuzione propustljivosti vod
vodene
ene pare za zadati zid su izraclInati
izracunati pre-
pre·
rna (4.26) i dati u Tabeli 4.1V. Otpon difuziji vodenc pare kroz slojeve zida se izraclI-
navaju analogno otporirna provode
provodenju toplote.
nju top late. Iz
[z jednacine (4.28) sledi izraz:
2
1 o·
o.
2:- [rn ,s
, s ,pa]
Rdj =-+
fJu
f31.l
2:-'
j 1
i=1 1C ;
;=I kg
m2 , s,pa]
,s ,pa]
[ kg
Pc =0.80·611
fle=rpc 'Pc
Pe=rpc =0,80' 6 11 =488.8 Pa
Parcijalni
Pa rcijalni pritisci IIu poje
pojedinim
dinim slojcvima
slojevima su racunati pre ma izrazu (.t28):
prema (4.28):
PII - /J,
I'll 1402.2 -488.8
p, 1402.2 - 488.8 (j - 10 N [, . I 2 ] 0 ?3X [ I 2 h]
g llk =
gllk U
N t/Ilk = 1,3808'10+10 ,.(1)' -. ,.; g III ·s = ,_., g m .
dllk 1,3808· 10 +10
U grafickom prikazivanju
prikaziva njll pritisaka vod<:nc
vodenc pare
pan; knrisc<:nL'
knriscenL' 511 dvL' apsc
SII dve apsci'L': jl'dlHl sa
isL': jL'dlHl
olporima
o tporima difuziji i druga
drllga apcisa sa oodstojanjim'l slojcva ootltl IInutras
dsl ojanjim<l sinjeva unutrasnjcnje stranc
s trane zitla
/. id a (sl.
4.9).
Tabcla 4.VTcmpcralllrc,
4.VTcmpcmtnrc, prilisci olpori difuziji
pritisci zasiccnja, otpori difllziji i parcijalnii prilisci za lid
zid iz primcm l.
primcra I.
zid;] [m!
s loj zida
sloj Imj floC!
fl oC[ jPaj
fJ [pa!
fl Rd[m'·, ·Pa/kgj
Ud[mL's'Palkg! p[Pa
Jl ll'a!j
unulra ~()
~O 2:137
2337
0 11=0 18.4 22115
115.11
.0 U;')' Itl'
1.8')' III 1-I(J2.20
1·102.20
O2 =0.02
02=0.02 I!U
18. 1 2075 9.0-1') IllsS
9.C)" ') · lO IJ.vl.;\~
1.
1Y,.38
oJ= O .IO
O.1O 16.322
16. 322 1855.3 ;\.'1.\.\Il·
3.'J+lS · 10" I()" 11-l1.~.1
1 1 " 1.~ 5
0,,=0.18
0.,=0. 18 1-1.543
14.543 1655 . 1 6.S'I469· Itl"
6.11'J"69· II)" 9'1-16.
.. 6. 12
9
05=0.26 12.R
12.8 1-177.0
1477.0 ') .1:.\.\.14' 10
').1l""54· to" 75().-I1
750.41
06=
06=0.28 0.28 6.726 9R2.9
982.9 1.092')
I.OC)1') ·IO'1 0 10
IO
679.24
67C).2"
3.707 796'(, 1. 11-I7I
.. 7 13J·IO
lu
IO
6..:1.:'17
01=0.29
07 = 0.29 796.1. ·I O 6-1:1.:'17
10
,5'~sR= 0.30
0. 30 0.7 (,-IS
6 .. 5 1.20
1.201136·36. 1(\1
111 1lII75()
i)07.51l
r\n ,,= l1.:1:2
=lU2 n.)
0.5 633 US()]S'' 10 1100
I.3S!l15 ·189.
.11<9. 1 16()
'I'"lja
'1'" lja 0 Git l.()
6111.1) 1.3S()S· lOw
DSOS· In 10 ..-ISS.SO
IlS.XO
SO 11. 'N0] F.ICTO I·:'
To<lofT)I';c 1PNOJl=:J<.TO
IJ.Tor/mw';c I·:' t.vI
I NJ£IS I'OSTROI £NI, j1 ZA
POST ROJ£NJ, C loV flVt LNO G I?EIA NI E
ZIt CI::NTr&1LNOGR£JANJE
t ("C)
~ = 20
15 - c-f-
lO - r-
5 - c--
, , , t,-o
o , I0
o I I I I I I I I I I0 I
"....
2000 ".... ".... ....
.... ,
" , ,
" " ,
" ," ,
" ,"
" ," ,
ISOO "
,,
\
= 1402.2
P. = \
\
,
\
\
1000 \
\
\
\
P: =610
SOO 2 em - kreau
krebli malter P. '" 488.8
4cm-pluta
4em-pluta
24 em.
em - ruplja opeta
mplja open
0
0 50 100 140 R.(NsIkgx1lJ')
I I I I I ~
Primer 2.
Izracunati
lzracun lemperalurnll
a li tcmpc poljc 1Iu vikslojnom zidu.
rilturno polje zidu, po
polje p;m;ijalnih pritis
lje parcijalnih prilisaka
ilb i pri -
lisaka zasi~l:nja
tisaka zasicl'nja vodene pare za spoljni
spoljni zid koji Sesc silstoji
sasloji od istih
islih matcrijilia
matcrijala bokao zid II
primcnl I. ali sa izmcnjenim
primcm izmenjcnim rcdosledom
redoslcdom pojcdinih slojeva.
slojcva. RllclinajuCi
RacllnajuCi od unlltrasnje
IInulras njc
slranc zida.
stranc zida, slojcvi
slojevi zida su: malter.
maller, pluta
plula,. supljit
suplja opeka i ccmentni
cemc ntni malter.
millter. Debljine
slojeva kao i parameparamc lri spoljnjcg
spoljnjeg i unlilrilsjcg
unutrasjcg vilzduhil
vazduha su isti isli kao
ka o u primcll.l
primenl I. J.
tempe rilturske uslove.
S obzirom na ncizmenjene tempcraturske us love, toplotni
loplolni nubnuks je isti kilO ill
i u pri-
rr i-
mcm
me J. i i7
Il.I 1. i7nosi
nos i
PKI = 1242 Pa
Jl ~2 = 666 Pa
Za
Zil izracunavanjc
izracunavilnje difuzije vode
vudene trebit odredili olporc
nc pare u zid i iz njcga trcbil otpon: difuzi-
difu7.i-
Zil sloj"vc
ji za slujtwo.; do r;wni
r:wni u knjoj pocinje kondcnzaeija (tacka K1
kondcnzacijil (Iacka 4.G) kao i od
Kl na slici 4.6)
rilvni zone
krajnje ravni zo ne kondenzacije (tilcka
(tackil K2) do spoljnjeg vazduha.
vazdllha. KoristeCi
Korist eCi lll
lIl-rtitnc
.. rtilnc
velicinc na nil slici
sliei 4.6 vrcdnosti
vrednosti mcrodavnih
merodavnih otpora Sll:
511:
Kolicina vodene
KoliCina vod e ne pare koja prodire
predire u zid je
jc prema jednacini 4.31:
82 B.Todomt';c PR01F.KIVE·tlW£
8.Todomt';c I'OSTR01£N1A lil
I'R01F.KrOI,:·tNl£POSTROJ£NI,1 C£NTR.4.LNO GRElANJ£
Z,f C£lvTR.4LNOGRElANI£
U02.,2 - 12-12
2.2789. )0+ 9
a L;oliooa L;oja prclazi sa zida na
L:otiooa L:oja n.a spoljoi (jcdnacina -U2)
spoljo.i vazduh (jednacina 4.32) iznosi:
665-488,8
2,745,10+ 9
2,745-10+
Razlil:a
Razl.iL;a gornjib vrcdnosti
vredoosti prcdslavlja L;olicinu
L:olicinu vlagc L;oja
koja sc u zidu kondcnzovala;
sloi ;,°6
IlOCI rPa
pfJ (PalI Im l -s-l'a1kJ:I
R (ml's'PaJ1'l;] Wal
{J (pal
p
20 2337 10'7
1.89 ,- '10
~=O
<5=0 18_-1
18." 21 L~_O
2115.0 9_9498-1(1'
9.9498' Hf 1402.2
0=2
<5=2 18_1
18.1 ?J75 20795-109
20795.10 1336.4
0=6
<5=6 12..0
12.0 1.\02
1-102 26218.109
26218-10 1264_6
1264.6
0=7 9_0
9.0 1l.t2
Il·n 3_1641-109
3.1641,10 1228.7
<5=8
.1=8 6_
6.00 935 6_1139-109
6.1139·W 11929
0=16 44.2
_2 813 9.06377 ·111
9_06377 -Ilf 997_7
997.7
74 1.20136-10 10
10
802_6
0=24
.1=24 725 1.20136'10 802.6
0=30
.1=30 0_7
0.7 645
6.15 1.38025.
1..J807...5 - 10
1010
10 6Q7.5
607.5
0=32 0.5 633 R....t=L~-I010
R... = 1.3808IlI·10
1O
488.8
488_8
0 610
· ./ E OS08l NE GRAD£VINSKlH
.t. TERMORlZlt, EOSOBINE GRADEVINSKlH OBJ/:'KATA
08JEKATA 83
=
t,to = 20
o
o 50 100 140 R..
p (pa)
p(pa)
p." :;
.. 2337
.... 2 em - cementni maller
malter
2115 ...
,
2000
I
I p'
IiIr
1500
p. = 1402.2
1000
_......................... .
. . .. - - _...
::::::::::::::
- ":..;,: ::.::::::
::.:::~::~::
......j~
...
~ :~~~ :::::: .. .
~::.:::::::::
................. . ....
............
- .~
P: = 610
soo
500 .. .......--11-
..--1r- 2 em - kr~ malter .... 438.8
P... 488.8
A
r f-- 4 em - pluta
24 an - luplja opeka
o
o 50 100 140 R.(Nslkgdoj
I I III I I
02 678 16 24 30 32 5 (an)
TemperaJllrno polje ij polje prilisaka ZIl
51. 4.10 Tempera/limo za primer 2.
8. TotJoro,rii- PROI£KroE4_VlE POSTROI£'lV/A Zrt C£'\7Rr1 LVO GRE/AN/ E
- - 10- 111 kg ]
JI = 3500:, :-r
I' H.L =:>
;1lB_L =:>. -1 [
m·s-Pa
m's' Pa
Uvodcnjcm pame
parne barijcre parcijalni prilisd
pril&.; vodene pare se
sc poveeavaju
povcCavaju isprcd.
isprcd, a
smanjuju iza barijere u pravcu sn.iienja temperature i pritiska
sni.i.cnja lemperature zasiecnja. sa ciljc m ,I,.
prilista zasieenja. d••
u svakom sloju l.:onslrukeijc
kanslrukeije parcijalni pritisak vode/lC
vodenc pare bude
budc manji od pritisk
prilisk a I,,·
/d-
si<-'coja_
siecnja.
p[l'''1
p[l'''J (I] PI
(1) [3 J
) [4] [5)
(5)
.- (I) ·been;
[I] -been i m mailer
aile r
-m asiv n i zid
(1) -masivn
[2J
'.
PB'p"ma bbarije
(3 ) ·-PB-p"ma
(3) .... ije a
'.
'- -- [4J -lennoizolac
-l c nno izo lac ija
ij a
-. -.r P",
'-
P" ,{ T'
(5] --kreco
[5] krecoii mam a h eerr
.--.,
.---
'-
-.
-.- -.
-
----'-- -.
'-
' "
• (u
(.u PB)
PH) -
~ 1f p,,, --0
....-- '--. . . . ..
- .-. .--. .
- .-.- .-. . '-
,:
"
j -- .-.-.--. . .
I - -. .-
II p
P ~.
--...
,,
' :,
( hez PB)
(bcz , \ K KII
, ':.
..:....
-.~ ...
-.~~.:..
-.~
'.-
--:~ ..
--'-.;~ ...
'~~:'
-~:;~..... K2
'' ..~ ...
-.).
"-"',,-
~'''-
-.., . pc
'" p;'cr.
"(T ) <
':: ............
,~
p.
~- . -P,-
li[m)
li(mJ
gde je:
Q... - kolicina toplote koju prostorija transmisijom gubi kroz odredenu povrSinu
Q" povdinu
(zidovi, prozori, vra ta, pod, tavanica) (W)
2
kj -- koeficijent prolaza toplote kroz povdinu
k; povrlinu "i" (W Im K)
(W/m2K)
F;j -- povclina
F pm'rSina (zida, prozora, vrata, poda, tavanice) kroz koju prolazi toplota
(m2) ,
1 Deutsche Industrie
Induslrie Nonnen
Normen - NemaCke Donne
uorme za induslriju, Cija posJednja
industriju, cja poslednja Iri potiru iz 1944, 1959 i
tri izdanja potiw
1983 godine. Doma61 proraruoa je bazirana na DIN iz 1959 godine.
Doma6t procedura proraruna
87
s,~
SS !I.'I'mlarm
II.Tmlorrm·c I' RO} ":KrO
·;.' i>I?OJF.f(I O I ~· I1 NJ
NJ[£ roSTflOJf:.YJ.-1
roSTflO} E.Y}A Z-l
Z ·' Cl::,\ TRA1L
C1::ATrv· NO G
I.NO IU:J.-l ,\ JE
1iI<tJ.·ll"-J /;;
gde je:
Zo - dodatak za zagreva
ZD nje prostorija pos
zagrevanje le prekida u grejanju Zu, kao i za ne-
posle ne-
utralisanje uticaja hladnih
hlad nih spoljnih
spo ljnih zidova (Za):Zd=Zu+Za.
(Za) :Zd=Zu+ Zo· Prema aktue
aktu e l-
nom DIN standardll
stand ardu ZlI je izos tavlje no.
izostavljeno.
Zs - dodatak-korektura
doda tak-korcktura za lItieaj
uticaj orijentacije pre ma stranama sveta .
orijentaeije prostorije prema
1
k= 1 ()(~ .. 1 1I (5.3)
- +2: - '+ - + -
all
a ll Ai A aa, j
2 3 .j
belool
betoni O<J kamen 1800-2500 0,96 093-233
800-1400 I 0,29-0,58
400-800 1,05 014-029
1200-1600 0,92 0,47-0,76
1200-1600 0,96 0,47-076
lace
1800 096 0,35
' 550 0
- debrine 25 mm 500' 1.67 0,099
450 , 1,67 0,093
400 ' 0,081
t.1 a ira - '1;000 1,88 0.081
or
, -0" ~nlislir£!..£ene 20 1,21 0052
~,;
35 ,H ,26 0,047
\ '
..
' ,' .• "f'
11(" 1A1
"
I' . ~
;'t
t . "--''' 1 ..
9/
91
5. POTREBNA KOUtINA
5. KOLItINA TOPWTE
TOPWT£ ZA GREJANfP.
ORE/AN!P.
1 2 I 3 4
oblOKe
DCMIae oblOlle
poilu
bitumen 1500 olOS 017
bilUmerulca lepcnlc!
bitumensica lepenica 1100 167 019
",volt
asvalt 1900-2100 105
I 05 07
PVC
- homORena
homOReoo 1400 096
0 96 023
- nafilen
nofilen 800 096 012
vinil-azhestne plobe
plcXe 950 096 0,16
016
tepili
tepih 250-300 123-146 007-009
daske DOd
doske za pod ·520 167 0,14
014
ruastoyoarke
hrostov parke 700 1 67
167 0.21
0·21
tvide drvno-v1.aJcnaste
tv'rde drvno-vlakn",te plobe
plcXe .' 900
90b ' 1.67 019
polietileruke [oliie
oolietilenske foliie 1000 125 019
PVC [olij. mekane
foliia. mekana 1~00
I~OO 096 (1.19
(\ 19
bitumensk~ traka sa ul~kom
bilumensk~ ulo!kom
od 11uminiiumske
'1luminiiumske folije
foliie 900-1000 1I 46 019
IaovDI
kroVDI pokrivDl
pokrtvDI mlterij.U
mlterill "
kroYlla lepcnka
krovna lepenka 1100 1146 0,19
mesloina
vi!esloina bitumenslca hidroi20laciia
hidroiwlaciia 1100-1200 1,46
146 0199
01
PIB (voIirzobutilen) trw 1600 096 026
CR (hlorpren kaublk)
buwk) trw 1300 1 0,23
023
CSM (hlorsulfidna oolietilenslca)
polietilemlca) trw 1500 1 03
EPDM (etilen - propilen
prapilen - kauM)
kaublk) traka 1200 104 03
crep 1900 088
0,88 099
plobe od !kriljaca
plcXe !kriliaca 2800 082 29
azbest - cementne plote
plcXe 1800 096 035
melall
meWI
~Iik
eelik 7800 046 5.8,5
5.8.5
Iiveno lI"OMe
lIVOMe 7200 05 46,5 .-
46.5
a1uminijum
aluminijum 2700 088 203
bakar 9000 - 380
. oIcwo
00Cl'o'O moo
11S00 - 35
cink 7100 ., . 039 110
termolzolatorl
termoliolatorl
mineraln. i stalden.
mineralna staldena vuna .. 30-200 084 0041
staldena pena
staklena 145 084 . 0056
pluta (ekspanzivna imprellJ1irana)
imprelUlirana) 120-160 '167
'1 67 0041-0044
0041 -0044
plote od
plcXe pr~ivene trske
odQlo!ivene 800 126 0046
plote·odjlresovane
presovane slame (stramit)
(strami\) 350 147 0·098
0098
- .plobe ad
.pIca:
. prskani
prslcan i azbest
sinteti&ih materijala,
od sintetillih
vi!eslojneJR poliestera
vi!esloinOR
: 400-600
1400-1500
167
1,59-169
1.59-169
,
012-013
019-023
019·0,23
,
"\ Dlo/Io
picXe od wilne .mole smole 1180 1 019
PVMD i PVC plobe
1j
picXe 1400 096 021
02.1
• DOIistirolske
poiistirolske plobe
picXe (u bloko,vima) •, 15·30
15-30 126 oOill
Oil}
I .QoIiuretanslce p1cXe izrezane iz blokova
oOIiuretanske plobe
plobe
PVC p1cXe
,
3O-4C
30-40
50
. 138
1t,26
. 2.6
0035
0041
p1cXe
urea plobe 15 126 004
ostaJo
osla\o
(10-100
voda (1 0-1 00 "C) 999 7-958 4 -4 22
4191 -422 0,574-0683
0.574-0683
vazduh (0-100
(0-100"C)"C) 1275-0932
1275-0,932 1006-1012 o0243-0 0314
()2 ';(: PfWJF.KrOI~·1NJE
II ( OdOl'01 'ii:
Il.Torioml PROJF.K(Ol ~·1NJE POS11WJENJA
POS71,OJ£NJA ZA
Z-1 CENTlvlLII'{) GJ<DA I\'JE
CENT/'..ILNO GJ<UAME
5,IU Olpor
T<lhcl:o 5,lll
T"hcl" OtPOf prolazlIloplolc l/A. (m 2KJW)
prolazlI toplotc vazdllsnih slojcva 11A.
DcbljioR
Dcblji Oil ",,211115001: sloja.. (an)
\'82""5DOI: sloj (eml 1I Z 3 -I4 5
veri ikalni sloievi 0,14 0,16 0,111 0,17 0.16
horizonl~lni slo
horizonl~ll1i jcvi pri
slojcvi pr i prolnzu
prolazu loplo odozelo navisc
lo plo le odozdo nnvisc 0,14 0,15 0,16 0,16 0,16
horizoll
ho la illi sloicvi
rizol113111i slojcvijJrijJrolazliloplole
pri.prolnZllloplolC odozgo lIalliZe
l1al1ii e 0,15 0,18 0,21
0,21 0,21 0,21
Zit gritdevinske
Zil ele mente uobieajenih milterijalil
grildevinskc elemente materijala i standardnih debljina, koefiei-
jc nli
je mi prolaza toplote izraeunati su i dati u tabelama 5.lV
izraclinati Sli 5.IV - 5.V!!'
5_VII. Prilikom korisCenja
korisCe nja
tilbe lil 1re
tre bil
ba vooili
voditi rilenna
racuna daOil koel
koo horizontalnih povrsina koeficijent prolaza toploletoplot e
zavisi od smeril loplotnog tokil,lokil, kao
kilo i da za zid od istih materijala nije jednak koeriei-
koefiei-
je nl
nt prolaza lo plote aka
loplote ako je laj iii unutrasnji, zbog razlicitih
taj zid spoljni iIi razlieitih koefieijenata
koefieije nala
prelazil
pre lo plole. Kada se koefieijent
lazll loplole. koefieijenl prolaza loplote
toplote izraeunava onda se
sc to eini
cini prema ob-
rasell
rasel! broj 5.3.
Tabc la S,IV
Tabcla S.IV Koclicijcnt prolaza toplotc k 7.8
za kro\'Ovc
krm'ovc (W/mlK)
(W/m1K)
Moteri).1 kroVIl
M.tcril.1 krov. k(W/m'K)
k(W/m'Kl
ere
crcpI' iii lalasasli
lalasaSli lim na lelvama, bez zaplivallja
lelvamn, uez zaplival1ja 11,6
11.6
crep
"cp nn no lelvama s:o 7.aptivcllim spoinicamn
s" zaplivenim spoinicama 5,8
jednost.a\110, 3-5 mm, ~~",plivcl1i
staklo jelinosl.a,"lo, .. ptivcl1i spoj 5.8
arrnirallo-belonski
arrniral1o-hclOllski krovovi pokriveni ler papirom, p"pirorn,
bez izolaeije,
uez izolaciie, debljina uctona 5 em
deuljinn uel.onn cm 4,3
arillirano-hero
nrillirano-heionski izo lacijom od 35 mm
llski kr ovovi sa izolaciiom 1.2
J.2
lerase sa izolaciiom
izolaeiiom od oel 3S
35 mmrnm 1.I
1.1
Primer 1
lzr~lcunnl~ koefieijent prolaza top
Izr:lcunnli ~slika 5.1) slcd:~g
lote kr?z spoljni zid }slika
toplote sled:~g S~s!<tv,r:
S~s!<tv<r:
spolJnt kfcenl
spolJnI krcenl mail kglm- , 12 em, vazdusni
malt e r 2 em, puna opeka gustine 1800 kg/m', vazdusnI sloJ :>) em,
3
belo n od kame
belan nog agregata gustine 1800 kglm , 8 em, unutrasnji krceni
kil menog rna Iter 1 em.
krccni mil
2 . 2
a;.=25 W/m K a u =8 W/m K
a
I
- r. /...:'· -\
".:
.~::
1
k = 1 0.02 0,12
-- +-- +-- + .
016
0 16 o;Ol ,~~i:i :~,~
0.08 ' 0;01
+--+ - - +,-
'
25 0.81
0,81 0.76
0,76 ' J "/
0,93 0,81 ..',,.'I!"<8._/ .
... , .,
~
;
..
k =_1_=164
k=....!.--=164 W/m2K
06, '
2
Tabcla S.V Kocficijcnt
Koclicijcnt prolaza loplotc
loplote k za prozore I vrata (W/m K)
(W/rn'K)
TI kk,
Vrala
Vrata
soolina vrala vrata - devena')
drvena) 3,5
)
sool
spoljna ina vrata l:eliena
vrala - eeliena 5.8
balkonska
balkonsb vrala.vrata. drvena sa staldom staldom, iednostruka 4,7
4.7
balkonska vrata.
balkonsb vrala. drvena sa staidom, slaldom, dvostruka
dvoslruka 2,3
unutrasnia
unulraSnia vrata 2.3
SDoliol pnnori
Spolial Drozori
drveni iednostruk prozor. iednoslruko jednostruko lastaldien
zastaldien 5.2
drveni
drvcni jednostruk
jcdnostruk prozor, dvostruJ(O dvostruko zastakljen,
zaslaldjcn, odstojanje
odslojanje
izm~du stalda 6,0
izmcdu 6.0 mm 3.3
drven;
drveni jednostruk prozor, dvostruko zastakljen. zastaldjcn. odstojanje
izmedu stakla staid a 12 mm 2.9
drvcni
drveni sooieni orozor 2,6
drveni dvostruld
dvostruki orozor 2.3
l:elieni jcdnostruk
eelieni iednostruk Drozor.
prozor, iednostruko
iednostmko lastaldzastaklien
ien 5,8
5.8
eclieni
celimi jednostruk prozor. dvostruko zas'akljen. zas'aldjen. odstojanje
odslojanje
izmedu stalda slakla 6.0 mm 4,0,
4.0·
eclieni
eelieni jednostruk prowr.
prozor. dvostruko zastaldjen, lastakljen, odstojanje
odslojanje
izmedu staid a 120 12,0 mm 3.6
eclieni"sooieni
eelimi"Spoieni Drozor prozor 3,5
eclieni dvostruki prozor
eelifui dvoslruki 3.3
nadsvetlo. jednoslruko
nadsvcllo. iednostruko u eelifuom l:elienom ramu 5,8
5.8
nadsvctl
nadSVCllo o dvostruko u eelimom l:elienom ramu 3,5
vcliki izlozi.
veliki izlozi, orozori u betonskom
belonskom dkviru 5,8
5.8
prozor od ~uol
Drozor ~uDI iih staldenih
slaldenih blokova
bloko,," 2,9
2.9
UDDlrasDji orozori
Unntrasnii pnnori
prema soarednoi
orema soorcdnoi orostoriii jednoslrulc orozor
orosloriii , iednostrulc prozor 3,5
3.5
prema sporednoi prostoriii, prostoriii. dvostruk crozorprozor 2.3
Socci \aIDO .astald
Specijalno zaslakljivaDjc
iiYan ie
'crmooan
lermopan staldo,
staklo. icdan outa puta vazdusni
vaWlIsni sloj
sloi 33
termooan staldo
lermopan staklo dva puta vazdu!ni vaWusni sloj sloi 2,1
termopan stakloi.
lcrmopan triputa vazdu~ni
stalcloi. lriputa vazdusni sloj
sloi 1.5
cudo staldo
slaldo (orema
(prema debt iini stalda)
debliini slald.;) 31-3,8
31-3.8
termoluks, iednoSlruk
lermoluks, iedncit'ruk 4,0
4.0
termoluks. dvostruk
termoluks, 1,9
1.9
staldeni bioI<, ~uoal i
blok, suPaI 3,1
3.1
stakleni blotL
Pnnor
bioI<, pun
Prozor u staldenicim» (F _"JF ., , ~))
IF ."jF .'
5,2
5.2,
.
1 5,8
1,5 4,8
4.8
. ,, !I 20 4,2
4.2
. 2.5~
2,5' .. 3.8
30
3,0 3,5
..
..
.) VaZll
Vail I za vclt.Bee mateflJaJe
vcltaCke matefiJaie
....
") Yau
"j VaZi i za ostale
ostaJc melale
metale
'J./ IJ 1"r/unJl'l I'IWJ/:.I\TO
i (HiUftM C' PIIU) I ·:'I NJI,
1:.1<.701:·1 J\~/, POSTROJENJA Z.·I ENTR·I
POSTRO} EN}A ZA LNU G REi, I,\'j r::
EAr,-/{ 1LNOGREJ.·IA'j1::
2
Tabcla
Tllbcla S.VI Koclicijcnt
Koeflcijent prolllzll lop lote
prollila topl ote k ZII POdOl'C
podo\'c i lllvanicc
tavnnice (W/m'K)
(W/m K)
---c;:tci
Crici ,"elie
~ I Vrsl. " ft _«~. "·Ii.
~nn""'~'iic I k
-. A, . . ,"r;;:;-,~;;;i·
. I'_' ''n<l' ,'~'~
konslrukcija
v...I'\; ')( ~
)(
I . Armirono
Armi rono bel onska masivna
belonska plOCa
m"sivna pl oC.1 sa 1,20
1.20
vlaknalicom
vl akll3 licom 20 mm i parkelom 1I asfaUli
u as fallll 1.20
x,; :s<'XX V
1.28
~
2. Silno rebrasla
rcbrosla konslIllkcija
konslrukcija sa vloknalicom
vtaknalicom
i ~ i
mm,linolcum
12 mOl. na belonskaj
linoleum nn
trseani
bel onskoj podlazi,
trsCani Icp
podlozi,
~~~
3. Monta vlakIJ31icom 12 mm, ksiloli(
Monla sa vlakualicom ksilolil na 1,40
bClonskoj
bel onskoj pod lozi
.~
./ ' / ./.
"/."'7 '/ 4. RaVili
Ravni kIov, siinorcbrasI3
silno rcbrasl3 konst rukcija,
konstrukcija, 0.87
~
m
IT lrIT rm ITT IT rrm
rrmmrrT plota
pl o(;a od drv. vun.7 em. bClonska
bel onska plOCa nano
V ~
V V"J pesku. I eSca"
pcsku. rsca nii lep
Icp
-,
R ~ i
n " ,.M l·ft_« " .Ikeiia
--;-
~
, •• #
j',; - ...
"
• ".; "!::. ~".i:l;i.
. " ..... ~,'.,"'
~
r:11 . 5. D
Drvene
na slepom
n"
up"slenim podom.
rve ne grede sa upllslenim
slcpo m podll, nasip
poelu, nas
po dom. parkel
ip ad Sljake
od !Ijoke
1,16
1.1 6
r I
Pod na
no zemlii
I'rimcd~. :
Primcdb.: kada
kacJa mcduspralna
mcduspratna konslrllkcija dcrillis ~m:l. moic
Itleno dcrinisann.
konslrllkcijn uijc IlICno moze sc raeunati sa slcdeCim prosl,.'l:--
slcdeCim prosl"
vrcdnoslima:
nim vrcdnostim a:
., hladni (belon, leraco) k=I,5
hl ad ni pod (belon,leraco) k=I ,5 iii k=1.4
IOpOO pod (parkel i sl.) k= 1,34 iii k= 1.22.
.,Iopao
Manje vrednosli vaie za slubj bda je smer prolaz,1
slueaj kada prolaza loplole
topl ole odozgo nani;e prosl orija ima ni;
nanii e (donja prostorija ni1.1.1.I1
tcmperaluru). a vccc
lempcralllru), vece za peolaz
prolaz (oplole
loplo le odozdo
o<loz<lo naviSc ima nizulcmpcrnturu).
navise (gornja proslorija imn niZlllemperaluru ).
5. POTRF:I1N.4
POTRF:IJNA KOU CINA
t h It TO/1.0
TO /I.OTl, Z~ (J
T£ Z4 /llilANJ"
0RJ:JrlNlh V5
V5
Tabe la s.yn
Tobela 5.VII Koelicljenl prolazll
prohlZII loplole k 7.3
zn 7.idove
zidove (W/m'KJ
(W/m'K)
M.lerijal
MalcriJal Koclicijcnl
Kocficijenl k za dcbliin" zida (on
debWDU zid. (em
Opcka
Ollel<. 7 12 25 38 5511 64 77
Spoljlli p - 1800
5po l jlli zid p- - 1,97 1,50 1,21 1,0
1.01I 0,87
Unurr:l ~ nji
Ullulr,,! nii zid 2.97 2,36
2.36 1.71 1,35 1.12 - -
Supl
Su ,(ia ia opcb
o pek"
Spol ill i zid pP --I1400
SPllljlli 400 - - 1,65 I 1,23 0,99 I 0,81
0,8 1 0,69
0.69
casnji
Ullllirasnii
UIIIII zid I 2,38 2,13 1.48 I 1.13 1,13 0.92 I - -
$u~ IIiiji blukovi
Sur
5 Iri rcd a p-1400
tri rcdap-1400 - - 1,43
1.43 1,05 - - --
-
Sllol iina p - 1600
SIIPI iin, - - 1,57
1.57 1,23 - - -
Kamen 30 40 50 60 70 80 100
Porozllip -2600
Po rozni fJ =2600 2,98 2,65 2,37 2,15 1,97
1.97 1,81 1.57
Tvrdi p =2600
- 2600 3,42 3.12 2,86 2,64 2,45
2.45 2,29 2,04
Bclon
Belon 5 10 15 220 25 30 40 50
M!3<
M13 < 100
IOO 5polilli
5po ljlli zid - -- - - 2,70
2.70 2,47
2.47 2,13 1,86
1.86
Unulrasnii zid
Ullulrasnji - - 2,63
2.63 2.42 2.24 2,09
2.09 - -
MU<160 Spoljni
Mil < 16051001 ini zid - - I - - 3,00
3.00 2,79 2.44 2,17
Unutmsnji
Unu tcosllii zid - .- I 2,832.83 2,64
2.64 2,49 2.35
2,35 - -
1~1ki bctoll
L1ki belnn
Spoljni zid
Soolini zidp p -=1000
1000 I - I .- I 1,57 I 1.29 1,29 I 1,08 r 0,7.1
0,94 10,74 0,60
Unulrasnji
Unu tr asnii zid I 2.34 I 1.77 I 1,4 1.411 I 1.17 1.00 I 0,87 T - -
Srakobcton
Srakobclon
Soolini zi,l p =
Spoljni zidp - 1200 I - - - 1,57
1.57 1,35 1.17 0.94 0.78
ziu
f:l Sn ii zid
nul cosn
U .tltt I 1.58
2.58 2.02 1,66 1.41 1.22 1.08 - -
T:lnki 1I1lulrasnii
Tanki lJllulfilsnji zidovi - 5 6 7,5 10 12,5 15
ipsallc
G ip' ;)lle plaCe. rabie
Sliako
SJja ko belbct oonskc nlocc
nske nl oec - 2.58 2.44 2.27 2.02 1.83 1.66
nec ad
Plocc
Pl oc.J clrvcllc
d,vene vunc - 1.63 1,48 1.28 1.07 0.91 0.79
O.N
5.3. UNUTRASNJA
UNUTRAS NJA PROJEKTNA TEMPERATURA - tu
Temperature
Te mpe ra ture koje Irebatre ba oddavali
od davati 1I pojedinim prostorijama
proslorijama zavise aodd na namen\:
me nc
prostorije
pros to rijt: i Ireba usvajaliti pre ma do
treba ih usvaja donjim preporukama,
njim pre po rllk a ma. lIkoliko
lIko liko narucilac zahl
na ru cilac ne za ht c -
druge
va dru ge vrednosli.
vrednosti.
Tabela
T abela S.VIII Unutrasnje
Unlltrasnje projektne
projektnc temperature
SIam b cne
St cnc zgra d ec
Naziv proslorije
Noziv ·e
·C
DneVl13 saba.
DneVl1a soba. spava
spavac., soba, predsoolie.
':" saba. predsobl je. deRazm
dej\azman.
an. kll hinja
kllhinia 20
we -
we - DOseball IS
15
Kupal ilo
Kup31il o (posebno we·
(poseono i sa W C - a m)m) 22
$usionica veSa bez provelravanja
Susionica provclravanjn 20
SlIsionica veS'
Susionica vda sa provelravallicm
provelrnvall jem [6
16
Hidroforsko
Hid poslroielljc
rofors ko postrojell jc 10
radionic.a
Prirucna radioniat 18
Slepenisle,
Slepeni' le. tloplolna podslanic.1
aplolna podstan oslava
ic..1 i ostava ne Rrc
lie j\rcill se
ju sc
p os ovne prostOrtJc
ovnc proslOrtJc
Nazi> IlCoslorije
Naziv Ilfosloriie ·e
·C
Kabineli, biroi,i, kallccla
Kabineli. biro kallcclariic.
riic. biblio lekc. anlcliei.lokali
lelici.loka li 20
KOllfercncijske sale.
KOllfcrcncijskc klijenlima,
sale , sa le 7_1 rad sa klijenlim n, trpczarije, sobe 7.a
7.3
vozacc. hodnici.
llOdnici. Cckaonicc.
eckaonicc. slcpcnista. umivaollicc
slcpe nistn. umivaonicc 18
Arhiva .' biroi
ArhiV'J 20
Arhiva .' maAmaAacini
ncilli 12
Ma!pcini 1I
Mal1,acini sldopu
u skl o pu loka
lokallaa 10
Holovi i Rard
Rarderobe
cro bc 16
Proslorije za ATC i lelegraf.
Proslorijc Icicl1.raf. POjaCivacke
DO i3Civackc siansIan icc. ",dio
r.. dio med,
urcd,1ic 20
Prostorije za
Prostorijc 2:' personal
pe rsonal koji radirad i sa ru enim
cllim lekrnllskim cclltralama
tekfollskim cclltra l"ma 20
Ga raze
G araze 5
Apotekc
Aooteke
Nazlv pro,lorlje
nro,lorU. ·C
Izdavan ie !ckova
I zdavanic lekova i a:kaonicc
ukaonice 18
Priorem anie lekova i orirufui
Prioremanie m . ~acini
prirumi maaacini 20
Prostoriie za fuvonie
rovan ie Qotovih lekova
Rotovih 10
Pros toriie
Prostori ie za fu van ie mineral
rovanie nih voda i lako zaoal iivih materiiala
mineralnih maleriiala 8
Gaslronomskl objekh
obiekti
N.zlv
Nozlv oro, lurU.
orosturUe ·C
·C
Sal pol ro~ at.! svih vrsla
Salee za potro~at.: vrsta gaslronomsltih
gastronomskih proizvoda,
kelnersko odel
odelenie
enie 18
16
Kuhin ic DOslasl iQrnice
Kuhinie. DOslastic.rnice sladolednice sudoocre
sudooere 16
M"~a cini sllhomcsnatih
Mao.cini s1lhomesnat ih oroizvoda.
proizvoda, DOvrCa lur~iie.
povrea lur~i i~ naoit aka
napilaka 6
Hodnici WC 15
Tulevi umivaonici svl a~ion ice
svla~ionice 22
Obdani§ta
ObdaniSta i jaslice
iaslice
N.zlvproS lO~
Nul v oroslorilc ·C
'C
Sale za znimanje-
zn irnanje-rad obdani!lu,
rad U obdan i!tu, spavaonice, zaslaJd jene lerase,
zaslakljene terase,
unul ra~n i a steDeni~la
unulra!nia ste pcni~la lroczariie
troezari ie 20
Sale u jaslicama,
jaslicama. scpare; i boksovi, sobe za Z1 dojile ukaonice,
dojilc i a:kaonicc,
we za dccu
WC deC\} i urnivaonici
umivaonici 22
Th ~ evi, hmalila i svlationice
Tulevi, svlationicc za deC\}
Z1 d.cu 25
WC za ""rsonal umivaoni;:i
ocrsonal i umivaoni::i 16
18
~isto;rublia,
MaQacin ~iSlO\!
MaRacin rubli • . oerionica
perionic.:> 15
Kuhinia 16
PozorBta
Pozori ta i bloskooi
Nulv uroslorUe
Nazlv uroslorlje ·C
'C
Sale za predstave
predslave sa garderoborn, ukaonicc, scene i garderobe,
garderobom, a:kaonice,
birei i pu!ionice, unulralnja s lepeni~ta.
pillion icc, unutralnja lepeni~la . odeljenje za srndtaj
sme~laj 18
kinooocratera
uredaia kabine kinoooeralera
prostoriie
Slufbene erestariie 20
Umivaonice WC. Derionice
We. eerionic. 15
Kuhinia
Kuhin ia 16
Za tvorcni bazcni
Zatvorcni
Nazi v IJrostorijc
Naziv J)fostOrijc ·C
Ho lovi, cekaonicc, prol."i,
lovi. cebollice. pml" i. sale U za ollm
odm or posle kupanja.
kupallja.
knllcclilrijc, frizcrski sal
knllcclarije, frizerski salOiI
Ul ' 20
Rcslorani. knfanc,
kafanc, uifci. PIISiol
ptlsiollil.:c.
lit.:c, ullutrasnjn
unutrnsnja Slcpc
slcpcnistfl,
llis ta , hoonic.:i
hodnid i 18
we koji pripo(laiu
WC pripallaju ovim pros!orijama
proslorijama
l.ckarski ka
knbincti, svalaCionicc.
binc! i. sval acionicc. sales<llc '"
Z.1 odmor DOsie kt lpnnjn
kllDania 22
G imrlilstickc
imnmilickc salc, periOllicc 15
Hale
Hole sa bazcnima
bozcnima Z. pli""njc
Z,1 Dlivanie 22-28
22·211
T lIscvi i kUpolil"
Tusevi kllDO!ila 25
Porno
POrlla kupolila
kUDa!ila 40
T aODla ""zdu~n" kIlD".il
pia vozdllsna knpa' ila" 50
Vrela
V kllpaliila
rela kup,,! la·- sa
saline
unc 60-80
60·80
Sklodislc
Sk.laciis!c sporiske
sporlske oopremcpreme IU
10
KlIhioje
Kuhinje 15
Id
I 1\ us II"
11 d US "k
rIJs
r1Js kC
c pros OrIJc
OrlJc
Nyziv IJTOslorijc
NMziv)Jrostorijc ·C
·C
Temperatura i vl:lZnosl vlnzllosl vazduha u 1I pojedillim
pojedinim proslorij.mla
proslorijama rndi
mclio-
o·
lllIiie..:.
c~. [;1urikc.
f;'1lJrikc. skl arlista, vrl ova i drugih grnllevinskih
skladi51a, gr;}dcvinskih objckala sa
spccijalnom nnmenom
l1;}mcnom odreduju
odrcdllju sc u zeJ\'isnosli (XI
tI zavisnosli exl -
!,ehnoloskoA
ehnolos koA procesa racla
rada
(5,-1)
(5.-1)
,s
"
gde je:
I2: (k'
(k ' F)u - suma proizvoda kF za povrSine koje negrejanu prostoriju odvajaju
odvaj<ljll
u
od unutrasnji
unulrasnji prostorija
5. PO
I'O TREBNA
TIIEBtVA KOLlC:INA
KOLlC:ltVA TOI'I.GTI::
TOI'I DTE ZAZ4 G
C; nr-JA
IlEJA NJE
NJ£ ()Q
() Q
Is - spoljna
spolj na projeklna
projektna te mpe ratura
Ix - temperatura
te mpe ratura negrejane prostorije
U svim slucajevima kada za proracun
proraclln nije neophodno poz poznavati
navati tac;nu
tai':nu vrednos
vrednostt
tempe rature negrejane pros
temperature prostorije.
to rije. moze se nje na vrednos
vrednostt usvojiti na osnovu podat
podata-
a-
ka iz tabele SJ
5JX.
x.
Primer
Prim er 2
[zracunati tempe
te mperaturu
raturu negrejanc prostorije prikazane
prikaza ne na slici 5.2. Spo
slici S.2. Spoljna
ljna pro-
jek tna te mpe
jektna ratura je -20°C.
mperatura -20 °C. Pod IIu prostoriji
prosto riji je teraco.
te raco, a na spratu
spra tu iznad je parke t.
Visina
Vis ina pros
prostorije
torije uklju
ukljuclljuCi
cujuCi i meduspratnu konstrukciju iznosi 3 ·m. 'm.
Koe ficije nti prolaza toplote k (W/m2K)
Koeficijenti (W /m2K ) imaju sledece vrcdnosti
vrednosli za pojedine gra-
devinske elemente:
ele mente:
prozor
prozo r 2,3
2.3 vrata 2.3
spoljni zid 1.65 pod 1.4
unlltrasnji
unutrasnji zid 1.48
1,48 tavanica 1,22
KoristcCi
KoristeCi obrazac za te mperaturu (5.4) dobija se
mperatllru negrejane prostorije (S.4) se::
_0,,--8_
· 22_'_2,:--.3-::-'
I = _0,,--8_· _'_2-:.-
.3-::-·1--::S_+-::-,
1--::5_+-,-'(.(,:-.,.1.'-,::-S__
. 3:-:-0:,-,
-:-5-c' 8_'-::-2,::-
3:-:-0,..:..8_' ) ·'--::1.
::-2,:-) 5 _+-::-2_
--48_ '__1-::-5
-::1.,--48--::·_1c::- ' 22_'--,-3_
_+_2_' _'--,-3_
' 1..:....4--:8_·
1..:. .,48_
--: ' 2_0_+_1..:...
.5_·_2_ · 1..:....2_2_
2_0_+_1..:....5_·_2_1..:....2_2_· _1
8_''
_18_
1=
x 0,8
0,8'·2.3 2·3 + (1.53·3 (1.53 ·3 - 0.8·2) 0,8·2) . 1.48 1,48 + 2· 2 · 2·3
2 ·3 · 1,48 + 1,5 . 2· 1,22 1.22
l.S· 2·1.4
1.5·2 · S + 1'
· 1.4·5+ 1'1,5 . 2,3 . (-20)
1,5·2.3· (- 20) + (1,5 ·3 -1
+(1,5 ,1,5) ·1
-1·1,5) ,6S( -20)
' 1.65( - 20)
1.S. 2 ' 1,4 + 1·1.5·2.3
1.5·2·1,4 1'1,5· 2,3 + (1,5
(1 ,5 ·3 -1·1,5) ·1.65
'l,6S
I = 561.66-168
=S61,66 -168 =9.4
= 9.4 "C
°C
x 33.59 + 8,4 .
100
JI)(} n T"d"
Tor/ann -;f J>"(}JI-:KrO
"TI 'ii- ISJ r: I'OSTROJJ:.\
l'g()J F.KrO I ~ ISJr; I1()STROJr:SJ..I Z.·I CT.VTI?A
J.·I ;(·1 CF.,VrRr1 I/ .NOGI?EJASJF.
.NOGRrJA .\JF:
.
.'
0
~
@ @. .@
.§)
'-
"-
\
IJ =0,41", +O,61"'in
Na osnovu gomje jednacine vrednost spoljne projektne temperature za veti
veCi hroj
mesta je dat u tabeli s.x.
S.x. U njoj se na primeru
primem Beograda i Zemuna moze UOCili
uoeili uticaj
velikog gradskogjczgra na povccafljc
poveca'1jc tc;:mperalure.
tempera lure.
SRBIJA
Ada - 18 Cuprija -20
·20
AJeksandroYae (Zupski)
AlcksanilloVllc -20
·20 CaW:
CaCa!.: -20
AJeksioac
Aleksinac -16 Coka -18
AJibunar
Alibunar -18 Despolovae
Despolovac -18
Apalin -18 Dimilrovgrad -18
Arandelovae
Arandclovac -18 Divcibarc
Arilje
Ariljc -18
-18 Draga!
Dragas
Baclea
Baolea Palanlea
Palanka -18
-18 Elakovica
Dakovica
Balli Topol.
Backa Topola -15
-20 Golubae
Golub.c
Ba&o Pelrovo selosclo -18
-18 Gornji Milanovac
Milanovae
Bajina BaSla
Balla -19
-18 Indija
lndij.
Bajmok -18
-20 lvanjica
Koviljaca
Banja Koviljac.l -20
-18 Jasa Tomi':
lasa Tomic
Batoeina
Batocina -20
-18 Jo!anicka
Josanicka Banja
Bceej -20
-20 Ka~ik
Katanik
Bcla
Bela Crleva -20
-19 Kikinda
Beograd -20
-15 Knja~cvae
Knja~cvac
Boljevac
BoljeVllc -18
-18 Kokin Brod
Koldn Brad
Bar
Bor -20
-15 Kostolae
Koslolac
Bosiljgrad -20 -18
Kostolae
Kostolac
Bujanovac -18
-18 Kovilja~
Crvenlea
Crvenka -18 -17
Kovin
-18
102 8. Todoro,,;,; PI<OJ EkTO I·:·1
Todom ,,;': PI,OJEkTO NJ E I'OSTROJ
I·:·INJE ENJ. ·I1 2.-1
f'OSTROJENJ. ZA CE,YfUALNO
C E,\ rmA LNO G Ilf-.JANJ
REJA NJE E
Krngujcvac
"-,"sujc""c -· ld
1d Prizrcn ·-15
15
Kraljevo
Kraljcv" ·20
-20 Prokuplje ·-1717
Kru!evac
Krll!evae · 18
-18 Ribarska Banja
Ba nja ·20
-20
KuCcvo ·-1818 Scnta ·-19
19
Kula ·17
-17 Smcdercvo
Smcdcrcvo ·-18
18
Kurslim lija
Kur!lImlija ·1
-177 Banj.
Soko Banja ·-18
18
Lapovo ·-1818 Srbobran
Srhubr"n ·-18
18
UtZmCV:lC
L.1z arcv:ll: ·16
-1 6 Srcmska Kamcn
Kamcnicaica ·-18
18
Leskovae
Lesko""c ·-1818 Sremski Karlovci ·-1616
Loznica
LozI1iCl ·-18 18 SurduliCl
Surdulica ·-1818
Majdal1pck
Majdanpck ·-18 18 Svclozarc
SvctozarcYQvo ·-1818
Mat . rulk. 13anja
Mataru!ka J3anja ·20
-20 Svil.jn.c
Svilajnac -Ie
·le
MitroviCl
Mitrovica ·17
-17 Sid ·18
· 18
Mladenov.c
Mladenovac · 17 Tcmcrin ·18
Negotin ··1818 Topol.
Topola -15
Nil · 15 15 Trstenik
Trslenik ·20
Ni!ka 13anj.
J3anja -16 Tutin ·20
· 20
Noy; Knde""c
NoV; Kn devac · 18 Uzicc
Uiicc · 18
Novi Paza
Pazarr ·-19 19 U lzicka
icka Poieg.
Poieg" -18
Novi Sad · 18 Uroscvac
Urale""c -18
Od~.3ci
Od~.aci -18 V.ljevo
Valjevo -19
Palic
Palie ·-18 18 Varvarin ·20
PanCcvo ·-16 16 Vladii:in Han ·18
ParaCin -18 Vlasina · 18
-18
Pazova ··16 16 Vlasotince
Vlasolince -18
Pee ··15 15 Vro nje
Vranje ··15 15
Pi rot
Pirot ·-18 18 Vrbas ·19
-19
Poi.arCY3C
PoiarCY3C -18 Vrnjacka Banja -18
Podujevo
Pod ujevo ·20
-20 Vrs.c
Vdac -22
PreScvo
Prclevo -15 Zajcc,:u
Zajec.:u ·-18 18
Priboj (n" Limu
Limll)) ·20 Zcmun ··17
17
Prijcpolje
Prijepolje -20 Z iatibor ·-17
17
Prisl
Prist ina · 17 Zrcnjanin -18
CRNAGORA
l3ar
Bar ·2 Mratinje
Mralinje --1818
13ijc1 uPolje
J3ijc1oPolje -17
·17 Niksic
Nildic ··12
12
Budvd ·-11 Pljcv1ja
Pljev1ja ·-19
19
eel
Cel injc -13 Padgorica -5
Danilovgrod
Danilovgrad -12 Risan
Risan -6
·6
Hcrcegnovi
Hercegnovi ·1
-1 SUlomorc -4
lvangrad ·18
-18 SvetiStcfan
SveliStcfan ·4
Kolasin ·20 Tivat
T i""t ·6
Kotor
KOlor ·6 U Icinj
Ulcinj -4
Miloecr
Milol:cr ·4
·4 Virpa?ar
Virp".ar -6
Mojkov.c
Mojkovac ··18
18
REPUBLIKA SRPSKA
L.u ka
Ban ja l.JJka
Ballja ·-20
20 Kozarska Dubica ·20
13ileec
Bileec ·-16
16 Prijedor -20
Br~ko
Brfko ·-18
18 Sokolac
Sokolae -18
Brad -18 Srl>injc
Sruinjc -16
Doboj ·20 Trebinje -6
Gacko ·21
-2 1 Vi~egrad
Visegrad -17
Gr.diJka
G radilka ·18
· 18
5. P0 7R£BN;I KOLle
P07R£8NA KOLlCl/tVA
fA TOPLOTIO Z·1 G
TOPLOTF; ZA 0 I?EJA .\ Jh·
I?FJ.· JSJC III.!
/0 .1
Zn
5.6. DODATAK ZBOG PREKIDA U ZAGREVANJU - Zn
termickom pogledu vaina
U tcrrrUckom vaina karakteris
karak leristika proslorije
ti ka pros sred nja vrednos
to rije je srednja vred noslt koefici·
koefici-
jenla prolaza top lote.
jenta nosl se izracun
lole. Ova vred nost izracu nava preko
ava pre obrasca :
ko obrasca:
(5.5)
gde je:
gdc je:
Qo .- gllbitak
gubilak top lote
lOle proslorije lra nsmisijom
prostorijc transmisijo m (W)
F .- lIkupna unlltrasnja
uku pna unulras povrSina prosto
nja povrsina rije: zbi
pros torije: zbirr svih
svi h spo
spoljnih
ljnih zidova sa prozo·
prozo-
rima, svi unutrasnji
unulraspj i zidovi
zidovi sa vratima,
vralima, pod i plafon, bez obzira obzi ra da Ii kroz
nekll od ovih
neku ovi h povrSina
povriiina ne ma razmerazmenene toplo te (drugim recima,
recima, cclokupni
ce lokupni
mo ta c prostorije).
o motac I 1I ovom
pros to rije). lu ovo m slucaju se kao visina zidova uz ima odstojanje odslojanje
2
od poda do podapod a (m )
l s •- raz
I,,-Is
1,,· lika izmedu
razlika izmed u unlltras projeklne tempe rature (DC)
unut ras nje i spo ljne projektne (0C)
zavisnosti od vrednosti
U z,wisnosti vrednosli kD ko uz ima se dodatak za prekid lozenja, loze nja, kako bi posle
prekid
prckidaa 1I zagrevanju bilo bi lo moguee
mogu ce inlint e nzivnijim dovode nje m toplo top lo le,
le , preko poveca-
poveea·
grejnih
nih grej nih tcla, bae zagrejati
tc la, brZe zagrejat i prost
pros loriju
oriju na ze lje nu lempe
tempe raluru.
raturu.
Po red neprekid
Pored ne prckidnog nog rada posl roje nj
pos troje a, koje ne zahleva
nja, nik akve dodatke,
za hteva nikakve do datke, razlikllju
raz likllju
se sledeCi
sledeei sillcajevi:
1. nep
ncprekidan kratkotrajn.im
rekid an rad sa kra lko lrajnim ogranicavanjcm zagreva nja nocu
ogra nicava njc m zagrevanja noeu
2. pre
2. kid 1I zagreva nju od 9-12
prekid 9· 12 cas ova dncvno
casova dnevno
3. prekid zagrevanju
pre kid u zagreva 12·166 casova dnevno
nju od 12-1
slici 5.3 prikazana
Na slici pri kaza na je zavisnost dodatka 2"
zavisnosl dodalka duiine
Z" od duZi trajanje
ne traja nje prekida loze nja i
vrcdnosti ko-
vrednosli kD- Sa slike se vidi da se za manje vrednosti ko
ma nje vrednosli kD daju veCi dod dodaci, jerr je zadr-
aci, je zad r·
zava nje loplo
toplo le
te u pros loriji kraCe
prostoriji haec uko
lIko liko je razlika I"II/ -. Is
I, veca,
veea, od nos no kad
odnosno kadaa ko ima
imn
manju vrednos
vrednosl.t.
'""" ~ Ic>~
o~
~ .:J.>
'"
...........
-
t'......
........ 10
.....
~.
~
~ ........
~ r---.....
K ..........
10"1.
10"'<
o~
--
r- ~
-..!. ~£.t10 ~£J(. '0 1
............
i--'"
'"
--- .....,..
.....
r--.... k'
-<' K
~
:::--..
::::--...
11.l f-
"'...... ~
::::...
0o ---*-kD
kD 1.0
1.0 2 .0
tika 5.3 Zavi.l\'llos/
SSli/w 'IIosl doda/aka /la grejanja iilia
Ira prekid greja/lja /la hlad/le
hladlle povr.fi/le
povr.fille od ko
kD
10./
/0-/ B.TOtforovic PROJEKrO
B.TotIorol';c 1-:4 NJE POSTIW
PROJE K r O VA JENJ"'I! ZA
POSTIWJENJ/ l A CENTRALNO
CENTRAL NO GR£JA
G REJA NJE
5.7. DODATAK NA
NA UTICAJ ZRACENJA - Za
ZII.
Osecaj ugodnosti Ijudi koji borave
Oseeaj bo rave u nekoj prosto
prostoriji
riji ne zavisi isklju
isk ljucivo
civo od te mpe-
mpe-
ra ture koja vlada u prosprostoriji,
to riji, vee i od srednje te tempe
mperature
rature granicnih povrsina
povrs ina.. Zbog
toga se moze des iti da se covek ne oseea prijatno u p rostorija ma sa ve likim pprozori-
(oga rozo ri-
rna
rn a i spoljnim zid ovima koji nisll nisu dovo ljno termicki zastieeni,
zas tice ni, iako je prosto
prostorija
rij a zagrc-
zagrc-
jana na potrebnu le te mperaturu zbog veceg veeeg odavanja toplote te la zrace nje njem.
m. Zato
Za to su
prosto rije na uglovima
pros torije uglovirna zgrada nepovoljnije od proslorija
prosto rij a sa jednirn
jednim spoljnim
spo ljnirn zido
zidom.m.
Srednj a le
Srednja te mpe ratura gragranicnih
nicnih povrsina proslorije
prostorije zavisi
zavisi od koeficije
koefi cije nta prolaza
toplote
toplo te k,
k, pa se nje na vrednosl
vrednost ogleda vrednos ti ko-
ogled a u vrednosti k[)- Zato i dodaci Za Z a zavise odoel
vrednosli kD
vrednosti kD (slika
(s lika 5.3).
Posto oba dodatk
dodatka,a, kako Z" tako tak o i Za, zavise od vrednosti
vrcdnosti k[), oni se i pored toga
sto imaju po tpuno raz licita
licit a fizicka
fiz icka znacenja, spajajll u racunu u jedan dodatak ZD (sli-
znace nja, spajaju
ka 5.4 i tabe la 5.xII) .
.~
~ I!>-f/,.
I!>..f/,.
""'- ~
20';'
2U"
IU/.
lUI-.
............
K
"""
.' b,
."
--
?
:--.
~
-
-
ox
0%
o --~kD /.0 2.0
5.7. 1. Izmene
5.7.1.
Aktuelni
Aktlle lni Ne macki normativ za proracun
proraclln potrebne kolicine
kolicinc toplote
toplo te (DIN 4701 ), iz
1983 godine, ne uzima 1Iu obzir prekid grejanja, pa otpadao tp ada 2Zw
1/" Smatra se da je danas
rcglliacio
regulacionana tehnika 1Iu grejanju svuda
svud a aut omatska i cia
da je moguee programirati uklju uklju--
ce nje rada grej
grejnog
nog post
postroje
rojenja
nja u odredeno vreme
vn;:me , pre tre
trenutka
nlltka kada 1I u pros
prostonl
tOnI treb"
treba
da budu pos tignute projektne tempera
poslignute temperature.
ture.
Tabela
T a bcla S.Xll
S. X ll Dodatak Zo
z.
Za k"ku (W/m-
(W/m-K) K) <0,35 0,35 - 0,8 0,8 - 1,75 >~,75
> .1,75
1. Ne
Neprekidan
prekidan rad sa ogranicenjcm
ogranicenjc m
7~11lrcvanja nocu
zagrcvanja 1l0CU 0,07 0,07
0,Q7 0,07 0,07
Prckid rada 9-12 1:.1S0\';.\
2. Prekid CasoY;] dnevn()
dncvno 0,20 0,155
0,1 0.15 0,
0.115
5
3. Prckid roda 12- 16 Casova
Pre kid rada CasOY;] dncvno
dnevno 0,30 0,25 0,20 0,15
5 POTREB,
5. KOI_ lc~·
POTRE8 , ,_I1 I\OU It\i~1 TOPLOTt:
t:INA Z-1 G REJANJE
TOPLOTE ZA lU::JA NJE 10 ',
Tnbela
Tabela S.XIlI
5.XIlI
(W/m' Kl
ku (W/m'K) Z.
od 0- 0,26 0,02
0,27- 0,43 0,04
0.44.- 0,60
0,44- 0.60 0.06
0,6 1- 0,76
0,61- 0.76 0,08
0.08
0,77- 0,91
0,91 0,10
0.92-1,OS
0,92-1,05 0,12
1.06-1,19
1.06- 1,19 0,14
J1,70-
,20-1.32
1.32 0,16
ZD =Z" +Z.
racunatii sarno sa dodatko
racunal m Za
dod a tkom tabele 5.x1I1.
Za sa vrednos tima iz labele 5.xIlI. M
Medutim,
edutim, u nasim us-
ZD jos uvek treba da se uzima u obzir.
lovima grejanja dodatak ZDjos
Tabcla
Tabel .. 5,
S. XIV Dodawk
Dodalak Zs
I Siraol:li SVC
SIr8DIt svcta.
hl J .JZ I z I SZ S SI I JI
J1
I dodalak
dodatak. -0.05 -0,05 I 0 I +0,05 +0,05 +0,05 0 -0.05
Dodatak Zv
Tnbcla 5. XV Oodalak
Vrshl Iroslorijc
VrShl II II III
IJI IV
No rma llli prcdcl
Normilhli prcdclii 77..,klo lljell poloz.
1kl o llicll ,j
polOZ.1i 0.13 0,09
0.09 0,12
0. t2 0,07
Olvorcn
olvoren poloz.
poloz.1, i 0,27
0.27 0.1
0,199 0,24
0.24 0.14
VClrovili
VClro prcdcl i
vili prcdcli ,,,,
Z:lklkl o njen poloiaii
nicn poloia 0,22 0,15
0.1 5 0,20
0.20 0,1 1
0,12
01 vore n poloiaii
0 1voren 0,40
0.40 0.28 0,35
0.35 0.20
0,20
gd.: je:
gde je:
I - prostorija sa jed jednim
nim spo ljnim zidon!
spoljnim zidom
II - prostorija
prosLOrija na uglu
uglu,, sa spoljnilll
spoljnim olvo
olvorin!a
rima u jed nom zidu
IIII
II - pros lorija
lo rija na uglu
uglu,, sa spoljnim otvorima
spolj nilll olvo rilll<1 u oba zida
IV - proslorija
prostorija sa spoljnim otvorima u naspramnim zidovima
I 'OTlI1'
I I'O
1 IIN..t K()U
T IU' I/N.·1 C/1\'·1
KnL . IC Y. l TOI '1.0 r F. 7A
'I .O TT:" 7A (mWJ.·liV1F.
ilI FJ..! ,vi T:" 10 7
(5.6)
gde jc:
a - propustljivost
propllslijivosl pproccpa p;?'-) OZnal:<IVa
roccpil u (mJ/mh p;?'-) llznacava ko li'::i
lici nu vazduha nil
na cas
C,1S
koja prod
kojil ire kkroz
p rod irc ruz proo::p duz ine 1 Ill.
dllzine m. pri razlici pritisaka od1 1 Pa,
prilisaka 01. Pa.
I - duzin
uuzin a pproccroccpapa ((m).
m).
U
R ril kt c ris
- ka rakt ristika
tik a pros torije,
pro slorije,
II
II ka rakttcc ristika zgradc
- karak zgrildc (Wh (Wh Pil
Pa2/·'/m~K)
2
1.' /m K),.
3
Z£
2£ - dodatak
do d a ta k za prowre
prozorc koji sc nalazc na I1iI uglu dva spo ljna zid Z/i=1.2.
zidaa 2 t:= 1.2. U
svim dru gim slllcajcvima 2£= Z/i= I
I(rd ), - predstavlja
2:,(11"1), prcds tavlja zbir proizvod
pro izvodaa duZ d uZiine procc;Ja.. koji sc Ilzimajll
nc svih procc;>a uzimaju u obzir
o bzir
njihovih propustljivost
i njihnvih pro pus tljivo sti. i. U slueajll
slueaju da d a se pprozori
rozori nalazc
na lazc u naspram-
zid ovima.
nim 7.id ovima, uz imilju sc se u obzir
o bzir p rozo ri sa veeo vccom m propustljivosclI.
propustljivoscu.
Uko lik o Sll su prozori u dva dVil suscdna
sllscdna zida. onda se o ba prozo
ond il sc prozora ra o buhva-
tilju proracuno
taju p m racllno m; spo ljna vril vratlila se racunaju
rilCunilju kao
kilO i prozo ri.
ri .
Propustljivos
Propllslljivostt prowprozo ra i vra la ta jc d a<l ta 1Iu tabdi
ta bcli 5. 5. XVI. po me mettru
ru'' duz ine pprocepa,
roccpa,
pre vrsti
prc ma vrs ti prozo ra i vra vrata.
ta. Za pribliZnc proracuneproracune.. kad a jos nisu d cfinisane ko
ruSIl dcfinisane k o n~t
n~ t ·
mkcije i tipovi p rozo row ra i vrata
vra ta,, mogu sc ko ristiti podaci pod aci iz talabcle
bcle 5. XVII
XVII.. 1Iu kojoj jcje
vis inc prozo ra
za raznc visine r<l i vrata navcd
navcdec n proseea
prosceann odnos duZine procepa proccpa pre ma povr-
sini vra ta oodnos
vrata p rozora (w =
dnos no prozora i fF ).
=1/F).
l OS
108 H. "/; J(lom l'ii: I'ROJEKTOVAN1/::
H.Tudoml·ii: PROl r:KJ'0I';1NJ /0' POSTROl £NlA 2.-1
POSTR01ENJA £ J\\TR,
Z ·f D "n &1
fLNO J<J::.IA,vl
I .NO G RD.-1 NJI:.'
Ie:
llJ
Tabel" 5, XVI l'ropusUjivosl proccpa a (m'
Tabela S. (m'/mh Pa liJ )
/mh l'a
Vrs ta pprozora
VrSla rozo", T i PI' nYl 0 l1l
Ti1'lll''O'lo
jc cinosl ruk
jccinosl
ra
ru kii
•a
0,7
0.7
Drvcni i od vcitackih
ad vc5lack m 3 lc rijala
ih matc r ija l ~ spojc
spojcnnii dvos
u vos lrll ki 0,6
jcdl10struki
jcdlloslruki sa garaul
garafll ovallom
ovLlllom
za plivcnoSCu
plivclloScl.I 0.4
jcdlloslruki
jcdllos trllki 0.3
Cclicni
Celielli i mCl alni sspoicni
po jclli ci voslruki
civostruki 0,3
0.3
jcdnoslruki sa garanl
jcunoslruki ga ranl ovano
ovanom m
7.a
7.i1 plivclIOSCt,
plivenosCu 0.3
0,3
nulras
U nul nja vrata
ras llja vrala ne7.i1 plivcna
nC7.a pl ivena 8.7
8. 7
7.:lpl ivc l1a
7.aplivc na 3.3
KARAKTERISTIKA PROSTORlJE
5.12. KARAKTERlSTlKA PROSTORIJE - R
Kn raklee rislika R zavisi od propIIslljivosli
Karakl propuslljivosli prozora
prozo rn i vra la, za vazduh
vaz duh koji pprodire
rodirc u
pproslo
ros lo riju ((izraze I «(I'I)s) i propuslljivosli
izraze no sa :L((d)s) p ropuslljivosli prozo ra i vrala kroz cije l': ije proce pe vaz-
procepe
(iz raienn sa I:L(a'I),,))
d uh s lruji iz proslo rije (izraie (a-I)II))'. R se izracunava
izracunnva prcpre ko obrascn:
o brasca:
R= 1 (5.7)
2) (/
'1) ,
L(a'I)J
.;::;-- - + I
~-- +I
2)a
L(a '· f),.
l)"
Za veCinu
vecinll slambenih zgrad a uobieajc nog nacina gradnjc
uobieajcnog gradnje prozora,
prozo ra , karakte ristika R
karakle rislika
se u pojedinim proslorijama bilno ne razlikuje
razlikujc ., pa se o na ne mo ra uvek ra euna
ellna li. Me-
Mc-
d ulim, sS obzirom
obz iro m na laenosl
taenost proracuna
proraeuna potre bne ko lieinc toplo te te,, ka rakte ristika R se
IItI veCini
vecini slucajeva aodreduje
dreduje u grubim
gru bim gra
granica
nica ma, pa se kakod citavog
d cilava zgrnd a
g niza slicnih zgrad
raeun a sa is tim brojnim vrednostima R. Ove vrednos ti se tIu nnorma
racun orma lnim slueajevima
kreeu izmcdu 1 i 0,8 iii u granicama
krecli izmedu granicClmn od 0,8 do 0,6, pa se IIu tabe
labe li 5. XVIII
XVJII daju sred-
njc vrednost
nje vrednos t i 0,7 i 0,9.
5. I'OTII.£l1.\'.·1 KOUCI. A TOP/.OTE
f'OTRElJX·1 KOUC/. Z..t vRF.J.·ISJI:.
TOI'LOTl:: i'A (jEI.F.JASJI:. Ju
kori.S6:nj<l tabclc
Prilikom koriSCcnja XVII I. R se nc odrt:duj.:
tabck: 5. XVIll. odn:dujc prcko du'ljnc pmccpa.
prcl.:o dwjnc ~<' ..:
pma:pa •.vn:
indirektno pomoclI
pomocu odnosa povP.iina demenat .. kroz Cije proccpc V37.duh
povriiina .:Iernenata Va7.duh stroJI
stmji Uu
prosloriju (P,)
(F.) i clemenata
clernenata kroz koje vazduh slmji
slruji iz prostorije (f",,). N.aj<:ciCc
prostorijc (f-..). ~uh
NajCciCc vazduh
napusta.. pmstoriju
Dapust vra la. a to j.:.
prostoriju kroz proccpc unulrasnjih vraia. jc slueaj kod
kOO SVIh
svih pmstonJ3 ~a
pmstorija ~i1
jcdnim spoljnim 7.idom
jednim zjdom iii kod prostorija
proslorija na ugl!1 zgradc.
uglu zgradt:.
Tabcla S.
5. XVIU Karaklcrislib proslorijc
prostorijc •- R
Pnuori 1l
l'i•• lns.ja vraf.
\TlIla .'Fs/F.
5<J
IF. R
,
'I
Drvcll i prozori
Drvclli
oJ vcitaooll
ad
prnrori
prozor i i pr C'l7.OCi
materij.,I.
vcSlaCbl. m.lcrij.lla
~pI i\1::
f)CZ;]pI
z;JpI in:na
:Glpl
Uil
h"Cllil
j-n :na <15
<3
<1.5 Qo)
Q~
j
Celieni pcolmi
Celie-ni prOllxi nczapt h
Ocz;lpt i'~lLa
1:1 L.1 <6
mel :tJn~
i mClalni uzo, ri
pruzori l31"~'"
13ilf n'Clla <2.5
<25
Drvcll i prozori i prowr
Drvcn p.r07.OI i 'NZl~,-clla
IMZ)OIi\'Clla OO3do9
OOJOO9
00 vcitaCklll
ad materij.,la
vcit:K:ttl. malcri£la ~1~J"1:Oa
?;JpI j"v en:l (xl 1.5 do3
(x115OOJ Q7
Q7
Celii:Ili
Celifui i mClalni pc""";
mClaln; pr"lOfi ncz'l---'p
nCZ 1Pl j\;'Cua
j\;'CIl.1 odfdo20
od fOO20
l3~""na
lailf ivcna 002.5 do6
0025006
S.13.
5.13. KARAKTERISTlKA ZGRADE - H
IzlozcnOSI prcrna vclm.
Izlozcnost prcma vetrovitost predela u korne j.:
vetru_ vetrovilost zgrdda, kao i tip gradnjc.
jc zgr-dda.
obuhyaecni
obuhvaecni su karakterislikom
karaL.1erislikom zgradc I I.
zgrade II.
Vrednosli karaklcrislikc
karakleristikc H daju sc se za dye jacine
jacinc vetra. odoosno za normaIno
vclra. odnosno normalno i
vctrovito
vetrovilo podmeje.
podrucjc. kao i loa za zgradu u zal.:lonjcnom.
zaklonjenom. slobodnom iii izrazito iz.r.tzito slobodnom
polozaju. Zaklonjcni
ZaJ.::1onjeni po107.aj
poto-f.aj imaju zgrade u ccnlrima
ccntrirna gradova kojc suscdnc objettc objc1:h:
izrazilo nc ne nadvisuju. Siobodiln
Slobodan polozaj zgrade; u nascljima i zgrade
poJozaj se usvaja za zgradc;; zgradc Ta'i
f3.'i''
poredenc po sircm proslranslvu.
prost.ranslvu, kao i Zit Zil svc objckle u gradovima toji
we visoke objcklc koji su pri-
mel no viSi od okolnih gradevina.
met gradcvina. Pojedinaenc
Pojcdinaenc zgrade na obalama sirokib rcka. jc-.lCra
siroJ.:ib rcli:a. jczcra
i mora, poscbno ako alo jc obala vegetacije, kao i objekli na visoravnima. prcdstav.
bcz vegetaeije,
oOOla bel. pn:dstav-
Ijaju objekle iz.razilo
ljaju poloiaja.
izrazito slobodnog poloz.aja. ,,
U slueajcvima
slueajevima kada jc je sarno jedna
jcdoa fitsada
fasadil sa slobodnim poI07..ajcm,
poloz.ajcm. ooda sc 7.a za
proslorije kojc
proslorijc koje pripadaju loj fasadi odrcduje L;ilraklcristika
karaktcristiL:a H prcma slobodnom po_ po.
lozaju. Ako su dve dye iii Iri
tri fasadc
fasade u slobodnom polozaju, lada
sJobodnom polozaju. tada scse povc6ma vrcdnost
vrcdoost /.//-I
odreduje za prostorijc orijcntisane prcma sevem,
Zil proslorijc severu. severo - istoL:u isloL.-u. Za ostat.:
isloL.-u i isloku. oslak-
proslorije
proslorijc se smalra da su u 7.aL:lonjenom poloZilju.
7...allonjenom poloZaju.
Vrcdnosli
Vrednosli L:araL:lcrislike
karal.:teristikc zgrade H (tabela
(tabcla 5. XIX) odrcdcnc
odredenc su prcma blZini ~Ira
brzini 'YCtra
od 4 rn/s podruga i zaklonjen poIo7.aj,
mJs 7.a normalna podmcja tao ii 7.a
polo7.aj. 1.:30 703 vclrovilO
vclrovilo podruCjc i 7..aSti-
7..35ti-
Cen poI07..aj.
poloz.aj. L.a objcL.1C u nonnalnom
Za objckte normalnom podrueju
podrucju i sa iz.ra7jto
izra7jto slobodnim poloZajcm.
poloZajem.
kao i za vclrovila podruCja i slobodan poJoZaj.
7.-3 Yetrovila poloiaj, raeunato je. jc sa brLinom vctra ~tra od 8 mi5..
mJS..
, JO0
11 11. ;i "d",,,,
11. ,,,"""" ·,,./f 1'I'IIIJJ/' f,.TO I';
/iliJrI,TO I·; 1N) /:; I'OSTlI{))
INJE eN).·1
t O STI/OJ/; 7...1 n t·:,\
NJ.·1 ;>-·1 ·::\ "IR.·1 (i l' I:1.- I.\'J/;
T K I LNO U/iUA .\ 'J/'
Zgradc II\I vc
Zgrauc vetrov
trov itom
il om ppredelll
rcuc lu sa izrazito
S<1 izraz polozajcm.
ito slobod nim po lozaje m. imaju kllr"ktcri
imlljll ka r akte ri s ttl~
i~ ,'
izrllClinat
iz racun a tee za brzinll
Zit hrz inu ve
vo.: tra
t ra od
ud 10 mls.
m/s.
T
Tabc la S. XIX
abela Ka raktcri sllG. zgradc II (WhPa"'/mJK)
XIX Karaktcrislka (Wh PlIWlmJK)
II
Prcclco
Prctl co Pnlui
Pnlui.j 7.~" "C
Hj zeraclc btuko\'sk.
bluko\,s J:,"clnj.
kHgrHdnjH Ilojctlin l~ rH d l'
Hcnc ll.'rHch'
Ilojcllimtcne
z., klolljcll
",kloll icn 1.28 1.81t
1.8
Norl11f1!ni
Norlll fli ni predeli
prcdd i 0 1vo r CII
Qlvo ell 2. 18 3.09
ialw.ilo
iL.r:lzi I O Qlvorc
0 1vor c lt
n 3. 19
t9 4.47
1_1klonjcn
",klo nicn 2. 18
2.18 3.09
Ve fo vil i predel i
Vell rovil 0 1vorclI
\for ell 3. t 9
3.1 44,47
.47
iZr;)zilo
iZT;\zit o ol vo rclI
rcn 4.36 6.01
6.0 l
U pojedinacnim
pojed in ilcnim sill slu cajcvima.
cajcv ima . da bi se de fini sao po
dil bi polozaj
lozaj zgrade.
zgrild e. Ireba prethoclno
treba prc th ucl no
odrediti
od rediti smcr vetrn.
s mc r vc tra .
Prili ko m ooddrc
Prilikom reduiivanj
va nj ~ vrcd
vreci nOS
nos li
ti karakteristika
ka rakte ristika H treba raz likovat
lik ova tii zgrade
zgra do.: u pojcdi
n<lcnoj i grupnoj
nacnnj gru p noj (b( blokllVskoj) graclnji.. Pri to
lok(lvskoj) gradnji tome
me 1Iu grupni tip gradnje
gradnjc spadajll zgraJ,·
spad aju i zgradl'
mnobo sta
sa vrlo mnU!;ll novil.
s ta nova.
2 ,,-
Z - oor
0,()?~
~) ~~ - po svakom
svako m me lru vis ine iznad
tru visine izn ad 4 m,
2,,,,,,
Z""",... = 0.20
= maksimalni
- maks visinll.
imalni do dalak na visinu.
q=Q
q= -
Q (S .X)
V
S peeificna
Spec pOlrcbna
ifi cna po lrebna kolicina
ko liein a loplol
tuplo tee slllzi
sluzi za ko nlrulu
ntrulu i oeenll loplolnih
oee nu lo gllbilaka
plo tnih gubit aka .
3
Normalno,
Norma lno , nje na vrellnos
vrednosll danas
ll a nas iznosi /m3.
iznos i 25 - 40 W /m
U daljem tekstll date
ualje m leks\ll da te Sll prosecne vrednos ti za specificnll
su proseene loplolu
speeifienu lo prostorija
plo tu prosto koj,'
rija ko jc
imajll dvos lruke
imaju lrukc prozore i lInutras
unutras nju le te mpe ratllru
raturu preko 20 °C.
proslorije
- proslo rije na IIglli
uglu 70- 80 W/mJ
W /mJ
- nezaklo
nezaklonje nje ne prostorije
pros to rije 45-- 60 W /m3
45 /mJ
- zaklonjcnt'
za klo nje ne pros
prns lorije 35- 45 W /m3
/mJ
~ I epe ni s t a
- 'Icpenista 17- 30 W /m
/mJJ
POTREB NA KOLICINA
5. POTREBNA TOPLOT£ Z'I
KOLlCINA TOPLOTE Z4 GGRFJANJ£
IU::JANJE II/
III
3
,1
Za prostorije
prosto rije grejane na 12°C gomje
12 °C go mje vrednosti
vrednos ti treba umanjiti za 20%. Za prosto-pros to-
rije sa jednostrukim
jednos trukim prozorima
prozo rima vrednos
vredoostiti specificne toplote uvecavaju se za oko 30%. 30% .
Za beogradsku klimatsku zo zonu
nu (spoljna
(spo ljna projeklna temperalura
projektna tempe ratura -15 °C) i nacinnaCi n
gradnje do 1980. godine (oblik i ve licina zgrada, upo
velicina trebljavani mate
upotrebljavani rijali i kk.'valilet
materijali .'va lite t
grad nje) moze se, za globa
gradnje) lna sagledavanj
globalna pribli.Zne proracune, raeunati sa ppro~ec
sagledavanjaa i pribliZne ro~ec
3
vrednostima specificne po
nim vrednoslima trebne kolicine
potrebne grcjanje q (W1
kolicinc toplote za grejanje 1m
m ) bruto zap-
remine u zavisnos
zavisnosliti od namene grejanog objekta, prema labeli tabeli 5. XX.
XX. Za zgrade da-
grad nje ove vrednosti lreba
nasnje gradnje treba umanjili
umanjiti za 25 %.
Tabela S. X)'
XX Vrcd nosli specificne
Vrcdnosli spccin~n c loplole
Yrst. objckta
Yrsl. objckla (W/m·))
q (\V/m'
, t, mbenc ZlUadc
tambenc ZRrndc u bloko vima 45
stambcne zgrade u nizll nizu 40
porod il:llc lruee
porodicl1c leu&: 50
ad ministrativne lj!rade
administralivne Zj!rade 50
'kole r,kullleli
skole faku teti 45
storacki domovi i detiie
stnracki domovi dcti jc ustanovc
uslanove 50
restor ani
restorani 53
kuee
robne ku&: 55
industr ijs ki obiekti
induslriiski 20 ·- 40
5.16.
5. 16. UPUTSTVA I PRIMERI PRORACUNA
Pre prelaska
pre laska na sa samm proracun,
proracun, potrebno jc na crtd ima osnovc
crtczima osnove i svih spra tova
spralova
zgrade za koju se projektuje
projek tuje grejanje, ucioiti
uciniti sledcee:
sledcce:
- up isati strane sve ta,
upisati
- obe
obc ld iti prostorije red
leziti nim brojevi
reclnim ma i upisati
brojcvima upisali u svaku prostoriju njenu lem-
tcm-
pe ratu ru, bez obzira da Ii se pros
peraluru, to rij a grcje
proslorija grcjc iii ne,
uzc ti od arhi
- uzeli tekl e podatke
arhitekl poda tke za vrs tc prozo
vrstc ra , vrata i astale
prozora, ostale elemc nte u zgradi
elemente
kroz koje pro lazii loplo
kojc prolaz ta, i odrediti prostoriju
toplola, pros ta riju za kotlamicu.
kotl amicu ,.
.
Priliko m obeJeZavanja
Prilikom obeleZava nja pros toriJa i upisivanj
prostoriJa upisivanjaa temperatura
tempe ra tura uobicajeno
uobicaje no je ddaa se to
raz lomkom: brojilac preds
cini sa razlomkom: tavlja broj pros
prcdstavlja torijc a imenilac nje
prostorijc nu lemperaturu.
njenu tempe raturu.
Kod vis
Kad espratnih zgrada, radi bile
visespratnih brzc orije
orijc nl acije, moze se
nlacijc, sc prostorija obeld iti trocif-
obelditi
renim broje m, u komc
brojem, kome revaprva cifra o7.nacava sprat, a os
cirra oznacava osttale
ale - broj prostorije. Na prime r,
primer,
017 bi bila prosto
pros torija prizc mlju, koja jc oznaee
rija \lu prizemlju, oznaeena na broje m 17, a 604 prostorija
pros torija broj '-I4
na seslom
sest o m sp ratu . .
spratu
Proracl.In potrebne kolicine toplole se izvodi
Proraatn izvodi labe lamo, slicno prikazanom primeru.
tabclamo,
J1/122 B. Todorovic PROf
B.Todorovic E.KTOVANfE POSTROf
PROJEKTOVANJE ENfA ZA CENTRA
POSTROJENJA G RElANfE
LNO GREJANJE
CENTRALNO
Primer 3
Izracunati polre
potrebnu toplote za grejanje prostorije be.
bnu kolicinu loplole br. 01 i 02 koje se nala.
nala -
zc 11 mljll zgrade cija jc os nova data na slid 5.5
u prize mlju
Ostali podaci:
- spoljna projektna temperatura
- unutrasnja projektna .temperatura
projektna.temperatura
- te mperatura prostorije na visem spratu
temperatura
- te prostorije 1I
mperatura prostorijc u suterenll
suterenu ispod prostorije 01 1= + 6 °C
- te mperatura kotlarnicc u suterenu
suterenll ispod prostorije 02 1= +20 °C
- pod u sobi br.01
poel 1I be01 je betonski
- pod Uu sobi tJr.02
ur.02 je od parketa
.- prozori su drvcni,
drveni, dvostmki
dvoslmki
- svi zidovi su
SlI od opeke
oel ope ke
- prekid grejanja je 10 Casova
- zgrada je u1I normalno velrovitom
velrovilom predclu, a ove prostorije imaju otvoren
pros[orije imajll r"--
otvorcn PI)
lozaj.
Pro racun
raclin je sprovcden
sprovcde n tabelarno po 1I0bicajenom formularu. Pri tome je dodala!;
uohicajenom [ormlliaru. dodal a!;
nil velar
Oil odrcd cnn kao procenlllalna
vl:lar odrcdc procentllalna vrednosl. Nacin odredivanja ovog dodalkct
dodalka prenlO!
prCnl;l
kolicini
ko licini vazduha
ViLzduha prikazan jc primem br. 4 (tabcla
je u primcm 5. XXI).
(tabcIa 5.
5, POTREBNA KOLlCINA ,[OPLOT!:.·
5. TOPLOn : ZA 011fJANJE
C; JlfJI1 NJ£ JJ J
11
VI ~.o----
If)
,
r :-
- --,
'- ' --- -,
-' -
----- --
----
on
""'I
""'1
@ 01 ' 1
0"1
$8 '0
~ '":l~ I;;
I:;
0(
00(
10
o Ve!
0..-1
",-.
"I'D
O, 'Z
58D I
0 ",, '~---,
",,'~---,
<l
2
,.;
wi
@)'~ @
on
0.', -<a.Cl.
ll)
t~ l-
01:,
Ol', ..,0
.., 0
:~
: ~ :p
:p -j-
-1-
I I
!I ~
s:!
ot.·..
OJ.'~
0(
I
@~
@
o '" ~
os',
os" n
Og'
Og'"&.
@ -
:x:
:l
't
'f
J
=>
::>
:;:
:It
., I
'" ,-,i
Stika 5,5 OsrlOva
Slika OSlIova proslorija koj
kojee treba grejali
.
' ....
- :I.~l
1~ 1,~,""', l'rI ....
l'tI ..",})
Ii •, II
PRORAtUN POTREDNE KOUCINE TOPlOTE
POTAEDNE KOUtlNE TOPLOTE
0,.
0,·
naka
SIr.
Sir.
lOvel"
.!ovola
Oebtj.
Deblj.
,.ida
zida duilna
duiina
PRORACUt~ POVH~!NE
PRORACUN
~i rln3
~Jrln3
Nislnu
POVH~lNE
pCVI~ .
/Vis ina PCVlt
".
.," od·
bil;).K
bil:..k
PRORACUN GUBrTAKA
Z,
r:..lun
ratun
k .,
GUBITAKA TOPLOTE
TDPLOTE
k ·o.l/
iH),
ubitak
wbitak Zu+Za
_Z,
OOOAC!
OODACI
,m",
Z.
sIr.
, vOla
IWOla
Z.
kupno
kopno
Z
POIrebna
POIrebrui
ko~i¢tna
ko~i¢ina
loplolo
W/m~ K
. . om m
m m m' . m' m'
m' W/m'lK
·c /m22
w/m
w w %
• •
% % 1+% W
01 Kuhinja, _ 20 °c.
Kuh inja, I .. cC, V ..
• 4,7x
4.7)( 4,4X
4,41( 2,8 '" 58 rn J
sa m
P
'.' 20,7 I 20.7 1.< 19,6 '10
410 A. -.. 2 · 20,7 + 2·1
2 4.1 + 2'
·1 4,1 2, 15,0
15.0
PO
<.7 <,' 20.7 1 1,'
"
•• ~ .. 99,6rn~2
'" 99,6m
,.""" "
S 1.5 1,'
'.8 V
2.7 1 2.7 2,3
2.3 92 250
ZS S I 38 ',
'.'' 3,2
3.2 14.1
14,1 1 2,7
2.7 I 11.4
11 .4 1,5
1.5 GO 6'JO
690
ZS Z 38 ',7
'.7 3,2
3.2 15.0
15,0 ,1 15.0
15,0 1,5
1.5 60 000
kD
O ..
2200 _O,
",00
_ ~~
~ .. 572
0,572
VU 0,85 2,1
2.1 1,'
1.' . 1 1,'
1.' 2,3
2.3 5 11,5
11 ,5 ZO
20
• 10
ZU 3. 1,.
1.0 3,2
3.2 3,2
3.2 1 1,'
1.' 1,'
1.' 1,35 5 6.'
6,' 10 q .. ~
~,7
,7
22SO
Spava~a soba, 1 ..
02 Spavlltasotla.1 _ 20°C, V ..
_ 5,81(3,7
2200
5,8 x3,7 I(x2,8
1S
2,B .. 60 m3J "
19 5 1.39
1,39 3170
PO
ZS
VU
S
S 38
1,5
1.5
5,'
5.'
O,B5
1.'
3,2
3.2
2.1
2.1
2,7
2.7
18,6
1,'
1.'
1
1
1
2,7
2.7
2,7
2.7
15,9
1.8
1.'
~3
2.3
l,S
1.5
2,3
2.3
."'"
5
92
60
11 .5
11,5
,,<>
960
20 i
A.. .. 2 " 8,8 +
' 2 1,5 + 2'18.8
_ 2 -21.5
'" 103,8 rrf2
=
k _ 1370
ko
+ 2,11.8_
1370 .. 0.330
2'11.8 ..
I I 1370 2.
20 27 5 1,52 208<>
2000
5. POTREBNA KOLfCINA ZA GREJANJE
TOPLOTEZA
KOLTClN·l 70PLOTE GRFJANJE 115
Primer 4
Rdenje:
Rdenjc:
Za drve
drvene
ne dvostruke prozore, prcma tabeli
tabe li 5. XVI, a = 0,4, dmina
duZina procepa u
prozoru sastoji se od dva horizo ntalna procepa, svaki duiine koja odgovara sirini
horizontalna
prozors, tijc su dmine
prozora, kao i od dva vertikalna procepa tije duZine jednake visini prozora. Ako
se prozor otvara po sredini, kao sto je slucaj u zadatom
zallatom primeru, treba obracunati i
treCi vertikalni proeep po kome nalezu leva
levo i desno prozorsko krilo. Prema tome, du-
zina procepa je:
I.JJ =2·15+3·18=84m
, , t
Odnos povdine
povrSine prozora prema povrliini
povi'Sini vrata isti je kako za kuhinju, tako I za
spavacu sobu i iznosi:
F, 2,7 _
-=-=1)
F" 1,8 '
Za sluCaj nezaptivcnih vrata, karakteristika prostorija 01 02, prema tabe
tabelili
5. XVIII, iznosi:
,
R=09
.
Za normalno vetrovite predele i otvoren pol02aj, obe prostorije imaju karakteris-
tiku zgrade(prema tabeli 5. XlX):
til'll XIX):
Dodatak na velar
vetar je isti
is Ii za abe
obe prostorije i iznosi:
Qv=8,4·0,4·0,9·3,09(20+20)·1=370
Qv = 8,4·0,4 ' 0,9· 3,09 (20+ 20)·1 = 370 W
Po ovom nacinu odredivanja dod atka na velar, potrebne kolicine toplote za greja-
nje prostorije
proslorije iz primera, odredile bi se po dole prikazanom proracunu, (tabela
5. XXII).
01 Kuhinja
- gubici (opIate
toplote 2280W
- dodatak ZD 0,15
- dodatak Zs 0,05
116 Bo
B.TotlarVl
Todnrol'ic
oii: PROJEKTOVA
PROJEKTOVANJE ZA CENTR4L
NJE POSTROJENJA Z4 CENTR4LNO
NOGRFJANJ£
GRFJANJ£
- dodat ak n:\ ve
dodatak tar Zw
vetar 370W
- pulre bna kolicina toplote
pulrebna 1370'1,2+370=
1370 1,2+370=
0
3110W
02 Spavaca soba
..
POVR~INE
PRORA¢UN POVRSINE PRORACUN GUBITAKA TQPlOTE
TOPLOTE DODACI
OODACI
Potrebna
0,-
0,· SIr. DebiJ.
DebtJ. ,tr_
oak.
naka svela
sYela ~ilina
zida du!ina tilina
Msina
N\sina ""'~. broj
00-
od·
bitak
Z,
Z.
ra~un
kk .,
6< k-t>,t
k· l>.t
ubitak Zu+ z..
=Zo
= Zo ".,
"Z.
Sir. kupno koll¢ina
top lote
loplote
Z
Z
.- om m m m' .- m' m' w/m~K
W/m~K ·c W/m2 W % % 1+% W
l
01 KuhlnJa. • 20 °C, V =
Kuhinja, t .. '" 4.1](4,4:0:
4.7 x4 ,4x 2,8 '" 58 m
--P 1.4
\ ,4 A.
As .. 2-20.1 2 · 14.1 + 2 '· '5,
2 · 20.7 + 2,14,1 15,00
PO S
4,7
\,5
\.5
4 ,'
\.8
\ .8
20,7
20.7
2.7
2,7
I\
\
20,7
20,1
a7 2,3
2,'
"
U
40
19,6
92
"0
250
2SO ~ ., 99,6
Ao '" mZ
99 ,6 m
I\
15,0
15.0
\,8
1,8 2.3 5
60
11.5
11,5
900
20
0,572
0,512
\,0
1,0 1,4 10 q_53,6
q_53.6
ZU
"
38 3,2 3,2
'.2 I\ \ ,8
\,8 \,4 1,35 5 6,8
" \5
0O. ... 0,4'(2- 1,5 +
0.... · (2· 1,5 + 3-
3·1,8) 0.9 ·-3,09
1,8)-0,9 3,09 ·(20 + 20) 1_
-(20 + 1_
2280
" 5 \\,2
,2 2740
'"
",
1I 1I 1I 1I 1I 1I 1I 1I 1I 1i 1I 1I 1I 1I I 3110
Spavata soba.
02 Spavaca soba, I '"
_ 2()°C, V _ 5,8 ](3,1:0:2,6:;
2QoC, V", m)3
x 3,7 x 2,8 _ 60 m
PO
PD S \,S
\,5 \,8 2,7 2,7 2,3
ZS S
I\ 2,'
"
40 92 250
2SO
A. '8,6 +
= 2 ·' 21,5 + 2 · 18,6
_ 103,8 mZ
2
+ 2 · 11
\1 ,8 ..
"
VU
"
38 5,8
0,85'
3,2
',2
2,\
18,6
16,6
\,8
1,8
\
\
2,7 15,9
\\,8
,8
\,5
2,3 "
40
5
60
11 ,5
96D
960
20 k
0
D ",
.,
1310
1370
'" 103,8.40 '" 0,330
103.8. 40""
zu
ZU 12 5,8 3,2 18,6 \ \,8 16,8 2,36
2.36 5 11,8
11 .8 200
ZU
ZU 12 3,7 3,2 11.6 \ 11,8 ,36
a36 ·2 4,12
-4.72 ·60
-50 q e~ 34,8
1370
1310 20 5 1,25 1110
1710
o '"= 0,4 -(2'· 1
0.4 ·(2 ' ,5 + 3-
3· 1.8) -0,9-·3,09·{20
1,8) ·0,9 + 20) · 1 ='"
3,09·(20 + 37D
370
2080
11 8 I;.TmlnrQvit l'IiOJEJ(TO I~,t
/) '/'",/nfVI';i: 1'1I0JEKrO I~'I Nn
NJE I'OSn 2A CENTRALNO
W Jl ;NJA ZA
POSf'IIOlHNJA ENTRALNO GREJANJE
GREJ.-1N1E
(5.9 )
je:
gdc jc:
Is - merodavna
mcrod avna spoljna projeklna temperatura
projektna te mpe ratura
I; - standardna
stand ardna spoljna tempe
temperatura
ra tura
6to. Is - korekcija
ko rekcija
Korcktura se odrcduje
Korektura odreduje prema slcdeCim odnosima:
Za
Z a malu gradevinsku masu rz
M II F < 600 kglm
2
I. = 0
ll.I.
6.
Za veliku masu f'£ F<
600 < M fI, F < 1400 ll. I. = 2°e
6.1.= 2 "C
Za vrlo veliku
ve liku masu rz
M II F < 1400 ll.
6.1.I. = 4 "C
(5.10)
(5. 10)
gde je:
In t
Int - mas
masaa dela zidova od eelika
md
Ind - masa gradevinskih delova od drve la ta
Ino
Ina - masa ostalih gradevinskih dclova
II
I< - unutrasnje povrsine
povdi ne
Ss - spo ljne povrs
spaljne povrs.iine
ne
Nemacki no rmativ ne zah teva da proraclIn
zahteva proraclin kojim se izracu nava vrcdnos
izracunava vrcdnostt akumula-
cione mase bude priloze n, jer se smatra
eione smlltrll da se o na moze odrcditi
ona odrcdi ti ddovoljno
ovoljno tacno i na
osnovtl
os nOVll iskllstva prakse.
iskustva iz prakse.
Na os novu ovog kriterijuma standardna
osnovu stand ardn a spoljna projcktna
projck tna tempe ratura za I3cog-
temperatura Beog-
rad bi bila -11 ·°C,
C, sa korigovanjem za vcCe masc zgrada _9 °C i -7 · C.
_7°C.
Vrednost srednje
srednjc temperature zraeenja sunl:evog zra-
ZTaeenja povrlina prostorije zavisi· i od suneevog
prozore, zato se u proraCunu potrebne kolicine toplote uvodi i korektura 6ks
l:enja hoz prozore. 6k,
koja uzima u obzir i ovaj ranijcg dodatka na stranu ~'Veta
OVllj uticaj, umesto ranijeg ~'Veta.. Ona obuhvata is-
kljucivo
kIjucivo dejstvo difuznog zraeenja Sunca koje se javlja u tol.:u
toI,.-u zimskih dana.
dana. Zavisi sarno
od vrste prozorskih stakala S obzirorn
ad obzirom na njcgovu propustljivosl suneevog
sunecvog zraeenja,
uvek je nega tivna i ista je za sve orijentacije prowra
negativna prozora :
/:;k, =-035
6k =-035·'(
, 'r
Za najee~cu
najecscu propustljivost l'• = 0,85 korcktura
korektura iznosi:
= -0,3
6. k,s =-0,3
6k
! 70
170 fl. -room "ii'
IU,><101 ,·ic· I'RuJ
/'I~rjJ Ff.: ro V,-1." 'J I: I'OSTRUJCNJ
F}"TOV.·1."'J1: /..1 rr EN
f'OSTROJ/,,'\/J.•r 'f .(·f EN7RA LNO (;Imrl NJ E
l'I?ALNO(';fWrlNJE
( )- . 1'1)
(5. .
1:1)
a
iI rrcm<l
rrema vilzd llhu kurisleCi
vilzduhu kL' rislcci obrazac:
obrazae:
(5. 1-1)
1-+)
... . .
gornJlIll
go rnJ lm IzraJ.l
1I Izrazl m mila ,lc:
.Ie:
r .- [lnvrsina
povrsina pod pOll a .s~lIl<'
lltc n' ,! iii
re n i~ iIi zid(l v:1 u dudi
ziJ (lv:1 dudiru rll sa zc
zcmljom
mljom
k"...
k"" - k(~ ct'icijl:IlI
kl~cfi cije lll prolazil
pro!;lzil tllt\)l1plotc
lo tc kroz zcmzemljll clo podzcmne
lju do vode
plldzcmne vade
k" .- kodicijl'nt
koe fieijm l pro p rn lozil
laza totoplote
rlOIC kroz ze mljll do spoljnjcg vazduha
zemlju vazduh a
I" •- IklTlpt: ratlira slltert:
'ITIrl:ratllra sutercn. n. kc proslorijl'
prostorij<.:
I.""
(WI tt: mpCr<l lura spoljcnjcg
.- Il'lllperatur<t spo l.ie njeg vazduhrl
vazduh il koja preds tilvlja
tav lj a srcdnju
srednju vrednos
vrcdnostt ij.
i/.
JUZL'g vf(;me
JUZL'S nskog periuda
vf(;mCnSkOg perioda
Ip.. -. le mpera
te mp tura podzemnc
e ratura podzc mne vuLi vuJ ec
Kot:i'icije nli
Kocficije nt i pro laz3 loplolL:
prola7.a to plOle se sc ril l:lInaju
ra (;ll naju rr..:ma
rrem,,::
I
I?" + H'
-k = H" R;,.
". + R.,
H., R,.
+ HI (5 l51
k s,' ~ - -- .
1I
k R" + Rij,
= H" n:,.
R'iJ, + ](:,. (5.1&)
(5. l&)
rn
,0'
J. POTREBNA KO LlCINA
LlC1NA TOPLOT£ ZA GRElANJ£ 121
T (5 .17)
R,. =-
R. =-
"-' ).
z
gde vaie
vaZe sledeee oznake
oznakc::
k", - koeficijent prolaz a toplote od prostorijc ka spoljnjem vazduhu
kpv - koeficijent prolaza toplote od prostorije ka podzemnoj vodi
Rib - otpor
Olpor provodenju loplotee gradevimkog elementa
provode nju toplot element a
R,bs - ekvivalentni otpor
R.<zs olpor provod
provodenju
e njll loplole zemlje ka spoljnjem
toplot e kroz sloj zemJje
vazduhu (prema slici 5.5)
R,bv - otpor provodcnju toplote
R./.N toplo te kroz
kcoz sloj zcmlje
zcmJje ka podzemnoj vodi
au
au - koe
koeficijenl unutrilsnje strane a
fieijent prelaza loplote sa unulrasnje auu =1/ {(" (Iabela 5. I)
Nu (tabela
a,
as - koefieijent
kocficijent prclazil toplote na spoljni vazduh as
prclaza tuplote a s = 1/ I?, 5_ I)
(tabela 5.
I?s (labela
).1
)'Z koeficijent provodljivosti toplole zemlje
- koeCicijenl
T - dubina do podze
podzemne
mne vode (slika 5.6)
Prema preporuci iz ne matkogmal:kog normativa.
normiltiva. mogu se sc koristiti sledece brojne vrcdvrcd--
nosli:
nosti:
Im
I,m=,= + 15 ·C
I,
I pv =
= + 10 ·C
)."=1.2
A= =1.2 W/mK
W /mK
R)"". 0.44
0.24·' [Apd . T- O
R!..". =0,24 44
.. (( 1/
/ / b)- 0.36
O.36 r
s
u kome je povrSina
povcSina poda oznacena sa ~.
III
"'">
0
.0 III
-- '"cE
C '"c
'"
III W>
""
....'-
«"
\I N
~
>
<{ ""-0 I II
III o
"'" '\
Q.. "-
Q..
to
'" III
~
-0
0
0.
Q.
q E:'4
~ 4
1'\.,
l',., III C>
C)
C>
to
~ III C>
.-'"c r-.~
illIII
~~
un
"" III
~,,1.'\~
~-
> '-1
0
~
E
-
a "-
t:-~ I
III
III
III
~
E
~
"~
t'. ~ rx-
t'\
r.I
I'J
-- F"'"
F""
~
"
III
IIIII
~~
N
'"\I '">to .:x
-'"
"
l-
<lJ
III
f\. 0 Vl
V>
C>
C>
-=
~~
\ C <lJ
III
'"
a
L-
"-
Q..
\\\\\
\\~ ~\
~~
~\
\ - '" /
oC>
-
C>
~
/ / _ N LJ'\
_ 'N" U'\ ~
lVV
_ U'\
_1.0
-I.D
II
lX/V
~IY
\\ ~\
\ \\ "
~\ 1\ oC>
~ ~
11\
N
\ '"
N
....:
--<
a: r'.
r\
-- - oC>
- =- '"-
C) C>
C)
.:T
=...
C>
N
C>
- C>
Primer 5
[zracllnati
IzraclInali gllbilke
gllbitke loplote
toplote 01 IIu sutere
sulercnll
nll zgrade (sl.
(51. 5.7) koji nas laju
taju usled pre nosa
IOplole
toplole kroz pod i zidove koji Sllsu 1Iu dodiru sa 110m.
tlom. Z idovi nislI
nisu lermicki
termick i izolovani.
Zadate
Zada le Sll
SlI sledece ve licine:
- O lpo
tpo r provode nju loplole
toplote kroz pod = 1,8 (m 2KJW)
R')b = K/W)
2
- O lpor provodenju
tpor provode nju loplole
toplote kroz zidove R")b = 1,4 (m KJW)
W)b K/W)
- Spoljnja projeklna
projek tna lempera
temperatlura
ura Is = -1 DC
-166 °C
- Unlltrasnj a projeklna
projektna lemperalura
temperatura 20 DC
I = 20°C
"
Dime nzije sul
- Dimenzije sut ere na dale
date na slici
sliei
dubina podzemne
podze mne vode is pod poda suterena
slIterena T = 2,4 m
Gubici toplol racunajll prema podzemnoj
toplotee kroz pod se racunaju podze mnoj vodi i prema spoljnom
spo ljno m vaz-
duhll
dllhll.. Za gllbilke
gllbitke prema vodi izracllnava
izracunava se koeficijent
koe ficij enl prolaza toplole
toplote na osnovu
osnovll 01-
ot-
pora provode
provodenjll
nju Ued. 5.16).
1 1
R =-=-=0166
" a" 6'
U normativll
normativu je naznaceno da je koeficijent provodenja toplote kroz zemljll
zemlju (5.18)
Az =
= 1,2 W duzinll T =
/mK pa je za dllzinu
W/rnK = 2,4 m:
m:
R = 2,4 =20
zv
zv 1,-
')
,-7
,'
s:nenomn u (5.16):
proraclin gllbitaka
Za proraclln gubitaka prema spoljnom vazduhu merodavne su dimenzije celog su- SlI-
terena, kod koga je I = 16, a b =
=16, 12, odnosno lib =
=12, =1,33.
1,33. Povrsina
PovrSina celog poda je
2
A =192 m . Za ove vrednosti, prema slici 5.5 otpor prelazu toplote na spoljni vazduh
vazdllh
Rs =
(tabela 5.1) je Rs = 0,04, pa je:
= 1/25 =
Rzs =3,0
RZJ = 3,0
smenom u (5.15):
srnenom
2-1
J12./ 1J. Tudoltw;c
1J. I'udo"w;c PI?OJF.kTO /·:·/NJf, I'OSTlW
PI?OJEkTO I'>INJt: Jf'NJ. 1 7A CF.NTRAI.NO
f'OS'lROJI,NJA GREJANJE
C ENTRAI.NOGIU:JA NJE
1
_1_ = 0,166 + 1,8 +3,0+0,04=
-=0.166+ + 3,0 + 0,04 = 5 k". =O,20 W/m'K
k,v
kJ"
Otpor
O tpor prolazu toplote kroz zidove koji se dodiruju
do diruju sa zemJjom pre ma podzemnoj
zemljom prema
vod
vodii iznosi:
1
-=R" +R)j,
+RiJ, +O,5+RJ =0,166+1,4+0,5·3,0+0,04=3,106
=O,166+1,4+0,5'J,O+O,04=3,106
kJV
k,v
kJV =0
= 0,32 / m2 K
,32 W Im
m = 6,0·3,8·0,25(20
QPJ)
Q -10) +
6,0' 3,8 ' 0,25(20-10) 6,0·3,8·0,2(20
+6,0' 3,8·0,2(20 -16 + 15) = 111,9 W
02 03 8
M
M
,_ 0
.-
01
ru
v
42
T
6.00
E.-'-----
L-' T
--~---- 6.84 -. - -
'
(5.. 11<)
(5 IX)
gde
gdc je :
QI'r
Qpr .- po
pOlreb na kolicina lo
trc bna to plo lC
te za prove travanje pri prirodnoj ve ntilaciji
ntila ciji
QII'
Qu, .- ko licin a loplole
toplole za kolicinu vazduha
vazdllha koja se d6vodi ntilaeio nim
dovodi ve nlilacio nirn
uredajirna
lIfcdajima
Kadaa ne pos
Kad postoje
toje poscbni ntilacio ni uredaji onda je:
posebni ve nlilacio
(5. 1<))
(5.1 9)
= V 'C
Q =V p'' (I"
. c '· P (I ,, -I,) (5.20)
gde
gd e je:
je :
V .- ko
kolicina vaztluha
liCina vazduha
cC -- specificna toplo ta vazduh
vazdllhaa
p .- gustina vazduha
P
I" - unutrasnja temperatura ppp I>l>l>
Is mperatura
Is - spoljna te mpe ratura
U gornjem izrazu nepoznala je kolicina vazduha koja prodire u prostorije zgnidczgrade
procepc gradevinskih clemenata
kroz procepe clernenata i koja se sa dovoljnom laenOOCu izracllna-·
taenOOCu moze izracllna
ti preko:
5. POTR.EnNA
POTR.EIIN.·' 1\0
KOI1ICIS.·1
ICI,\:" TOPl.OTf:
TOI' LOTF: 7 r;RFJ.·1"IE
-, r;RFJ.·'
7.·1 "JE / l7
117
-- -- -
- -----
(5.21
(5.21))
glie
gdc je:
n - koe[icijc
kodicijentnt propllstiljivosti
propustiljiyos ti prozora (yra ta) (m3/
(vrata) mhpa llJ
(m)/mhPa 2fJ )
I
1 - duiina procep"
proCCpll (m)
6p - razlika pritisaka sa spoljnc
spoljne i ullutras nje strllnc
ulllltrasnje strane (Pa)
(Pi!)
jedn:lcinc 5.17 i 5.18 slelii:
KombinujuCi jedn:ll:ine sledi:
Q = V· C · p ·. (I"
Q=V.c-p -/,)=
(t,,-t '" '\'
)= .L{n·l).(t.p)
J
2/3
LJn·l) · (I':. p) 2/3 .·cC·· pp·(t,,-/J
. (I" -/J (5.22)
Kriterijumi su:
1
Za oblik
obJik osnoye (pojedinacne zgrade):
osnove grupa I (pojec..linacne (5.23)
3
1 2.~
12.Y n T(}(loroVic
II. PR()J E:KrOl
T()(lorov,c PRO} £I(TO I '~' N}
NJI':
I': I'OSTI?01t:. Z"/' CI::,
,,./ Z
J,()STI?OJt::NJA I, m11M
I?A LSO GJI£JANJ/:;
L.\'O GREJANJE
I((/'
L (a' I),
/),
Z it oblik
Za obli k os novc
nove grllpa
grll pa II (zgrad c 1I nizu): 'V
niz lI ): "V = lI (:'i
(S .:2-l
::!-l )
L (a ' {)"
L-(a'l)"
KI...kE I
T1P I<l.J(E TIP KI...lE
Kl..lE U
kuCa)
(pojedinOCna !tuea) (kuCa
(kuCaunim)
u nizu)
8) fi d)
8)
8}
b) Uaa
~=¢ f)
u u
lo rije 1I donjem
Pros to do njem de lu zgrada sa htnog tipa uvek su
lipa uvck najncpovoljnijem
u najne
S li 1I povoljnijem slucajll
sluca ill i
imaju najvece
najvecc potrcbe
pOlrcbe za zagreva
zagrcva njc
nje m infillrovanog vazd uha.. Zgrade spralnog
infiltrovanog vazduha ip; t
spratnog I' ira
izlozcnc
iz lozcne S li sa rno uticajima
uticaj ima vetra.
ve lra. O ne zbog toga imaju gornje
imajll 1I go delu
rnje m de veclI pP"'
lu uvek vecu il i ·-
re bll za loploto
to ploto m za prove lrava njc od
travanjc oel zgrade
zgracle sa hlnog
htnog lipa i tll lu im se pojavljuje najtH
najIH
povoljniji
povo ljniji slu caj.
Sa m proracu
pro racu n koristi slcdecu
slecieclI jed nakos l:
jednakos t:
2 'J
c· p(fl.p )' =H,,= e,, ' [{
gde je:
H" - ka
karakte
rakte ristika zgrade na visini h
H - standardna karaktcristika
stancl ardna karaktc ristika zgrade za uti<.;aj
uticaj vetra
ve tra na visini od 10 m
E"
eil - korekcioni faktor za uticaje
uticajc vetra
ve tra i uzgona
uzgo na na visini h
POTREDNAI KOLICINA
5. I'OTRJ:'BN, KOLle l NA TOI'LOTE
TOI'LOT£ &
ZA1 GR£J
GREJA
::./:,:.INNJ£
...:,1..:E:.--. _ _ _ _ _ _ _129
12_Q
pa sc
se potrcb na kolicina toplo
polre bna zagre~a nje
te za zagreva
IOplo.le nje vazduha
vaz?uha koji prod ire prirodnim
pri rodnim pro-
pTO-
ve trava njcm
velrava nje m za zgrade sa htnog
hlnog lipa
Ilp a odred ujc prc
odreduJe pre ma izrazu:
IZ r3ZU:
Qpll =[E: . ~
.U
'>:' (a · l) j
· J-/·R ·( I II -I .J )] (5.26)
Z a zgrad
Za zgra dee spra lnog lipa
li pa mc rodavna
rodavo a jc jednacin a:
Q prt = f"r.".0
pn! = 'JJ
"(a ·l) JJ ·J-J
"(a·f)
.~
L · J-/ · /?
R ·(
· (II ItIl -I)
- IJ )
j
(5.27)
go rnjim
U gornji lhodnih
m izraz ima vale oznake iz prc thod iz raza kao i:i:
nih izraza
t:E - korekci
ko re kcioo ni koeficijcnl
koe ficij c nl za visinu
R - karakl
/? ka rakl c rislika proslo
proslorijcrijc
s -
J - sa hlni htni lip zgrade
zgrad e
e - spralspra lni
ni (clazni
(c l<lzni ) lip
tip zgrade
zgrad e
s -- spoljna
.I' spo ljna vetrom
ve lrom napad
napadnul nut a fasada
fasa da
II - nc napa
napaddnula slrana zgrad
nllta strana zgradee
Potrcbna
Polrc koli cinaa lo
bna kolicin toplo
plolete za prirodno provc lrava lravanje
nje se usvaja iz rezultala
rezulla la dobijc
do bije -
sa hlni i spratni
nih za sahtni spra lni lip zgradc uzimajuci
uzimajuci za dalji proracun vccu vrcdnos l.t. PPropusl- roPlls l-
Ijivos lt vilLduh<t
vazduha se javlja IIu procepima
proce pima prozor<t
prozo ra koji sc se o lv<t raju, vralima,
tvaraju, vratima , ka o i IIu proce-
pima izmedu prozorskihprozo rskih o kvira i ko nstrukcije
nslrukcije zid zidaa odnos no izmedu
izmeclu pojedinih ec1e le me
mc--
nala spo ljnjcg zid
nitla spoljnjcg zido, narocilo
n, naroci prc lfabrikova nim gradevinskim
to na pretfabrikovanim c1c me nlima.
grad evinskim c1cmcnlimn.
Vrednos l L.(l/'I)s
Vrednost 2:.(w/)s za jcdna
jcdnacinu
cinll 5.22 i 5.24 i llkllpne
ukupne propustljivos li ti na fasad
fasadama
a ma
pod lld
ud aaroro m vc lra i fasadama
velra fasa da ma kroz cije procc proce pe
pc izlazi
izlaz i iz zgrade,
zgra de, bez proracuna
pro rncuna lltvr-
utvr-
dili koja
kOjil od dYe dvc merodavne
me rodavnc jclinacine
jcdna cinc dajc daje vecll vrednosll po
vecu vreclnos potrcb nc to
lrcbnc toplo te.. I\ko
plo le Ako 10 to
slu caj mo ra se
nije slucaj sc sprovcs
sproves liti proracun
pro racun i usvojili ne povoljniji rezulta
m:povoljniji rezult a l.
- za proslo
proslorijc lIglu zgrade, za oobe
rijc na Uglll spoljnc povrsinc
be spoljne povrili ne koje za zakklapajll
lapaju ugao,
uga o, sa
najvcco
najvccom propustlj ivOSCll
m propllstljivoscu
- za pros torije sa suprolno pos
proslorije lavlje nim spo
postavljenim ljnim zid
spoljnim ovima, IIu spra
zidovima, spratlnim
nim zgrad
zgrada-a-
rna .w La slra
slranu
nll sa
Sil najvcco m pro propustijivosclI sahtne
pllstljivoSCll ; za sa zgradec uzim
hlne zgracl uzimaa se za na-
padnlliu
padnulu slranustram! na jvcca propuslljivos
propustljivost, l, a za nc napadnulc slrane
ncnapadnutc stram: nc ka dru
ncka ga
druga
vredoos
vrednost.l.
Pro pustljivos l procepa dala
Propustljivost data jc
je IIu labe li 5. Xl
XIV,V, a11 za modc rnije konslrukcije
konstrukcije koje se
navode IIu aklue
aktuc lno m slandardll.
standardu. IIu labetabelili 5. XXV.
Tahela 5 .XX1V
Tabcla I'rop" s tljil'oS lI pro~\'
,XX1V I'ropllsllji\'us pa grade,
pr(lc"pa gradcrlnskih prcma .IllS·
clcmenala prema
in ski h elemenal" .Il'S · .,"
I'rol,ustljh'osl IJeO<'el'"
l'rol,"slljivosl IlrO,'C I'.
f(~ra"h:
f' rhlik c k"Hlileia
lu.ll...h:rh,ike KGef. p«'
K<:cf. p.
Nltz i\'\' p.op. "a II
Uroj Nlt1..i ,""Hlilch.
~rocc.;p:l
~.occpa
'/J
m
In ImhP:I-
/mhP:I-
I. Otv<1r:ljuci
Otwlrajuci G ru pe 1I"".ezall
V.UDC ""f)reZa'ila la n. C.c. DDdd 0,3
0.3 -
2. PeUl.or
PrUll) r G .IIDe
n'Dc lIaD.eza
lIaorczallia llia r\ 0,6
0.6 ·
3,
3. Neol vara il u':i
Ncolvtlrajllci N or 111 ;11:'111
Normal,," OJL
D, ·
4. Vc uma z:lpt
YC Onlil z:lptiivC
vC I1Il:l.
;1. S<l
Sil ·-
7":lplivcnim
zaprivcnim obimn
ob imllim im I
OSlol lccm
OSlollccm
5. Vr:1In
VralO spoljlla
s poljna O u ell "l i kulisll;1
Ohell1<l ku lima Norlllnliw
Normol na so p . a~om
S3 pra~ t) m iii ·
d (lll io m zaOlivno
doniom mlcl
zaolivnnrn Icl vom 2
6. Norm
N alll:l
ormalll:l 20
2U ·-
7,
7. K:l rusclll:!
h.n fll sc lll :! Norm
NOfm ailiaalll il 30 ·
Z aoli vc llnao s"
ao li ve pragom
so p.aRom 3 ·-
H.
H Vea'a unutmsnj:1
Vrnl" unlll caslli" Normalll",, UCZ
Normalrw bez Drag"
ProA" 9 ·,
ProlaZl
PrOla7J li proccpi
pcoccpi
E lcm ellt i
lem cllii izmcdu Tesno
Tesl10 zaptivcn<1
za ptivcnil
spoljnjcg zi,i;,
spoljnjes zid a brikov~1I1 ill
prd:1 brikov.ul
pref:l (53 8",,,nlo"'llIom
(so sa"'ntoVilll o m IIeprop.)
ncpro p.) 0.11
0,
c1cm Cllilla
CIl:ll a
9. Bez gnrnlil
Dez gar,lII1 ovallc
0 VilnC
nronusll
p.o nusll iivosl i I
10. RoleillC
Rolc llI C i spo ljne
ljlle Mellilnizam
Mclwnizam pris- Normnlll
N ormalll;,!<l .- 0,2
0.2
zaJuzinc
ial uzill c luonean snolia
luooean snol in
Mchanizam pris-
Mclwnizam pris. Normaln;)
N o rmaln a . ~
I!lOa c.H! iZl1Illra
1I10;JCan jj".J Hll ra
II . Slnlni
S lolni ve
vc nl iln! or
nlilal O. (Z.11vorcII)
(2-lIVorell) Yearn:1 2..1
Yearn;) z:.loti vcl1a
0tivclla 4 ·
N
Noormnlll:l
.m a ill " 7 ·-
Tabcla
T abcla 5. Karaklcrislika
5, XXV Karaktcris lika zgracle
zgraclc (( aktllelnom
II prcma aktuc lnom DIN 4701
III1Whl'."'/m·
III1Wb l'."'/m· K IJni
Ilrzi OM l'cln
yctn m/s
Pudmcjc
IJodmcjc POI07.Hj
PoloiHj PoicuinJCllC kllCC
Poicdinacllc kuce Kuee 1I nizll
Kucc niZll
Sa slobim
s lo bim Iwrm;1lall
l1t.lr m :tku l 0,72
0.72 0.52 2
vclrovima
vctrovima slobodoll
slo bod oll 1.82 Utl
U 4
Sa jakim normal~11
lIorm alall 1.82
1.82 1.3
1,3 1 4
vclrovma
vcl r ovrna sl n hotl ~11l
ohotl~11l 3,13
3.13 2,24
2.H 6
Uz ima u obzir
o bzir poveea nje brL brzine
ine ve tra sa visinom
vis ino m i termicka
te rmicka prilisna
pritisna dejslva.
dejstva. O ni
zavise od ud visine pos ma lrane tra ne pprostorije
ros to rije iznad
iz nad ze m[je, tipaa zgrade pre
mlje, tip prc ma s[iei
s lici 5.8 (saht-
(sa ht-
ni iii
i[i sprat ni tip zgrade), kao i tip tipaa os nove (tip
(ti p pojedinacne
pojedin acne kuCe [, tip kuce u nizu II
kuCc I, 11 )
i ukupne pro pust[jivos ti na fasa
p ro pllstljivosti fas adama
d a ma pod udaudarom velra
ro m vc tra i fasadama
fasa dama kroz cije proccpe
proce pe
izlaz i iz zgrad
iz[azi zgradc,e, bez proracuna
pro racuna ulvrdili
utvrd iti koja od dve me mc rodavne jednaCine
ro davne jcd nacine ddajc vecll
ajl' vecli
vrednosl po tre
vrednost bn c lop[ote
trebne to plo te..
Ako to nije slucaj
sill caj pOlrebno sprovesli
po tre bno je sproves raclln Uednacine 5.23 i S.2-l
ti po novni pro raclin 5.2-l).
).
Za zgrade
zgradc visine do 10 m nc ne uz imaju se u oobzir bzir uticaji uzgona.
uzgo na. Takode
Takud e se u ovomovo m op-
o p-
segu visine
vis inc pre tpostav[ja
tpos tavlja ko nstantna
nsta ntna brzina vetra.
brLin a ve tra. Z bog loga d o 10
zgradee do
toga za zgrad [0 m visine
vali:
vill i:
kocncijcnt c" za
Tabcla S. XXVI Korcklllrni koclicijcnt Zil visinn za pojcdinacnc zgradc i zgradc 11
II niw
niZll
VlsioH ilO~l(llcrcna
Visinu iZDlul lcrcna 11II m
5 I to
10 I 15 I 20 I 25 I 30 I ,100
.1 I 40 I 50 I 60 I 70 I 80 I 90 I 100
I,D 1 1.0 1 I,D 1 1.21
1.2 1 1,4
1.4 I 1.5 TI 1,6 I 1,9 I 2,0 I 2,2 I 2,4
1 24 I 2,5 I 2,7 I 2,8
1.12 Il."I t/uw\'/('i Il '/;()J/-.I,T(}
/1."/ "ot!urr1l'l 'II()j U,-f() 1I : I.\} I'. I'OSTNOJ
1.\1 I: l'OSTkOJ C '}·I
EN} ·I 7:.·1 Cr::NT~ I/.tVO
Z.· I Cr-:.VT~ II. N(J G RFJA tV} r::
RfClA NJI,
Tabcln
Tabclll S. XXVll
XXVII Korckdoni kne/icijcnlzll "isinll t;£ za pojcdinllcnc
koeficijcnlza "isinn zgntdc
pojcdinacnc zgrade
A) Normaliln
Normalan poloiaj,
pol oiaj, IImcrcni v{'ta
velar,r, II = 0,72
Cis
<Is 9,4 6,6
8,8 6, 1
8,1 7,5 6,6
6,8 6,1
6,1 5,4 4,5 3,7 2,6 1,3 0
100
<Iu
<I" 9,1 6,5
8,5 7,B
7,8 7,0 6,2 5,4 4,5 3,5 2,4 0,7 0 0
<Is
<1$ 8,2
6,2 7,5 6,7 6,n 5,3 4,5 3,6 2,6 1,3 0 0 0
60
80
C!u
<I" 7,6
7,8 7,1 6,4 5,6 4,7 3 ,7
3,7 2,5 1,0 0 0 0 0
cb
<Is 6,8
6,6 6,0 5,2 4,4 3,5 2,5 1,2
1,2 0 0 0 0 0
00
110
(Iu
Clu 6,5 5,7 4,6
4,8 3,6
3,8 2,7 1,3 0 0 0 0 0 0
(Is
cIs 5,3 4,4 3,4 2,4 1,1
1, 1 0 0 0 0 0 0 0
40
c!u
(I" 4,9 4,0 2,9 1,6 0 0 0 0 0 0 0 0
rls
CIs 3,5 2,4 0,9 0 0 0 0 0 0 0 0 0
20
<Iu
<I" 3 ,0
3,0 1,8
1,6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Cis
£Is 1,0 1,0 1,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
10
clu
(I" 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Olvoren; p%
B) Otvoren; iaj, umeren vetar, H = 1,8
p%iaj, =
(Is
Cis 3,9 3,6
3 ,6 3,4 3,2 3,1
3,1 2,9 2,7 2,5 2,3 2,0 1,6
1,8 0
100
riu
fiu 3,4 3 ,2
3,2 2,9 2,5 2,2 1,6
1,8 1,4 0,9 0,1 0 0 0
(Is
CIs 3,4 3,2 2,9 2,7 2,5 2,3 2,1 1,9 1,6 1,3 1,0 0
80
Clu
(I" 2,9 2,6 2,3 1,9 1,5 1,1 0,4 0 0 0 0 0
---
1---
(Is
cis 2,9 2,6 2,3 2,1
2,1 1,9 1,7 1,4 1,1 0,6
0,8 0,3 0 0
60
Clu
€I" 2,4 I 2,0 1,7 1,2 0,7 0 0 0 0 0 0 0
CIs
<Is 2,4 2,0 1,7 1,5 1,2 0,9 0,5 0 0 0 0 0
40
Clu
(I" 1,7 1,4 0,9 0,1 0 0 0 0 0 0 0 0
Cis
<Is 1,7 1,3 0,9 0,6 0 0 0 0 0 0 0 0
20
(lu
c~u 1,0 0,4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
cis
<Is 1,0 1,0 1,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
10
(lu
tlu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
5. POTI?EI1NA 1\() l.Ir l ,\ >1 TOPI.OTE Z~I G I?FJANJ£ 1J3
1.J3
Tabcla
Tabela S. XXVII Nastavnk
Nastllvak
C) Normalan
Norma la n po loiaj , ja
poloiaj, j ak
k velar, H =1,8
f!s
E~S 33,9
,9 3,6 3,4 3,2 3,1 2,9 2,7
2.7 2,5
2.5 2,3 2,0 1,8 0
100
<3U
su 3, 4 3,2 2,9
2, 9 2,5 2,2 1,8 1,4 0.9 0,1
0,1 0 0 0
t!s
Hs 3, 4 3,2 2,9 2,7 2,5 2,3 2,1 1,9 1,6 1,3 1,0 a0
80
tsu
<su 2,9 2,6 2,3 1,9 1,5 1,1 0,4 a0 a0 0 a0 a0
t<~S
ss 2,9
2 ,9 2,6 2,3 2,11
2, 1,9 1,7 1,4 1,1 0,8 0,3 a0 a0
60
<~ u 2,44
2, 2,0 1,7 1,2 0,7 0 0 a0 a0 a0 a0 0
<SS
t ss 2 ,4 2,0
2.0 1,7 1,5 1,2 0 a,s
0,5 a0 a0 0 0 0
40
t su
<SU 1,7 1,4 0,9 0,1 0 0 0 0 a0 a0 0 0
ES. 11,7
,7 1,3 0,9 0,6 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 0
20
ESU
c~ u 0 0,4 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 0
f SS
<5S 1,0 1,0 1,0 a0 a0 a0 0 0 a0 0 0 0
10
<su
ESU 0 a0 a0 a0 0 a a0 0 0 a0 a0 0
D) Otvoren; p% i aj, jak vetar, H
p%iaj, = 3,1
<5S
tss 2,4
2 ,4 2,3 2,1 2,1
2,1 2,1 2,1 2,0 2,0 1,9 1,9 1,0 1,0
100
<su
tsu 1,8 1,6 1,4 1,2 0,9 0,6 0,2 0 0 0 0 0
t<~s
ss 2,2 2,0 1,9 1,9 1,8 1,8 1,8 1,7 1,7 1,6 1,0 0
80
£~ u
Csu 1,5 1,3
1,3 1,1
1,1 0,9 0,5 0 0 0 0 0 0 0
<ss
t ss 1,9 1,8 1,6 1,6 1,6 1,5 1,5 1,4 1,4 1,3 1,0 0
60
ESU
tsu 1,2 1,0 0,8 0,4 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 0
40
(~s
Ess 1,7 1,5 1,3 1,3 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 0 a0 a0
t<~su
u 0,9 0,6 0,3 a0 0 a0 a0 a0 0 0 0 0
2D
<b
tss 1,4 1,2 1,0 1,0 0,9 a0 a0 a0 0 0 a0 0
H u
Esu 0,4 0 a0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
<5.
£S. 1,0 0 0 a0 a0 a0 0 0 0 a0 0 0
10
(s
£Suu 0 0 0 0 a0 0a 0 0 0 0 a0 0
I/ .1-1
1-1 ,N""'".'" 'f;()j/:XT(}
/I I/'Hlonm,' I ""W
J; :-1 \ ; J-' 1'()S
/:. I\r(}lI :'1.\")1: I'US ri,()j
rI,(Jl/,,\'JcI n :.\T/{· II ,,\ (j
I;;,\ J, 1 Z ·I1 ('I'-'Tli.- () (;
( i/'/WI,
/-J.. IIN)I,
NM
Tabcla 5, XXVIII Ko
Tabcln Korckdoni
rckdo ni knclicijcnt
koclicijcnl r. za
lit ,'isinll l.~radc II niw
I'isinll zgradc nilll
A) Normal"n
Normalan polozaj,
poloi aj, slah
sinh ,- dar, II = 0,52
l'e1ar,
<ls
<4s 12,9 12,0 11,0 10,2 9,2 8,2 7,2 6,0 4,7 3,2 1,2 0
,
100
<l u
<4u 12,5 11 ,6 10,6 9,5 8,4 7,3 6,0 4,5 2,8 a0 0 0
<l.
<4s 11,2
11 ,2 10,2 9,1
9,1 8,2 7,1 6,0 4,7 3,2 1,2 a0 a0 a0
80
<~u 10,7 9,7 8,7 7,5 6,2 4,8 3,2 0,8 a0 0 a0 a0
el
<4s. 9,3 8,2 7,0 5,9 4,7 3,2 1,2 a0 0 a0 a0 0
60
tlu
'4u 8,8 7,7 6,5 5,1 3,5 1,0 0 a0 a0 a0 0 a0
<h
<~ 7,2 6,0 4,6 3,1 1,0 a0 0 0 a0 0 0 0
40
Hu
<Iu 6,7 5,3 3,8 1,9 0 a0 0 0 0 0 0 0
<f.
<ss 4,8 3,1 0,9 0 0 0 a0 0 0 0 0 a0
20
<l u
<4u 4,1 2,2 a0 0 0 a0 a0 0 a0 0 a0 a0
el.
<4s 1,0 1,0 1,0 a0 0 0 a0 0 a0 0 0 a0
10
tS Il
£3 1./ a0 a0 a0 0 a0 0 a0 0 0 0 0 0
Siobodan poloiaj, slab vetar, H = 1,3
B) S/obodan
Cts
<45 5,1
5,1 4,7 4,3 4,1
4,1 3,8 3,6 3,3 3,0 2,6 2,3 1,9 0
100
<l u
<su 4,4 4,0 3,6 3,1 2,5 1,9 1,2 0,2 0 0 0 0
<ls
C4s 4,4 4,0 3,6 3,4 3,1 2,8 2,5 2,1 1,7 1,3 0,7 a0
80
Clu
<su 3,7 3,3 2,8 2,2 1,6 0,8 a0 0 0 a0 a0 a0
Cl.
<Is 3,8 3,3 2,9 2,6 2,3 1,9 1,5 1,0 0,4 0 0 0
60
Cs u
<4u 3,0 2,5 1,9 1,2 a0 a0 0 0 0 0 0 a0
Eh
<fs 3,0 2,5 2,0 1,7 1,3 0,8 0 a0 0 a0 a0 0
40
Ciu
Cfu 2,1 1,5 0,7 a0 a0 0 a0 a a0 a 0 a
<fs
<ss 2,2 1,6 0,9 0,3 a a 0 0 a0 a0 0 a
20
Csu
<fu 1,0 a0 a0 a0 a a0 0 0 0 0 a 0
cs.
Cf. 1,0 1,0 1,0 a0 a a a0 a0 0 0 a 0
10
Clu
<su a0 a0 0 a a a0 0 a0 0 a0 0 a0
5. I'OTl{U l.V.·1 I,OU ( INA TOPUn t Z..I ( i1{/'J, I ,\If E I I;
Tnbcla
Tllbcln 5. XXVIII Nastam
Naslavllkk
Normalan poloiaj,
C) Normnl:!n jak ve lar, II = 1,3
polozaj, jnk
CIs
<so 5,1I
5, 4,7 4,3 4,1
4,1 3,8
3,6 3,6 3,3 3,0 2,6 2,3 1,9 0
100
Clu
<su 4,4 4,0 3,6 3,1
3,1 2,5 1,9 1,2 0,2 0 0 0 0
<so
CI s 4,4 4,0 3,6 3,4 3,1 2,8
2,6 2,5 2,1 1,7 1,3 0,7 0
80
60
Cl u
<su 3,7 3,3 2,8
2,6 2,2 1,6 0,8
0,6 0 0 0 0 0 0
Cis
<ss 3,6 3,3 2,9 2,6 2,3 1,9 1,5 1,0 0,4 0 0 0
60
<su
Clu 3 ,0 2,5 1,9 1,2 0 0 0 0 0 0 0 0
<ss
CIs 3,0 2,5 2,0 1,7 1,3 0,6 0 0 0 0 0 0
40
Esu
Elu 2,1 1,5 0,7 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Sil.
CAs 2,2 1,6 0,9 0,3 0 0 0 0 0 0 0 0
20
<ilu
Clu 1,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
<ils
<ss 1,0 1,0 1,0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
10
Eilu
EAu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
p%laj, jak vetar, H = 2,2
0) s/obodan pololaj,
Css 2,6 2,6 2,4 2,4 2,3 2,3 2,2 2,2 2,1 2,0 1,9 0,3
100
<ilu
<Iu 1,6 1,6 1,3 0,6 0,1 a0 a0 0a 0 a0 0a a0
<Is
tils 2,5 2,3 2,1 2,0 2,0 2,0 1,9 1,6 1,7 1,6 1,5' a0
60
fsu
<su 1,5 1,2 0,8
0,6 0,1
0,1 a0 a0 a0 a0 a0 a0 0 a0
Eils
<ss 2.2 2,0 1,7 1,7 1,7 1,6 1,6 1,5 1,4 1,3 1,1 0
60
Eilu
Esu 1,1 0,7 0,1 0 a0 a0 a0 a0 0 a0 a0 a0
Ess 1,9 1,6 1,3 1,3 1,3 1,2 1,2 1,1 0,9 a0 a0 a0
40
Csu 0,6 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 0
C5S
<ss 1,6 1,3 0,9 0,9 0,9 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0
20
eilu
£Iu a0 a0 a0 a0 0 a0 a0 a0 a0 0a a0 a0
£Is
<ss 1,0 1,0 1,0 a0 a0 0 a0 a0 a0 a0 a0 a0
10
<su
fSU a0 0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a0
unutrasnjih
lInutras njih vrata i ,ev.:: nlllaino
nlualno prozo
prozora, ra, na strani zgrade kojaa nije napadnllta
zgrad e koj napadnul(l velwill
vclrnm
I(a " )" kroz koje vazduh moze da izlazi. Ukoliko
L(a" propustljivosl izlaznih procepa 1I
Uko!iko je propllstljivost
odnosu na pro
odnosll pustljivost
proPlist procepa
Ijivost ulaznih proce pa manja, lItoliko
uloliko je k(lrakl erisl
jc i karakt e ris t ika proslorij.:
ma n]a
nJa .
Zbog
Z bog vevelikog
lik og variranja prnpustljivoSli,
propustljivosti, dovoljnu je da se karaktekarakteristika prostorijc
ristika prostorije
odredi .
grubo odrcdi
Z(l najccsci
Za najccSci slucaj, vazduh izlflZi
silicaj, kada vflzduh izlazi samo
same kroz unulrasnja
unutrasnja vrfltavra!a (tflbcla
(labela
5. XXIX), date dale su karakteristike prostorije R u zflvisnostizavisnosli od broja i kvalileta unlll -
kvaliteta lInlll
rasnjih
ras njih vrala, ve licine L(wf).,
vrata, i velicine I(a'{)s, koje su polre pOlrebne proraclin (R =
bne za proracun = 0,7 odnosno
R = 0,9). Za Z a prostorije bez lInulras
unutrasnjihnjih vrala
vrata izmcdu
izmedu ve
vettrom
rom napadnute i nenapadnll -
te sstrane velike kanee
trane (na pr. sale, vclike larije ) R = 1,0.
kancelarije
Ako sc uporede
se upo red e tabe le 5. XVill
labe lc XVII[ is. i 5. XIX vidi se da 1Iu sustini nerna
nema razlike u vred-
noslirna karakteristike proslorije
nostima karakterislike prostorije se m rn sto
slo je izbor dat prcciznije,
preciznije, prerna
pre ma broju lInut unlll -
rasnjih vrala i propustljivosti
propuslljivoSli [asade.
Vrednosli I(a'[) koje
Vrednosti L(a·f) kojc se koristc tabe li 5. XXIX Sli
korislc 1Iu labeli su one koje u proracunu odn:-
dene: Za spratni lip tip zgrade L(a·f)
I(a'[) = L(wi)s
I(a'[), gde je sa s oznacena napadnula
napadnuta strana
vetrom a za sahhtni tip zgrade vaZi: villi:
(5.2R)
za
Zit e,,, =0
es,, =O (5.29)
(5.30)
5_ XXX IstovTcmeni
Tabela 5. udeo lIticaja
Istovrcmeni lIdco uticaja inliltracijc
inlillracijc
~
Izloieoosl
IzloicDosl velru Vis;
VlsiDH l\!rade
08 1 'radc II
<10m >iOm
>lOm
Podrucje slabi"
slabih vclrova;
normal an polow
normalan low j' 0,5 0,7
Svi oslali SIUc..1 ·cvi
jcvi 0,5
0.5 . 0.5 .
6. GREJANJE SA DNEVNIM I
NEDELJNIM PREKlDlMA
Postrojenja
Postroje najcesce nisu stalno ukljuce na.
nja Zit grejanje najcesee na, vee imaju
ima ju pre kid e u radu 1I
prekid
toku noei, a kada .ie je rec a0 objektima
o bje ktima opste name ne, ne. (poslovne
(pos lovne zgrade, skole itd.) itd .) i su-
botom,
bo to m, nede ljo m kao i 0 praz praznicima.
nicima. U takvim slueajevima,
slucajevima, pos troje nje ee se ukljuci-
vati pre svakog sledeeeg ko riscenja riscenj a zgrad e, tako da se do mo momeme nt
ntaa ulas ka Ijudi dos-
ulaska
tignu popotrebni rmicki
tre bni te rmi cki parametri.
parame tri. U zavisnosti od sa samog objektaa i ugrade
mog objekt ugrad e nog siste
siste--
ma, lIsled
usled pre kid
kidaa se 1Iu manjoj iii vecoj me ri umanjuje potrosnja energije. e ne rgijc.
pros to ru koji se greje, odriava se te mperatura
U prosto mperiltura vazduha koja najeesce 20 °C.
kOjil je, najcesce
Pri to me i srednja te mpe ratura zrace
tome zracc nja povrsina koje kojc okruZlIju
okruZuju grejanu
grejanll prosto riju,
prostoriju,
treba da dostigne
dosligne L tee mperilturu
mpe raturu koja osigurava
osigllrava uslove ko kornfora
mfo ra i koja trebatre ba da je jed-
naka te mpe raturi prostorije.
prosto rije. Posto se u tokll prekida greja grejanja gubici to
nja gllbici toplotc
plo te ncne na-
doknaduju, dolazi
doknadllju. do laz i do hlade nja nj a vazdllha 1Iu prostorijama
prosto rij ama.. Dolazi uspost avljanja te m-
Dolaz i do uspostavljanja
peralurske raz
peraturske razlike
like izmedu zidova i vazduha pa gradevinska maS<l odaje toplotu Lo plo tu aku-
mulisa nu tokom pe rioda
mulisanu ri oda grejanja. Hl ade njc zgrade 1I celini bite
Hladenje brze iii
bice br.lc ~akle
iii sporije, dakle
odvijace se 1I kraeem
LI kraee m iii duze m vre menskome nsko m periodu
pe riodu , zavisno
zavis no od njenih
nje nih te rm'ickih
rmickih
osobina, trajanja
traja nj a perioda
pe rioda grejanja
greja nja i duZine
dliZine prekida.
pre kid a.
Ako
Aka se pode od uo bicaje nih uslova koriseenj<l
uobicajenih ko riscenja poslovnih objekata,
o bje ka ta, sis te rni za gre
sisterni gre--
janje uklju
ukljuceceni toko m pet radnih dana, sa nocnim pre kidima, od 20 casova do 7 sa-
ni su tokom
ti izjutra, sledeecg da dana.na. Od pe petka
tka u 20 cas ova pre
casova prekid
kid se produzava na celu subotu i
nedeljll, da bi sistem za greja
nedelju, grejanje odredeno
nje bio ukljuce n u odrede no vre
vremcme kako bi se zgrada za-
grejala do ponedcljka
po nedcJjka II1I 7 casova, kada pocinje njeno nje no sledece koriseenje.
ko riseenje.
Za lakse razumevanje
razumeva nje problematike uzgrevanja, uzgrevanja. pre tpostavlja se da je u sedmod-
nevnom pe riodu spo spoljna
ljna temperatura jedn aka spoljnoj proj~ktnoj
te mpe ratura stalna i jednaka proj\(ktnoj temperatu-
te mpe ratu-
ri oZa takav slucaj, pro promena unutrasnje
me na unutras temperature
nje te mpe rature kao i po potrosene
trose ne energije
e ne rgije grejnog
sistema imace tokove prema slici 6.1.
siste ma imaee 6. 1.
trenutku
U tre nutku A je iskljuee
iskljuecno no grejanje, zgrada se hladi i temperatura
te mpe ratura vazduha u gre-
prostoru
janom prosto ru se sniZava tokom pe perioda prekida
riod a pre kida A-A-B. B. Uspostavlja se raz razlika
lika tem-
perature zidova i vazduha u prostoriji pa se i zidovi hlade, pri ecmu ce mu je te temperatura
mperatura
zidova visa od te tempe
mpe ra rature
ture vazduha(A - B'). B'),
trenutku
U tre ukljllcuje izvor toplot
nutku B se ukljucuje toplotee i pocinje zagrevanja zgrade tako da unut-
ras nja te mperatura raste
rasnja ras te sve dok ne dos dostigne
tigne svoju proje ktnu vrednost od 20
projektnu 20°C°C sto
s to
130
/ 3Q
1.f0
J.fO B.Todorollic
Todarol'i,; PROJEKTOVANJE
PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO
CENTJ?ALNO GREJANJE
SREDA CETVRTAK
CElVRTAK PETAK SUBOTA NECEWA
NEa:WA PONEO_
PONED. UTORAK
t[ DC
"-- I- " 0 I?_ ----- - ---- _ .- ~ HI -\-_
__ §rf-I
-- 'r-- - i --
\
~ \ 1\ I
,,/
I
f" !\
I I
~
['1
1\
~
~~dnjE
/
~·
Srednj
~
en pere~
nril<ttllrijB
""""njB
Z
, ......- ZI'
~~'-"""I'=--
temperature
C8r'4a
t:::::::----
----
/!p
- P
1\ J
I!lhI
I
"f F
I
-1--'
I I I
I
I I II
t\--
%
I I I I I
d I I
170
I
t- Be
1--1'-' - -
I/
--- F G J
1ml--~ - - -
100 \ \1 \H ,I
DI
E W~
<i
<{
--,
-,
~
w
W
Z
w
__ _ _ ____ _ __ __ ' - _ __ _ _ _ __ _
-- -
~._L...
- --~----~~~---
6_ J Promclla
Stika 6.1 1I1111/mI'lIje
I·lIje temperatllrc i potro.fcllc cl/agije
Promella 1I/11/lra. cllcrgijc II tokl/
lokll sedmodl/evl/og
sedmodllevllog pt:-
p c-
rioda grejal/ja
grejallja sa lIobicajellim
lIobicajcllim prekidima tokomlokom dalla ij IIcdelje,IIZ
lIedelje,IIZ pretpostavkll
prelposlavkll kOlls/all/ lII:
kOlistall/ lll:
spoljlle tempera/llrc_
temperaillre.
lzvorr toplote
[zvo toplot e radi svojim milksimalnim kapacitetom,
kapacit e t.om, koji jc lIvek
uvek veci od toplotni
toplutnil>l'
gubitilka
gubit aka zgrade za spospoljne
ljne prnjeklne
projcktne uslove_
uslove.
Duzina pe riod
riodaa uzgrcva nja njil i 10k
tok prome ne tempe temp e rature prostorije zavisi od m a ~ l'
rna,,,
zgrilde
zgrade i velicine inslalisil
ins la lisil nog kapil citeta toplo lnog
kapaciteta tnog izvora
izvo ra ._ Dijagram na sL sl. 6.1 odll\1~ i
6_1 OUll\Isi
kapacite t koji je za 70% veCi od vre
se na kapilcite vrednosli
dnosti potrebne ko kolicinc Odgll-
licinc toplot e koji ougo-
varil proje ktnim uslovima (100%)_ (100% ). U tokuto ku IIzgrevilnjil,
lIzgrevilnjil, zilvisno od vrst e grejnug
gcejnog SiS/l'-
sisk'-
rna (v3zdusno,
ma (vazdusno, rad ijato rs ku, ko, ko nvc ktktorsko
o rsko grejanje), dolazi
dolaz i do bneg za ~' -
brie g iii sporijeg Zitl
revanja
revanj a prostorije, a kadakad a nje na te mperatura
mpe ratura postane visa od te mpe rature povrs illc
povrsinL'
zidova (tacka B') poci nje pre nos toplote toplot e sa vazduha
vaz duha na zidove,
zid ove, cije se zagrevanje dl" de·-
sava sa odredenim
odrede nim za kas ka s njenje m_ U trcllutku
njc nje m. trcnlltkll C tempe
te mpe ratura
ralura vazduha je dostigla PCll- pro-
vrcdnost od 20 "C
je ktnu vrednost uC ali m.ne: i okolne povrs ine sto Ce
povrsine ~ se dogoditi te lekk 1I
u momen/II
momellill
0D._ Prema tome, ako je 'l~ 1 ~ vrc me poee
vrcme poec tka koriscenja
koriscc nja zgradc, za pune liS love ko
uslove komfllra
mflll'il
cekati do Ta-
Ce se eekati D-
U lre T", ll.:mpl.:
tre nutku T< tcmp<.:ralura vazdllha je dosligla
raturil vazduha ktnu vrednost od 20 °(,
dostigla proje ktnll 0
ug-
( : j II g-
raden
rad e naa alltomatska konlrob ~ l1lanjuj
tlutomalska kon/rob l1lanjujcc odava
odavanje
nje toplote
toplole izvora, kako ne nl.: bi d().~ I() dol
njegovog pregrevanja_
pregrevanja . Od C grcja nje m se
grcjanje sc ntldllknadlljll
nad()knaduju gubicigllbici loplot Sli ,io'
toplot ec , koji Sll jll';
lIvd veci aodd proje klnih.
lIwk jer sc lko
ktnih, jcr tko loplutl.:
toplOle koristi
knristi za zagrcvanje
zagrcvanje:; mase zgradc. stu
masc zgrade, sio Ir.1
trc nutka 1'
je do tre 7'00- O
Odd log mur'1l-llta,
tog mm''lL' nta, Zit pre lpostavljc llli
nll sla lnu spoljnll
stalnll spoljntl tetempenlill
mperalll ru rt!
GRElA NJ£
6. GREIA SA DNEFNLM
1£SA DNEV 1M I N£D£ U N IM PREKlI'YfA
NEDEUNIM PREKIMA 141
14/
15r------------------------,
15,
r ------------------------,
:J
•
~ 10
100
'.,at4E~ h
""EtEH..ADJEHJA
p= instalisana
insta lisana snaga
(6. 1)
(6.1
potrebna
po trebna ko!.
kol. toplo te u projektnim
proje ktnim uslovi
uslovima
ma
r T2 ~
~
>--.--"-----~,f"'_'iI
::.......----l~;_~
. ~
;~ 1--'- - pocetak
pocelak korlscenja zgrade
~r.
T33
T . .-
t ,
"'!;
kraj i...;" .~::
\(; :! D
ts_ ____________________________L-__-L____L
Slika 6.3 Tok temperatllre II zgradi za vereme prekida grejallja i II periodll IIzgrevallja Z<I
za
raz.liCite illstalisallc silage izvora
razliCite PI <p2<p]
il.vora toplote PI<P2<PJ
T
kraj pocetak
pocelak
korlscenja korlscenja
,L~J.L.----------,- 12
t 12
slici 6.3.
Na slici 6.3, dat je tokto k tempera
tempe ratureture vazd uh a i mase grejane prostorije
vazduha prosto rije u pe riodu
periodu
izmeduu dva korisce
izmed ko risec nja zgrade,
zgrad e, ddakle
ak le u vre me nu kada je izvo r toplo
vreme top lo te isklju een i u to-
iskljueen
ku
kU uzgreva nja prostorije
pros to rije radi postizanja
pos tiza nja po tre bnih uslova za nje
potre nj e no sledece
sledeec ko risce nje.
koriscenje.
Ako su kapaeit
kapacit eetiti izvo
izvora toplo tee PI <
ra toplot P2 < 1'3, onda
<P2<P3, o nd a ce pri kraee
krarem m pre kidu
kidll grejanja
tempe ratura 1Iu prostoriji
temperatura opas ti do tacke BI kada se lIkljucuje
pros to riji opasti ukljucuje uzgrevanje
uzgrevanjc koje ec tra tnt--
jati T],
jati Tio uz srednju te mpe ratu rs ku raz
sred nju temperatllrskll razliliku iz medu pros torije
kll izmedu to rije i spo
s po ljne oko
o ko line 61 1, Za
Zil
slueajeve duieg
d\lzeg hlad
hladeenja
nja zgrade, tempe
te mpe ra rature
ture u prosto riji (tacke B2 i 8i3:J)
prostoriji postilju ni
3 ) postaju ni--
ze, a srednje te mpe raturske
ra turske raz lik t: 1:.1
likt: 6.1 ] i 1:./]
6./] manje.
Na sslici
lici 6.4 prikazana
prika:tana je prome na te mpe ratura 1I
mperatura u obje ktu veee gradevinske mase .
gradevi nske mase.
Hladenje
Hlade se, u odnosli
nje se. od nosll na objekat
objeka t ma nje rnase,mase. sporije
spo rije odvija, pa su linije promeneprome ne
tempe
tempera ra ture ABIo
AB], AB2 i AB) AB3 kao i BIC,B IC, B2C i B3C znatno blaze.
6.2. OPTlMALAN
OPTIMALAN TRENUTAK UKLjUCIVANjA
UKLJUCIVANJA
UZGREVANjA
UZGREVANJA
Kada je dimenzio
dimenzionisan
nisan izvor toplote
to plote za odrede nu zgradu dcfinisan
definisa n je odnos
o dnos P
(6.1), a zaht evani pe
zahtevani period
riod lIzgrevanja
U:tgrevanja za odrede
odredenini dan varirace zavisno
va rira ce zavis no od srednje
spoljne te mpe rature u periodu
spo ljne tempe nja. Kriva hladenja Ce
uzgrevanja.
pe riodu uzgreva ee imati tok prema spolj-
nim lIslovima
uslovima od kojih Sll su najznacajniji brzina ve tra i spoljna temperatura.
vetra tempe ratura. Naravno,
ponasanje toka hladenja
hlade nja ce se menjati od sobcsobe do sobc.
Na osnovlI
osnovu dimenzionisanog to plote P i karakteristika zgrade (Iaka, sred-
dime nzionisanog izvora toplote
ukljucivanje
njl), teska), lIklju ce pOCe ti u ne
civa nje grejanja ee nekom
kom optimalnom
o ptimalno m mo momentu,
me ntu, tako da se
uzgrevanje zavrsi u trenutku
tre nlltku kada pocinje koriscenje
korisce nje prostorije.
pros torije.
Slika 6.5 pokazuje linije hladenja i uzgrevanja liZ pre tpostavke da je spoljna tem- te m-
peratura ko nstantna i da je u jed nom slucajll
pe ratura konstantna slueaju niZa (1S1) a u drugam
niia (lSI) (1s2), ada su
drugom visa (ls1), Sli
optimalni tretrenuci ukljucenja
nuci ukljuce kotla u BI odnosno u 8B2.,
nja kalla
isldj.
isklj. ukJ~ Tp1
TP1
Tp2
A c
C
'0.
~ti2
ti1
82 At2
81 A~
ts2
ts1
isldj.
isk/j. uk/j.
uldj.
A C' c
za ts = t sa
""f-- s::
s - - - -----=:;;o....+- t sc
"""I-s=-------:::::-O-+-
---.L""'.~ ................................................
145
/45
146 /3 TodolVo
B. T"darvl ';c PROJEI<TOI~4 NJE
·it PIWJEI<.TOVA NJ£ POSTROJENJA ZIt
ZA CENTRALNO GRElr1NJE
CEN1'RALNO GREJANJ£
c 40 D
., I
I, .,
CQ
CX::) I.
~
Lt:l I .' I
I Ii
0
~
oJ
~ D
Spajanje
Spajanjc pojcdinih cla clanaka
naka je pomocu nazllvica
nazuvica kojc
koje imaju cilindricnu iii konusnll ,
desnu zavojni cu
levu i dcsnu cll i koje me
metalno ptivaju. U seriji clanaka jednog radija
lalno za plivaju. tora pro
radijalora pr-
vi i poslcdnji C1anak kaku zbog prikljllciva nja na cevnu rnrclu,
cla nak sc razlikllju kaka mrcZu, laka
taka i zbtlg
Zbllg
zalvaranja oo tvora
zatvaranja lvo r~ ce pov ima u kojima mogu hitihili i ventili
ve ntili za odvode nje vazduh
odvodenje a.
vazduha.
1-1 7
7. (jREfNA
U REfNA TELA
TELA
Nazuvica
c______-------:c
c"-----_--:c DrZac
Driac
Konzola
Ce licni radijatori
Cc rad ija to ri SlI lIpOlll laksi od livc
su upola live nih. Njihovi cianci
cia nci sc formi
fo rmiraju zava riva -
raju zavariva
prav illl sc koristc
njcm i po pravilu ko rislc iskljucivo
isk ljucivo ako
ll ko se radi 00 greja
grcja njll vod
vodom.o m.
G rejna tcte la sc pos lavljaju
tavljaju uz zid. zid, tako sto s 10 izmcdu
izmedu radijalora
ril dija to ril i zid
zidaa mora
mo ra dad il jc
je od-
od -
stojanjc naj manje 40 mm a prema
najmanjc pre ma podu 70 mm, rnm, kako bi sc se oobczbcdila
bezbedila cirkcirkulacij
lilacijaa do-
voljne ko licine vazdllha
voljnc kolicine vazduha i pos tigao efikasa
posligao e fik asan n pre nos 10plo
toplole.te.
Ugradnja radija to tora
ra se vrsi
vrsi popomocli
mocll specijalnih
speeij alnih e le me na la koje svak
nata sva kii proizvodac
pro izvodac
izraduje Zit
izradllje Zil svoja grejna
grej na te la. T o su konzole
la. To konzo le kojc koje se iii ugradllju
ugraduju u zid iii su u vidu no-
fica, kao i drLaci
drlaci koji priC-vrSl-ujll
pri(';vrScuju radijator
radijal o r po visini. Broj konzola drfilca zavisi
ko nzo la i ddaca zavisi od
ukllpne duzinc
ukupnc dllzinc radijalora,
ra dij a to ra, ndnosno broja clanaka clanaka.. O bicno se ko ristt: po dye konzole
sc korisle konzo le i
dva driaca
drfa ca na grejna te la do 12 cla clannaka,
aka, a nilna svakih sledeCi
sledcCihh 6 Clanaka
clanak a po jedn
jednaa kon-
zola vise.
~c + 40,-
C ..... ... C
..
,
,
u
<..J
I ...
o
0 u
,I
<..J
,
..
t
u o
- 8B "·'"."
• ..... '0 tJ/u
•, ..::
..:: 15
'5 ~'I"
"1"
Radijatori sc pre mazuju osnovnim pre mazom u cilju zastite od korozije korozije,, a kasnijc
i lakom koji sc uskladuje sa enterijerom, pomina grejnog tela gJatka
ent.erijerom. acini da je povrlina glatka stu
sto
je povoljnije za oddavanje njegove cistOCc,
cistoec, Radijalori se najeesee
najeesCe postavljaju u pro-
zorske nise kada sa gomje strane imaju preklop
prekJop koji shere struju zagrejanog vazduha
pre rna
ma prosloriji.
prosloriji, U tal.-vom
tal-vom slucaju iznad radijatora
radijalora mora postojati prazan prostor
proslor vi-
najmanje 65 rom Mnogi smatraju radijatore minim delom enterije-ra pa ih
sine najrnanje ib sakri-
vaju ispod tzv. maski (stika 7.3) koje su od drveta iIi iJi lima, izradene prikladno names·
taju u prostoriji. To umanjuje odavanje loplote toplote radijatora jer je spreCeno
spreeeno njegovo
prednje strane. U tal-vim
zraeenje sa predDje tal.-vim slueajevima pri dimenzionisanju treba povecati
povrlinu radijatora za najrnanje
povciinu najmanje 20% da bi sc se osigurao veti pre nos loplote
prenos toplote konvekci-
konvekci·
jom Sarna Ql3ska
Ill3ska mora da je tako konstruisana da dozvoljava cirkulaciju dovoljne
(sitka 7.2).
kolicine vazduha oko radijatora (slika
s
-flC;-
-1:C;-
il.l
iJr- It--
'tt-
It
T
-.Uc
4-- ,,-rr
s
- - . I So_
___
_
't~~·
~~.
----
__ t_
-~-
I -. •
,i ,I' ,,
I I I
I II'I
~I',
h2 ; ~h.
' '
hl
+j Cl I
1 .,I
!
,
'
i Jt
z. 77, ~y;:,' ..
z .z.//I!?Y7,'··
,z '"// -,/':
- ' , . ".
~, '.
. , .,
' ,'
. ,',
, ',
SJiJ:a 7.4 PloCasto grejNJ tela (hI (111 - odstojanje gOmje i dotrje revi;
cevi; hl - virina; I - dll]jna;
dutina;
cJ -- Iirina
CJ prole; s - odstojanje oJ
Cl - firilla plo&;
Jirina tela; C2 zida; t - Sirina oS'lfOvnog
od zjda; oS7UJvnog elementa)
7.1.3. KODvektori
Konvektori
Konvektori predst<lvljaju
Konveklori predslavljaju grcjna
grejna le la koja sc sas toje lojc od cevi na koje su nanizane la-
me tako da jc dobije n raz
mc lc. lako razmcnjivac
mc njiv<l c loplo
toplo le
te sa velikom dodirnom povrsinom preko .
kojc slmji
struji vazdllh.
vazduh. Rilzmenjiv<lc
Razmcnjiva c se nalaz ku c i .s~ lll
nalazii u kuCi tu IIu kome je otvor
olvor za lliaz
ulaz vazduha
pri podu a za izlaz zagrcjanog vazdllha 1I najvise m delu kucista kucisla (slika 7.5). Visina ku-
Cisla, odnosno razmak donjeg i gnrnjeg otvo
Cista, otvora
ra direktno utice na silu uzgo uzgona
na koja ost-
05t-
varuje
vamje cirkulacijll
cirklilacijll vazduha
vazduh a..
Zagrevallje vazduha j.:: jc skorn
skoro u potpunosti konvekt:ijom, po eemu remu su ova grejna te-
la i dobila ime.
Cevi Sli najcesce celiene.
cclicnc. okruglog
okmglog iii ovalnog oblika oblika,, na koje su Sli navare ne limene
lame le. Lamele mogu hiti biti Oimizane
nanizane na jcdnll
jednll iii viSe cevi, a da bi se dobila glatka po-
vrSina grejaca i dobar ko ntakt lamda
vriiina grejaea lamela i cevi, konvektori Sli ~1I po pravilu pocinkovani.
Ako jcje konvektor od bakitrnih
bakarnih ccvi
cevi pri eemu
ce mll Sll
su obieno
obicno lamele od oel aluminijuma,
aillminijuma, dobar
kontakt izmedu
izmedll eevi
cevi i lamcle
lamele se pos tilc
til.:: sircnjem
sirenjem cevi poel pod prit
pritiskom.
iskom.
Kontakt lamclame la i ccvi je
jc vazan zbog dobrog provodcnja
provodenja tuplot toplot e sa ce vi kroz koje
struji para iii voda. na povrsine lamcl;,lame li! koje imaju vccu VCCli zagrevnll povrs inuinll od samih
cev\.
cev!.
grejua tela
7. 1.4. Cevna grejna
U prostorijama sa malim toplotnim gubicima,
gllbicima, 1Iu raznim pomocnim odajama male
kvadrature, vrlo Cesto
tes to se primenjujll
prime njuju grejna tela od cevi. Umesto ddaa se pos tave radija-
postave
tori
lo ri od nekoliko clanaka iii ca k sarno
iIi cak ugraduju se cevni registri iIi tzv. cevne
sa me jednog, ugradujll
zmije. Regista r je grejno telo u kome Sll neko
ko me su ncko liko para lelnih cevi spojena sa svojim
zavrsnim krajevima sa spoj spojnom
nom cevi koja o mogucava paralelno strujanje kroz sve cevi cevi
7. 6). Ako je grejno telo formirano savijanjem
(slika 7.6). tako da grejni fluid ulaz i 1Iu
savija njem cevi lako
jednom
jed no m kraju,
no m nje nom krajll, a napusta je na drugom,
drugo m, oonda zmiji".
nda se radi 0 "cevnoj zmij Mern-
i". Mero-
povrsina
davna povrsi na odavanja toplote je spoljna
od avanja loplote spoljnil povrsina cevi, a precnici cevi koje se ko-ko-
riste za ovakva grejna tela su do 100 mm.
risle
a) b)
vee pomenuto
pome nuto da se oni primcnjujll
primenjujll u malim i sporednim sporcdnim prostorijama, pa se smesta- sme~ta
ju lamo
lama gde ima raspo ra~-poloz ivog mcsln.
lozivog mesla.
Os novni zahtcvi
Osnovni za htevi koji treba da Sll SII ispunje ni prilikom izbora mes meslata su mogll cnos t
SII mogucnost
prilaska zOOg cisec nja, ncsmelana
cisCenja, nesmetana cirku laeija vazdllha.
cirkulacijll vazduha, slobodan prostor pros tor za odavanjc
odavilnjc
loplote uilCc njem i koriseenje mcsla
toplote zrai:-cnjem mesla koja nisu nisll pogodnil
pogodna za Zil postavljanje dclova
delova name-
staja.. To je obicno prostor is pod prozora sto je
slaja j(' povoljno i S obziroobzirom m na raspod
raspodclue lu
tempe rature u prostoriji (slikil
lemperature (s lik il 7.7). Povrsina
rovrsinil rad ij atora svojim zrilccnje
radijatora zra ccnjem m prema
pre ma
prostoriji ne utralise lIticaj hl
utra lise uticaj aelnih povrsina prozora
hladnih prowra i spo ljnjcg zidil i dcluje
ljnjeg zida deluje povo ljno
povoljno
na osecaj ugodnosti Ijudi u prostoriji.
Z agrcjani vazduh od slrane s lra ne grej nog tela
grejnog te la ispod
is pod prozora izd:zc izd:ze se liZ lIZ prozorsko
mciia se
staklo na vise, mcsa sc sa vazduhom
vazdllhom koji prodirc prodire kro7 procepeprocep.:: prozora infiltracijom i
stmji prema tavanici. Dn Da m;ma
nema grejnog le te la, infiltrirani spoljni vazeluh kall
spo ljni vazduh kao i rashladc-
ras hlaelc-
oi
ni koji je bio uz sam prozo
prozor, r, spustali hi bi se pn:
prcma pod ll i sslvara
ma podu tvarnlili IItisa
utisakk promajc fo rmi-
formi-
rajuCi hladnu zonu u donjcmdonjc m de delu pros lnrijc.
lu proslnrije.
Top
Topla la masa vazduha koja kojil sc usposlilvlja zahvaljllj1l6
se uspostnvlja zahvaljlljuci grejnom
grcjno m te lll is pod prozora
stmji prema
slmji prcma tavaniei kmzi pre
tavanici i kruzi prema ma suprotnom
slIprntnom ziehl zidu nel proZOril. On,\
uti pro7.0nl. O n;. sc hlildi
hl adi posle pc-
pe-
nado knadujllCi gubitkc lop
no nadoknadujuCi loplote proslorijc i sp
lote proslorije usla prema
spusla prc ma pnLiu
pndll d01 polom daljo
daljom m eir-
cir-
kulaeijom
kulacijom ponovo grcjnll ldo
po novo nailazi na grejno (s lika 7.7 Icvn).
lelo (slika Ievo) .
Stika
Slika 7.7 Cirklllacija
Cirkl/lacija vazdlllltl
vazdl/llll zavi.rno
zavisllo od mesta Ilgradl/je te/a
Ilgradllje grejllog tela
,
Ako bi se grejno telo postavilo uz zid naspram prozora. prazonl, hladan vazduh
vazdllh koji se
spusta
spllsta niz prozor i spoljni zid struji po podu prema grejnom tclu, tclll , tako da je u donjim
slojevima prostorije
prostorijc vrlo niska temperatura koja izaziva osecaj hladnoCe hladnoce na nogama
Ijudi. [z
ljudi. lz grejnog tela zagrejan vazduh je znatno vise te mpe rature nego u sslucaju
temperature lucaju grej-
nih tela ispod prozora, papa' struje lIZ
IlZ samu
samll tava nicu, prema
tavanicu, prcma spoljnom zidu. Temperatu-
re vazduha po visini prostorije je neujednaee na_
jc izrazito neujednaeena.
Postavljanje grejnih tela viSe iznad poda, blisko tavanici, lltice da se izrazito izdvo-
ji gomja
gornja zona sa pobudenim strujanjem vazduha i donja, koja je ujedno i zona borav-
ka Ijudi, sa hladnim vazduhom (stika silicajevima gde se radijator
(slika 7.7 sredina). U slucajevima radijalor mo-
H2
152 8.
IJ.TodorOl
TodofVl 'ic J'ROJFf..-rOiI ~1 NJ £ POSTROJEN],
·ii: I'UOfl,I\(O POSTROJ£NJAI &
Zrl1 CENT
CENTRALNO
RA L NO G RElANJ£
REIA NJE
ra poslaviti
postavit i visnkn,
visoko, lIiska hladn
hladn:!n zonaZOml se moze ugradnjo
maze izbeCi ugrad ploCe za [o
njo m plaCe rmi ranje
[ormiranje
ka na la za eirkulaeiju
kana"l cirk ulaciju vazuu hil iz najnizi
vazduhil naj niZ ihh slojeva prosto riji (s lika 7.7 desno).
slojcva u prostoriji des no).
Raspodda
RlIspodcla te mpera ture po visini treba da je
tempera ujedn aeenija oko
jc sto ujednaeenija o ko unutrilsnjc
unutras nje ppro-ro-
jektne
jcktne vrednos
vrcdnosti. ti. Najravnomerniji
Naj ravnomc rniji pro filt e mpe ra tu ra ima pa
profiltempenllura dno grejanje (s lika
padno 7.R).
li kil 7.8).
G rcja nje
Greja njc radij a tn rima. ako
radijatorima. ispot\ prozo
ak o SSlIli ispot! prozora ra dajl: odstupa nje ad projek
dajL: odstupanje proje ktne
toe te mpe ra-ra·
ture od ± ]I 0c. Kad a su radij ato ri pos tavljeni
Kada tav lje ni uz unutrasnji zid,
zid , te mpera
mpe ra ture pri po-
du mogu bitibi ti i 4 °C nize a uz tnva
U • ni cu i 2 "C iwad
t:lvanicu iznad proje ktne
ktne,, IIspostavlje
usposlavlje ne u sredini
prosto rij e na 1,5 m iznad pod
prostorije poda. a.
2.7
2.7
m (;
(/ /'
V 2.7
2,7
2 2
a- \
b
~.
j,
((
~:::::,..
~~
6
116 1188 20
Slika 7.8 Verlikailla
Vertikailla raspodela lempe/'llillre
temperatllre kod razliCilih
razliCitih vrsla greja/lja i lokacije grejllih
vrsta grejwrja
tela:
lela: a) pod/lo;
podllo; b) plafollsko
puljo/lsko grejallje;
grcja/ljc; c) radijator
radijalor liZ lpolj/li
spoljlli zid;
d) radijllior
radijator liZ IIIl11tras/lji
IIIll1lrastrji zid
Q =A·k·(1
. - I IIII )=A·k
III -/
III · ~1
)=A·k·!lt (7. 1)
(7.1)
gde je:
7. GnElNA TEl.A
GREINA TELA 15J
' 5J
Q - toplo
top lotni ueinak
tn i uCi grcjnllg
nak grej tela
nog te la (W)
k - kocficije
koefieije nt prolaza top lo te (W/m2K)
loplote
'm
1m -- srednja te mpera tura '·/ agrev
temperatura agrevnognog fluid
f1uidaa (K)
II,." te mperatur<I
- tempera tu ra proslorije (K)
prostorijt: (I<)
22
A - povrS
povrs ina grej
grejnog
nog tetela
la ((m
m )
Kada se ko
Karla korisli para
risti pa zagrevnnii fluid
ra kao zagrev nu id oonda
nda se ne radradii 0 sred njoj te mpempera 'm,
turi ' m ,
raturi
raluri zasiee
vee 0 te mpe raturi zas ice ne
nc pa
pare odgllva rajuceg pritiska.
re odgovarajuceg pritiska . Kada je voda nos nosioe toplote
inc to plo te,,
ond 'm
jc srednj
ondaa je srednjaa vrednos
vrcdnostt te mpera tura lura vode na ulazu i izlazu grejnog te la. lit.
Koefieijent
Koe Cicije nt proprolaza
laza to plo te k n('z
toplote ncznatno zavisii od te mpe ra
na tno zavis raturskih us lova samo kod
lllrski h uslova
povrsina . Radijalori.
ravnih povrsina. post.:bno grcjna
Radija to ri , a poscbno grejna te la sa la lamelama
me la ma i dm dmgim vrstama
gim vrsta ma
orebre nj
njaa to svaka
sva kako nisu. pa je ovaj koefieije
ko nisu, nt zavisan
kocficijent zitvisan od razrazlikit
li ka te mpe r<llura
ra tura sa
jedne i dm dmge strane grejnih tda.
ge stranc tdit. "re
Pre ma to tome, odavanje
me, nd avanje totoplote
plot e grejnih tclatela nece
neel: biti
propo
pro reionalno
poreio na lno razlici mpe ratura
raz liei te mpera tura vee ee ce ta zavisnos t biti izrC'le
izr?J.enana eksponeneijal-
ekspo ne neija l-
nom
no funkcijom:
m funkcijo m:
( ))
Q ~I '"
5"
-=--
Q" = :,:,
~/ "
( 7.2)
(7.2)
U gornjem izrazll Q
go rn,ie m izrazu Q je odavanje lo toplo te pri raz liei
plote lici le mpe ratura 6'
te mperatura ~ I a indeksi
ind e ksi II/I se
odnose na nc ne ke poznal
poz na lee us love, pr;lkticno
uslove, pra klicno o ne koji odgovanlju no rmnim. Za primc nu
odgovilrflju normnim. nll
u grejilnju
1I to plo m vodom
greja nju toplom vodo m to 10 su le mpc ture od 90 "C i 70 "C a ak;) je u prestoriji
ra lurc
mper<l p ms to ri,ii
20 °C.
0C, 6~ I"
I,. = GO60 "C.
Ispitivanja su pokazala
Ispi tivanjit SlI pokaza la ddaa krivn
kriva zav isnos ti promena
isnosti prome na Q lcii (s lika 7.9) ispod
Id i (slika is pod prave
(m = 1) id i dila je eksponcnl
ekspo ne nt m>m > 1.0. LaZa radijat rc,. prosecnil
radijilt o rc prosecna vreunost
vrcdnos t je m = 1.33. I\ko
=1.33. Ako
bi !ie
se rezultati
rew ll a ti ispilivanja
ispiliva nj a predslavili
prcdslav il i u dvostrukom
dvos lruko m logaritarnskom koordina
loga rita rnsko m koo rciin:l tno m sis-
temu
te mu ondil
ond a jc:
Q ~I
6'
log - =
log- ' log--
In ·Iog-- (7.3)
Q" ~/"
6'"
pa se In dobija iz prave nagiba 13A 131\.
ko nvckto ra je prosecna vrednost
Kod konvektora vn:d nos t e kspo ne ntanla m=
m=1,1,25
25 za radijatore
radija to re i plocasta
grejna tela
te la m= 1,33 za sve vrste ecvnih
m = 1.33 ccvnih lela
tcla m=1.25
m= L 25 a kod konvektord ekspllnenl
ekspone nt zavi-
si od konstrukeije
ko nstmkcije i kllCista
kuCis ta pa je m= m = 1,25 do 1.45.
1,45.
Razliciti
R azliciti eksponenti
e kspone nti lIkazuju
uk azuju da raznorodna
raz no rodna grejna teli!
te la ne treba
tre ba lIgradivati
ugradivati u isti
siste m odnosno
grejni sistem odnos no u isto eirkulaeiono
ci rkulaciono ko lo lo.. Sva grejna tetela su dime nzionisana
la SlI nzio nisa na za
projektne
projek tne liS love i 1Iu takvim onao na zadovoljavaju.
zadovo ljavaju. Medutim sa porastom po rasto m spoljne
spo ljne te mpe-
mpe -
za htevi za grejanjem
rature zahtevi greja nje m ee se proporciona lno razlici
5C smanjivati proporcionalno razlici izmedu unlltrasnje
spo ljne tempe
i spoljne rature , pa Ce
te mpe rature. ee se regulaeioni
reglliacio nim mom
m siste mo umanjiva ti razvodna te mpe ra-
m umanjivati ra-
tura vode. Zbog Z bog utvrdene
utvrd e ne eksponcncijalne
e kspone neija lne zitvisnosti
zavisnosti odavanja toplote lIZ razli cite
liZ razlicite
ekspo ne nte za pojedina
eksponente poje dina grejna tela,te la, ne moze se sa istomis tom te mperaturom
mpe raturom razvodne vo-
postiei potrebno odavanje [oplote
de postiCi toplote kod grejnih te la razlicitih konstrukcija. Zalo Zato se
izbegava ugradnja razlicitih grejnih tela te la u istu
ist.u mreZu, posebno kada je ekponent ekpone nt
m> 1,4.
In> 1,4. U tahom
takvo m slucaju regulisanje
regulisa nje odavanja
odava nj a pri niskim te mpe raturama vode nere neee
zadovolji ti.
zadovo ljiti.
154
154 IJ (,hi"",..,,'
r"I"",,.,; I'IWnXrO I·:: 'I"'J£
I'ROJU.-t 0 1 !vl£ I'CIS7'ROl!;
I'OSTROJH 1.-1 7..·1 l0 ii; T
J.-I 7.1 /IAL
crR-I NO G
LNO II£J.-I .VJ!;
GRO.·I ,Yn ;
m • tgy
o 6li t
og
l og -
li t
-- -
t;
I lnt
t II lI n
lI
If=
A
Q
Q -- Q
k'( /", -I,,)
k'(/",-I,,) k ··f,.
t.11
gdc je:
je:
Q - po trc bna ko
potre li cina lo
kolicina plo te za greja
toplote p ros torije u (W)
nje prostorije
grcjanje
k - koeficije
koeficijent nl pro laza loplOle
prolaza za llsvoje
toplo te VI usvojenono grejno le la (W
te lo /m2K)
(W/m21()
1m srednj a te mpera
- srcdnja mperatura tu ra grej nog fluid
grcjnog f1uidaa u grejnom
grejno m telute lu (OC)
lu - le mpe ra tura pros
temperatura lo rije (O
prostorije C)
(OC)
Kocficije nti pro
Koc[icijenti laza lo
prolaza plo te za live ne i ce
toplote licnc radij
celicnc a lo re ddati
radijatore ali su u labc li, 7. I a z;,
tabeli. ~:I
ccvi
ccvi u la be li 7. IV.
tabcli IV. V rednosli k su navede ne za pil
Vrednosti rno grejanje
pnrno greja nje niskog pritiska i vu(k vUlk ·
no greja njenje..
V red nos ti za koeficijent
Vrednosti koefi cije nl pro laza toplote
prolaza toplo te IIu tabe li 7. I vaie za klas clanka~l
icna clank
klasicna asl ;r;I
grejna te la. Posta
tela. Pos lo se danas na Irzistu trlistu mogu naci naei grejna le razlicilih ko
te la sasvim razlicitih nstru k··
konstruk
cij a i oblika, po nov
cija ijim no
novijim rmama DI
normama DIN,N, proizvodac jc je duza
duzann da II pros pe ktll naznaei
u prospektu nazna i'i
ucinke svojih grejnih le te la po jed no nom m i vise clanaka. Ovi podaci treba da budu pro w-
provc
re ni u nadleZnnim instilutima koji za ispilana
nadleznnim institutima ispil a na grejna le la izd
tela aju aateste.
izdaju teste .
U labeli
tabe li 7. II da datili su podaci
podaci za livene radijatore lipa tipa "TERMI
"TERMIK" K" koje pro izvndii
proizvnd
fa brika kOllova
fabrika kotlova i radijatora Z re njaninu. Fa
radijato ra u Zrenjaninu. brik a je publikovala
Fabrika publikova la ucinke svih lipnva
ovih radija to ra za sve brojeve clanak
radijatora clanakaa koji dolaze u obz obzir ir za prime
primenu.nu. U pomenut
po me nut ojtlj
tabe
tabelili su,
SU, medutim, d ali prosecni ucinci po jed
dati jedno
nom m clanku.
7. G RElNA TELA
GR£JNA / 55
155
Podaci 0 toplo
Podaci lnim ucincima 1Iu ovim
lop lolnim tabe lama vazc
Clvim labelama vazl:! za lop vod u tempera
top lu vodu te mpe ra ture
tu re
90nO °C i te mpera tu
lempera m prostorijc 20 °C. Ukoliko
lunl Uko liko su projeklni
SII projek us lovi za koje se di-
tni uslovi
me nz ion
menz i o ni~e
ise rad ija tor dm
ijalor gaciji, Ireba
dnlgaciji, tre ba izvrsili ko rekciju
izvrsi ti kore kciju pprema
re ma obrascu
obrascu::
t!. I)m
q = qll (6 1)'"
q".' ( 60
Vec je rereno
Vee reee no ddaa je za cla
clankas
nkas la grejna le la, m=4(3 m =4/3 . U Ukoliko
ko liko se radi 0 dmgim
drugim vrs-
lama
tama grejnih le te la, onda
o nd a sc ppre
re rilcumwa
raclIn ava nje loplo
lo p lotlnog
nog ucinka za nove liS us love
lo ve izracuna
izraclIna--
pre ma go rnje m ob rascu, a sa vrcdnoslima
va prema vred nos tima ekspoe ks po nc
ne nla m :
- clank
cla nk as la i plocasla
asta p locas ta grejnil
grej na lela
le la m =4/3
=4(3
- cevna grejna le la ((pribliZ
prib liZ no i sa oreo re bre nje m) m = 1,25
konveklori
- ko nveklo ri zavisno pre prema vr~ li
m a vrs ti maske
milske m=
m=11,35,35... 1,45
Za lal ak~e preracunavanje lop
kse prerilcunavanje IOplo radijalora,
lo lnih ucinaka radijalo ra, u labe
tabe li 7. II dale
d a te su prora-
Sll pro ra-
cun ale
cuna vrednoslii ko re kturnih
te vrednost klurnih koekoefifi cijenala raz licile ssrednje
cije na ta za razlicite re dnje le
te mpe ra lurske
turske raz like
razlike
vode II grejno m le lelu
lu i ppros t!.
ros to rije 6 1,I , prcma
pre ma vrednos
vred nosti ti raz like od 60 K za koje vaie vaze la-
III i 7. IV.
bcle 7. lIT
bele
Tabcla
Tabela 7.1 Kocficijcnti
Koeficijcnti prolaza toplote za radijlllore
ru dijatorc
Vrsta rHdij.lora
Vrs la rHclijalora Grej.njc
G rci.njc
vodeno
vodcno parno
.~in·lIn 100 mill
~~irilln mm
Razmak
Razm ak Olvora 300 mm 9,3 10,6
Ra2I11aakk OIVO,"
RaZIll Olvora 500 mm 9,0 10,2
Ra2I11ak
Razmak Olvora 600 mm 8.8 10,1
10, 1
Razmakolvora
Razma k olvora l 000 mm 8,5 9.8
Sirillo 50 111m
Siri"a J150
Ra2I11 ak 01
Razm vor. 300 mm
olvora mm 9,0 10,1
10, 1
Ra2I11akk olvora
Razma o lvora 500 mm 8,5
8.5 9,5 .
Razmak Olvora
olvora 600 mm 8.4
8,4 9,4
9.4
Razmak
Razma k oolvora
lvora 1000 mm 8, 1 9,2
Sirinn 200 111111
Sirina mill
Razm
Ra zm ak olvora
Olvora 300 mm 8,6 9,7
Razmak
Razm olvora
ak olvo ra 500 mm 8,3 9.3
9,3
Razm
Razmak ak olvor" 600 mOl 8, 17
8,17 9,2
Razmak ol olvora
vo r" 1000 mm 7,8 8,8
Sirinn 250 111m
Shinn mm
Razmak olvora 300 mm 8,3 , 9,3
Razm.k
Razmak olvora
Olvora 500 mmmOl 7,9 9,0
Razmak olvora
olvo ra 600 mm 7.8 8,8
Razmak
Razm ak oolvora
lvora 1000 mm 7,4 8,5
/ 56
156 B. Todorovic PROJ£KTO
R.Tot/ortJI'ic PROJ£KfO I':4 1/;; f'OSTROJ£
l·'ANlc. POSTROJ£ NJA ZA CENTRALNOGREJA
CENTRALNO GREIANJE
NJE
Tabcla
Tabc1a 7.11 Korektll
Korcklure t raz li Cito od 60 K
r e za 6 1
61
/:;. / 0 1I 2 3 4 5 6 7 8 9
40 0,588
0,5 0,60 0,62
0.62 O. (j~
0.6~ 0.66 0,68
068 0,70 0,72 0,74 0.76
50 0,78 O.KO
0.80 0.83 O.x)
0.x5 0,87 0,89 0,9 1 0,93 0,96
0.96 0.98
60 1,00
1.00 1,02
1.02 1,04 1.07 1.09 I ,ll 1,13
1.13 1,16 1, 18 1.20
70 1.23
1. 23 1,25
1.25 1.27 1.30 1.32 1,34
1.34 1.37 1,39 1,42 1.44
80 1.47 1,49 15 1
151 U4 1.56 1,59 1,611
1,6 1,64 1,66 1.69
1,69
90 1,7 1 1,74 1,76 1.79 1.82 1.84 1.81 1,89
1.89 1,92 1,95
Prime
P rim e r 1
= 90+70
90 + 70 = 80
80 .C
T
/1/1 =
tl/l 2
- III =
11/1 -I" 80 - 22 = 58 ·C
509 m2
A = 2600 = 509m
.11=
88,8
,8 ·58
'58 '
Jedaann cla na
Jed na\.;k radijato ra Te rmik
rmi\.; III povdinu 0,213 m2, pa jl'
Ill,, visine 680 mm, ima povrSinu
po tre ban broj clana ka:
cla naka:
/I = 5,09 =23
=2399
0,213 '
Tabeln
Tllbc1n 7.111 Li veni radijatori
Liveni radijntori TERMIK 2- "Fahrikll
"Fabrilol RADI.JATOR Z renj ~nin·
RADI.IATOR - Zrcnjanln"
\\ bblna
ln . Jobll • •k
Runallk Slrll1
Skilll1tl II lJu tln.
U"tln. SlKJr bJ
SIHIr-bJ Ma . ..
~h'. (.",j"'
Crf'Jna Od'~ nJr
Odn~tnJC"
Karakkr
K.r. kkr ol''On
0'\'0'-:' lthl,.akl
lanl klll \odr
lodr (l Ian a ka
Janak. ppOtT~nll
o n~ln li topJolt
toplolC"
rHIJa.or-a
rHU alon (nllll))
(lIun (111111
(IIIIII)) lllll il tt
{\lUll (1111 11 )
(111111) (I)
(I) (kn)
( kX ) (I n! ,,
( III! (W)
n t:~ c \)
\)
580 SUO
500 110
11 0 60 0.88
0.88 4.4 0. 185
0.185 q8
'18
Sa 3
Sa 680 600 11 0 60 0,90 5,3 0,213
0.213 114
slllbo
slllba 880 SOO
800 I I 0(J
11 60 1.21
1.2 1 7,1
7.1 0.278 143
430 350 160
IbO 60
60 0,80 45
4.5 0,188
0.1 88 100
So 4
Sa 580 500 IliO
160 60 1,15
1,15 6.0 0.258 134
1:14
slubJ
slllUJ 680 600 1(,(1
160 60 1.30 7.0 0.304 152
MBa
880 800 IG
160 O 60 150 9.7 0.398 193
Sa 66
slubo
slu bova
v, 280 200 2S0
250 60
(,0 1.92 5.04 0.185 95
Primer 2
/",
/m - /"
I" =60 "C
grcjno te
a grejno le lo trebil
treba da rildi
radi 1Iu lIsloviln<1 slvarne razlike
lIslovil11<l stvarnc razlikc od 58 °C (videti
(vid c ti prclhodni
prc lhodni pri-
mer). 10 treba izvrSili
to Ireba izvrsili korckcijll
kord:ciju podatka
plllintka iz tabe le. Prema labeli
labele. tabcli 7. [II
III korckturni koc-
ficijenl iznosi 0,96, pa jc sstvarni
tvarni lI(; inak jcdnog (';lanka:
ucinak clan.ka:
= 11-t'0,96
qq= = 109,44 W
11-l'O,96=I09,44
Potreban
Potrcban broj clanaka je:
2600
= 2600 = 13
23,766
109.-14 - . ,7
1/
/I
109,-W
7_1V
Tabcla 7.IV
cI<1-33,7
33,7 I
T d ~8,3
11--18,3 II-51,S
<I-51,S
Za pam olskog prilis'"
Dam Diskoe pri lis ka
ooiedinaenc
pojcdinaenc revi
cevi 1~ .9
14.9 14,3 14.0
vi~c cevi
vik revi 13.3 12,0
12.0 11 ,22
loplu vodu
Za lootu
ooicdill3enc
POicdiJlaenc revi
cevi 13.7 13.1 12.8
viSeccvi
viScrevi 12,2
12.2 11,0 10,2
/.'is
ISS II. To(/oro,.,.'
nT,xlorol I'nOl/::I<.TO I ·'~I.\'JI-:
'II' i'nOJE"rOl ~ ISll-; POSTR011::,VJ.-1 %..1 CF:NTI<ALNO
POS7'ROJI; NJ,·I I'A GI<FJA.vlF:
CF: rl'l{·fLNOGT<FJA ,VJF:
'['abcla
Tabcla 7.V
7,V !'I{lcasli radijalori r"brikc
I'locasli radijatori r"brike 'Terma!" Lopar~, Ucinak Za
'Termal" ·• I.oparc. la N=20 0('.
TV " ,.,
.:~
300
"""
110(
36:
.....
'040
47:
0
d,,1Jno u _ _
' 2A<J
'UI(J
58<,
, u __
.>2.
'520
69<
..,""
''7''''
."..
7Y8
,.-
• """
5 "'1 69(] 9 " 6
400
$on
$ 0<1
n,
v.J
0 ,534
404
0 ,5711
475
'7'
.7.,
0.74,
"«,74
,740
,09T.
(
616
6 ••
750
aO m
,~l
77:5
;59
',' 9'
~
I , ' !Yo
92;
92.:
,',"'"
.()JJ,
?11
"'"
1.42'
'.4 2
.09.
109<
.
'.=
L 2.S:
"""
I US()
' ,2(,.
.M•
1.646
.U9
' , 424
...
"""
' ,87(l
;
5'"
0 ,64< 0 ,92.5
0,925 1,2<>:
1 .2<)] ' ,,"
48" 1.75
' ,7 5 8' 2.036
2.036 2..3'3
2.3 ' 3
~ 'HI
~'"' 47 5 671 88' 108.< 1.26' '492 . G?6
1(,96
0 ,774 ',105 1,43' ,768 2 ,'00
,1 0< 2..,,:
2.43, 2.76:
2.76:0
,,
.,. 703 '''''S zn:
000
" K'H1 K~' 11 61 14 29
,02< ' . 462 1,901 2.34C 2,776 3,2" 3,656
11-°":
II·": 3 00
300
"
,n ,6 5 . 1 ,964
• 1=
4 ( 1Il Yo
'03'
" .S oO.... -l--'!':'---jl-.!!..o~,
1---0-= '.%
!t
, ~,
~~-4-~~'~~'
,.uo
... 0 Yo
~ • 9: . 206 ,4K'" , 75< 2m I 2'21
22 ,
.<."~:
:>S'P'
:-'1,
.:lj,
:)I . HOO
000 "-
2 .966 3,.5 : 4,33Y
2280
.708
3()04
6 ." "
: ... <~
• ~
'UBI 3,
•• 4 ,.86 5,920 6,RS< 7 , 7"" 6 . '0,
2" 31H)
3tH) W 16."
,,~
%4 I,'44
I
~' . R3<J 2; n : 2 .....~9 ' .2n
'r-~Q),
r'
w
400
• UO
500
~.
• •
.50
122
2 ,·10 I
ISO:
2,85
.78.
"
" ,2"
26."
",' , 85ft 2,4 " 2 ,975 .3,530 4,64'< ' .:W I
6"0
"'H) W III '44: 1778 2 11 2446 2776 'In.,
~~-,,·2"';;,~'::,:~·4~2"';;,::::-'7=of.9-'-'·~"""''''9.,44r.==+-''':~=;,~'''
2, "79
'3'''t-.
,_",4~'':':':;,r;;~f---''S3!",;.~",'~37f.·:--'("':';'lI";::",~I
'
",'
RO<'
HO< ' \N
.n! 2,05 0 2.929 3,"". 4,8':
4,."- S,
5.S6S 7,32:1 .",20.
,:'<1. '
3001
.:J0e. 02' 103' >4, If.... " 1?6l1 =>1 2StIO " " .
j~ ......
soo
iii
,I ', .737
'" ",
.:i; ~ oro<>
. ,;,
iiii MOO
t,; : ' .'( (',2.' S H ,,La Y,97 ' .II .....
, '" 7 I. 7'H
13. . S .S "" '' 7,
7,~
'~"
0.:;
300
3 00 !Po "I i ~ 99< '4'9 .ISo
.... 2-'
217 , :>.23
, .. 3547 7 . 1,
19>7-
rill
Primer ~j\
I>rimcr
LJsvojil/
Usvojil/ plo':asli
plo';asli rlldijalor radijalora ,~ lcnnickih
r;,dij~lor proizvodnjc fabrike radijaloril Il~ rmickih u urcd;oja
n:d<ljll
TERMAL
T E RMAL iz Lupa Loparil, ra. ako jc pOlrdma
pOlrcona kolicina loploleloplol e za grcianjc
grcjanje proslorijc 1200 \Y,
12()(l W.
vis ina proslora ispod prozora 800 mm, a raspoloziva nlspoloziva sirinil
si rina za ugradnju 1,5 m, rn.
Prema
Prcma labdi
labc::li 7.7, V sa ppodacirna
od acima ploCaSlih
ploCaslih radradijilloril T E RMAL zbog
ijalora fabrikc TERMAL zOOg ograni-
ogr;lni·
eenja
ee proslora /,a
nja proslura / .;0 ugradnju oJ od 1,5 m rn dulaze
dulazc IIu obzir
o bzir sarno radijalori
ratlijalori QlJzina
Qviina 560, ~n() i
560. K(l(!
1040 mm,
Za raspo loiivll visinu ud
raspoloiivu uti 800 mm proslora is pod prozora, najvc6t ¥isina knjH
najvc61 .yjsina kllja dll
dnlala:
ooz ir jc 600 mm,
zi Uu obzir mm. LJsvajil
Usvaj<t Sl.: rildij~lor lipil
5C rildijiltor lipa 1PI<, visine
visinc 600 mm, tlulinc 10-10
rnm, duline IO.!!) mill
mill II
UCinkil IlOG W.
ucinka 1206
Tabela 7.VI PIOCDS
P locllsti rndijatori J UGOTERM
(i nadijatori UGOT ERM - Gnjilane. Toplotnl kllpucitet
Gnj ilane. Toplotni kapaci tet IIu W.
.. •..
'i'
'"
SAMMIe
SOM/IAI? @ --gg
fij- --Ig itEE!*X-
!&x-W 12
'. ""'"' "" .. "",., '",.. ".'" "..'"' ""... ..., ,.,'"., '" ".'ro "'I'" .."".. '" . ".'" ., ""•• '""" '" ". '"' '" ...
o.OIJ ... ., ....
I>obljlllO """ 0.01, .. IT
0.11(, H .....
""" 0<101, ..
0.1>1, ... IfI
In """
m... Do""'...
0.1>1, ... 11
11 ....
... ~ 0...,
Do~ ... lJ,
I" .....
......
li~ n m
m lir n
,.. " ~
'" ~~
" ~
,m
.... ''"" ,.•••• ., ". .,...,. -.. ..."' ..... ,.,,•. ., ',.".'"" ... '" - ., -.... ,.,"."" .., ,,",- ". ",.,"'••.-, ".".".--... .......,., ...
~
~. ,m
,. ..
no ,~ oro
=1'"' ,~ ,~
"" '"
.., '"
~ ,~
,~
." , ••
..,
"" '"m ~ "
1 ~:
16. lit m
~ w
~ m
'" .
.~
"' ••'"Jll
'" ,'" ''', mn. m
~
,
Illl
I~J
"
101.
... m w )1'
J!' m m
'" '"m ••
"' m ~
~ IIU ",
~
"' ~ ~ 111. I'll ,m ,~ ,m 1JI<
l JI'
., . .. ... '".,", ••
,*" •• ••
". ,61'
". U"
,w
.
m m r • on
g on ,Ill "n ,~ lao ,~ ..n >on
"' '" , J:"" ,
'" !IIJ
:u::> "m ,
Wt 11~
lI:J ,~
11Cl 161' 161 ,~ ~,
~.
,.,
Jill
.. •• ,.,
.. ... w»
"" -
..
w mo !tr..
me
. •
no
''''' "', '" ,'0 , W "'1
U'J ,@ Ull
1I1l I:"..
11.\.1
"" ~ 1!).4 I'll
I'll
'"' m.
,,~ !l!O :7.10
lUO ~. ~
~,,
....
"'"
""' ~ w.
...
.. '"' O. "nIllG
1110
"" ''''
, ,,<I
1<'1 1001 1311 :,"
1.:1
11<1
". ."
1<11
..,
m'
ml ,m 1I1I 1!'16
1:"16 1111
!1J? ~. JSI.
II " 'n' !IOO w, ~
,~
"' '"
- '"' ""
'M llOO
,
""00 .,w ,". ,m m ,-
,., ... ••
..
'w
...
". .., ,m
"" .,. ."
•• ,m ,r., ,
:,.,
. -
'"J
,-
ml
Ln. ':ll
....
~ ,~ 1111
UlJ 1671 ,~ 1<11
I'll ,~ 1126 11)1
11:6 lUI :U'
Illl
11J1 ,~ 111< ,l! I ~(J!' ,~ l~l '10J !In
'101 1I1~
111'7 :'16
"" 10111
In' ""
Ill' '1 "
~
m
,"".
l1H
"'I
,~
,~
,~
loil ,w
I:" 1611
11"
, IIIJ =
101 '
,W
- ..
....
.,
lllJ ,~
, -
11:1
,.,
,W 'M UO
:0'" ,m
:01< !tl'7
lUI HI>?
."
\17.
lITo
'"'
11\. 1;"
-
'm
1611
16'71
1'" ,w 1'"
X~
...
~.'" ~"
-
1111 I£"J
11:1
HI<
,~
,~
,
...
".
...
,m on ,W
_. -
" .
••• !1ft 'M m, "m
." 'M
~
;>.\11
:1-116
~10
1111
'Om
l!JJ
~,
!I~
1119
~
~.
~o
)'nl1
l1!
~
~!I
~: IO
a
.w
.~ :
Ill.
J:l' lIll
lIl1
Jill
J ln
,w
J101
110'
H•
.1$'
.n
IJl6
SJ" ~.
~,
'!:f
0':9
,~
.~
,m
DC
~
"00
".,
u"' ,.,
""
~
.,
""
11l1li
".
Ill'
..
'm
""
..
1111
mo ,W l11'
1'n0 ,~ lill ~
-
..
lUI
..,, '"'
I!Jl
I!ll
,~
,u1l
Ill..
111
1m
II7!
IIll
,,-
."
""
.u, ...
m. J.m n.
:11.
,,,.
lJI'
l'
l >I' 1,.1
!OlO 17'1
u.
l'
,n,
""
.n
$ )
l""J
...
""
...
190J
l"'J
,.1)
""'
.~
."
""'
Jo! '
"""..
••
!!
- .-
.-
.." ".. "".... ,., -"l' ".
m. H_
..
~.
"" u" ""
..
ll<ll
..
1m H • . m
,
,...
"...." ,-
JJll
JJl..l
lol <
lJl$
..~
hl
' .,1
hl'
~, ~
~.
,.,
1/07
n. ~
~,
u" m .
oJl, T"o!'
~, .n
1111 t!11
!I:lli
... " .. -'"... ....'" ".. ."."" ... .". ""'" -"., '"' ". ".""'" ..- "..... ..". ..."."n -....."..""." .." -...••
n. n' mo :.71 n" 11., .n ,m ••• }.\
S' ll! m. am ,."
,..
"'" H" ".
"'" ,,~
n"
10:9
1' :'
~
"" ""
1116 ,
"n 1>61 ,
n~1
l!~1
:&1,
211"
110
!&Il
1611
lIll
,
,~~
)1¥S
•
lILO
•• "" '"'
.n
'"~
l'r. ..
MJ .m
UTI
•• 71
,~)~
I~J:
'11'
!'"
,~ xc.
11.9
ma
J'Il. I:"
)11i'
,~
,~
~, !:IO .~
101t
7611
.m
OJlI ,~ ~"Q
1<.0 .u n"
IS" 101"
\I1JJ
\llll
,., "" = 111 '
'Ull
"., ,m
- ll" ' ue un u" m,
"'" ".
u.
'"" '"'"' " "
w , "n ~, >111 ,~ ),111
).01: ,~
11 "
,~
,~
J!J' ~ ~.
~. .~
, ~ .•w
""
~ mlO
\:$70
WM , n. u
'" , ,c n, 'M
,, ~IU
'" n' "
no , "
'"
~ III ". U.
lH l!! .9.1 119
"' :'.1
.9.1 .u
.u lI'I,w;
•• CJ ~
~
" " 12.1
'" 'M
" JI.!. liZ
160 11. Todorol'/·"
13. PROJE/(TOI'~1
Todoro,'it' PROJf.Kf NJE f'OSTROJENJA
OVI1NJE l'OSTI?OJENJA 7.A CENTRALNO
7..A CENTRA L NO GRF JANJ£
GRJ::JANJE
7, VB
Tabcla 7. Cc"a
VII C C"<ls~ la grejna
grcjna lela
tela fabrikc
rabrikc .JlIGOTERM
.JUGOTERM -.. Gnjilanc
GI,jilanc
Visina Sirinl Tetina
Tctina Zaprernina
Zapremina B1ekttifui
B1ektribti OI>Jotni ufinal;:
TOI>Jotni
T ~n.ak
"",ia~
I!reia~ 9O!70120
9O!70rlO 70155120
70155f11l
mm rom ko
ka L watt
Wall wan
walt wan
watt
800 535 123 4.5 300 540 345
800 635 14.5 5.2 600 640 410
800 735 17.4 6.1 600 800 512
800 835 20 .3
20.3 73 600 920 589
1220 535 19.1
19.1 6.8 600 815 522
1220 635 22.0 7.8 900 845 605
1220 735 26.4 9.2 900 1225 784
1220 835 30.8 103 900 1505 963
1780 535 25.8 10.0 900 1215 778
1780 635 31.5 11.4 900 1440 922
1780 735 38.7 13.4 900 1710 1094
1780 835 45 .8 15.8 900 2040 1306
/ "I
-=- I
1
:r
:c
~
~
B
B
1)
. _ ._ 0_ 0_ 0_ _ · N
N
-
o
Primer 4
Primer 5
1//1 =
1/11 100
LOO ·C
pa je
jc srednja lemperaturska
temperatllrska razlika:
1/11 -I" =
1//1-1" 100- 15=
100 -15 = 85 ·C
·C
Pol rebna
I'llt rebnil povrsinil grejnog
grcjnog le la iznosi:
A= 280 =0,235 m 22
=0235 m
14,0,85
14.0· 85 .
Potrcbna
POlrcbnil duzinn
duzina cevi:
0,235 = 1I ,'+;)
L = ---''--- ..I1 -?_ m
't;)_
0.1618
0,16IR '
LJ crtc7 .u sa raspo
crtc7.lI redn m grej nih te
rasporedo la,, wa
tcia sva ko grejno te lo treba d
daa bud e oz
uz naecno
naccno
.I US M.EG.05
prc ma .IUS M.E6.05J1 na
nil sledcCi nacin:
naei n:
/I X
/I III I "
X "I / "
+Rz(D)
RI +R2(D)
gde je:
/I
/1 - broj cla nakil
naka
II , - raz mak prikljucnih olVNaotVNil tIu mm
"b - s ir)na
irjna cla nka (de bljina grejnog te la) u mm nun
R, - preenik
prccnik razvodnog
razvudnug prikljlleka
prikljucka
R
R,J -- precnik povriltnog
povra tnog prikljllcka
prikljucka
VLJ - oznak
llznak a za dijagonalno postavljc
dijago na lno pos prikljuckc, koja se d opislije
tavlje ne prikljueke, opislIje
aako pr ikljucci
ko su pri kljlleci dijago nalno pos tavlje ni.
ni .
.,(.:a
:Za gn:jno
grej no te
tclolo iz prime ra 1.I. i slu caj da Sll
SII o ba prikljucka
oba prikljlleka sa cevima nazivne
naz ivne mer,'
3/4
3 /~ . o bcleza
bclcza va nje t re ba d a bude
bud e :
24 x680
24x /1 10
6801l 1O
3 / 4"x 3 / 4"
Priliko m obe
o be lcZava
lezava nj a cevnng
cev nog regist tre ba na ertezll
regist ra, treba crtezlI d a bud e oznilcen
oznacen broj c('cevivi .,
dd1l2in
liLinaa ccvi
ccvi ( m), spo ljljni
ni prccnik
prcenik ( mm), debljina cevi. kao i precnici
de bljina ccvi, prcenici oba prikljllcka
prikljucka . II'.a
.a
cevni regista r iz prime m
ccvni ra 5.,
5. , liuzZ pre tpostavkll
tpost avku da su prikljllcei 318, o be ld
SII prikljucci avanje
ldava bi biln:
nje hi bilo:
Lx 1.5
1:\1 .5 - 5 ,5 /I 2.9
511.5 2,9
33/8"
/ 8":x3/S"
x3 /8"
.
.-
I --
.-
8. KOTLOVI
8.1. UVOD
Ko tlovi predslavljaju
KOllovi preds lavljaju uredaje u Kojima se vrsi vr~ i sago reva nje m go riva pre tva ranje he-
pretvaranje be-
mijske e nergije go riva u to plo plottnu
nu eenergiju.
ne rgiju. U njima se razv ije na toplota toplo ta predaje rad-
nom fIuifluidu
du koji sluzi
sluz i kao pre nosilac toplo te do mes ta nje nog ko
nos ilae toplote riseenja.
koriscenj a. Radni fluid
je uglav nom voda iii vode vodena na para.
para, a maze
moze bit bitii i vazd
vazdllh.
uh.
Od ko tlova koji se koris te 1Iu siste mima cc ee ntralnog greja nja i klima tizacije
grejanja tizaeije za ht eva
sigu rnos t u rad ll,
se sigurnost u, jednostavnos t u ru rukkova
ova nju
nju., male dime nzije i viso
dimenzije visokk s tepe n ko ris-
koris-
nos li.
li. Uz stalnu teZnju
td nju da se snize tros kovi proizvodnje a time i ee
troskovi na ko tlova, moder-
cena mo de r-
na ko tlogradnja je uslov lje na. kako e ne rge tskom krizom tako i zastitom
uslovljena, zastit o m zivo tne oko-o ko -
line, pa Sll kara
su ka tkcristike danilsnjih
ra tkeristike da nas njih ko tlovs kih ko nst
tlovskih nslrukcija
rukcija sledecc:
- poveca nje ste pe na ko risnos ttii raz nim konstrukcionim
ko nstrukcio nim unaprede njima koji se pr-
venslveno
vens tve no od nose na isko risce ne toplote toplo te izlaznih gasova
iz laznih gas ova i na rad sa pre nos iocima
toplo te sa pro me nljivim te mpe
promenljivim mpera ra turama;
tura rna;
- proizvodnja specijalnih ko tlova prilagode nih odrede noj vrs ti goriva cime je o mo-
guce
gueeno no dostizanje
dostiza nje visokih efek tivnos tivnosttii;;
- poveca nje ste pena ko risnos ti ko tlova koji se istov
korisnosti re me no ko rist
istovre ristee za pripremll
pripre mll
toplole potros
toplote pOlros ne vode prime no nom rit e tnog zagreva nja po tros
m prio ril trosnc
ne vode II odrede nim
vremenskim
vreme inle rvalima;
nsk im inte
- prilagode nos lt smeli ta nju na krovovima zgrada sto diktira
smdtanjll diklira sku ecCe ni i skupi
skup i ko risni
pros lorr u zgradama ve likih
prosto li kih gradova posebno u1I gradskim eentrima; centrima;
- lIsavrsava
usavrsava njc kOllova
ko tlova za korisce nje tecnog tcenog i gasovitog goriva koji Sll su zOOg
zbog relaliv-
relativ-
no niske ee ce ne i jed
jednostavnosti
nos tavnos li u ruk rukova njll imali vecu
ova nju vccu po pOlrainjll na'triislu
trainju na'td istu od kotlova
ko tlova
za [vrslO
Cvrsto gorivo;
go rivo;
sagoreva
- sago revanjenje goriva u fluidizovano sloju , kada se postiie
fluid izova no m sloju, pos tiZe potpunije
po tpunije sagorevanje
sago reva nje
a time veec
vece isko risce nje ali i ma nje zagade zaga de nje spo spoljne okoline
ljne oko line produktima sagoreva
sago reva -
nja, sto je zahtev koji se pre svega odnosi otlnos i na vece ko tlove.
kotlove.
165
166
/66 8 .7ixloml·;C PI?OJ£Kro
8.T(}(/o,.m·;c PROJ£KroVA
VA NJE
NJ/; POSTUOlENJ,
POSTROJ£NJAt Zit
ZA CI::NTRALNO
CENTRALNO GREIANJE
G FlEJANJ£
8.2. KOTLOVI
KOTLOVl ZA RAZNE
RAZN E VRSTE GORIVA
Svaki ko lao je svojo m ko nSlruk
SVilki nslrukcijo cijo m prilagotle
prilagodc n vrs liti goriva kojoj jc na me mc njnjcc n. P"pi!
se raz likuju ko tlovi tlovi za evrs
ev[S IO to (s lik 8.1),
li kaa 8. 1), leeno
teeno i gasovil
gasov it o go rivo (s lik all 8.3). McCl Mcdul lll im.
sva ka kokonslm
nstmkcij kcijaa ima i svoje osobenOS osobenos li ti u zavisnos li ti od he mijskog sas lava tava od reLkrelil' -
nog go riva.
riva . Za o na koja su boga la ispa rljivim ma malerijama,
te rijama, kao slo su do maci ligni l i iii iii
mrk i lIuga
ga lj,
lj , ncophod no je prisustvo sekunel se kund arnog vazeluhvazd uh a, koj
kojii se dovodi salllll~
el ovodi iz nad salll<Jg
ssloja
loja sago rcvajuceg
revajuceg go riva koje olllogli olllogucava
cava pu polpunije revanje.. Ako sc kkor
tpllnije sago revanje orii ~ 1 i
uga lj sa Illanjim
manjim lId ud ec lo lll
m ispa rljivih
rljivi h supslanci (ko (koks,ks. anl racit,, ka me ni
ant raeil ni lIuga lj), o nel
ga lj). nd il;1 'c'
ko mp le lno sago rcva
kumpk revanjcnjc obavlj a 1I u lIza
uza re no m sloju
slojll go riva.
riva .
[(od
Kod tccnog i gasovilog gasovi tog go riva lakse sc os lva tva mjc
rujc po tpuno
tpllno sago reva nje, nje. pos tii.,::
tiz~ St''c'
vcCi sle
veCi stepepe n auta ut o ma tskng
lskog regulisa nj njaa i pprogramiranog
rogramira nog lIprav uprav ljanj
lj anj a, ko tao se za krile,' krat:C'
e1ovod i 1Iurad
vre me dovod rad pod
pu d punim pllnim ople o pte rece nje m a llloguCi
mogll Ci Stl
Sll i ces li ti prekid i Pt1goflll.
pllg()nil.
zn a tno ma nje njc je zaga de nje o ko ku lin
line.e.
U siste mima ktl kll cnih ce nlralnih greja nja prime njuju njlljll se i ko tlovi nil
kOllovi na c le klri
ktri cnu
cnll eC IlnCl'-
LJ' -
giju nc lIz uz imajllCi
imajuCi tIu obzir
obz ir ce nu e le klri cnt' cne e nc ne rgije svisv i os tali po kazil
kaza lelji idll 1Iu p rilllg
te lji ielu ril (l~
ko riscc nja ovih ko tlova: jecinos
koriscc jcd nos tavnos t ruk ova nj njaa i odrZilva
oci rZava nja
nja,. prccizno
prcciz no ev evidid e ntir<ln
ntirilnj,' jc'
po tros nje, nezagadiva
nje. nezagaCl iva njc zivo tne oko o ko line ., laka
lak a mo nt aza, aza. ma le dimcnzije.
dimcnz ije. Da Oa bi '~l'l'
e lckl ricna e nc ne rgija ko risttililaa u lok
koris to kllu da na ravravno mc rno, iz raduju
no me akumul1,,-
rad ujll se ko tlovi sa aklllllu ,, -
cijo m loplo
to plo tne c ne rgijt:
rgije pro izvede ne 1Iu pe riodu ri odu ma njc po tros njc s lo to se bc neficira III 111 -
zo rn
m tariro
tar iro m.
S/ilw 8. J Livclli
S /ilw 8.1 Livelli kolao za evrslo gorivo so
sa prc.I'ckolll
presekolll izmedll
izmcdll dva (pO/II) c/allka
Clallka
s.
,~. KOn OVI
KOnOVl 167
I
e
I d
4 - .--------'
i/-- c
- - --/_.
.-1-- - -
8. 2 Obrazova/lje ~l!tlovskejedillice
Slika 8.2 ~l}t1ovskejedi/liee .Ipaja/ljelll
spaja/ljelll ClIlI/aka
cla/laka a) pritez/la
pritezlla poll/ga
polllga b) zavrla/lj
zavrtallj
zatezallje c)
za zateza/lje e) sredllji cla/lak kraj/lji Cla/lak
cUlI/ak d) krajrrji C/allak e) kOIll/slla
kOlllls/la spojllica
spojlliea - lIazl/viea.
IIQZ/lvica.
nkasl i kll
C la nkast kotlovi
llov i se ~c proizvotk
pro izvotk II1I w vdliki
ikimm sc rijama
rija m<l . M ogu
Ogll scse poveeavil
povceavil li ti II Slll
s lu bljll
bjll
pros
prosirc ircnja
nj a grcj nog postroje nnja, lilk o sc tnm
ja, lilko trilnspnrlujll
spnrtuju i sklilpajll,
skl ilPilj ll , o lpo
tpo rni sS lIu na nil knroz
kn roz ijll
ij ll
sigurn i SlI 1Iu pogo
i sigurni pogonu. nll. Elt::mc
E lt:: me nli su v':;CL: mase
SlI vecc masc sS obzirom
obziro m ela cia SlI oel li va , s lo
uci liva, z naci da
to znaci dil Sl'
Sl'
ncs lo
ncS to sporije
spnrije zagrcvaju,
zagrcvilj u, a li li i dllzc hl il dc pri prestilnkll
d1l7.e hlilde pres la nku loze nja nja..
UJ prv
prvimim prprime
ime na nama ma ee cc nt
ntmlnih sis te ma grcjil
m lnih sislema greja nja nisu ko[islili
nislI sc koris tili ee li eni kOllnvi
ce licni kOllovi kn- kll.
ji s u sc
j i su iz radiva
S(; izrad li sa mo
iva li mn za ve likc kapa cit e le.
likl.: kapacil te. Kilsnijim
Kils nij im izme
iz mc nama
na ma II nstntkcijii is
\I ko nslrtlkcij iSpll-
po-
ru civa li SlI
rll Sli sc
51.: cG!i cni ko
c\:l icni tlovii (s lika 8.4) prilagoclcni
kOllov p ril agodl.: ni za koriscenje
korisce nje u kll ku ec nim grcjnim
grej nim in-
sta lacijama
s lil lacija mil .
(:clil;ni tluvi Sll
C cl icni ko llllVi s u Ill;osc tljivi nil
ncosL: lljivi n;1 nccios
nedos la lak vode voti e i ciopllnjavanja,
do pll njilV;tnj a, ima jll ju vc liko spc-spc·
ci ri cno lop lo lno o ptc
cil'il;no ple r' recc njL:, lil ksi su od
ce njc, oci live
liw nih a kapaci teti kOl
b'pilcileli kot lovskih
lo vskih jcd inica mugll
jcdinicil
bilii i 15 MW. Izdr7.ljivi
bit Jzdri ljivi su S ll na visokim lcmperaturama
tcmpe ratura ma i priliscima
pril iseimil.. U sllll;aju
slu caju pprskanjil
rska nja
mogucc
moguce Sll s u o p nwke
ravke zilva zavarivanje
riva nje m. prllzilju i vecc
m, ita pruzaju moguenos lt i ob
vece mogucnos oblik ova njil
likova nja pros t" ra
p ros llIra
za
Zil sagoreva
sagorevil njc. Me Medll tlulim.
tim, oselljivi su na koroz
ose tljivi SlI iju,, ne moze im se
ko roz iju sc povecilva
poveeava ti kapaci kap aci lci
dograd
ciogradnjo njom m novi h cle d e mcmCnna<1 ta,
til. kompl
ko mplikova ikova niji Sllsu za tra ns porrlt i ugradnju.
transpo ugraclnjll .
liminisanja
U ciljll e liminisa nj a pojave korozije pri snizavanjll s nizava njll temperature
te mpe ra ture izlaznihiz laz nih gasova is· is-
pod tackctaeke rose prime njlljll njllju scse plcme
plL:rne lliti
niti i e majmajlirani eeliei.. To o mogll
lira ni celici moglt cava povt)ca povecilnjc njl'
slcpcna
s tcpc nil ko korisnos
ri5nos ti. ti, dakle
dilkle r: lcio na
r:lcio lizaciju ko risce nja ec nergije.
nalizileiju ncrgije , slo s to spada
sp ad il u grupu pri- p ri-
ma rnih za hl evit
marnih cVil danasnjc
da nas njc ce ne rgc likc likc.. lzradlljll
Izra d uju sc se i kllllovi
kotlovi sa vise pproslora ros t o ra Zil sago rc-
Zit sagorc-
vanje podde ni tako da
vil nje poclek cia St'
se 1Iu istoj
is toj jctiinici
jedinici mogu lIpo upo tre bljava ti li raz
rilzlil;ite
licite vrs vrste goriva
tc gori v<1
bcz pre pmvki i prila
bel. prep ravki prilagodavil godava nja same
sa me ko nslrukcijc.
ns truk cijc. Na sliei
sli ci 8.5 prikazan
prikaza n je jed an i::di e-
jc jedan ( di '::-
k0 (;10 koj
ni kOI;]o kojii u do donj nj ec m ddu
delll ima lozis lozisle te za ltlI ga lj sa rde tko m koja se hladi vo vodom.
do m. I'IJri ri
vrhu kOlla
vrhll je druga
ko tl a jc clruga ko mo mora sagorcvanje
ra za sagorcva njl' 1Iulja
1ja iii
iIi gasa.
gasil.
8. Ko
\~ Kon0 1'1
n OI"[ l o(}
1(j<J
, ·1iI.II
FI.rl 8.-1 (\
8..1 (\:Iiclli kotao w
/ielli ko((/O Z(l Itcello
cell o goriv()
Kotlovi sa
Kotlovi sa vise
vise komo
kOmOri! 1. :1 ~~ilg,lIl"l'v
ri! /.:l ilgllr l' vanic
anic mogu
mogu imati
imati posebne
posebnc iIiiIi zajednicke
zajednicke grejne
grejm::
povrsine.
povrsine. Kotlovi
Kotlovi sasa pOSCh
posL'hn illl p<lYr.~
1l i11i pm rsina i !lamil
ma dostiZu
dostizu veci
vcCi stepen
stepen korisnosti
korisnosti jer
jer se
sc prak-
prak-
!icno
ticno radi
radi 00 dvema
dve ma celin aillil,
cclinali :,,,.IL
lil. :,\, I~"r plldd il:nil
pocJC!iL: nil odredenoj
ocJrccJe noj vrsti
vrsti goriva.
goriva.
170 IJ
IJ.Todo".",i' I'"OJl, K7'() I·:·INll:
Todorrwic' I'l\OJlOkT() POSTIIOJl::Xl It Z I 0
I-:.I.VJI-: POSTI?()jEXl rE..\7Rt
:"\"1 II I L YOGREl.·IX1F:
YO GR£JAX1F.
/t
t
--=----=-::~ -= =~-:
:::--=-=~= =-~-:
=-------
- -- ::- ----- --
SR SV
-- - - -
[]
I I
I'- _ _ _ _ _ J
8. 7-gorc)
S. 7-gore) knja koja sc 5C na/azi
naiaz i II prosprostllru
tllfll e kspanzionog suda ~uda iznad nivon vo
izn<ld nivoa vode. Cdce sc
de, Ce!ice s..: II
tll svrhll
tu svrhu ko risliristi ne nc ki inc rtni gas, ciji se pritisak odriava iii pomocu pomocll boce uII kojoj jc gil\ gil \
pritisko m (slika R
pod pritiskom .7-dolc) iii radom
R.7-dolc) r<ld o m kompresora ., Kada kori ~ t e ovakva
L<nda se koristc OV<lkva rde rciil: nj a.a,
U
u ec ksp,lnzio
ksp<lnz io nom SUdll slILili voLia
voda i gas g<lS Sli
su razdvoje
ra zdvoje ni ecl<lsticnom
lnsticno m membra
me mbranllm. P05tajc i dru -
nom. Postojc
rese nja koj
ga reScnja kojaa se od nose nos nil na kot
ko tlove
love velikih kapaciteta.
ka pacite t<l.
S obzirom
o bzirom da se 1Iu ko t lovima koristi lopla topla i vrcla voda voda,, odnosno para visokog i nis- nis -
kog pritiska,
pritisb , s le di poLida
ledi podda kotlov<l
kotlova i po radnom pritiskll pritisku ., Z a potrebe kucnih grcjanj;1
kllcnih grejanjil
prime njujll
njuju Sl.'· iskljucivu kutluvi
s/.'. iskljucivo kollovi niskog pritiska . [(otlovi Kotlovi visokog pritiska n<llaZL' nalazc pri p ri -
me nu kod daljinskih sistema.
menu
«ot lovi sc
Ko tlavi se raz razlikllju
likuju i prem<l
pre ma pritiscim<l
pritiscima u prostOnI sagllrevanje, s to proizi
proston! za sagorevanje, proizilazilaL,i if
na cina
ci nil os tvCiriv<l
lv(lri va njanj<l cirkulacije Vilzduha
Vilzdllha i produkat<l
prodllbta sagorevanja, odnosno od o d uv.
tzv, pro -
maje.
maje , PriroLilla
Prirodna promaja sc se primenjuje
prime njuje kod kocl kotlova
ko tlova manjih toplotnih kapacit e ta a ra rav-.
dOVlld vazcluha
no me rni clovocl vazdllha 1Iu komon! komom za sagorevanje obelobeLiuje se blagim podprif
sagorevanjc obezbedlljc poclpril i ~
ko m 1Iu komori,
kom komori . Z bog niskog stepena
Zbog promaje plame n mora iCi na gare,
stepenil promajc nam( ' ..'c''
gore. slo nam"l\
lIslov
us lov cia se ova ovakvi kvi kOllovi proizvode iskljllciva
ko tlovi proizvoclc iskljucivo 1I u vidll
viclll ve rtikalnih konst rllkcija .
konstrukcija
Te mpe ratura iz laznih gasova mora da
izlaznih cia se odriava visokom zbag zbog veceg efe efeklkt a p priri--
rodne promaje,
promajc, s to dovodi clovodi do lImanjenja
umanje nja stepcnast e pena korisnosti kotla kolla .,
Ta,
To. medlltim,
med utim, nije slucaj sillcaj kod kotlova koji su konstmisani loa topIotne kap
za vecc toplotne kilpaaci ci-·
te
tc te kod kojih
kocf koj ih se os tvnrujtv:1ruj e prinudna promaja nadpritiskom pomocl1 ventilator<I.. ventilatoril" ". I(IJd
).1
nji
nj ihh se na ta.i ta.! nan;1(Ci
';inn pos
postize
tizc ve6veCi stcpcn korisnos ti, a troskovi
slt:pen korisnosti, trosk ovi eclektricne
le ktric ne e nergijc
nergije 1/;. 11
poga
pogonn ventilatora
vcnlilatora iz iznose svCgil 1-2% ood
nose svcga d cene
ccne goriva.
goriva, Brzina stmjanja produkala \~il;1
strujanja proLlllkala
gu revil njil
goreva nj a jt'
jt" i do pCI pUla veca
pet puta vcca u od nosli na ko tlove sa prirodnom
o dn()su prirodno m prnmajol11
p ro majom pCl pil je in ill
le nz ivniji
te nzi prcnos
vniji prc nos loplLllc
tllpiL)tc ko kanve
nve kcijom. Time sc 5C smanjuju
smilnjujl1 diml.: nzije prese
dimenzije presekitka kan
kan;t1 ;d ..
kroz koje strllje gasovi kao
kojc strujc kil O i lIkupni
l1kupni gClbariti kntlCl .
gabariti kotla
Rn spodc la inlenzitcta
Raspodcla inl c nzil<::lil promnje pritiskil kod prirodne i vdtackc
promaje i pritiska vcStackc promaje prikaf prik;lf ;1 il
Ilil
nil je na 51. 8.8. 8.8, Posloji
Pos toji pad prit iska 1Iu gorioniku.
pritiska gorioniku, a u lozistu,
lozistu , nil gasnoj strilni
str<1ni grcjni
gn:jni illl
pllvrsina
povrsina i \Iu samom dimnjaku dimnjakll se javlja nje gov prirastaj. Kod priro
njegov dne promiljc
prirodne promajc rad rallii w ~l '
l1uglavno
gl<1v no m 0 podpritisku,
podprilisku, a kot! vdtil';ke vcStili:';ke promaje podprilisak
podprifisak vlada Silmo sa mo u dclud<.:11I " d."i
poce tka pa do
pocetka d o kraja c1imnjadimnj nka. ka.
Sagorevanjc Iccnog
Sagorevanje tccnog i gasovitog go riva jc je uve k 1Iu mlnloll mesavinc gasa iii 10;'
mlazu mdavil1l: \llja ,."~ ilI
loz. ulja
vazdllhom
vazd uhnm kaji koji se lIbClCUjU
uba cujll u\I lozisni deo kolla. kotla, Mcdutim,
Mc clutim, ako je jc 1I pitanju
pilanju cvrstn
cv rstn gori
gnri -
vo. oLl nda se kotlovi
vo, klltlovi dele na n:1 one
llne sn dllnjim i gornjim sngllrevanjem.
sa donjim sagorcvanjem. Prvi S\l prilag(1lk ll i
5\1 prilagmkn
gorivimn bogalim
gorivimn bogatim isparljivim mal matec rijamn
rijama (Iignit, mrki ugalj) lIgalj) i izradl1jl1
izradlljl1 sc Zil srcdnj.:
srcdnjL' i
plotnc
vece to plllt kapa ei tee tc
nc kapacit te., Sagorevanje
Sago reva nje je 11 donjim do njim slojevima
slojcvima goriva,
goriva. Sil o be stram'
sa obe strane !..
zista, pri cemllce mu se 5C gasovi vod vollee kroz kanalc koji Sl1 pllstavljeni postilvljeni iznad ovih loz lozista
ista ., Vl'l
VL·IIl
prednost ovakvih kot
ka prednosl lova je 1Iu odrtavanjl1
kotlova Ddfzavanjl1 \lvek uvck stalne
staIne visine lIzarellog
uzarenog sloja lIf,ljd lI <!Ij,1
ri me se omogl1cava
omogllcava postizanje ravnomernog kapacitcta kapaciteta i vrlo male oscilacijcoseilacije SIL'
stL' PI'
pl' Il;'
n; '
korisnosti (slika 8. 8,1),
1).
Kod gornjcg sagoreva nja vazduh strllji
go rnjcg sagorevanja struji kroz resetku
rese tk.-u pa produkti sagorevanja ppnl- n l-
laze kroz celu lIzare uzare nu nli masu
mnsu goriva
gorivil pre ma gornjemgornjcm sloju koji jc u plamenu (slika R,(lI R.(».,
8,
8. KOTf.OVI 173
P
1 2 3 4 5 6
1\
I~
~ I
+
lIPN
6PN
It, 6P
lI PO
D smer gasova
0 t-~
.-1--- _
.-~ --
_
-- -- ---- 6P
lIPp
~
i'-...
6PD
lI PO
- --
- -- -- - --
--
Top
To plo lo la koja
kOjil se razvija
razv ija sagorevn
sagorcvilnjemnje m gor iva prenosi
go riva pre nosi se na kOllovskc
ko tlovske povrsine oku
Okll
loz i!;
istata zrace
zracenjenj e m itil iz
iznad
nad go riva Sli
goriva grejne
SlI grej ne povrsine koje primajll loplolu i zraeenjt:m
zraee njem i
ko nvekcijo m.
konvekcijo
Kotlovi sa go rnjim silgo sago reva njcm Sll kapacileta koji znalno
Sli manjih kapaeileta zavisno
Zil<ltno varira z<lvisno
nzite ta 1I1.a
od inte nzile lIz.a re nost
nos lii,, sto
slo povlaci
pov l<l ci i nes tabilnos t Slepe
Slepena korisnosti. Kotilo
na korisnnsli. Kotao se zag-
rev a 1I u re
relalivno
l<ltivno kratkom
kr<llkom vremenskom pcriodu pcriodll a kao
ka o gorivo korisli se koks. anlracir
anlmcil
iIi kilme ni lIgalj
ugalj..
I==~===~~
J
.••.'
•
..",",".....
• 0
~
... ....
.... ... .
1"
.:;;,:-,:,.:--:
~;,:.,: .:.~ ..
•.•
. .•..
..
Ka tlllvi
Ko tlovi nilna gasnv
gllsnviitto gorivo
o go rivo bez vc ventilillara tilkade
ntilit! o ra tit kodc predstilvljajll spl:ci fi cno reSc-
predstav ljaju spccificno reSc-nje.
nje .
Kod njih pos
Kad tlljiji nil
pas to na dll njoj strani postoji
dllnjoj poslaji oalvar lvo r Zit
Zil ulaz vazd
vitzdllh
uhaa nco phoci nng sa silgO-
ncophodnng sllgo-
rcva njc. Gilsni
rcvanjc. l ias ni go
gorio ri o nik (bez vc nlilal o ra) karakle
vcnlilalara) kllraklc rise bcS lImni rad uz ppn~tizan.ie
bcSumni ll~ li:atni c ve rli -
verli-
koI
blnelnc pro
promajemaje sa visko visknm m vazduha do. ci o 30%. KOllovi
Kallavi Zit ma manjcnje ka pacillce lc
kapaci le Sli
su po luaulo-
poillalllll-
malski i rcgulisli se prc premama tcmpelc mpc ra luri 1I u kOllu. dak do k su ve1 iki kOllovi
SlI vcl kallavi pU pUlpuna
lpuno a ut uloo--
malizovani.
ma lizoViln i.
U kOlao
kalaa su Sli lIu gradeni (;l<l nci koji imilju
'raci c ni cIanci imitju na svojim grcj grejnimnim povrs inama na
pnvrsinama live ne
mdive nc cvo
cvo--
rove.
rovc. Za hva ljujuciljujuci njim"njima ij po n:u slabc promajt:
pored promaje i malog rna lag inkozil
inlenzil ec la slrujanja
slrlljanja pprodllkil-
roduka -
Iii sago
la rcvil nja slva
sagarcvanja slvara ra sc
se llirbulcncija
lurbulencija i visaki visoki speci[ic
speci[icni ni pre nos lo to plol e. Koso pos lav-
pastav-
Ijeni kOllovski
Ije ni ka llovski e le me nti nli ao mogll
moguCiwaju
c;wajll da voci vadaa dabra
dobro "ispira" gn:j grcj nu povrsi nll .~slo
nll povrsinu I O .ic
je adod
karisti za ee[jk<lsa
korisli Cikasann prc pre nos
nns lo loplo
plo le . Kod veCihvc6 h ko tlovil is pod nad o lc su
ka llova Sli na livc ni ruk<lvci
rukavci
kroz kojekajc slruji voda oa ko ka ko ka mo
ma re za sago sagarcvanje
revanje uma njujuci lak lakao odavanje loplol laplol e
zrace njcnje m pre ma pos to ljll kolla
poslOlju ko tla sto je od a d znacaja kad kadaa se ko tlovska
kOllavs cc ntrala nalazi na
ka cenlrala
krovu zgrade.. Izna
krovlI zgrade Iznadu clanil
Cla nilkaka na lazi
laz i se skupljac
skllpJjac produkata sagoreva sago reva njnjaa sa os iguranje
iguranjem m
slruj anja sa rno
slrujanja rna u pravcu d imnjaka.
dimnjaka.
E le klricni ko
leklricni tlovi svak
kallavi ako spadajll
sva kilko spadaju u pose posebnu bnu ko nslrukciju.
ka ns lntkciju. O ni mogllmogu bili sa ee1ek- lek-
troo tpornim zagrevanje
troolpoenim zagrevanjem m vode iii iIi po
pa moclI
macu e le ktroda.
lcklroda.
Na slici
slici 8. 13J3 je jc prikilzan
prikaza n prese presek k live nog clankastag
clankastog ka ko lla
tla u ka
ko me svaki cla nak imll ima
svaj
svoj grejac uVl1 uvu eeCc n u paseposebnllbnu eev cev o lpoenu
tpornu na n<l koroziju. E lektricni
ko roziju . EJe ka tlovi su kompakt-
ktricni kotlovi
ni,
ni , poseduju magucnoslt ste pe nastog
posedllju mogllcnos naslog reglilisa
regulisa nja kapacile
kilpacite la magu se korisl
ta a mogu korislili dire kl -
iti dirck!-
nim
njm prikljueenjem
prikljuce nje m u grejni grcjni sistcsislcm m iii pavezivanjem
iIi poveziva nje m sa akumulatorom
akumllla torom loplo to plo te radi ko-
risee nja
risce nj il e leklricne
lektricne slntje slnljc iz pe riod riadila niZe
nae la ri fe pri ce mll mu se kao akllmlilacio
akumulacianil na masmaSila
najcesce
najcesee koristi vada. voda. Tehnicki podaci padaci ne kih e lektricnih kOllava
nekih kotlova doma
domace ce pro izvodnje
proizvodnje
paslednjim stranicama
dati su na poslednjim slranicama ovoga ovaga poglavlja.
176
/76 11.
8. TnrlnrrJl'ic
'{",Iorrwi': f'1I0 JEFcrO 1';·1
P{IOJE!<.TO NJ" POS1'ROJ
I':'INJI' ENJ, 1
l'OSl'IWJENJ, I 7.11 /::,vTRrl I.,vO
7../1 C/',VTRrl G RElA ,vJE
I.NO GREJANJE
U
U ce lcklr
le ktriicnim kll linv inw
cnim kllliov imil sa II graliL;nim ~ l c kltroda
gratk nim e.lck ro d a mil
m a (s lika 8. (4) voel
vodill! lIzim<1
uziml! 1I1(w
1I1o" 1Ili
otpo
o tpo rnik a i zagn;vil d irc ktnim proru
zagn;va sc din:ktnim ~ tilnjcm e
prnruslanjcm c1ektri
le ktri cne struje.
s truje. Ve licina eo tpora
Velicina tpo ril 1.;
/'iI-
1·
visi adod vrstc i kll ku liclicim:
im; so li 1I vodi,
vod i, l\Oja
koja sc kll risli
ris ti b
kilo ciL;klro
o ckk tro lil ka o i oel
lit , kilO a d te tcmpe
mpera ralli
turerl'
vodc. I<a pa
vode. r at:iICI ko llova sc
c it e t kotlova mlrl'd llje
se ourc'd lljc rpolllzajcm
o lu7.ajc m nllite e lek Ick lroelc
trod e iii izo ladla c ioonog
nog zaslil.
zasli l-
nika rpre re ma
m a fa l'<lz7. nim ek:
e ld kltroclam;1.
roli am;1. Volia
Voda ko kojaj" sc n,da7o
n,tl ilz i Uu kOIIIl
kotlll ., morl!
mor<1 sc ra7o raz me nji v;Il'.i.
v; ll:i-
mil lop
(WI lO rlo
lo le razdvoj
ra7odvoj ili iti od
Del vmk koja'l ct:irklilise
vod e koj irkulise kro7o
kro7. grejr1il
grejilil le te la.
la . Kad
Ka d a Sli
Sll II1I ril.ilnjll
pitilnjll rp,lrni
ami
kotltl ov
ko ovii o nda se sc kapacil
kar ac il c i rpooddava
ddiav,l izdiza njc njum ulcklroda
m clck lro da iii spllsta njem nivO
spus ta njcm nivoa<l V(l
V!!lle-
tk-
lik a R.iS).
(s lika R. l ) ).
10
0 1)
44 - --1 0
fr 'fr
0
0 u 0
u
Slika 8.13
IU 3 !;ema/.
S Cl1Iat.vki prikaz clektril-tlOg
cleklricll og livcl/og kotla spoljl/i poglcd i pre.
prolobrag kot/a
[ivcl/og prolocl/og prc.\'ck
·ck
8. KU
$. KUTLO
T LO I··/
"" /177
77
II 1
'\ '''''-;
~
Slikn 8.14
Slika 8. 14 Spoljlli iz.~lcd kolln
Spuljlli iz..~lcd kol/a .m S/ika tU
Sliku 8.155 l'opreclli
/'opreel/i prcsek
presek k1'lll
krol c/eklrru
cleklrodc /c
c1ekJrodul/lu
clcktroda lila i izvllcelli
ilv/lcel/i IIIll
III/Ie/uk
el{lk .w
.m clektrodt/l/lt/ I. ft/
cleklrot/al/la 1. fa Zll
l l/I!e
c/eklroc'e; 2. Nt/lta
c1ektrOl'e; Nalla eleklroc/a J. ilO
e/cklroda 3. izu laciolle
/ucioJlc
plol'e
plo!':e
Vod
Vodaa koja se na lazi uII ko
nalazi lill mora se razmenjivacima
k0111l razmc njiva cima IOpl()
IOp lole:l..: raz d vojilil i u dti v()d
razdvnj VOlk e
koja cirkulise
cirklliise kkroz
roz ggrejna
rejna Ida.
Pod aci 0 od n:d
Podilci n.:dcc nim kOllovima ne nc kih ddo
om a~ ih proizvod
macih proizvotiailca
ca (" I:a bri \.;a ratiij
("I;abrika ratiijaloa lo ra i
kOllova"' - Z
kOllova Zrc njanin.
re nj ~rJPO"
a n.in. ~np o' -
- I'k
Rl:ograd. "Zavarivai:" - Vra nj
ograd. 'Zavarival:' njl:. ".Jugo
c . "Ju lerm" - li
go icrm" ( injilanl')
njil a nl')
prilozeni
priloze ni Sli na krajll ovog poglavlja.
SIl nil
l oz
o z i ste
s te dodatne
dodat n e pov r s i ne
povrs
~~~------~\'------~
----,~ 1\
\
3 'N"
3 - f--- -- .
~
.;,l E
E
120 - f--- c--- - -+---I--.-
- 1---!-- t-- +-+-+----1
Q)
c
..- -- - f-
---- -I---l--l - - t· ---j
"">
'VI
I...
'-
o0 100 - - 1 -~----1 --~~-+--4-4---1
100~- 1 1-~--
0-
0.
Q)
. -~ -
.-
..,
..,
C
Q) 80 4 ~ -- 1\
'-
• ~
I... I
01
r '
..,
..,
.,
Q)
c
f,2)
60 - ,-; , ,-I,H - --I - _ 4 - --I--f--+-'-I-- 1
'U
Q)
i', prosecno
','-'~
_ . - - f---
-I"V
./,!_I--.-~.!I\;
Q)
'-
I...
..,
Q)
'-'
40 _ \-~
- -. +-1-:::.:::!:::-.4--
~-
----
. ..- -I _::
'33""--.- _+_.-
opterecenje
te;:c en j e
0-
0.
o0 I, -
:. . - C
,(
-- -
35 kW
20
20-
I
L
t-- -
II
- -+"--
- 1-_
l\.
-,-"\.-~;
.e"
1~~~~~Q=O~'=i~~
\ .0)
't'
", "-
'-
' .... ,-........ '
~~
- .. . ~~~~..u~ 88
""""
-- -- ---+--4.-
.---
-, j2) -
-
--
W -22
i- 22
m
22
kW
m2
m
2
kW
m
kW
......
t
0o~.__ I
~~~::;:~I::~~~~==~:;~
• m2
2
o 20 40 60 80 100
grejnaa povr
grejn povrsina
s ina kotla u %
lika 8.16 Prn.l"ccllo
SSlika Pro.\'CblO loploillo
/oplo/,/O oplcrcCellje
op/crcccllje grcjllih
IIrcjllih povr,\l:illa II
II livcllo/ll kot/II J. livelli kol{w
livCIlOIII kollll ko/a o
rilJliji!l kO/l.\'tmkcija 2. livelli ko/ao
rlll.ijil. kO/l.\'lrukcija kolao lIlodemih
lIIodemil! kOllslmkhja
kOllslmkicja sa prirodllOIll
prirodllom prollllljOIll
prolllajulIl
3. livelli ko/ao
kolao mudemi!.
//Iodemil! kOllstrtlkcija
kO/l.\'lmkcija ,m lIadpriliskol1l
sa lladpri/iskol1l
Na fU 6 prikazan
N" slici fU6 pribzan je 10k tok lop
to plo
lo tnog opoptcrcccnja
lercec nja povrsinn nom
po vrsi nn 1Iu live no m ko tlu i I"
III
kntlnve sta
za kOllnve starijih
rijih i modernih
mode rnih ko ns nslmkcija prirodnu promaju i nadpritisak. R aspo
trukcija uz prirndnu aspll
(kl
dela.. op lercec
h; rccc nja
nia IIlI ce licnim
l':c lil' ko tlov ima je
: nim kOllovima jc sliena.
slicna . ali sa vccirn
vecim vrednostima
vrednoslima u prvomprvo m (IL-.
dc -
III grcjnih
lu grejnih povrsina
pnvrsina., a nizim u krajnjcm.
krajnjem.
nckoJiko ddana
ana iiiii i cal-.
l:llk u pe riodu
pc ri ncko likn cilsllva.
od u (lei neko l:ilSllva. '1(1tl praklicnn
pr;d'; lil:no .r.naci
I.naci (hi kolao
da J,.ola o IIu
loku najvceeg dda
lOk u najvcecg elela grcjnog period a radi raeli pod dtl e' limi (lplcr~6cnjl'
cnim ()pl<:re
Iimil:nim c njc' m
m odnd okn GO%
llkn 60%
svog !;ap.aeil
kap.acilce la pnpa sc modc rn ih kOllnvskih
se kod modernih kOllovski h knnstrukcija
k() nstrukcija raz lika knrisli
razlika kllrisli za zagre-
Zilgrc-
va nje top ic pO
vanje lros ne
pOlros nc voelt'.
vodt'.
Nil
Na slici R. 17
l 7 prikazann
pr ikaza n() je opten;ce
op tc rccc nj.:
nje ko tl a lokolokom gn:jm: sezo
m gn:jn<: sezon.: nd 2:10 d aimil
ne otl na sa
nizom
najnizo
naj m spolj nom tc
spoljnom mperalurom
te mpcralu rom od - 15l5 "n ••..
u
.,
<J
-5
70 <=
.:g :;
u
0
80
-'" 7Q
-"
2 kO
kOll II a u
0 -0
0 pogonu
rn I
'" 60 ~ .~ 60
Q)
,, ,,
~
:>
" 5 c:
<=
rn
.~
, I
I
u
~
rn '"
~
Q)
'U 50 I I
'"
~
50 rn
50 '"
Q)
~ 40
I
II
I
i<V,
~
I
,I
I
~ 10
~
fa .- -.-
E
":>
~
Q)
u
~
.- . ....L-.r!-.~
....l-.p..~ . - . --- 1
I kotao u
Q)
40 ~ a. 30 11(1) ,I '0
(1),1 0 'I
.'"
u
~
..,
.c:<=
15
30 ~
30 a.
~
Q)
0
@
I
I
I
I
I
I
, I
I (i)
Q)
.~ E
Q)
II>
u
~
,,I
I
I I
0
a.
0. 20 20 0
~
Sepr./.
Sep OKT. NOV.
NOV . DEC. JAN. FEB. HART. APR
APR.. HA.l
HA.!
grejni 'V 230 dana
9 rej n i per i ad '" da na
S/ika 8. 117
Slika 7 Godi.\·lIje
G odi.l:llje optcreeclljc
optercf:elljc gmpc k ot/a 1. - 2W/o
/:rtlpe od tri kotla 2(Y/o opteref:clljc =
optercf:cllje ( = 35 dalla);
dall a);
2. - 40'10 optcrcecllje (50 dalla ); 3. - 60% opterecellje (I/O (1 10 da lla);
lla );
4. - 80% opterccclljc dalla);; 5. -100'10 optcrcccllje
opterccelljc (25 dalla) opterecelljc ((10
/0 da lla)
dalla)
v = 0,045 . V;
~'()([c
'utlc (lilara)
(Iilaril)
gde je V,all'
gdc za prerilina vode
V,t>k' zapremina vade u celom
celo m poslroje
pos truje nju
nju..
Mcd\ltim, takav
Medulim, tilkilV nacin
na cin dimL:w.ionisanja trazi oodredivanje
dimcnzionisilnja Irazi drcdivanje zapre mine
minc vode
vude ne sarno
ku llu i grcjnim
\I kotlu
II grejnim telima
tt'lima vee i \I svakoj cl:vi
vec ill cevi i cevnom
cevnum prikljucku, sslo
to je zamasan
zamaSan pOSilO.
posao,
jc prorilcun
pa je pro racun suda
sud a podesen
podese n loplotnom kilpacitclu
ka pacitc tu kolla
kotla Q(W) i vrsti grejanja:
Eks panzio ni sudovi malih zapremina su najceSce cilindricnog oblika (slika S.lg)
Ekspanzioni lUg) i
pos lavljaju se u ho rizo nlalnom dok
horizonlalnom do k seSL: veti
veci ugraduju u vertikalnom polozaju.
polnzaju. Uslcd
Usled
sta lnc promene
stalne pro mene nivoanivua vodevude u slIdu
sudll i naizmenicnog
naizme nicnog kvase nja de la suda vudom a pOlom
slIda vodom polom
do la7.e njc:m u dadir
dola7.enjcm dodir sa vazduhom, postoji pojava korozije, pil pa se sud pocinkuje.
pocinkuje .
E kspanzioni
kspa nzinni sud se prikljucuje sa dye sigurnosne cevi razvodnc: razvodne i povralne a snilh-
smlh-
deve n je i pre prc livno
livnom m i "odzracnom" cevi koja sluzi za odvodenjeod vode nje vazdllha
vazduha koje Sllsu naj-
CcSCL: na
ccScc nil jed nom isto m prikljllckll
prikljucku . One
O ne osiguravaju da se ne nc isp\lni
ispuni ceo sud vndom
vodllm
k;io almos(erskog priliska
\;;to i odriavanje almos(crskog pritiska u sudll.
sudu. Mora postojali i poklopac
poklopae Zil reviziju
za revizijll
kao i kra lka tka veza izmedll razvodnog i povratnog povralnog sigllrnosnog
sigurnosnog voda radi obezbedivanja
stalne ci rk\ll acije vode
cirklilacije vod e kroz ove cevi, 510 sto je od znacaja pri niskim spoljnim lcmperalu
Icmperalll--
ra ma, kilda
rama, kada bi 1Iu mirnoj vodi volli moglo docidoci do njenog
nje nog smrzavanja (slika
(sUka 9.1S).
9.18). Izmctill
Izmedll
ko tla i ekspanzionog suda
kotla nes me poslojati
slida nesme poslojali nikakav zaporni osigurnl n
zapurni organ da bi se osiguraln
da
dil vode ni pros lo torr kotla llvek
IIvek bllde
bude IIu vez
vezii sa sudom.
Za tvore ni ekp
Zatvoreni anz ioo ni sud
ekpilnzi ovi se koriste kod vre
sudovi lovodnih kotlova.
vrelovodnih kotlov<l . U njima je ugra -
de na elasticna
e1asticna membrana koja rilzdvaja razdvaja vodeni prostor
proslor od dc
de la suda IIu kojem
knjem se pro-
livpritisak odriava nekim ne kim ine rtnim gasom.
inertnim gilSOm. Postavljaju se neposredno liZ kOlao pa su
uz kotao
im kratki
kralki ssigurnosni
igurnosni vodovi.
vodovi . Olaksana
OlakSana mll je ugradnja i jednoslavniji
jednostavniji S\Isu za kontrolu,
konlrolu,
ssto lIcinilo da se da
to je llcinilo nas prime
d imas njuju i kod toplovodnih kotlova.
primenjuju
Za lvore
lvoreni ni e kspanzioni
ksp anzioni slldovi osiguravaju veCe veec pritiske pri Kojima
kojima ne dolazi do dn
kljuca nja vode ali
kljucanja a li vrlo visoki pritisci ogranicavaju njihovu prime primenu. nu. Zbog povisenih
povise nih
te mpe
mpera ratura
tura mora se vodili racllna racuna 0 izboru
izbom membrane kako ne bi doslo do nekog os-
tcecnja.
teee nja. Sud je obezbeden i sigmnosnim ve ntilom za slueaj slucaj pr~koracenja
pn~koracenja pritiska it iI
8. KOnO!?1
K01'LOVI 181
5
Slika 8.18 Olvorclli
Otvorctli ckfpanzioni
ckfpanziotli .\"IId (1. slui; izoiacija ; JJ.. iziaz
slid; 2. izolacija; izlaz vazd;t/ut
vuzd;t/ut :; 4. prcliv;
5. sigllrlloslla
5. sigllrllosna puvrailla eel'; 6. prigll.
puvraflla CCI'; prigll.\·cllja;
l'C/ljc; 7. cirklliaciolla cay; 8. sigllmo.
cirklliaciullu CCY; razvodnQ cav
sigllrllo.m a razvodlla cCY
M.mb"n.~
. 3
A.zolnl JlSluk .
Vs y ., _-,P,-"""l1.""x
Vs = V _--,P,-,llC _ _ ((I)
lI '""X__ [) (H.
(8. I )
Pili"
I'll'" - Pmin /lmin
u
1I kojoj
kn jo j je
je: sa V oznai::e
nznacena na llkupna
lI kupn a kolicina
ko li i::inil vode
vod e u celom
ce lom grcjno
gn:jno m ssistemu
isle mu .,
8.8.2. Sigurnosni
Sigurnosn i vodovi i povezivanj
poveziv3njee ekspanzionog sud
sudaa
Sigllrnosni vocl
Sigurnosni vodovi kojimil jc
nv i kojimit je obezbecle
obcz becle na veza veZil izmedu
iz me du ka kottlit
lil i ekspa
e kspanz nzio nog sud
ionog sud;!a
mo raju biti
mnrilju bit i lako
tako lIgrade
u gracl e ni dadil se veza ni ka kvlm greska
V\:za nikakvlm mil iii
grciikilmil iIi ssmetnjamil
me tnj ama ne moz..: prL' prl'--
kinu t i.. Kocl
kinuti Kod insta
insla laeija rnj im rilzvodom
lil cija sa go rnjim razvoclo m razvo dni vod je istovre me no i gl'lvna u\
ist ovre mc u ~-
po nska verti
ponska kil la grejnog
vcrtikala g rejnog siste ma. ma . Ovaj
O vaj vod izlazi
iz laz i iz najviSc
najviiic taeke
tilcke ko tlovskog prostnril
kotlovskog pros lo ril
do k se povratni
dok povrat ni vt:zlIje
vezujc IIu niljnize m njcgovo
njegovom m deill
clelu . Pri lome
tome tre treba obezbediti ko
ba obezbecliti tall dil
kOlall dil
pri powca nju priliska ne:
pri powcanju ne os lane be:z
ostane bez vlld
vllcle.
e.
D ime nz ije cevi mo ra
iJime:nzije jll da omoguce
raju o moguce nes me t,tllO struj il nje fluida
t,lt1o strujanjt f1u ida tako
tilko dil da IIu kU lllI Ill'
kOllu Il l'
dodee do povec<l
dod pnveb nja prit iska radnog
pritiska rild nog [luida
[Il1id il izna
iznadd dozvo
dozvolje ljenog.
nog. Najmanji pre6nil; prct';nik ovih
eL'vi
ccvi je
jc 25 mm a d imc nzio
dimcnz nisil njc
ionisa nje se vrsi premaprc m<l rdacijama
n.: lacij <l mil koje ukljuClljU
lIkljll i::Ujll ""pa
kap aCil
ei ll'l'1l
ko llovil QCW)::
llova Q(W)
Razvodni votl
vod DR = 15 + t.5~Qkolla
t,5~Q kOll" / 1000
Pov r<l tni vod
ratni votl 0Dp" =1 5+
= 15 + O,9'J~QkOI,"
0,91 ~Qkolb //1000
1000
U kn likll Sl:
koliko SI: jetl
jcdana n pil
parr sigllrnos
sigurnosnih nih voclova korislikoristi 1Iu postrojenju
pos troje njll sa vise kOllova koli ko li
i::ina to
cina plOIl.:c Q prcdslavlja
toplOl prl.:dstav ljil zbir
zhi r kilp
kapaacilc
c.:it e ta svih
w ih kotlova.
kOllo va.
LJ
U sl1l6ajll Ll tvo re nih sistema
slut';aju lltvorenih siste ma greja
grcjanja nja cirkulaciona
cirkulacio na pumpa moze se lIugraditi gradili is[m
isprcd '"
sa lTIog ku tl a iii
mog kntl iIi Ollma
mlmahh izaiz a njega,
nje ga, pri ccmllcc mu se raspo
rilspodcla
dela pritiska pril kti6no m:
pmkticno ne ml.:nja.
mcnja.
Povo ljnije jc
Pnvoljnijc je dciai'! sc
se s obz iro m na
o bz irom nil trajnos
t rajnostt pllmpe
pumpc dc..Iaa sc
5t: o na ugradi IIu vod ni7.c
ona niZc lete mpc
mpcrilril--
lure. dak
lure, cl akllee isprccl
isprc cl ko tla IIu povralni
kOlIn povra lni cevovod,
ccvovod. Prepllrucuje
Pre pllr1l611je se da visina olvorenogo lvo re nog sud ;,;1
iznad
iz nad najv is..:g grcjnog Lela
najvis..:g tcla ocl gova rll
odgova ra napo
naporu ru pllmpc:
pumpe kako ka ko nl:: bi c.tl.I os lo do
nt: bi tl o s lmja njil S; I-
lrujanj(J
mo u kra
rna tkoj vezi
kralkoj vczi ko laotao - ekspil nzioni sud
t: kspanzioni sutl us led milnjl.:g otp o ra u njoj,
manjcg ot.pom njoj. Ina6e
Ina(;e Sil
samm Pll-
po-
lo7.aj
Ioz.aj ekspa
e kspanz nzio nog sud a ad
ionog presud nog jc uticaja na ras
od presllclnog podce lu pritiska
raspnd priliska 1I sistl.: mll grl'
sistcmll g.rc·--
janja pa se 0 lome lo me mor<l
mo ra votlili
vocliti racllna
ra(;lIna (vidc
(vidclili poglavlje
pogla vlje 14).
lovske sslav
lovskc lavine
ine.. mora sc se posc
poscbnobno ob obezz bc diliti ppra7.njcnjc
bedi rilZnje nje lug tog de la ecvne
dela cevne mrcze.mreze. Punje Punjc--
nje ko ll a i ec
njc kotla ce lag
log grejnog siste sis temama scse vrs i s lavino
lav inom m koja je jc IIu hl iz ini kotla
hlizini kOII;, i koja se sc
nes
nesmcme ootvara
lvaratiti kad
kadaa jc IIu 1u k'u pogo
to ku pogonn., dll 0.;
m:: bibi d os lo ddLlL> ko nl
doslo ak1 a hladn ec vodt:
ntakta vo dt: ssaa vre
vrc--
lim grejnim
grejn im povrs inama kotla
povdinama klltl a i mogucnos1i
mogll cnos ti njih ovog prsbnja prsk anja lls ll.:d 1C:
usll:d f'ni ckih napre
kr'11ickih napre--
za n,,\.
n]a .
Zita kontrolll
Z pllnjc njil ins
ko n1rulll pllnjcnjil lll lacijc vodom
instalacije vod n m ko ri s li sc hidro
koristi mc lar a zagrcvanje
hi drometar zagn ;va njc vode sc se
pra
pratili po mocll Ic
pnmocli mClra . kn
tc rmo mctra. knjiji sc lIugrad
gra duje
uje 1III razvlldni
ra zvlllini cc vovod . Kori
ccvovod Ko ri sno jL' jc pn.:dvid
pre:: dvi cl c li
ti
i jcdan
jedan Ic rmo mdar
tcrmo ml:l a r 1III pov ralnnm vo
povratnnm dll kak
vodu kakon bi sc 5C p pra
ra lil
til a raz
razlika
lib rilzvodnc
razvoclo.; i pov povn,lne
riltne
Ic mpe ral11rc vocle.
tt:mpcrat1lrc va de.
sagnrcvanju
Pri silgo (';vrs log
rcva nju cvrs tog gnriva
goriva na jljt dcci.c je
jc reglllisil
rcgu lisanj nj ec lc mpe ralurc vod
temperature vOlk;c 1I sis lcmll
tcmu,.
zbog o lcZanog doz iranja ko licin(;
otczanog lici nc lIuglj
glj a Zit
za Sit gorcvil njr,
sagorcva nje, s lo nijc slll
to Ilije caj sa Iccnim
S III caj tecnim iii iIi ga -
sovilim gor
sovitim ivo m. Za
go rivo Z aloto sc primc njllju reglilal
primcnjujll rcgulat o ri promajc koji direklno direktno lIli lIti clI
cu na inlc int c ll-
n-
zil e t sagorevanja
zitc silgorevanja u loz is lu tll p ru mt' nll m ko li cinc vazdllh
promenom val.clll haa prilvaranje
prilvitr;lOjc m iii iIi olvaranjcm
n tvilranjt:m
vrat
vral a na oolvo tvOni
ru loz i!;ta.
isl" .
,
100
Regulator je
Rcgulillor jl·.. II1I slvn termos tillsk ~ cev kllja
slva ri . lermostalska kOjil je pnt ooppljena
jc pnl voclu koja ispunjava
ljen a II1I vodu ispunj ava
kOI;\(). Pri pO
Kolao. pllVcC<injll
\:Canjll le mpe mperalure izdizc se dcsni
ralure izdiz<: dcs ni krak njcnc polugc poluge pri cemu se SPll
cc mu sc S Pll ~
la levi
levi.. 0n koji.ie zakacl:
za k" cc n lanilelanae veZil
veza n za vra vril lil
ti) loList,!.
loz istil .
1.-ilIlile
Lanile se SPlISI
SPll SIil. il. vra
vrillIan za IVi
ViiI raj
raju.
u. "a ko licin,l vilzd
kolicin;1 vazd llha Zil sago rcva nje
u ha za njc se sma njlljl"
njujl:
Regu lisa nje
Reglliisa njl: pro maj.:
maje lTInzl'
moze bili Plllk- ~ av;lI1jL'm
bi li i plllk il V; lnj l' m vdic
vdi 6illCim; Olvo ra nil
o lvora na dimno m kanaili
kanaill .
ffi
P
II
lI Pk liP k
lIPk
I c b
t-------
--- - -
.-- - - - --
- --
a
~--------=- ~~
~-- - - --
- - - --
I- - - - -
j- -- - ---
I
Cev
Ce v jc
je ispunjcna vndom. a visinska
is punje na vodllm. visi nska razlika vlldcnih slilbova odgovara
rilzlika vlldenih pritisku II1I
llllgovara prilisku
\;nllu i oclrl.ilVa
kllliu odr/.ilva pro liv tezll pari. Uz dllZi
tiv lezll krak "b" odu
clllz i krilk o liu sne cevi mdazi
s ne ccvi nalazi sc m~
se i eev 'c' nm
njcs prct:nika
njcg precnika k(lja
knja jjt!t! priktjucc
prikljucenn
na na
nil nd ln negn ccv "b".
lO vccoj visini nego "b". Kada
Kadn kotao ne [il
kotilO n(' r;l
S. I\OTI
KonO .o I"
I '/ l1.'15
S5
~v..: Iri
di u SV\: tri cc
Cl' i voda jc je na iSloj
istoj visini dok pngonll kul
clak pri pogonll kotl~l ~ uspllstavlja
USposlilvlja razlika
raz likil nivoil
D. Jl knja
tJ. koja odgovaril
ndgovilril Ilnadpri
nclprilisk
tiskllu pan:. Ako pritisak
p<ln: . t\ko prilisilk po ras lc iznad
pnraste iZll ad dnzvo lj(; llog, spllsta
uozvoljenog, spliSla
SC nivo vodc II
se 1I kraku "a" i pri prdasku ispod spoja krnka
krakll "a" kraka "l:" paril .;.:
"c" panl .;.:: prus lrujali prcma
prostrujati
zas lililom
zastit nllm SUUlI
sud II i prilisak
pritisak ';c sc sn
ec se iziiti
sniz li 11a voda
vuda koja je jc dospc
dospcla la IIu sk
skuplj
uplj ac
al': POIlOVO
ronnvo 6';1,;.: se
Sl,;
slili
sli ti u odnd ll snu ccv. Ukn
sn ll cev. liko ovo
Uknliko OVtl probijanj(;
probijilllje pa parere nije bilo dovoljnn
dovo ljllo cia sc s(; s niz
nizii pritisak
prilisak
na pOI r<.:b nll me
pntr"bnu meru nd~ ';c
ru , o nda ce Ili
ni vo
vn vode 1Iu ccvi "a" "it" da opada
o pacla i dalje,
ualjc, pn pa ';c
ee do';i
doei do procli -
ranja
ra njn parl' i kroL kruz glavn
gla vnllu ccv cluZcg kraka
cev cillZcg krnk a "b" ocills
oci lls nc
ne ccvi.
cevi. Os igura njc kollov,l
Osigllranjc kotlovil niskog
niskng
pritiska
pr tak otie mnze
iliska lakndc mni,e bili
biti pomocu
pomocli s igllrnosnog
igllrnos nng ve ventila
nlila (slika
(s lika 8.22 desnn).
desno).
- -- e- 4
\
....\-.
\
--~-- -
. -'. ~
.V.22 RC~/lialor
Slika 8.22 RClil/la/or slIgorcvlIllja
sagorcval/ja pamil!
pamill kot/ova (1(1.. vrata sigl/mo.m i vClltil;
vralll kot/a; 2. sigllrtlo. vClllil;
J. regl/lntor
regllialor slIgorcvallja; poillga .m
stlgorcvallja; 4. poll/gtl .fa lal/ccm)
lallccm)
DlI/.ina
D vceeg kraka ad
u;.in a ve';eg us nc ccvi
od lls ccvi je odreclcna
ouredcnil raclnim
rilclnim prilisko
pritisko m kotla. veeim
kOlla. Pri w ';im
priliseima k~da jl'
pritiseima kada j.: nje n" vis inil lakva
visina cia se
takvil da sc ne mozc
maze smcslili "oliarnicli primcnjlljll
smcstiti 1I !"otlarniclI primcnjuju
se cl:vi
cevi iz vise krilkovil.
kfilkovil . Precnik odusnih
od lls nih ccvi
Cl:vi sc
se IIsvaja
u5vaja pre kapilc~tctu kOlla
mit k<ipacill:11I
prema kotla .
Vodo
Vouokazno kaz no siakslakillio spaja vodc ni i pami prosto r kolla
parni proslo ko lla i pnkazllje
pokazuje Irc nulni nivu vo- Vo -
de
d.:.. Spojc nll je kot lo m prcko dye probnc s lavine.
jc sa kotlom lavine . Zvucna signa lizacija S(" s(' oS
nS lvarlljl'
lva ruje
pista
pis ljaka ma knje
la ljakama koj.: su ugradugradee ne nc posred pos rednono ispod naj najnizeg dmvo ljc nog nivo
niZeg dO'lvoljcnog nivo;,a votk
vntk i
iz nad visi
iznad visine vode nog sHlba
ne vodenog stu ba kojikoj i odgova
odgovara ra prilisku kOll
ko tl a. Katl
Ka d a ko tan izgubi
kolan izgllbi lolikn v,,-
lo lik n v,,_
cl e da nivo oopacl
cle padnc ispod najniz.:g
nc ispocl najnizcg dozvoljenog.
dllzvo lje nog. par"pa ra prod
prodirc pista ljkll
irc II pisla Uku i lIc1 o0 Iiii'
lazii do
d"
zvucnng
zvu cnng signas ignal".la. Da lje gllgublje vode se mora sp
blje njc vouc sprecili
rcci li je
jerr mozr
moze cloci
doci do prskanj" grcj- r-rlj-
nih povrs
povrsina ina koje Sl' sc prt'grevajll,
prt'grevajll , ca k i us ijavajll.
ijavaju. Pri povratku
povratkll ko ncl e nzilta iz odusn"
kondenzata lldw;nl'
eev i iii
c.:vi ii i ppri
ri dopllnjavanjll
dllpllnjavanju sVcZo svrZom m vodo
vocl nm m lermicka
lc rmicka na preza nja nj a su lakva da do lil/.i <1"
cia doi;,zi uo
prs nll ca. Z alo
prsnllca. a to se
sc IIu lakv
lakvim slu cajevim oblls
im sll1cajeYim obus lavlj
tavlj a pogon
pogo n kOlla kako bi se o hl auio. adio.
Zvucna
Z vucna signa lizacija za visok viso k pritisak se pos lizc tize povez iva nje m pistaljke
povczivanjem pista ljke sa parnim
p" rnim
pros to ro m ko
prostorom kOllatl a lako
tako d" d " pis la ljk a reagllje na odrede
pislaljka odrcdenu nu ve li cinu
cinll pritisb
pritiskil ppare, koj;, sc
are, koj:.
poddava ko
podcSava nlra lego
knnlra tcgo m.
Z vu cna signalizacij
Zvucna signaliz acijaa lIukbzujc azlIjc na ec kstrcmne
kstremne pril priliske
iskc a manoma no meta
me ta r se ugrad
ugradllj..:
uje b -
ko bi mognomogao IIu svaknmsva knm Irc nuLkli da sc ocil ava prilisa
I re nutkll pritisa k.
Regullaator
Regu lor sagorcva nja ima isli za da lak koji ovi imaju
zada imajll kod vode yodenihnih kokotlova
Lloya,, a li dnklink
kod vodenih
klld vode nih reagujll
rcagllju nn na po ras t tcmperature.
p0rast te mpe rature, kod parnih sc se to cini premapre ma pritiskll pa- pa-
re . intcnz
n.:. Inte nzitit ccll sago
sagorcvanja
reva nja IrcbaIreba da ti n prali Irc
tre nllinu
nulnll potrosnju
po trosnju pare, s lo sc se kod kniiovil
kn llov;,
na i:i::vrslo
:vrs to go rivo os oSlvarujc
tva rujc rcglliisa
regulisa njc nje m klllicinc yazdllha koja ulazi
ko liCi nc vazdllha 1Iiaz i 11 proslor
pros tor za sa go- g" -
rcva njc.
njc . R egulisa n jc sc vrsi vrsi pomocu
po mocu urcd ured aja koji preds lavlja posudu
predslavlja poslIdli povezanu
poveza nu sa par- p;,r-
pros to rom
nim proslo k() lla. Na
ro m i;()tla. Nn me mbranll
mb m nullu suclusudll os lonjc
lo njc na jc po luga koja sc pri pOVl'ca powca nju njll
pritiska izdizc
priliska izdize i p ritvara vrata
prilvara vrala ko kOllatla splistajuCi
sp uslajuCi ih po mocu la nca nea nanil rUZc.
nae. Tako Sl: SI: lima
lIm;, -
njujc
njlljc int ecnzit nzil cl
ci pro
promnje n:dukujc ko lici
maje . n.:t1l1kujc licina vazduha 1I
nil vaztlllha \I loz isisnom
no m pros lo rll i sma
to n! smanjlljl'
nju,il'
s~go revllllj a .
inl c nzil el sitr-orcvanja.
inlenzilet
Rcglliator i sagnreva
Regulalori sagoreva nja mogu bili biti razli cilih ko nstruk
nstrukcij cijaa:: sa plovko m, sa e kklric- kklrit·
nim se servorvo momotoro
toro m i d rll gi..
drugi
" KOTU JI-'I
KOTl.(JFI 187
iS7
I·
1-
.\
.'·1 ,.
K otlovi iz
Kallavi i'z :«"'njc /YfA G-G
.sc n]c kfA lop/ollado; kollov;
G -G s u lop/Dvadni koliovi .k; rdimom f:Jd,l
.f41 rciill10m f<Jd:J WI70
WI7O"C.
Q
C. milksim:Ul1c tt:!l1perolUre
maksim:llllc tC!I1pelillUre 'l(rc
litre
i (,;d/1og pn'tii k n do J
mdl10g pdtiskn J/xu,
bar, prcdvidcnj Z.'I yci lIJje nlil/yin
predvideni ZIIJICj:wjc poslo vnih j ss(~1I11bem11
man/ih pas/avnih ploslonj:,.
t..1mbem1J plo.'.lonj:l.
Dye scrijc
Kolno iz oye djl11l1(}(x l'ni
serijv j f:t: dinmocc l~j kol;1O
;'01. 10 kvm;rruisilfl
kO/1$(ruisan Z:I
ZJ sngorcv;lOjr.: lecnih ij G,uDv;(i"
sllgorcv:mjc: lccl1ih god"., do nje
g nsDvi(i/J gon'i','
(vp/o/m.! m oei' ud
mod tXXJ U
od 41 (}(X) /kg (xlJ1OSflo
kJ/kg 35{)(}() Ufoi.
oc1Jrosno 35000 U tni.
,v."
Nt' poscb.1n Zllhttl'
Zl,htt:I' mogu lI~;J .,',diti
Illogu Sst:I! uSJ ,diti clekllu gn;;uci k.70
cleklJo gre;uci k:l0 dod:Jlni
do duln i izvDrc:nc:rgijc
kvor c:nc:rgije
Uz od;;ovor.1j·uCc WIIellt!
Uz od;;Ol'Br.1jUCe kama sc
iZJlIcf1(; .ko(flp so izradujc:
izriJdujc kilO p.1rni k0(;10
Imo p.lln; pdlJ~·k.l do 0,5
mdJlOg po'lisk.1
kO(;Jo IiIdJIOg 0,5 b:lI: U abc: "urij;m/(:
....llrijilnle
wai e sc
OlDi se ugr.,dili izmcnjil'1'1(; top/ole
ugmdjlj iZI11enjil7lc lop/ole rad; do bi;~1njn topic:
radi dobiilnjn potrail1c vode.
tople potrainc
tehni~kc
telll1it kc knrnktcristikc
komktcristike
MAG MAG MAG MAG MAG MAG
r.,
<'1 r.?
r; ? r;, r..
r;, n.
r;, n<
<'6
tQQ!otni k;'loacitct
toplOlni kapacitct kW 50 75
'"
100 l50
150 , 200 25U
250
dozvoljeni pritiS:lk
dozvolieni pritis.,k bar 3
slepcn korisnosti
slcpen korisnosti % Il8
88
OSNOVNE A l880
1880 2020
DlMENZlJE
D1MENZlJE B [200
1200 I l300
1300 I 1400 1600
l600 l700
1700 l800
1800
KOTLA C 500 525 I 555 625 670 720
[mm]
[nun] D 750
E 600
tiOO
"'f;>
f-.> TIP 0 KOTI.OGRADNJA
KOTLOGRADNJA 11210
ll 210 Beograd.
Beograd, Kmjac • • uL
Kmj"ca, ul. Grsc
GrS" Ad.ijaflovic!a
Adrijanovic!a 27 pp 13
188
IS8 lJ. Todof(J\'I"(
1J.1'odOfr.J\·if PROJEI\TO
PR0 1EI(f'O I':-1NJE
I<·1NJE I'OSTROJI,.vl i'~ 1 ('
I OSTI?OJ/;.Vl.. 1 i'A CEN"!
EN'! 1{ ·I1..\"()
f{ /, R1:JASJI:
f/ ..YO (,I<t:JA.'V1:
1-.\ -- ,\
.1
f .1
f.
TopJavodni
Topl kamu
ovodni kotao MAG·R
MAG-R
"}\ollvn' jz senj"c: IvIAG-R
ollvl'; iz NfAG-R !iu toplovodni korlo
su top/ovodll; kat/oil;vi S.l rczimol/J r.lda
S.l rcziflwIII lu.7k~Jne tc:znfVr.Jw:~
9O.· ;;'fJ "C ilJ,.?k3io&aJne
m da do 90!ifJ lanf'C'f:J 1W~
flf) .iC i f'adllog
{If) "c pn'tisk.'l
me/nog pn't isk:1 do
do.3J b:u;
bar, prcdvidcni Zil
ZiJ gn /lwlyib isrcdnjiiJ
.:.f:mjc: 111i11yi'/}
gn.:j:mjc: pos!oFall1 iiSlaa!OeaHt
j srr::dnjiiJ poslovnih prosro.cij:l.
SI :Jl!!betlm prDtSJor:ij:l.
K O/;IO iz ov:.;
Ko/:IO sc:nje je
ove scnj"e jc dimnocc
dinmoccvni
J-'lli kO/.7D
kO/,7D k 0 otJstruis,1n s/1,gorc:vnnjc
I1Slruis.-1n Z.1 s~1,goreV;Jnjc evrslOg g()rj' 71- upIj donjc
evrs{og goril7l- doni e tOP/o(11"
rap/o(Jl:..'
lJul(.:i ad
1JI()c.7 16(J(}()-~(XJOO kJ/kg
od 16(J()()-:fX){)() kf/kg gr:lIwl;/cijc
gr:mu/:lcijc
ortlh-}';ock,
omh drvnih iipoljopn"'~rcdllih
1: drvT1I71
-),;VC}.:11: orp.,d."Ik.7, b<X
po/jopn"t red"i" ofpad.?k.7. s-ciib izmcnR u Ioi-;;w
bvtz nxib /oiJ..)fll
S;lg()r~\t.1I1jc gorivil
S;lgO[r;;v.lf1jr.: jt: fI;I
gori" il jt:: nt:pokretnoj r:evnoj
fI;I nc:pokrelnoj cevnaj rm
mt'nvj FcS(" rk£
/J/,7dcllOjrcictk.£
'nvj hMdclloj
~I , \G
~I,\G MAG
fo. IAG I\.l ..\(j
I\.L·\(j MAG ;.t':'G
MA G ! ;(' .!r.G MAG ~ I ·\ G
~I.·\G
I ¢ hl\ i~ k
kcc kamklc:rislike
k ar;'\kL~ri s l i k e
R L
Rl R~
R ~ R3
R3 R4 It
R )5 f ;to
R6 R7 RI'
R~
lopiolni k:lp;"Icite
top/olni kl1p;'Icite t kW Sf)
50 75 100 150 :ltl I 350 /iOO :-Su
7S!l
d07 .volje
clo/.vo ni pritis:lk
ljeni bar 3
slepc!1I korisilosli
s tep!! 11 kori snos ti % 76
A 1350 1420 2200 I 2600 :;000 32!X1
3200
OSNOVNE
D IlvlENZIJE
DIMENZIJE
B
C
1250
600
1330
700
1770
860 ,II :mo
I
I
960
96Q
2L~
:ll.<{)
1110 C.W
CJO
'}'>50
""':;0
F (11.10
()()() IlOO
800
,¢i,
'p
~ TIP 0 KOTLOGRADNJA
KOTLOGRA DNJA 11210 Beograd, Kmja~a, ul.
8cogr~d. Kmjaca. uL Grge Adrijaopo::. '!7 pp 13
Adrijanp'(j6 '!:l J3
8g KOTl.oI'/
KOTI.O 1./
1- ,,,.
,d. -_ ., ,- 11--1
1
"a• (.., 1
h
--- --
J:QPlo.Y.Q.dlJilQJ..lo.Y.A.I-T
Kor/o\'!'
K senft: \lA
or/ol'i iz scri;{; T~· T :;a
\1....1 T SlI fop/()\Iodni kvlkwj "':I
fOp/ul1odni kullovi rdimom md;)
S:I rciimol1l mdl1 !X)/7U -c,.. 1l111J.;simIllIlC
9OI7U ·C IlII1A·.'iiJIIllftU..· 1t,.'lIIpcr.:IlUl
I Clllpc:r.'Jtulc C II/O
II) "~c
c
ij mon08
md",og pI ia's}(.l
iask.l do (,
fi {).1/: pr,,;ddvitfcni
{):tr ; pn: Zil l.rni""jc.:
vidcni ZIt ,gn:j""j,; m:I1IJi71. " i ved/J
srcdnJi'h
m:IIIJi71. srcdl1Ji' pD.rlovl1Ih ij s/flmbenih
ve6h poslovlJih prns/OI if"
s/lIm iJel1ilJ prns/m ij.,.
z:r svoj F:ld
A.'O/.lD Z:l
A'-O/.lD j,;ud rti e/~klIicllu
r.Jd koristi c/~klIj6 1U t.:f1,·rgi;iJ
cIJ,·rgij u..
VAT vA
vATl vA lI'
VI~~I' VAT VA',,
vA ':.':\I
\, VAl
\iAT VAl vA,
~.
'J''~I I'
V": VA ' V"':I' V
Ichnickc kamktel
k:lr"ktci iSlikl!
istikl! "-(\'
TI T2
T2 1' 3
1'3 '1' 4 T5
TS To T7
'1'7 T
T~S "T\'
"1-\' ~:~I:
Till I
topltltnl bpaCllc t
tOJ!!II II''U bPrlCllcl k\l:
.\1; btl IIX' 15u ",.1
'.!1M) ::>,1
';:'u JUU
JUJ ~IJU )lJ(}
)11\1 ow
bUU SIXI
.'(AI IlXX)
IlKK)
£,ozv"JJcm
dozvoll COI PrittSiJ'"
pnttsak ba r
bar
lX'
"" h
.'1\1
PI-'!~J
P11k l_t_Cn l ll:l X JII
l llU;nlll:lpOII V
v J~U
J".U~
S
S ICPCI1
I~_C " Imnsnosll
io:onsnQStI 'Y.
7.
((uU .!- ( 1)(
".,
'IX
_ 0
II
J\ tu) U I ", 1I .! IJU
OSNOVNE tl
"
••
ON)11) )>to,
i') ,"',
)()41 ,ro
)hU ",11
b~" /)0
/)11 mu
~U
,""
~ hU ~ ~t1
y ~(I
DIMENZIJE
DINIENZIJE c~ • 0jO
" 11 &'<(1
&'<0 ~ ,3{1
Y311 YjU
YJU llJ.lU
lU ,U jU
IIJU .w
lI.';O I!~O
U~U I .,!il)
:'XII
KOTLA
lmmj
llnmj
SI D
)il
I::
t:
D (HI]
(H(l bW
oW
1)11
}~IJ
I
~
7.j()
IlXK)
lKK)
''Il'
~ /oIU :;..IU
""U ".u
Y4U
I.
'!'.x,
'I')(J
, )
I: ,"
Ol,A,
1lI'!!1 II""I
'AI
).
J' X~(l
X) II I )IIUU
IOU X)"
XSII
1- .\
..,
- -; __
- -"" -- ---
-
..... ' .
", .
Kntlm'ii J:~
KOIlm" i;: .-"crilL'
.crijc 11.
H. \K
t K su IOplm'odni
lop/ol'Odni kotlov; kotlovi 5.1 rcti.mom
S.l rCD r:Jd', ru"
1l10m md.', 70 c
!tl'70 c. m.1Xsim.llnc
cC, lcmpc:r:llun: JI J(J'
JTJ:lksim.l/nc: lc:mpf."r.tlur,· If)' e
(' i
r,'"if/oy p(i'/~'k:J
1,'ldllOy du 6 b,'Ir.
pfil.i)'k:l UO b..,r. ptC:Lb 'idt't1iz.7 sl(..'ilJljc.:
p, c:d"iuc'niz.7 m:m;i7, iS/(.'unjilJ
S,l c.."iIJ I)C: m:wji1, i s/ c.'ufljilJ pos/u"
pus/vl"nill ~1;lmbr.;IUh p,o~·lonil.
'nilJ i st:lmQr.;l.lm proj'{onj:'l.
K%w
K O(;IO iz on~ scn;"c
iL on!' sc.ni"c ie
it.." c:ihi,dncu;
cihi,drict1; i.;O/.70
kOt.70 S.1 d l'c prnm;J/~.
S.l dl'c k0I1Sli"uis.1n 7.0-
prnm,",/f:., kOJ1slruis:w 1.."' s.1!!Orr: vlIl1jc fecI/oJ!
S.1.1fOI t:VlIl1jC tC(:lIog ilili !.::I:;PIII.
J.::J:>'{1\ /I. '::
gmi"
smi, ';';1donie ruploll/t:
rup/(J /fI(: nJOc; .JUXXJ kJlkg OUIIOSI/V
nJOci od .JI(}(XJ /.:J/ur1•
JSOO(J J,;J/ur'.
odlloSl/v JS(X)(}
'ode:.
I 'ode:.
..
ldUllcl;
tdllllckee ka r:lkt
r;) kll.!riMik..:
,,,:l'isl ik.: 11 ,\'"
11,\ '" Il 1f.\K
Il AK ~ II A~ :;
j ItA"'''
l oplCl
oplo(ni
ini k:lp:.citcl
k:'p:1CltCl kIN
kW ::!uu
:!Ot ) ""0
olKJ ,\UO
(,UO IJOO
1)(10
dozvoljel1i
dOi:voljcl1 i ptitiSilk. bar 66 I
lrepen
Jrt l)C11 kOrlSllosli
kOl'lS11 0Sli
uSNuVNE
u SNuVNE
D1MEKZIJE
%
A
B
1
90
1>'(10
YlXI
~j O
R50 9!XI
9!Kl
SS
20(l()
200() :!..351J
::!.350
13,0
1350
87
~50
1.150
IJ50
·1 I
i
DIMEKZlJE
KOTlA
KOTLA C
C lCHO
ICHO Ji()(J
1700 21:)1)
:!l~n ~30
~3 0
[mOl']
[mOll D 9511 I IX~)
ItXXI 14511 15511
.-]
E IjflO
1, 00 IJi(~l
7f)f' 1050
2050 :250
-
LlVENI
L1VENI CLANKASTI KOTAO ZA ETAZNO GREJANJE
ZA CVRSTO GORIVO "MR"
FABRIKA "RADIJATOR" - ZRENJANIN
560
4
(c!"
(, . :3
~~
;; ~ - jj o ~~
W 00
...."
J
- . 1-.
- 1-.\ ( [ J/
' " J
~'/ 2
.... -""
~
~~
) ~ '""
'<
~ 8 '"
.....x: -
'"
.... ~ ( <>
<:)
~
h. l5!
lI!
6 r' 0
- ~&-
~e- 7
]9 6
...'"
1. Vrala pepeljare
Vrata pepetjare 5. Dimnjaca
Vrala ubacivan
2. Vrata ubaeivanja ja 6. Prik ljutak
ljucak za poyra lni vod Rl
povratni R1 1/2
1/ 2
33.. Prikljuta
Prikljucakk za
z a regula
regu la tor promaje R 3/
3/44 7 . S iavina
iavi na za punje nje i prainjenje kotla
kot/a A 3/4
4. Prikljutak za razvodni vad vcd Rl
R1 1/2 8. 0plala
0plata
Kapaciteti
Kapaeileti (kW) Quiina
ouiina
Oznaka Broj
ko tla
kolla
peei t lanaka
tlanaka
L
Cvrsto gorivo
go rivo
rnm
MR·6 6 23 ,3
23.3 ._-_. __ . ..._._-
_. .--.---.-.-- 520 -
_._-- -
MR·7 7 27,3 600
MR-8 8 31,4
3 t ,4 680
MR·9 9 35,5 760
7GO
--
---. ..-.
- ~----
~-- -
vecih kapaciteta ad
- za potrebe ve6ih od datih u tabeli, katlavi
kotlovi se mogu vez·ati .u
tako da prema potrebi rade pajedinacna
bateriju taka grupno
pojedinacno iii grupna
- kapaciteti se odnose na ugalj sa Hd = 17000 kJ/kg
toplovodni, statickog pritiska do 4 bar
- kotlovi rade kao toplavodni.
taplu potrosnu
- izraduju se i sa bojlerom za toplu patrosnu vodu
vadu sa oznakom
oznakam MRS.
}<12 Jl Tor/orr" '''' PJ?OiF:KrO I : l ,viE }'OSTl~Oi },,\'j, 1 / ..-1 CEN r R I ' : 10 (i /~FJAN}f,
, ..
a
1rmm
1~ I
:~I
"
. ·:·. . .1'··( r
1 ,,,
i ~i( - ..
! I i iiI : ,
' .
I
~:It.
I I I
r =-=- t-- -L - , -- -I- -J.
II ..
, .
- . ~.•. .•.~ .. ,' -r j" 1' ,
I I I I I
,
I : /I I , ,, ..
I 'I' 1 , I ,
,I . It" · I 'I
'
, I I
1
I
I
, ,
1
I
I
I
'I
I
I I I I
I I I I
l
I "
I ", I
I
I "
" "",
:,,- ;;
,"(
~ r:' ~
II " ,
i : ~ .,'fr. i - - ., I
- il6Z
L _ _ _ _ ::
llaL.__
_
I I
J ... I. _ L • ......I last, . j" J' ~'
kotlovi se mogu vezati u bateriju tako da mogu da rade pojedinacno iii grupno do
- kollovi
12 komada kapaciteta od = 4000 kW
- kapaciteti se odnose na ugalj sa Hd = 17000 kJ/kg; ako se loze kvalitetnijim
ugljem kapaciteti se srazmerno kaloricnoj moci goriva uvecavaju
- kollovi
kotlovi mogu raditi kao parni niskog pritiska do 0,5 bar iii kao toplovodni do pritiska
pritiska
4 bar
- za staticke pritiske vece od 3,5 bar a za toplovodne instalacije centralnog greja-
nja potrebno je ugraditi izmenjivace toplote: para - voda iii voda - voda.
S. 1\(17LU I··/ / QJ
SPECIJALNI LlVENI
LIVEN I GLANKASTI
CLANKASTI KOTAO
''VULKAN SU PER - VS'
SUPER· VS" ZA GVRSTO,
CVRSTO, TEGNO
TECNO I GASOVITO GORIVO
FABRIKA
FABRI KA "RADIJATOR" .- ZRENJANIN
ZRENJAN IN
~ ______ ~'~
Il.
111 0 _______ -- -~
- ~ ---
._-
11 00
,
r I
-
$I'
~ -0~ @' -
I~
r~o ·
§
1'); .,•
m Wij~8W,,='
~ ;;=,t'
,,
i ~ ~ ~r
1" .Do I
''''0
)10
- kotlovi
katlavi se magu
mogu vezali u bateriju taka magu da rade pojedlna~no iii grupna
tako da mogu grupno doda
12 komada
kamada kapaciteta ad zavisnostl od goriva (~a
od 5700 - 8100 kW, u zavisnastl (~o iii te~na)
te~no)
- kapaciteti 58
S8 adnose: ugaJj sa Hd =
odnose: na ugalj = 17000 kJ/k~ na tetna goriva sa
Hd == 41000 kJ/kg i gasovila
gasovita sa Hd = = 35500 kJ/Nm
- kollovi
kollavi mogu raditi kaa
kao parni nlskog priliska do
da 0,5 bar iii toplavodni
toplovodni do priliska
3,5 bar
toplovodne instalacije centraJnog
- za taplovodne stati~k8 pritiske vece od 3 bar,
centralnog grejanja, za statitke
polrebno je ugraditi izmenjiva~e
izmenjiva~8 !opiate:
topiote: para - voda iii voda - voda,
vOda.
/0-1
10-1 nB.TCH/om";"
"{<xlort",;.. PIIO//:'i<TO I ::tS/1'
PR01EkTO IS1 I, /'OSTR01 1,S/A Ztc 1I CJ!I\T/~
POSTnOJl',\~A CE,\T/I- II 1-,VO
LNO G anD.·IN/1-"
I?EI. IN1F
L1VENI
LIVEN 1 CLAN KASTl KOTAO ZA ETAZNO GREJANJE NA
GLANKASTI
LAKO TECNO
TEGNO 1GASOVITO GORIVO "TERMIK 1"
1"
FABRIKA "RADIJATOR" - ZRENJANIN
R I II;
- -j r---
,
I'
~) J----rt-r
,,
' ~H'---r+-r -....,
r----
'IfiiI ~t
QIl -
a
I1
- -'
f-.
-0 -
- .-0. I, I1 f-"
.--'
~~~ ,
o J
:2 , ~ ...
V')
V)
I V)
V')
- -o
V')
L....J
L..J L -'
!o L.
,os
HlS
nominalni
nomina In ; kapacilel masa sa
kapacitet dubina dubina sadri in a sadriina ambala-
broi kotla kotla pro sstora
lora gasa vode
voda
clanaka
clanaka (m »)) zom
(kW) T (mm) It (mm)
(mm ) (m»)
(m ') (m'
n oko (kg)
ZTK
AI --~ ' --l
@
@ 4
@
13
@
15
@'rr'iiiXt-n
(Qr ._ I
rt"
'"
N
I
I _.!§
I -I---
o I
LJ'--j:::J==A~='i
A / '0·-
ij ....;
•.--
-- -'T.,---
',-;---1-!
1. loziste
loiisle 12. usmeravajuci poklopac
2. dimni kanal 13. sigurnosni izlazni vod
3. cev za odvod dima 14.
14. regulator promaje
4. (topla
izlazni vod (Iopl a voda) 15. rueica za usmeravajuci poklopac
rutica
5. povratni vod (rashlladena voda)
povralni 16. prikljueak
prikljucak za punjenje i praznjenje
prainjenje kotla
6.
6. oplata sa izolacijom 17. bojler za sanitarnu toplu vodu
sanilarnu loplu
7. prikljueak
prikljutak za regulator promaje 1B.
18. vazd~h a
prikljucak za odvodenje vazdt..:ha
8. prostor
pros lor za pepeo 19. elektrieni
eleklricni grejac bojlera
9. resetka
reselka hladena vodom 20. sonda lermoslala
termostata bojlera
10. zamenljiva vrata
vrala 21.
21 . tople vode iz bojlera
izlaz lople
11 . vrata za loienje
vrala 22. ulaz vode u boiler
bojler iz mreze
ZSK
E
E
I F 4 4
\
\ l -
+-
j .... ,
I .--_ _ _ ._ 1--11
JI--1I_ __
- j -'
1I \.,!1) rI
I1 _~
.~ . ~ ,~
__ 66_
I
0 'I I
I '.
:: _.- -{-
'f' .,.;
oQ : Ii , ', . , I
((I j ,
, .
--l---r--+t==~B=::=-~ 7'J'[~
A __ \ Z o
I
1. prirubnica za gorionik
2. otvur za posmatranje
3. vrata kotla
4.
4, prikljucak za odvod tople vode DN 80. NP 6
ON 80.
5.
5. prirubnica za ekspanzionu posudu 14 x d 100/d34
6. cev za odvod dima
7. prikljucak za dovod hladne vode DN
ON 80.
80, NP 6
T1P
TIP TOPLOTNI KOlJONA
KOUCINA OlVOR OlVOR
DIIiNOG
DIMNOO 2A A B C 0 E F G H 0
KOTlA KAPACITET VODe
PRllCUUCKA
PRIKUUCKA GORIOHIK
GORIONIK
ZSK kW I mm mm mm mm mm mm mm mm mm
mm mm nun
25 25 45 145 107 822
B22 575
740
140 ; 70 300 53? ~2 120 570
35 35 95 145
1~5 107 946 912
635 758
75B 395 470 90 140 596
45 45 110 160 107 910 789 '
900 71ry 3£5 505 ICO 140 675
100 100 175 217 110 1042 102(\
900 1020 ti20
620 540 2JC 160 570 890
690
2SO
250 2SO
250 362 217 125 1640 1380 1189
11B9 714 650 250 1 3~
13:; 660 990
350
3SO 3SO
350 600 217 140 2150 1900 1375 750 650 300 185 680 1100
Il QS
OS /3.Todorol'ic I'I<OJ
T",lnrOl'ic 1' £kTO I';·
lm JEJ..TO I·:·I,vJ POSTIiOJnil, 1
I,vJE I'OSTIIOIE.'v}, eE,\ TR· I/.NO G IIElA
2,,1 CE,\'TR·I/.,vO
I 2.'1 F.
,vJI':
IIr-JA,vJ
TOPLOVODNI KOTLOVI,ELEKTRICNI
ZEK
,
.• 1 0.... .....
.. ---
........
•v'
~r'
N .l...
.;~ •
-.~
_ M N
NO
_
_
M
M
,.
., ';w
_
~ M
~
_ M
Jl '1, NO
"''''
""
ww
W W
NN
NN ..-.,
_ M
o •
"N "N
-~
"''''
""W
ww
W
N N
•" •"
. ...'-.
00 . > • 0
N N
MM
"'t-- - J....
~
1O .... oo
~~
o .... CD
I .// L.......,;:o----...
L.......,~--.-.-.--.:;- -'----'
.- .-.""--"----l
-'~'-- ,I m
. .! '
~J _I
J../' 700 -
--++ 230
h-:
~i~I r
: '~-'
l ··. .
j-t·-: . :-- . 1'' '"~
.. 1
<-
_.._1111''
='.. I II ' 1I 5
r( o±
~'r'~--~--~$~~~'~
ff=-
7::F
, ' r-~~~----L~~~~
-- ~, 470
l1J
4?'Q
---_. !i
TIP PRIKLJUCNI
PAIKLJUCNI ZAPR.
ZAPA.
KOTLA KAPACITEl
KAPACITET O~GURAt
OSiGURAC OltAENZlJE
OIUENZlJE lEiINA
TEiINA
VOO KOTLA
KOlLA
ZEK kW MJIh rrvn 2 L mm kg I
12 12 43.2 5 ., 4 25 700'
700 ' 550 ,' 190 30 12
18 18 64.8 5, 6
5, 35 700,550,190
700 , 550 , 190 31 12
24 24 86.4 5,
5, 6 50 700 ,' 550,190
550 ' ,90 32 12
30 30 108.0 5 , 10
5, 63 700 , 780 ' 190
700,780 44 18
36 36 129.6 4 :, 16+
16. lxl6ix I6 63 700 , 780,190
700,780' 190 45 18
S Konon
8 KonOVI 199
/ ()9
TOPLOVODNI ELEKTRlCNI
ELEKTRICNI KOTAO "VEK"
- - - -- - -- , --
- , - - 0"""".
r~:~ rc;el~'
~.
....
'
no ",-"""
6nog,. opt.rec.nJa Grejatl
6noga opt.ntc.nla Crelatl grupe
NopalMI
N apalnl
.........
0 .......
O"glJ~ • _n, M .
a"gur;: ...
..
TIP
mm
n"" I(IV
KW
-A
KJ/h KJ}h KW 1(\'1
1(\'1
'"'"
mn,'
mn"
•A A kg
,
- ,. ---
- --
,-
'''' " .,
, .G ,., J<25
~
" .....
I' ::"". !.$ ....
"••
,.. 0'6'G
0.6 . 11 ,.,5 'J
"'. ,.,"
". <J
w
w ~~
-- -
1I y: ... il:'O
.,,~"(iI)tI 2' ...00 :wi
"
.... I'
"~~ " 2-t.s_. ~100
" "
2"5'''$6Jr ]OO .. 21 ..... "'"
",. D.,
!h9 ,.,
'0' ""'. J<), .~
.,
.... ,.
... ~ 2~ ,.
',...'''S.
, .4
-- "
""
.....""
~7'Il?
('YL7Tl? 31
.. .'"
'w 12 6 HS
1 2 ~- (j tS ·,,6
0; ·6 -Wl
.l.QO ..,
' .J .,••
-.. ,.,
•• ~ :n
~
,- --- -
24s.,.o&sa- on
700
2"s..JS(b, 100
" ""'"..
,. .- ,......,.
.. . ,.
J."
.., .
9.9
c.H9 ..
~9 !) SolO
5 . 11) 3.050
:b5O ~
&,:I
..,
..,
",ol'
nJol' .... s.. l !>6.. 7«)
,",~.J!i05
"
7('() 36 ... 18 ' ~H~
:J I~ SItHJ
SIt Ul 3,.,
J," 6.J ••••
..... ..
.... 11 ••
." "
::N!J.clsuw.100
;N!:i415vc700 172800 88..,S . 'I~
? .
? ~ 11 2
. 1J ,.,.
'.l'S 3.""
''''0 '~,
.J ...
~JUGQIBtM
~ JUGQIBtM
: radllatora II
Fabrlka radl)a19r8
klima uredaJa
GnlUane
GnilJane
9. KOTLARNICE
, /. ///,/'/
/
////
/~ ~ ~,
/
L + 100 - - -
- - - - L+l00
~ f
~ CD
oL~LIF===1:I
'---L-
-,'"
p
·L+6... 1O-
!O ·
"
o
1'::--=-.= ==="fjl ----JY
I' 'I
I' III
I
II
LI.:..-_-====~J
,I
201
202 II "/",Ioll"';; 1' f{Ol EkTO / : I.\J I, I'OST NOl 1..Vi. I 1'.,1 CE.\ 7 R ·11.1\ '0 GRElA Nll:
9,1.1.
9. 1. 1. Podrumske kotlarnice
kotlaroice
KO lllarnil:<'
Knl a rn i<:.1 Ill;
111; smt:
sme bilib it i II1I d irt;kllmj vczi
dircktnnj VGzi sas" prostl)rijam~
prosill rijamil lJu koji kojima ma boraw
boraw Ijlldi Ijll di ",I
njc
nj enn polol.
po lol.aj aj II zgradi Irebatreba dil dn jt:j.: laka
t"ka v da sc moi.c mOll: obezbcdili
llbezbed iti ncs ml' lan ta noo dOpr'
doprc'l11<1 llld nj,'
nj,·
gur iv;1. U llci
gor iv,l, nd noSll
nosli Ilnaa dimnj
dil11njak. lo7.. a j klltla
ak, po lllzaj kll lia sc bira I" ko da bude Sio
t;,ko kr~';; , d
s to kril':a dimni1l1 nj;".,
i; " " a,!
sa 111 ddimnj
Sill" imnjilakk Ire trcbaba dacia ima
illla Sll'
Stll mimjc
mimjL: promep Wlllcn;1na pravL:i1
pravea,, kilokilO ida ziluzima
za uzi mit pravil:o
pravil ;lIn, 1" I'" _
Inzaj
Inzllj na k m VIl.
krovu.
O vi Ils
Ovi II SILlVi SII prin~: , rn i II ",)circci
lovi Sli oJn.:ciivanju po lozaji1 ko
iva nju plllozaja kOlltl a rniec illliljllU rm·d""
rni(;c i illlilj pn.- dlhl ".
.1 1I
drugim kil kao n sin
s tn jejc dllzin:,
duzin :, ('lTV Il C 1l1r,.ze:
C' V Ill' mr.-z.: iii ii i po loza j ekspanz
polozaj e kspa nzio io nog suda
sud,, ._ 1'0 Ill" Ill "~ ;!,• . !,"
.,"
ko llarn
t larn ica
iea sc pos lavljilt avlj n Uu ,x
":l' nl
nt ra Inom
ln" l11 dclu
delu zgrad c kil kakokll bi ko lao tao imilO
imilo s rL p .I.i.,;
dii ~ l11l11 11;
rl'·d ,i. i,';
u odnosli
II ocinosu n'1 na ho rizo nla nt a lni razvml
razvod ecv Ce:Vlll1 C
e mr6c.
m rczc. V Visi
isi na same koll a rni(;c IIITh
sa me kotlarniec rchita dol (I;. I'I. 1I .. li.-
d ll
kil
ka da oel od gornjc
go rnjc ivi(;c
iviec ko tl il do lil
kotl;, Va niL:l:
tavitn ie.: ima l.5 - 2 m
illla ['5 rn slobodnog
s lobodnog pros proSloril.
toril , 1'0 1,11 . ,~ "I
'01.,/,
larni(;c
la miec .it:je inilcc dcfi nisa n pLlsc
ina e.: dcfinisa poscbbnim nirn pmpisima.
pmpis ima .
2211 11
11 Filler 10
Slika 9_
Sfika 9.22 I'odrtllll.l'ka
l'odrtllllska kot/amica
kolillmicll 1111
lIa tecllO gnrivoo .m
tcello goriv rczcrvoarolll II zgmcli
.WI rczervourom zr:radi ((Il J( •- 1'1,,·,·.;111'
/If( ;!'IIfI"' ....
azvodlli vod; 1- l//uZlla
/I V - rrazvodfli
vod; IlV vratll; 2 - O
fllaZlla vrata; .l'vctljclljc; 3 - efcktriclli
owctljclljc; kabl; -I
elektriclli kahl; ..J - prd. iJ' i;
I' I'I:J.';,/,
egl/latol'll; 5, 6 - rrcgltlatori
rreglllatora; kollll; 7 - kotao; 8 - rreglliaciollll
temperatllre kot/a;
eglliatori temperatllre kllll'fI" :
egl/faciolla kiaI'll"
9 - gor i ollik; 1()
gorioflik; 10 - sigllrll
sigflmo.mi vClllil; 11- si{lllmo.\·1I11
o.mi vClIlif; sillflmosflll cay; cev; 12 - ppovrailli
ovratlli vod ttccuo,!;
CCIIO.!: gllri ... .. ,,:
,:
13 - razvodlli
razvndlli vod tcclltccllog goriva; 14 - zat
og lIoriva; Z(llVllraeki
varacki 1 ll!IItil; 15 - za.l:tila
vClltil; zaWila od ad pprcpIIllja vllfljlf :
rcpIIlljIlVIllIj":
1166 - IIw/lOllletar;
I/IWWmelllr; 17 - odll.flla / .~ - prikljl/cak
odll.l:lla ccv; 18 prikljllcak za Zll PlllljC
PlllljClljC; /9 - l'L'?cI'Voar
lljC; 19 re:crvoar za gll'-;'·":
Zll gllri ll,:
20 - lI.\'is;
IIsis; 21- zLL\·t
zlLvlitllll kadll)
itlla k(u/a)
Provc
l'rove lra vanje m ko
tra v;mjc kollt larniet:
il rniL:O;; se
so;; obezbL:dujc
obczlll.:dujc pOlre knlicina svezcg
po tre bna kolieina sVeZcg vilzdllha
vazdllita '" /:1 lill-
Ijll '
de kojii rad
dc koj radcc IIu ku ll arni(;i a za kO
kOllarniei ko llllVC
t[oVt: sa pri rnuno
rou nom pfllrn~j()111
m pru miljo 01 i dovo lj na k"
d ovo ljna li'::in:1
kllli.::i n;l '01/ ' ,,,1-
duha
cluha za
Zil sagorcva njc. O lvor
silgOf(;Va nje. tvor zaz~ pwv,;
provG lrava
travil nje Ireba
treba poelesili
pod es iti lak.o
lako da jc njl'govll
njL'guv" /I .11':1
,Ii':I ·'
r<mjl: ooncmogll
ranj.: ne:mogll cc no. Za kOllove ko tlove ve vc lik
[ikih k a p ac itct~.
ih kapacilc la. 1I ciljll bu ljih le
cilju bo[jih rmicki h 11,
tcrmickih u, 1,,1<'.
I,,\';1.
wcZ vazu
svcZ vilzd uh s.:se dovod
dovodii iza ko llt[aa gdc guc se predgrcva lako tako da je oso blje zas
llsobljc liccno "d
zasticcJ1(} od Ithl:ld-
bd -
nug V<1.r,dll ha . Olvo
nog vazduha O tvo r za dovou
uovod vazduhav~zduhil ima najma nju povrs
najrnimjll inu od 0,3 m
povrsinu 2
2
sn1l"~Ll
rn i snll' \1.1 " .
9. KOT'-·
~O T'-· lII~.v/CF.
n,V /C F. 20J
2
blizc
blize pa uli . Najmanja
Niljmanja povrSpovrii ina o tvu r~ za odvud vazu
in a otvurn ll hil jc 0.2 m 11a Plls
v1lzu llha pns tllvljn
tilvlj<t se SillS i ll
blize tavanici
blizc tava nici cimccim ' scse llmogliCava
n mogllCav<t najbonnjbolji lji ec fcl;
rel;al provl:lravanja
al prnvc lravanja.. Za I;ollarnicc
I; o llil rni cc II1I I;oji-
I; o ji-
ma 5C I;oristi gaso
mil 5e vitu go rivu
gasovito r ivu.. o tvo ri za ve nli laciju mor;ljll
nl ilacijll mO[;lju bil bilii na spo lj n je m zidll
spoljnj.:m ziti ll . E li -
mi nisanjc vodc
minisanje vode iz I;o llarni
ll arnicccc pri prilz
praz nje njenjll s i ~ t cma sc postiLe
njll sistema pOS IiLC pr pril;ljllc.:
il; ljll cc njc m odvo ndvndd ail
vode na kana rnrcZlI iii
kanil lizacionll fnfcZlI iii sc lIII graclllj
graduj ec poscb
pos.:bna na jam;]
jama cijai::ija jc zaprt'mina
zaprl' mina po pravi-
III veca
In veea iii j e dn a l;~ radnoj zap
ii i jednal;a zn premin
rc minii I;otla.
I;o t la.
~-- -------------------,
~,- 1 :
I
2 3 4 !
~=
5
!I
I
6 I
I
I
I
7 19
i9 : 18
~
!to=::?E":
~8 i
10=:::7~
rr:--~' -=---11
I -
17
1! i 1
' [1.'-::':!J'--=;b.-ro: 16
20
9~K13
. 1
14
I f ____ ______ ____ _____ ________ ____ J
l:i
.
12
11
il _r
(~_6 10
Rasp()lozivi prostor
Raspnlozivi proslor 1Iu gradskim
grad sk im Hcdinama
Hcdin<lma je jc svc
we skuplji i suZcn,
sui.en, pa jejc prosfor
prostor Zil I ii
smdlilj
smdtaj kOllovakOllnva do kr<ljnosti
krajnosti ograniecn,
ograni(;cn, pogo pogotovll
lovll SIO
slO sc podzcmni delovi zgrilde sve
se podzemni ~"C
cd6~
cd C.; korist
korislec kilO
kao garat.ni prostor.
ga ra l. ni pros tor. To svc lIpliClIjc
upu cuje nil postavljanjc kOflova
na posfavljanjc kotlova u ce nt r;dc
cc ntrak
'm.:Slem;
Sll1cSt krov\l i 1Iu 10m silleaj
e nc na krov\I slucajllu koriste
kori Ie 5seC iskljueivo tcena i gasovita goriva. Kou
iskljllcivo feena
kOlloVil koji kor isle leena
koristc ICena gnr ivil pOlrcbno
gorivil pOI rcb nn je jc n(troeilll
nilrocitll painju posvefifi
posvctiti problc mu mll ell-
ClI -
rcnj<l
re nj il gnr iva pa p<l sc pn.:dvidajll
pnxlvidajll poscbnc pllslItie is pod kOlla,
poscb ne PllSlIlit: kotla, gorionika i ccvnih
cevnih vodov;1
vodov;\
u K
1I oj ima se
kojill1a sc skllplja eve cve nlllaino
nill il ino iSkk
iSkklo lo gor ivo.. Rczerv,la
go rivo Rezcrv,)Mr za gorivo se sc nalazi 1Iu podrtl
podru -
mll iii c;lk
Il1l1 ca k van
va n zgriluc
zgrilue pa se ono pllmpall1(1 transporlllje
pllmpama transpor lllje dirc klno
ktno do gorionika iii dll do
dncvnog
dn evnog rczc rC7.crvo;]
rvoOlrara smd
smeS te nog u1I krnvnoj
krovnoj koll;]
ko[l a rnici . Ccvi Kojima se sprovodi gori goriv()
vll
su poveza nc
SlI povezit ne sa sabirno m poslIcl poslielom koia
o ll1 kO jc obezbc(kn
.ia je obezbeckn a lako tako da sc u slueaju
slueajll prskanj;\
prskilnja
ccvo vOelil prekinc
ccvovoua duvod goriva.
pre kinc dovod gorivil .
Uko liko se sc koriste kOl kot lovi na gasovi fo to go rivo sa prirodnom prornajom promajom koji su Sli
ose llji vi na ckjs
osc tljivi tvn velra
dejslvll vetra kojckoje jt:jc na krovovima ja jakog
kog intc
infc nzite ta lre
nzifeta ba obezbcdili
treba obezbcditi klll-kol -
larn ieu od prel
larniClI pn.: lce ranog
ra nog prouiranj<J
prouira nja spoljnog vazd llha. llha.
Prccl nnsl i krovnih
Prl'd nosli krov nih kOlla rniea su:
kotlarnica nepos toja nje dimnjaka eime
SlI: ncpos cimc se postize lIsl ed" 1Iu
lIs leda
prLlstnrll troskovill1a oddava
pmstllrll i troskovima odriava nja , le mpera mpc raturil izlaznih
lura izlaz nih gasova moze biti bili znatno nii.;!
nii.;1
jc r ne posluji
jcr pos lllji pot
pol reba
re ba za lIzgo
uzgonskim cfekloll1 za
nskim cfeklom Zit sl
slrujanje
rlljanjc produkala
produkata sagorcvanja
sagorcvanjil.. Nt'-Nlo-
dosta
dos taci ci Sll:
SlI: otdana monlaza i od
oleZana montaza riava nje
ocl rZ<lva njc pos lroje
tro je nja 1I kollamiei,
kotlamici, znalno
znatno vel:i
veCi sigllr-
sigur-
nos ni za hl ht cv
cvii narocit
naroeit o akoa ko sesc ko risli lee
koristi leenono gorivll,
gorivo, potrcba za dodatnim vodovima vouovimil Iii / ;,
Ira nsporl gor
t ranspnrl go rivil,
iva, pOlrc
pot re b<l
ba za dllbrom
dobrom izo lac ijoll1 od hllke_
lacijom bllkc.
Zvtlk
ZVllk se sc prenosi
pn:nosi 1I vilill
vidll slmklurnog
stmklurnog i :(.Vucnog
zvucnog laiasil. Slrukturni
Struktumi lil til l;lS
lilS imll
ima isliisti Cizicki
Gzicki
srnisao kao
smisao kau i vibracijc
vihrildjc samo jc ddmgcrug frckvencijl·.
frekvencijl'. Strl.lkturni
Stmklllrni tali\,';
tala:; pprcnosi
rcnusi sc se fllndamcntorn
Funclamcntom
preko zid a. poela,
prcko poda, kmz zidowzidoVl' dimnjakil,
tiimnjakn. ccvnim
cevnim voelovima
vodovima i prcko grej grejnog
nog lcia.
Iclil . Zvucni
ZVllCni 1<1In--
las naslajc cmi emitova
tovil nje
njemm stnlklurnog
slnlk lurnog zvub nil na grnnicnim
grn nicnim povi"Sinama
povrSinama (s lika likil 9A).
9.4).
Pr igus iva njc strukturnog zvuka
PrigusivlI zVll ka vriii
vrii i se lI graelnjo
gradnjo m " plivajueeg"
plivajllCeg" be lonskog
tomkog funclil Funcla--
me
menta ploca ma iii e lils licnim os la njilnjem
nta , sa prigl;snim plocamil nj a njem knlla
kntla i a.wovocl
revovoclaa . Z vu cni lal tal il-
ll-
si sc prigusliju apsorpcio
se prigusuju nim prigusivacima
a pso rpcionim prigusiva{;ima 1I koj ima se
I I Kojima sc zVll cna em;rgijil
zvtlcna c m;rgijil lIs leei lre
lIsled nj il
trcnja
pretvara 1Iu toplOlli
toplOIU . Obicno se silslojc
sils toje od cc ce licnog
li cnog kucislil
kutistil 1I kn knme
mc se nalnzinalazi poroz
porozni ni
matc rij a l, nnajCc.~Ce
matcrijal, iljCc.~ee sla
stilklena
kle na vuna.
YUna. Svakako da ti rnate ma le rij;ili
rija li Irc
Ireba
bn da Sli
5U nczapaljivi.
9.1.4. Smdtaj
Smestaj goriva
Dimenzijc
Dime nzijc pprostora
ros tora zaZ1l evT
evrslo
slo go rivo trebil du su !ito
tre bil elu sIn je magu
mogu ee cc vee..:
vecc jcrjn sc izdaci
izdaei
nad uju time ~lo
nadoknaduju
nadok ~ t o se preko le ta mogu nilbavili
nilbilvi li godis nje ko kolilicilll'
cil1l' suvog
slIvug i znalno
znatno
jeftinijeg uglja.
jeFtinijcg
Od vrstc zgrade, a narocito od toga
Oel tOgil ecmu svc w e podrum
pndrum Ir('l111 cia s~llIzi.
trchil da hrli, zavisi
zilv isi velici-
ve lici-
na pros loto ra koji sesc moze izdvojiti za smdtaj go goriva.
riva. Obicno
O bicno se Idi tdi <ia
<la naj
najmllnji
manji kapil
kap il--
citet sk ladiSla
cilel sklad i5 ta bude dovoljno vetikiveliki za lromesecnu
tromesecnu zn zillihu.
lihu. Naslaga
Nasiagil 11u skiadislu
sk ladislli za lIgalj
ugalj
je visine 1,5 do najvise 2 m i po moguCstvumoguestvu gorivo sc se lilge
lageruje
ruje u viiic
viiie izcivojc
izdvojcnih nih ododelja-
e lj il-
ka. Kod
ka. Koel malih kotlova
kotlOVil 1I\1 koje se gorivo ubaclIje
ubaellje sa prcdnjc
pTednje slr1lne,
stTane, I1ga
uga lj se5e nal az i nil
istoj visini sa5i1 kOllarn ico m. U veCim postroje
kotlarnicom. postrojenjima
njima ubacivnnjc
ubacivanje lIugljagIja jr ~a go
je 'ia gnrnj
rnjce st
sl rane
pa je pri tome
to me pod skladisla
skladista obicno
ubicno \I\1 visini gornje
gomjc iviee kotla.
ivice koHa.
Tecno
Tecnn gorivo
go rivo se smdta
smeS ta u reze rvoa
rvoil re cija
cijn vd
ve licina
icina znvzavisi
is i od viSt'
vise cie
d e mcme nata . Najpo-
voljniji
vo ljniji su
5U rezcrvoari
reze rvoari koji mogu ela da prime cellicelu gocl
godisnju
is nju pntros
pntrns njll
nju go ri riva
v<l a 10
10 SII o onini
koji se kokoristc Zil postrojc
riste za poslrojcnja nja millih
malih kapacileta I na Ce minimalnil
kapacit e ta . Ina minimaln a zaprcmina
za prcmina rCZl: rCZl:rvo(l-
fVll il -
ra Ireba ela
da o obczbcdi
bczbceli har
bar z1llihll
zillihu gorivil
goriva od mesec dan dana. n. Rczcrvo;Hi
Rezcrvoari mogll mugu bit i celicdicnic ni i
sinle ticki.
sinte tick i. Ovi
O vi dmgi
drugi su skllplji
skuplji ali su znalno
znatno laks
laksii i ne
nc kowciirnjll
korndirnjll .
,
I
Rezervoilri
Reze rvua ri sc
se najecscc
najccSce ukopilvaju
ukopavajn II zemljll.
ze miju. Ak
Akoo SlI
sn cclicni onda
unda sc ugrilduju
ugraduju 1I
u be
bc -
lonsko
tonsko korito. Podzemni sinteticki
sintelicki reze rvoari proizvodc
proizvode sc od
uel policstcr
policsl e r smule
smolc sa ar-
ll r-
maturom
matllrom od slaklenih
staklenih vlakan
vlakanaa.. Svi podzcmni
poclzcmni reze rvonri
rvoari morajll
moraju se periociicno
pc ri odicno ispiti-
ispili -
01> /1 T"d""",,{ / NO}U,TOI : 1.\ ) /.: I'OS ""I()J/" \~. I 7. 1 C E\7 RA L \ O GREl. I.\'J/·.
li 1111~~ 7.1I
v<l li
vil l.apti
plivcl1o,
vc l1()s 1. (:<:Ii~ni Ilad/
l. ('dit:ni nad/..:.; rnll
mnii rCI..:rvllari
rl'l..; rvlla ri imaju
imajll 7.azapn:m.inu d o 2000 I (~Iib
pn;minll do (~Iil."
9J))
9,(J) i p()s
pns lav lj<lju
ljaju Sl'
sc u bil bah::ll: rij..:
rijt: nd m: m:: ko liko ka komada
mall a.. (C:C
:c licni rClcrvoari
rczcrvo ari vc
vclikih
lik ih za
z"pp rc'.
rl' o
l11in
mill ail Sc
s<.:' iz ra
raduju
dll ju zavil riva njc' m ilna;1 liell
ri vil lljc li t'u m..:s
rn<.:s lil
ta i 1I
u ob
o b likll
liku su pravouga
pravougaonibl.
o nika. SSinkli'::ki
inkl;'::" ;
ro .l' rvo;l
rvtla ri r i mogu
mugu i ma rn a 1I i 7.'1
Zil prc'
pre-mimi IlU
nu doci a 10000 I sn sa ugradc
ugnldcnim nim ececlicnim
licnim profi
profilima
lima zaZ'I po·
po-
vcc;lIljl'slilb
vcca njc' slab ilnos li t i..
i spustan
s pustan j e vazduha
va zd uha Punjen
Pun j en j e
I I
Usii s ni vad
Us vod
\
I
I
~ /
,I
I
I
.-'
7
9 8
J
1 .-- --
i I
r-
L ___ _ _ _ _ _ _ _ _ ...JI
..J
1I
Ii
, 5 6
4
I
-'
-1
(:c
Cc licni
ti i::ni rczl.:
rczcrvoari
rvl.lari SU Sli podtoz
po dloz ni ko koroziji
roz iji koja
koj" jl.: jc obii::no
obieno IIz uzrok
rok ova na vl.ldomvudom kOj;l koj;' jcjl:
postcclica ko
poslcdica k o m.l
mJ cnzllcijc.
e nz~cijc . KomJcnznt
KondcllZil t je tczi tel i (ld
nd gnrivil
goriva pa sc sskuplja kllplja na dnu dnll rClcrvoa
rczcrvoara ril ,
gde jc je korozija
koroz ija i najkritic
niljkritie nija . Zas Z ils tita o d ko korozijc
roz ijc se vrsi vrsi prc m az ima im~ i 10 to popu dnll reZL"r-
rezt'r-
voara,, dodavanjcm
voaril doclavanjcm aditiva il ditiva koji V vC~ lIju voclu.
Ct lljll VOd ll , iii
iti ka tocl
tod no m zas z<ls titom.
titom. Provera
Provcra za ptivc· pt ivc -
nost
nostii se vrsi vrii i po moclI
mocli cluptog
dllplug zid a Sil sa ko nt ro lno m tccnoscu tccnoscli kojil koj~ u s ill tU cajll
Ci'jU prmJ
prod O[ilo ra gori-
gori -
va clajc
d a je zvu cni signa l. Tdiko Tdko loz tnz uIjc
IIljc ( mazut
mawt ) sc se koris ti II vc vclikim
tikim sis sistemimil
te mima ee ccntraln()g
ntratnog
grcj ~nja
grcja nj;1.. Nil lIuobut-ajc
obli caje nim tc mpc mpcnllllrilma vco ma jc gus
r>'tllri,ma vl.:omil glls to i nc povo pnvo ljno
tjno za trans p() rt
transport
pa jc po pntrcbno
trcb no dil d a SSL'l: uljc zagre vi' va cimc postaje
pos taje tccljivijc.
tcctjivijc. Rezervoari
R ezcrvoa ri sc Sl.: pr;,vl.:
pr;lvc sa tllP -
lot
to t nom
no m izo la cijn m a na njihovo lll
ta cijolll m dnll nal n a t~zi
az i se g rcjacrcja c IIu oboblikll
tiku podnc z mijl'. mije . Na Sil sa--
mtl m mcs tll uzi lIzimanja
manjil gnriva
gnr iva natazi
nalilz i SCse cloclatni
clndiltni prcclgrcja
preclg rcjacc kojim sc zagrcva zag rev~ go rivo rivn na
ra tllTli 100- 20D
tc mpc ratllTu
tl.: 200 °C knja koja <'nlOguclIjc
<'nlOgllcuje njcgovo ra sprs ivanjc iva nje IIu gorionikll
go ri o nikll . Oil Da bi SC'
obczbccl ita
obezbecl ila potrl.:b
potrcb na visknz nos t mawta mazut a pogodna za njegov njcgov transport,
transpo rt , Zil z ~ duzc ceVOV()-
CCVOV()-
dc, us im izo la ta eije
cijc vvrii
rsii se
sc i grejanje
grejanjc sa mih vodova (stika (slika 9.7).
Sv;li.ki.: i rezc
Sva rezcrvoar
rvo ar ima ootvor tvor za punjcnjc
pllnje njc gorivom. Cl'V ce v za o dvodc
dvo denje prodllbt a isp;'
njc prodllkat iSP;l--
r;,v;1I1j~
ra vanja i "clisa "disa nj nja"
a" rczc l'Vo;,r;,
rvoa ril uII slu
stu caju
cajll visokih
viso kih te mpe ra ratura
tura k<lda
kada dcl o lilzi
Jazi dod() isparava ..-
nja go goriva,
riva, ccv i za transport transpo rt go goriva
riva do goriogorionikanik a i me rni stap, od o dnosno
nosno I1lc mc r:J
ra ce zidiha
z;liiha
ulja ,5s tim s to IIs
lilja, us is ni vod trcba treba da dn jt: najmanje .'i em
je najmanjc cm iznad dna rc;:c rezcrvorvoara
aril zhog
z hug tatoZl:-
t;dozc-
nja YOlk.
YOlk . Ugr<td Ugraci lljlluju sc sigurnosni
s igllrnos ni IIledaji
uredaji ko kojjii s tit
lit ec od
o el pn:
prc Plinja
punjavanja
va nja rezcrvoa
rczervoa ra (s lika tika
9.R)..
9.R)
Z it trans
Z" tra ns po port tcenog goriVil
rt tecnog gnr iva iz mcdll
medll rc.zervoil
rcze rvoara ra i go ri rioo nika primc njujll se Sl;: poscbni
cevovocli. jccinoccvni.
jcclnocevni, clci v()cl:vvllcl;:v ni i prs tc nas ti. l'rvi
I'rvi se sc ko ristc
rislc ko kodd matih
malih ins tata talacija
cijil kot!
kod
knjih st' viiia visakk gnriva nl: nl;: vrilca
vra ea na nil \ISis
IIsis pumpc
pllmpe za go gorivn
rivn,, vee
VI;:C se rcglliisa njc klllicinL'
kutii:;illl.: gll-
v r.~ii promc nu
riva vr,:; nll m rd rdimaima rada pllmpc.pumpc, Kod Knd vccih Sl;: primc njuju dV(lccvni
51.: primcnjuju dvoecvni sisll;:mi,
sistl:mi.
kocl knjih je jcda
kod jcdann vod razvoclni
razvocini i vezlIjl::
vezlIjc rezc
rezcrvnar
rvnar sa gorionikom. drugi je jc puvratni
pllvralni i
vraca visa!.:
vracil visa k goriva IIu rczcrvnar. rezcrvnar. Ovo stoga, slnga, sto je jc IIu razvodll
rilzvoelu live IIvc !.:
k veca
vcea koticina
kolicina gorivagnriva
neopho dnc,
od ncopho unc, kojoklljom m sc SL' odrLilva
mlrLava s t;llan
talan pritisa
prilisa k IIu go rio nikll nikll.. i1a ka
kakoko scse pntrcbni g rl'j rej -
ni lIcinilk
ueinak menja mcnja , to sc 5C pojavtjuje
pll javljuje. visak koji povralnim
pov[atnim vod vodom o m cirkutise
cirkulise natragnalrag pre ma nl<1
rczervlla ru . Prila
rczervua t'ritagodav;1Ilje
godav;1I1jc kolicinekotici ne go riva vrsi sc promeno m prcse!.:a preseka mJazn rn.Ia z nicl::
iec go gnrio-
rio -
nika, i:;ime ,e
nika , cime 'c :JJ d.
t!,J.;lVa
/.ilva s t;dan
tnlan kvatit
kvalil elc.t rilspr:i
ras pr:iivanja
ivanja..
4
2 3
---
-----,
-
-- I
I
. 5
max. 4 ,5 m
I It
L
L ___ ...J
-.J
Sam transport goriva se ostvarnjc ostvaruje pumpom, koja je za viskozna ulja u lja zllpcastog
ZIlpCilslog li- ti -
pa. Ona je visokog pritiska, usisava gorivo iz rezcrvoa rezervoa ra pri cemu cc mu visina usisilvanja
visinil UsisilViinja
mo~e bit
moze b il i 8- 10 m, aalili se u praksi ne prevazilazi vis ina od 4,5 m. Za ve
prevazi laz i visina like visinc
velike vis inc i du dll -
zi ne ccvovodil
cCVOVOdil koristi korist i se jednil
jed nil medu-pumpa
medll-pumpa . Brzina
Brz ina sl ruj aanja ulja je 0,2-0,4 mls.
nja Uljil m/s.
U ovim ccvovodima ugradujc
U ugraduje sc fill
filler najeesCe u zajednickom
er za gorivo, najees6:: zajcdnicko m kuCistll sa
pumpom, koj kojii obczbcd
obezbcd uje gorionik a posebno mlaznicu mlilznieu za rasprSivii
rasprSiva nje od zaeeplje nj ;1.
zaeep ljenj;1.
Svaka
Sva ka kOllarniea
ko tla rnica na gasov ito gorivo
gasovito go rivo lre imil regul ato
ba da ima
treba atorr priliska
pritiska koj odJ1~vil
kojii odl'1~vil
ko nsta il n ppritisa
nt an
nsla nl ri t is~ k gasa, sigurnos ni lIredaj
uredaj za zatvara
zalvaranjenje koji dnpllsta ro lo k gasa ~~a
dopu sla p roto ;l
mo pri besprekornom
bcsp re ko rno m funk funkcionisanju
cio nisa nju siste ka o i ve
sis tc ma kao ventil ispustanje
ntil za isplIs ta nje gasa II SIU sillcajll
(;;ljll
kvara na poslrojenjll. Os im toga se lIugraduj
posl roje njll . Osim gradujce kokontrolnik pritiska gasa koj i isk
ntro lnik priliska iskljll
ljll l"lIjl·
t'lIjl'
gorio
gorionnikik 1I s luillcajll
caju sma nje nog protoka gasa koj
njenog kojii moze bili
biti uzrokova n njc gov im isli\;,I-
njegovim iSlica-
nje
nJem.m.
Obavcza n je i ve nlil za prekid a nje
Obaveza dOloka
njc do to ka gasa IIu sillcaju
slucaju opasnosti
opas nosti van sClmog
sa mog pos· pos-
troje nja
lroje nja..
9.2. GORIONICI
9.2.1. Gorionici
Gorion ici za tecoa
tecDa goriva
Sagon,:vilnjc
Sagon,:vil njc tecnog It.:i:nng go ri va je veo vcoma ma sloze n heterog.e ni proces koji se 5C sastoji
sas loj i iz m:· nl· -
koliko
kotiko [ilza fill.i1 koje se vremenski
vre mc n5ki pn.:klapajll.
p n;klil pnjll. Oil bi silgo"rcva njc bilo SIO
sago'reva nje s to efikasnijc
e fika snijc pll pilll ·-
rcbno
rch no jt.:jc gnrivn
gnri vo rasprasprsiti
rs ili na sto silnije
sitnije kaplj
bpljiceicc i o moguciti
mogll61i njegovo intc inlc nzivno
nz ivnll mC ml· .~iI
\iI ·
njc vazduhom.
nje sa vilzduho Rasprsivanje
m. Rasprs iva nje i mesa nj njee go riva sa vazduhom
vazduho m se mozt.: pplls
so:: moze lls tiCi
li ~ i njcg"
njL'g"--
vim
vi isparava
m isp a rava nje m, rotacijom
njem, rOlacijom i llbilciva
Ubilcivilnjcnje m pod pritiskom.
p ritiskom.
Kod pprocesa
rocesa ispa isparavanja toplo ta
rava nj a loplo t.a sc dovodi
dovod i go rivurivll koje ispa
isparava
rava i na (aj laj nanacincin ~IV,IV;; I·
I'
ra smeSlI
smesu za sago silgo reva nje.
U gorionicima ra sprsivanjc m, IIljc
go rio nicima sa rasprsivanjcm. uljc se pod pritiskom
prilisko m dovod i do mlilz ml az llin' kllj;1
ilicl' koj;,
imil
ima m ma..Jle
le nlvorc
n tvo rc kroz koje pro ti i:c go
t icc rivo i rasprsbvil
gnrivo rasprskava sc 5C na naj finije kapljice
niljfinije bpljice p"(1ul pO pll 1
milglc . U
magic, LJ siste
sistc mima ccntrillnog grcjanja
cc nlra tn og greja tovo iskljucivo sc
nj;t go lovo se kokorist
ristcc ova kvi
kvi go rill ri ll llil'i.
l1iri.
Mcdlltim, ra
Mcuulim. rassprsivanjc
prsivil njc gorivil mozc se USpeS
go riva maze uspd lltlntl izvrstili i lIk
lIkoliko vaztluh dO\'\J(
o liko sc vazuuh t! o\,\)( li
pod vccim
vecim pritiskom
priliskom ka btlad a 1I1je
uljc im
imn n mali pritisak
pritisa k., VVazdllh
azduh po potre bnn I.a
tre ban Zil silgo
s<lgo rcva
n;va njcnjc: de-dL"
liIi sc na prima
primarni rni koji rilsras prsujc gorivo
gor ivo i sc kundarni koji ncophocla
kllji je ncop hocla n za pprnn:sroccs .S;I('.Il-
q ;!"-
rcva njil
nja (s lik likail 9.9).
Kod rotacionih
ro lacio nih gorio go rio nik
nikila gorivo
go rivo sc 5C dovodi u konu ro l i raju ~u posudu (;iji
ko nu snu rotirajllcu ciji jc w \'rhh
o kre nul prcma
okrcllul lozis tli
p rc ma loziS tll . Pod dejstvo
dejslvo m cc ccntrifugalnih
n lrifuga lnih ssila gorivo
ita go rivo se lalozita lo7.i po hUl:n bOl'nilllinl
ivicama
ivica ma i biva oodbact.: dba ce no 1I loziste.
lozisle.
9.2.2. Gorionici
Goriooici za gasovita goriva
Gorio ni
(jorio nici
ci za gasovito
gasovilo gorivo mogll bili a lmos
go rivo mogu tmnsrerski
re rski iii sa nadpritisk
nadpritiskom Z;J r;1
o m iIa za /.liku
r;1I.liku
od sago reva njil evrstih
otl evrslih i lccnih
It.:i:nih goriva, sar:1 ppruCC5
go riva . sam roccs silgorcvanja
sago rcvanja gasa.it: mogc n.
gasa je ho mog\.'n.
Stvarilnje sago rivc smck jc iii
Slva ra nje sagorivc iIi IIu samum
S<l mll m gugurioniku
ri n niku iii Uu loziiitll. Kod
Kud almost'
alll1ost'cfski
\.'l'ski h
gorionika vazdllh
gorio nika vazd uh se injckto
injcklorskim
rskim dcjstvnm uVllui IIu go rionik (slika 9.10).
dcjslvo m lIvodi 9. 10).
9. KOTLARNICE 209
II
23
11'W11
'U'I'; ~~~rt-
u~Btt~~r'"
4
I II ,
O:~~o".o°.
o O:oqo;'O.
o• of·
of · 0,
0 '0 d '
0,
• 0 •• o
0 c
0: ~~·
•o0 a.o
r;; •.Y ° ••a pC.
~·J.:o~ 0
6
Stika
Slika 9.10 Injektorski gorioTlik 0- cev za raspode/II
atmosjerski gorionik
Injekiorski atmosJerski raspodelll gasa; 2 - glavl/a
glavlla ",laVliea;
mlavlica;
3 - primami vazduh;
vazdllh; 4 - me'Savina s~k/l1ldami vazdl/h)
mdavilla gasa i vazdl/ha; 5 - plamen; 6 - s~kll1ldami vazdl/fr)
210 B. Todorovic
Todoro";c PROJEKfOJlANJE
PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA 7.A CEWrRALNO
CENT RALNO GREJANJ£
GREfANJE
Natprilisni
Na lpritisni go rio nici imaju dovnd
rionici dovod vazduha
vazdu ha ve nlilatorom
ntilil to rom a po tre bna ko licina
potre V~/ _·
ViiI.
du ha za sago
sagoreva
rcvanje
nje se talacno
cno dozira.
doz ira.
F = {{.Q (em' )
..fj;
gdee je:
gcl
Q - ka kapacite
paeite t kokotlova
tlova prikljuee nih na ddimnjak
imnjak (W) (W),,
II - vis
visina
in a dimnjaka
climnjaka od rciie
rc!le tke uulozistu
lozistu kotla
ko tla (m).
(m),
{{{/ == 0, 17 za teeno go
0.17 gorivo. = 0,026
rivo , {/{{ = 0.026 za koks, = 0,034
koks. {{n = 0.034 za
Zil mrke
rnrke ugljeve.
Presek dimnjace se uzima 10 .- 20% veci ve':i od preseka
prese ka climnjak
dimnjaka. a. DDuiina
ui ina dimnjacl'
pri
p ri pri
prirodno
rodno m odvodcoclvocle nju gasova m: ne sme bi
bili duza od I !3 visine dimnj
li duzil dimnjaka.
aka. Zil
Za preciz.
preciz-
odredivanje
no i kore ktno odrccliva nje pprcse
resc ka dimnjab
dimnjaka lreba
treba poznavati ko nstmkcione
nstmk cio ne de laljl·
la ljl'
dimnjaka.
tlimnjaka . pad priliska
prit iska i odgovarajuce
odgovaraj uce karaktcristike
ka rakt cristike kolla,
ko lla, brzinu
brzinll stmjanja
s tmja nja gasov<l
gasov<t
njihovu pprosecnll
rosccnu temperaturll
te mpe raturu ild
itd._
vJ
9.4. PRORACUN KAPACITETA KOTLA
Kao osnov za dimenzionisanje
dimenz ionisanje kotla kulla sluz
sluzii lIkupna
ukupn a kokolicina
licina toplole
toplote knju
koju otl
odaju
aju sV<t
SVOl
grejna te la.
la . O
Ova
va kolicina
ko li eina loplote
loplo le se povccava za loplot
toplot ne gllbitke ko lla i cevne mr",z..:.
gubitke kotla mrl'z..: .
postroje nja za grcj ~ nje zgrada, poveca
Kod postrojc pove':a nje se dodaje proccntualno
proce nlu a lno od kolicin
kolicinl·
l'
IOplote
IOplo te koju odajll la. a u zavisnos
ocl aju grejna te lll, zavisnosti
ti aodd nacina vrst e lo
naeina vode nja i vrsle loplo zasli
plo tne zas li·-
te cevne mreze.
Po
Potrebni
tre bni kapacit el e l ko
kOlin
tla odrecluje
odreduje se po obrascu:
obrascu:
9. KOT/ARN
KOTL4RNIC£
leF. 211
·( 1 + (/ + b) (W)
Qk =Q ·(1
Qk (91
(9. 1))
Qk
Qk - kapacill'
kapaeitetl kot
kolla
la (W)
Q
Q - kolicin
kolicinaa loplole kn ill
top lote ko te la (W)
odajll grejna le
ju odaju
{/ - dod<llak za loplolne
toplotne gllbitke
gubilk e kolla vodova (13;')
kotla i vodov<l (% )
Iib - dodalak
dod<llak na brl.c zagrcva
z<tgrevanje postrojenja (%)
nje vode i mase poslrojcnja
Dodaei iz nose:
nose:
{/ = 0.
(f to -za
0, 10 -Z<l postrojenja
pos lrojc nja ciji SlI vodovi slabo
cij i su zilsliceni,
s labo zas lice ni , IIspo
uspo nski vodovi na
spo ljnim zid ov
ovima, ho rizo nlalna
ima, horizo nt;tln<t mreza izolovana
izolova n<l i pos
pos(;wlje
lavlje m,
na na
nil
hladnom lava nll ;
tavanu;
{/ = 0, 15 - za poslrojenja ciji su vodovi pnlnzcni
(f po lozeni.. sirokn
siroko r<lzgra nali, us pnn.~ki
nati , uspo nsk i
vodovi u zljebovima spnljnih
voclovi zidova.
spo ljnih zid horizonla
ova, ho rizo nt a lna mreza izolovana i
poslavljena na
postavljena nil hladno m lavanll.
lavanu.
Dodillak
Doda lak b Irebatreba dodavali
dodavati sarno
sa rno 1Iu slucaju kada kad a se predvida svakodsV<lkod nevni pn::k
pn:k id IIu
loze njll
nju i pri niljveCi hlad noca ma i iz
najveCi m hladnoca iznosi:
nos i:
- za grejanje
Zil greja vndnm b = 0,20
njc vndom
- za greja njcnje paro
parom mb= O.LO
= 0.10
A=Qk "
(9.2)
K
gde je:
2
A - grejna povrspovrsiina kolla
na ko tla (m )
Qk - po tre bni loplo
pnlrebni to plo lni
tni kapacite t kalla
ko tla (W)
K - no rma
rmalno oplcrecenjc
lno op lla (W/m2)
kolla
te rece njc ko
Normalnn
Norma lno oplerecenje ko tl a K zavisi
o pt ereee nje kOlla zavisi ad vrsle goriva, konslmkeije
od vrste konslmkcije ko kolin zilgrev-
tla i zagrev-
nog fluida
[Ill ida kao nosiocil loto plo te za sistcm
plnte sislcm grejanja. Z(I K dale
vrednosli za
grcja nja . Srcdnje vroclnosti d a le su II ta-
Sit 1I \a-
beli 9.!.
9.1.
212 11. adorVl·it PROf
/I. T O(/orol'ic EJ<..TOVA N!
PRO! E!l.TOV/I Nf E POSTROJ
POST RO! ENfA
I:.N !A ZA CEN1'Rr1 L NO G REfA Nf
CENTRA LNO N! E
9.1
Tabcla 9.[
VRSTA kOll ovi
Mali kotl nvi • Srcdn
Srcdniiii kotlovi"
kollovi " Veliki korl
kOll ovi'
ovi'""
GO RIIVA
GOR VA vnu~
\ICI J~ para
pa ra v()(la para
parn voda
vod~ Dara
p~rn
Mrki
Mrki IIgljevi vc ~c
IIgljcvi veee
llopl
oplolne
olnc moCi
moti
9300 8100 9300 8100
8 100 9300 8[00
8 100
ugljevi
Mrki lIslj manjc
evi O1 nnje
lloplolne moc;
oplolne O1oCi 7000 5800 7000 5800 7000 5800
Gradski
G radski gas LI 600
11600 10500 9300 8100
8 100 9300 8100
8 100
Teeno Rori vlI
Ao rivll lI GOO
11 600 10500 9300 8100
8 100 9300 8100
,
' ) KOl
0) KOllovi povrsillc
lovi povrs illc do oko 5 Ill
111-'
•• ) KOll ovi povrsine do oko 20 01'
ovi povrsinc 01 '
• ")
" Ko ll ovi povrsinc do oko 20 .75
' ) Koll 01°
· 7501'
9.1
Pri mer 9.1
Primer
Usvojili ko lao za ccntralno
Usvojiti ce nlralno grcja njc lo
grcjilnjc: pIo m vodom
loplom vod o m aako
ko sva grejna tela
te la Ireba ci a
Ire ba cia
odaju 42.S00W. Horizonlalna
Ho r izo nl a lna cevna
cevn a mrda je izolovana,
izo lova na, vodena
vode na kroz suteren,
sute re n, a vc
vcrti·
rli ·
vo d ovi su veGi
bini vodovi veCi nom \lZ spoljne
uz spo ljne zidove , vidno poslavljeni
poslavlje ni i neizolovanL K<lo gorivo
ne izo lovani. Kao
pre dvida mrki ugaIj
se predvida ugalj ma
manjenje toplOlne moCi.
toplotne moGi.
RcScnje
Rc!icnje
Dod aci:
Dodaci:
((=0,10
((= 0, 10
b=O
b=O
No rma
rmalno
lno opterece
o pterece njc ka
kotla
lla
K = 7000 W/m2
W/m2
Po trebnn gn:jna
Potrebnn gi"ejna povriiina
povrii ina KOlla:
9. KOTURNICE
9. KOTLARN1CE 213
1,,
I" -- 1, =1
I, =]
nmJa sc
nnda se stvarno pOlrebna kolicina toplote (Q.) po pojedinim d anima moil-
slvarno pOln:bna mOZl' iJ:r;t/
iUM_ili
sledrcim jednacinamil:
slcdcCim jedna cinamil:
- za prvi dan Q/QI = q '-((I" l sI )-24
/,, - lsi)' 24
d a n Q2 = q'
- za drugi dan q -(I" - ,Is7)- 24
s1 )'24
d;1n Q" = q '-(I,.
- za n-li dan (I" -1",)-24
\I kojima su
1I 511 sa 'si. I s-z,
1" . 1, __ _.,119 " oz
2> ... nnCcne srednje dnevne te mperalure odgovarajll
oznaecne odgovarajuce g d,,
cl:g dil ·-
net..
nil
Sabirajuci ?o
SabirajllCi ?olreban
treban broj dnevnih kolicina kolieina loplote
toplote Uednacine analognc
annlogne gornjim
gllrnjim )
izraeunava
izracunaya se stvarna
slvarna kolicina loplOle od Z dana:
Q8 za ceo grejni period ad
loplo le Qg
z
Q
Qgg =24'q· :2)" -I",)
=24-q- 2:(1"-1,,,) (W-h/god)
(W·h/god) (9
(t)_..3)
1)
II :;::: I
n;;:
iii S obzirom
llbzirom da je lInutrasnja
unlilrasnja te mpe ra lura I"
temperatura I" konslantna
kooslanlna velii:ina
velicina lokom rad
rad;,a gr,'I"''''
gr"I"""
poslrojenja
pos trojcnja ., sledi:
Izraz (9..1)
lzraz (9.4) se mo:
mozl:
k Iransrormisal
transformisa lii na
nil laj naein slo se 5um3
suma srednjih Jnt'vni
Jnevni "h 1, 111 ,-
I, Ill
pnatura (drugi clan izraza u zagradi) zamenjuje srednjom
pcralura srcdnjom temperalurom gr.:jnog 1"I'" -
tempe ralllrom gr"jnog
rioda (Is):
Z
2:1,.
2:15'
,,=
11 =
= Z/~
I
If , ' I
pa se
5C dobija:
U nawdcnim
nawdenim izrazima korisecna
koriseena jc
jt: jedinicna
jediniena vrednost Casovne pOln: pOln; bnc
bne kolic'Jllc'
koli'- II1l'
loplul.:. odnosno ona
loplole. una kolicina
kolii:ina loplole
toplolc koja se dobija pri razlici Slc Pl-lI.1 i/-
razliei od jednog Slc'pc'n.!
medu spoljne i unillrasnje
medII unutrasnje lcmpcralllrc.
lempcralurc_ Ova ve lii:ina (q) se moze lako od
vc!icina odrt:J lli r "llh'-
rc' J l!i 'lla. '·
~1I raclIoske
~u racunskc kolicinc lopIo!e QI.
ko liCinc loplole Qh proraeunate za projektnu lempe raltJrskliraturs~LI rd rd/i l,ll "II
I" - '1.,,_
I" ¥'. lun Zit izraclinavanje
Izraz za vrednDsli q .ie:
izracunavanje vrednosli je:
9. KOTLAUNICE
KOTlAUNICf 215
q= Q" (W/K.)
(WfK) (9.7)
'1I- /
11l- / Jp
Jp
ko me je sa I", oznace
u kome oz nacc na spaljna projekktna
spo ljna proje ln a lemperalura
It; mpc ralura za dato
da la meslo.
mes to.
Po mocu re
Pomocu ladjc (9.7) i uvo
reladje uvodc njcm
dc njc m ko rekcio koc fi cijc mlla,
rckcio nih kocficije go di~ nja ko lii:;io
nat a. godis licin a
IOplo le pos trojc oja koja
te poslrojenja kojll rad
radee pri
pri razlicitim
raz licilim rdimima
rcZ imima .e'kspo loa
loatacije. moi.c se izracll
tacije. mo/.e izracu--
nil
nattii prcko
preko ops lcg obrasea:
opsteg obrasca:
I - I
Q~ = 2-1
24 . Q" . Z·"
Z· " K.
g . y' e (W· h/god)
h/gml) (CJ.R)
(9.R)
I" - I.
'I/ I ,tp
tp
U go rojoj
rnjoj jed
jednacini koeficijcnt e obuhvata slu
na';in i kncficijenl sill cajeve
cajcve kada pos postlrojc
roje nja nem: r<lde
radt: sv ih
24 casa u tokuto ku da na i ka
kadada postoje d rugi prekidi
postojc i drugi prckidi grejanja
grcja nja (s lIubo
botala.. ned
ncdce lja, prllz
praz nici)
nie i)..
to r y jc
Fak lo ustva ri kocficije nl jednovre
je uslva jcdoovre mcme nosti
nos l i de lova nj a posebno
poseb no ne povll povo ljljnjh ul ica-
nih lItiCil-
ja, koj i se proracuno
proracllno m lI zimajll 1Iu obzir a nik ad ne dellljll
nikad de luju islovrc
is tov rc me no 1I u svim pros lo-to-
rijama.
rijama.
U jedoacioi
jed nacini (9.3) izmzizraz koj
kojii je pod sumo m odnosi
odnos i se na spo ljne ljnc Ic mpc rillurc
te mpe rature i broj
dana grej nog pcrioda
grejnog pe rioda koji jcje [un!;cija
funk eija bas tih spo ljnih te mperampe rattura. POS IO
ura. Pos to su to ec le-
menli
me nti koji ne zavise od samog sa mog oobjekt
bjckla,
a, vee isklju
isk lju civo od klime koja vlada u posmatra- pos malra-
no
nomm mes
mestu,lU, po me nlilim iz razo m se dcfinise pojam
pomenlltim poja m "sle pe n-dan"
"stepe n- dan" koj uved e on za
kojii je llvede
oceojiYa
ocenjwanje nje klimatski
klima tskihh 1Ilieaja
ulicaja na sslva
tva roo
rno pOlrebnll
pOlrebnu ko li cioucinu to plo le te za greja nje
nje::
z
SD =
Sf) 2:(1"
I (/" -Is,,)
- Is,,) (9.9)
n::11
n:::
24 · QJ,·
Q = 24· Sf) · y'
Q" . SD y ·e
Q (W· h/god) (9. 1
11L )
g
g -I
1,,-t,1'
I" sp
z
SD = Z(/" -Igg )+ I(lgg - Is,,)
,,=
11= 1
je : 2
u ko me .ie: Z - broj dana
d1t na grejnog pe ri oda od a,, I" tc m p e ra tura
III - unutras nja prosecna t.empera tu r~ grl' j- j.
nog objek
nng ta,, 'IE
obje kta lIB -
- temperatura
te mpera tura koj kojaa ogra nicava pocetak
ogranicava pocelak i kraj grejanja, "" -- ssrcd
greja nja. 'ISiI rc:dnj"l1j,1
te mpe
mperatm
raturaa svakog pojed
pojediinog da na u to
nog dana ku pe riod
tokll riodaa grejanj iL
grejanja.
Posto se eclokupa
celokllpann ppros torr uII jed
ros to jednom objektu
no m obje ktu ne greje
grejc na
n a istu te mp e ralllru
ra turu ., IItp, "w
kao unut
lInut as nj
njaa te
temperatura
mpera tura me rod rodavna
av na za izracunavanje
iz racun ava nje stepen-dana
st.c pe n-<l a na uz
uzima
ima sn:dnja
l'L'tin ja
vre
vredd nost te mperat
mperaturaura svih greja nih prostorija
pros torija,, a koja se izracllnava
izracun ava po obraseu:
obrasclI :
('i. 13)
u
1I ko me su Vi V; zapremine
za pre mine pros to rija, a I; Ii odovarajuce
odova rajuce te mpe mpera ture. Medutim, unllll ~'
rature. n~·
nj e te mpe
mp e rature
ra ture po pros to rija ma va riraju
prostorijama rirajll 1Iu granica
granieama ma od 15 - 22 °C. dc. A pos to Sl ' 1III
prosecnim o bje ktima najveCi broj bruj ppros
ros to
torija
rija greje na 20 °C i viSe vise je o nih cija je te tem mpl'-
pe"
ratura
ra tma ispod ove vrednos ti (hodniei, (ho dniei, pomocne
po mocne pros torije) to rije) nego iznad (kupatila
(kupa til a i sl s!.)) i
to se bbo srednjaa te mp
o srednj mperatura
e ra tura administrativnih.
adminis tra tivnih. sta stambenih
mbe nih i dmgih zgrada zgrad a slicl1l:
slie/1 c 11 :,· ;, -
me ne moze usvojiti te mpe ratura ra tma od 1199 °C.
ra ni cna te mpe ra
G rani tura grejnng
ratura grej nog pe rioda
riod a 'IE'
lIB' koja je jc pot
potrerebna
bna za ko risce nje jCtlili'l'i-
korisce jcdn.'l'i.
ne (9. 12),
12) , ppredstavlja
redstav lja po d a tak koji moze da se razlikuje od sillcaja
podatak slucaja do slucaja
sluCaja i lIil<i vj,j vi,i
prve nstve no od nname a me ne ohjckta
o bjc kt a (Iabo ratorije,
ra torij e. bolnice. sko le itd .) . U d()sad
bo lnice. skole d os a d <ilI ~ I II " .i
pra ks i za najveci broj
prilksi broj slucajeva,
s lucajeva , pose bno za gradske gradskc to plane,pl1t ne, vazio rijum d .,ol ~l'
vaz in je krit e rijllm
pocinje i zilvrsa
pocinjc zav rsavava sa grejanjem
grejanje m onda o oda kilda
kada je prvi,p rvi, odnosnn
odnoson pos poslednji
lednji put u seZOll sezon l1 Ii l i-·
me i pre
prelazlaznim
nim mesecima
meseeima srednjasrednj1t tempe uz as to pna dana iznosila 1122 °(:
te mp e ratura tri uzastopna °C: ii i ihi,i·-
niza oodd nje.
la niz<I nje_
Ovaj krite
kritc rijum je bin u dircktnoj
d ire ktnoj vezi
vez i sa primenom
prime no m kotla kotlarnica
rni ca sa cv cvrs
rstim
tim gnri \, \ .."'1n,
1.
kod kojih nije nijc tak
tako o jednostavno
jednos tavno pusta pustanje nje pos troje nj njaa II
1I rad i pre
p re kidanja
kid a nja lozcnja.
Inze nja, 1,1" k",'
SIO je to sslucajlucaj kod velikog
ve likog broja danasnjih
da nas njih ko tlarni
kOlla rni ca koje koriste
ko riste gasoviln
gasovit n iii ii i l\l.I
I" "
go riv() i imajll potpllno
gorivo po tplIn o alltomatiwvan
allto ma tizova n pngo pogon. n. Kod postroje nj njaa prik
prikljllcc
ljllee nih nil na iL:'" ,
ko t la rni ec, pnce
kotlarnice, poce tak i zavrs..:
zavrse takt"k grej nog perioda se sc po mL: ra prema
pomc:ra prcma viiivisim
im spllljni m :;
pera turama. eime.
peraturama. cime sc povecava duzina uuzina traj,l
traj,lnj<1
nj<l grejnog
grc:j nog period<1
peri oda ali a li se
sc i puho
pullOljs l.is ..
uslovi
us lovi ugod
lI god nos ti Ijudi. koji ppri ri niz
niziimm gr<t
gr;,nicnim
oicoim tempetL: mpe r<1turama
ra turnm<l nislI bili bil i Z<ldovlllj"
Z<idOvllli, '
danimil
dnn ima pred pre d poce tak i pos le zavrse zavrSctkatka grejanj
grejanja. a.
Za .Iugos
Ju go. lnvijll
lavijl1 su
511 stepcn-
stepe n- dand a nii raclln3ti
racllna ti za gra ni cn u lL:
nicnu t<: mpc ratucu
ra turu od ud 1.2I. :! "('
0('
prosecoa te mpe
prosccna mpera ra tura grej nih pros
grejnih torija usvoje na jc vred
prostnrija nns t 119
vrednnst 9°C DC,, pa ~;c';c 5n;'
S1l' , ,. ,
nvih ve licina
li Ci na IIu jcd
jcdn<lcinu
nac inu (9.12)
(9. 12) do
dobija
bija iaaz
il.f<lz za stepen-dal1l:
ste pe n- d ane 1Iu komeko mL: kall nl'p" nq1" j,Il /.I' ,
ostajll
ostaju sarno
sa rno sred5rednje
nje dncvne te mpe rature i broj dana da na grejnllg
grejnog pe rioda
riod n::
z
Z
SD
SD=2(19-12)+ 2)12- 1,,, )
= 2(19 - 12) + 2(12-1,,,)
11 = 1
r~nsk
r~nske' klime.
klime. Na slici 9. 11 je
jc dat spoljnih
dal proseca n tok spo ljnih tcmpcrat uril Zit II
te mpera tllr;1 U ogr;]d
ogr;] d,, itit n<: nil
slici
slid 9.12.
9. 12. za Podgo
Podgoricli. ricu. pre ma mit me teoroillskom
t(;;oro loskom osmatranju
os mal ra njll u toktokull pc rrii daria 1925 -
19~O i 1949 --1968
19-10 1968 god inc. ine . Tacke 1\ !I. i B na nil krivoj promen(;;
promene tc te mperatur
mpe rature od & f,ovariljll
lwarajl
vrednosti
vrcd nos ti od 12°C 2 °C i 117:nacavilju
llznacavajll pocctni
poce tni i krajnji dan sew sezom;
ne grejanja .. zm;,k iJ.-
grcjanja.. ;,n [r"zm"k
medu ovih ta tacilka
ea ka duzintl
duz inll grejnog pe pcrioda
riod a 1III danima.
uanima.
Prvii Clan
Prv jednacinc
cla n jed na cine (9.14) (9. 1~ ) odgovara
odgov:tra povrs ini 11
pnvrsini Ill,
1, koja jc nd ndrcde na iwtcrmam<1
red e nit i7.0 te rmama
unutrasnje (I" = 1
unutrasnjc 199°C)
°C) i gra nicnc tc
granicne te mp era turc pe
e rature perioda
ri od" ggrcja
rcjanja (118 = 12°C),
nj a (/18 2 °C). a drug drugii
clan povrsini A 7),• ciji
povrs ini 11 S lI okviri dcfi
c iji SII nisa
d e fini sa ni izo termi1ma
tc rmama grani cnc i krivo krivoil1il1 proITIcnc
prornc nc
spoljnc
spo ljne temperature.
te mpera ture. Z bir pllvris povrisinil AI i /1
in<l /11 A2 2 odgova
odgovara ra rdc nju jcjcdnacim; (9. 1~
tlnH cilll.; (9. 14)) i rred-
pn:cI-
stavlja
stav lj a broj stcpen- dilna .
slepe n-<i<lna
Z·PER
Z- tCD GREJANJA
PERICD GR EJANJA U O.A
DANI ,',\A,
NI.\\A, -
Z-PfiUOO . REJAN JA U DAN
GREJANJA
Z PEx 100 G QAN IIMA
MA
,
gl ': f-i7Ib,/
7/-n
, 7/,/
7,/,
'71;,""7:
/./n-7,/. 7V,
7/*, V
,///,,//// / / ' / / V// /.
-,,+-+-H
/ 1 ~I : /.::Y/ .
/. '//. / / /
7/./////./ /.//- '///
'It·
/./1V/////./' 'lv / / /
• 1-. 'V, (///;// /. V/ ' / /
//V//////1 ' / / / / / J
' / ' / / / / / / / // / ' '//, I
, /./1)'////./ / / //. ., // ' ..,,
A \'(
""""" """,,",,'.
~:-.." "''',"........~ ' :.......,,".......y
B
"
B
"\ ." """', A~ ~",,'\.'\.V
','\........\ . . . . . "., ......." ....... V
-
,
'\."''''''-'S'\YI
~'\."'\........" y
,
~'\.'\.:Y
,
,
o • r--1---4---+t ---+---+---+---1
XI XII II
1/ II( IY .r
X KI
XI .til
XI/ I /I
•• IV
DANI DANI
Tabela 9, 1\
T"bela \I
Srbij;t
I\I cslO
McslO SD Z ',m
t,m McSIO
Mcsln SD Z I,.
t,.
Alcksill:1c
Alcksilli\C 2492 176 4,7 Kli rsumlija 2892 198 4,4
l:3a~ki Pel royue
Backi cavae 2778 186 4, 1 Lcskovac
LcskoVilC 26 18 18L
181 4,5
4,5
Bela Crk""'rk"" 2593 179 4,4
4.4 Pozarcv;)c
Ljuuiccvo- POz.1 r CV3C 2592 181
181 4,7
4.7
Beograd 2520 175 4,6 Milrovac
Mit covac nna3 Tz
T:lui
ci 4484 272 ?-.)
1 -
Bei:ej
Flei:ej 2797 184 .'\.8
3.8 Ml a(il.:novac
Mlaclcnovae 2866 193 4,
4,11
130r
Bo r 3090 200 3,5 Negalin
Nesolill 2845 183 3,6
3.6
Bosiljgrad
BosiljSro" 2968 196 3,9 Nis 2613 179 4,4
13l.1ja
l3uj:l nov;tc
IIUvac 27 16 L87
187 ..~.5
.5 Novi Kncievac
Knczevnc 274 1 183
L83 4,0
l3ukovicb
BukoviCka Ballja Banja 2743
27-13 189 4,4 Noyi
Novi P:lzar
raza r 3100 203 3,7
Valjevo
Va ljevo 2782 192 4.5 Novi Sad
Nov; 2680 181
181 4,2
Veliko
Ve liko Gra G radnisle
i<le 2708 185 4,4 Palic
Pa lic 2830 188 4,U
4,0
V ladimirci
VI3di mirci 2612 175 4,1 P:mccvo
P;mccvo 2720 182 4,
4.11
Vlasin;l
V ltlsin;l 40-14
40~4 257 3,3 Pclro\r,\c
Pel Mlavi
rovae na MI:wi 2640 L81
181 4)
4,~
Vr~lIljc 2674 182 4,3 Pee 2634 186 4,9
4,9
Vrbas
Veuas 2847 188 3,B
3,8 Pifot
Pirol 2670 180 4.5
Vrcoc;
Vrcoci 26 19 184
IS4 ,1,8
4,8 Prcdcjanc
Prcdcj'H1c 2626 189 5, 1
Vrnjacka
Vrn jacb Ba llj a
Ballja 2784 194 4,7 Prcscvo
Prdicvo 2643 190 5,1
5, 1
V rsac 2560 180 4,8 Prist
Pristilia
illil 29 15
2915 195 4, 1
Gomj i Milanovac
Gornji Mibnov;lc 3076 208 4,2
4.2 Pr izrcn 2397 190 6,-1
6A
itrovsrat
D im il rovge.,( I 2826 193 4,3 Prokll plje
pljc 2606 186 5,0
DivcibaTc
D ivi::ibare 384 1 243 3,2 Rekovac
Rc kOl'.IC 2726 188 4.5
45
Dilkoyic.1
Dako vic.1 2692
2691 195 5,2 SCill
Selll a 2822 187 3,9
3085 202 3,8 Sjcnicl
Sjcn ica 4133 25 1
251 1 -
25
Zaguhi<.::l
Z aguhic:l - .)
Zajcc:u
ZJjCC:lf 2BXB
28~8 192 4,0 Smcdcn..:vo
Smcucrcvo 2641 180 .15
.15
Zcmunll (siari
Zcmu 2468 177 5,0 Smcdcrcvska
Smcde revska Palanka 2632 182 4,5
45
ae rodrom)
rodrom )
Z ial iuorr
ial iuo 37 19 239 3.4 SokolJalljo
Sokoba nja 2875 194 4,2
4,2
Zrcnjanin
Zrcnj;)l1in 2746 182 3,9 Somuor
Som bor 2865 190 4,0
Jarmcnovci
Jarm cllovci 2797 193 4.5
45 Srcmski K., r1 ovci
Kilrlovci 249& 177 4.Q
4,9
Kik itld;1
Kikilld:-. 2762 183 3,9 Srcmska Mitrovic.1
Milrovic.1 2740 185
185 4.2
Knj:lzcvac
Knj:l'zcvac 2862 194
19 ~ 4,2 Svcto7.arcvo
SvclO1...1fCVO 2606 L78
178 4,4
Kllviljac.1
KllVilj:lC.1 2613 181
l SI 4,6 Topola 2475 180
IRO 5,3
Kovi l!ll 2590 179 4,5
4.5 Uziec
Uzicc 3036 201 4,0
Kokin OrodBrad 3590 229 3,3 Uroscva..:
Uroscvae 3044 200 3.8
Kopnollik 5337 311 1,8 Coe:.k
Cai:ak 2752 190 45
Mil raviea
Kosovska Mil rovica. 2848 194 4,3 C:uprija
Cupr ija 2667
2647 163 4,-1
4,~
Kr:1gujcvac
Krasujevac 2620 180 4,5 Sabac 2586 ISI
lSI 4,7
Kraljcvo
Kraljevo 2635 180 4,4 Sid 2685 184 4A
4,4
Kru5cWlc
KruSe""c 2662 183 4.5
e rna Cora
Crna
L97
197 - 1
Ba
BtUr Jl 67
11 124
IH 9,6 NikSic
NikS ic 271 7
2717 J. _
).-
lu -Ism
-/ JnI
tcmperaturnog ogrRnl~enj8
9, III - KoencUent temperaturnog
Tabela 9. ogrRnl~enJ8 e,
Vrsta zerade
Vrst. zl!rade e,
Bolnicc i wade slime namene
Bolnice "
100
weianiem svih prostoriia
5tambene wade sa !Ueianiem 095
>grade sa izrazitim noenim
5tambene 2&'ade nomim ograniunjem
ogranilenjem u
grejanju: administrativne 2&'ade, ~:u6: i drugi slimi
>grade, robne I(lICe sliooi 0,90
alrumulacionih sposobnosti u podru~jima
objehi velikih akumulacionih
objeleti
urnerene kJime ~kole sa velerniim
Idime !kole veurniim kursevima
kursevimh
Administrativne zgrade itd. pri manjoj akumulacionoj
Administra!ivne
~sobnosti i u podru~ju o!tre
o~tre kJime
klime Ikole sa dyedYe smene 0,85
jednom smenom nastavo.
Skole sa jednOOl akum\ll~Qm
nastavo.i,i akumlllaciwJqm.
~obnolfu
~obnol6J 0,80
Skole sa jednom smenom nastave i malom
maJom alrumulacionom
~obnolfu
~obnol6J 0,75
220 n.
!1.TOflorm·;r
Tor/arm ,it' IWOJU<. TO 1
f'ROJJo:f;.7() I >I
:'INJE POSTlWJE.vJA 7".1
NJ£ POSTI?OJJ::NJA 7.,.1 CENTR.-1L,\'O G RUA NJF.
CI:.NTR·1L.\'O GRFJANJ£
SD - broj slepen-da na
/"
I" - lInlltras
lInulrasnja nja le
te mperatura
mpera lura prosloprosto r" ril koji se greje ("C),
sc grcjc
I,
I, - spo ljna projektna
projeklna temperatura (0C),
te mpe ratura ("C).
Q
Q -- po trcb na koli cinil
potrcbna ci na toplo te za grejanje (W),
lo plote
H" - donja
do njil lOp lo t nil n<l moe goriv;)
go riva (kJ/kg)
'1
'I s t c pl~
- sle pe n isko ri see
is ko ris et: nja postroje
pos trojc nja koji se sc sasloji od ocl slepe
stcpe na k o ri
n<l ko s IlIl~ li
risnos l i kill
k'lli;, I;,
(Ilk), slcpc
(Ilk). s tepe na korisnosti
korisnos ti eevne mrdc (Ile')
ccvne mrde ('le') i slepena
ste pe na kokorisris nost rcglll ;l c i o
nostii reglll () l1Il"11 ~
siste
sislema ma (/7,)
('7,) sa lIzaja
lIzajamnomno m vezom 'I 17 = 'lk'
1/k" 'ie
l e"T
'I]
Tabcla 9.1Y
9,lV Koclidjcnti
Koclidjcnli cksploalacionog
cksploatacionog ograniccnja Ccb
r-------------------~~----~--------------------_r--------------___,
.-------------------~--------------------------.----------------,
~~----~~~~--~--V~r~'='a~l~ , g=~=d~c~~~--------------_+--------~e~.-----~
VrSla zgnulc c~ i
Slollio
$ ' 01110 grcjani
grcjal1 i ohjckli slam belle zgode.ooilliec
o hjckli ( SI:Ul1uelle zgode , boil de" i 51) 1,0
ZA rade sa ogr:lIlii:cllim
Z grnde ogr;lIIii:c llirn grcjanjc
g rcj""jcml1l SlIbOIOm,
slioolom, Ilcclcljom
IIcdcljom i 00 pro zni·
promi·
cima.(Ka liccla rijc i :Ullllillisiralivlle
cima,(Kallcelnrijc "dmillislralivll e zgradc,
zgradc.oollke kllcc i sl.
ro lme klltc
unlike toune sl.)) 0,90
Sknle
Sknlc 0,75
0.75
Resenje
Rcscnjc
Ste pe n isko risce nja
Stepen nj<l se bira na osnovu tabe
tabele
le 9.V.
9,V.
Za evrslo
evrsto gorivo iznosi:
2520 30000 kg
8 = 86,4 · 0,9 · 1,0
8=86,4·0,9 ' 0,6 '1 9 +1 5 17000'0,63
1,0'0,6'19+15 9686
god
god..
a lecnog
teenog goriva:
go riva:
2520 30000
300l~ _ kg
8 =86
= 86 4· 0 9·
9'110 · 06G·_-+
0·0 · - -+ 15 · = 3)30
=3)30
, , , , ]9
' ]9 42000· 0,7
42000·0,7 got!
god .
Tabcla 9.V
Tabela 9. V Stcpcn
Stepen korisnosti
1. KoU o\'i
KoUovi
Livelli
Liyeni kOll ovi bez reglJlisallja
kOllovi rcp,lJlisan ja 0.65
do 60000 W sa o biclIom ruenom
obiclIom rU Coom regulacijom
rcp,lIlacijom 0,68
0.68
gorriYo
Cvrslo 80 ivo preko 60000 W sa boljom
prcko bol iom rucllo
rucn o m rcp.ul
regl.llacijo
aciiomm 0.72
spcci ia lni ko
spccijalni tl o vi do 175000 W(mehanicko dobrn
kOlloyi rc~ulisanic)
do bro reguliS:lIIje) 0,78
pre ko 17500 W (mch
prcko ll nic ko dobro rcgulisa
(mel,"nicko reAulisallie)
nje) O,XO
O,XO
Live ni ko
Liveni tl o vi sa lIaknadno
kOllovi lIal<lIl1<1no uArade
uRwdenim nim RoAo rioniko
rio niko m 0,7)
0,75
Teena
Teeno i gaso vilo
gasQvilo D,7X
lUX
gorivo Specijalni koll ovi do 175000 W
Spccijalni
Spccijailli
Speci iailli ko tl ovi preko
kollovi l75000W
prckol75 000W {J.xn
O.XO
mrc7.M
CcvDa mrc-i.ll
2. Ccvnll
Vrcdnost stcpcnOl prcnw vclicini postrojcnja.
slcpcllOl korisllosti sc ccni prcma postrojenja. vrsti
vrsli izulacijc ij lIill:inu razvlxlaa
lIil{:inu rilzvod
(donii
(donji iii Rornji)
Aorni i) i iznosi
iznos i : 0,95 - 0,98
3. Regulacionl sistcm
Rcgulacionl sislcm
vrsla regul acije
regulacijc podcJom na zone
sa podclom bez podcJ
poclclee na
nn
zone
Z(lIIC
autom:lI skn
autom ntska 1.0 D. <))
O.<J5
obiena
obiena ruclln
ruena o.n
0,92 , U.'IO
U,'10
fuena,
fU m;}, sa sl:llnom
staJllom
kon lrolom
kontrolom 0.95 n.n
0,<)2
Vc li'::i
licina na n:zcrvoara
rCZl:rvoara sc
s.: nd n.:dlljc
n;dujc prcma pOlrosnji gnriva
gori va U lo ku cclog
u loku <:clog grcjnog Pl',
Pl'-
rinda a~ pO llbr;lsclI
rilllia llbrascu::
Tahcl"
Tahclll 9.V\ RCl cn'oa
9.VI Re1.c n 'oa r 1.a
za leono
lceno ~()riYO
~oriYO
Z ;lpn:l llin:l
Z:lpn:lll1l1a I
(J
(111
JJ
II )
I 3J 5 7 iO
10 \J)
( IJ) 16 20 25 )0
30 ,10
·10 50 60 so
~o II)()
100
Spolini prd pn.:l' nll.:
1.00 1.2i
1.2' 1.60 1.60 1.110
i .flO I.GO 1.60
I.GO 2.00 2200
00 200 2.50 2.50
2.5 0 2.50 2.90
290 1.'>U
1.9(J
(/ filii
(1(111)
l l!':lI pn., tlufi
ikllPfl.1 ua
tiufi ll:l
)5 1
15 2,7'11
27 2.~2
2.H2 J.7·11
3.7 5..15
5.35 6,96
(I,W, 8.57 6.96 8.5,1 10.12
8.5·1 10.1 2 8.80 IO.S
10.8 12.8 L2.75 I'
128 1275 I ':;; q$
QS
IJ (III)
\lisma
Vis lII:l dcI :lIlC'.1
;III C':l "
f 11\ J)
(III
O.IS
O. IS 0.22 0.26 0.26 0.26
0,26 0.26
0,26 0.26
0,26 0.3
0.J 2 0.32
0,32 0.32
0.J2 OAO 0.-10
0.-10 0.'10 0.·15
0 ..15 It 1,
~t I :;
I)cbljina lillla
Dcbljill a lillln
,-.
(111m)
(111111)
5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 8S I;
/:
Prdnil.:
Preeni!..: el
ol var:!
VOfa
2R (111111
2U( I1I1I1 )
500 500 son
500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 61_'
€IfXl
~ I :u.a Sil
j\ las:l $:1
il.ol3ri jolll ("e)
il.olacijolll (I.:~) 265 525 700 885
RE5 1200 1500 1800 2300 2750 3300
JJOO 4200 5 100 6100 I)()()() 11 000
9UOO 11000
3500 2R
I. . II I
.,
L . 1
~ ~
_$,s,!f .,
I
.~
-..!-.r-- ~
I..
-
1:1
r-
.-
r,
rL
--- - IL
I•
- - .- .- .-
,•
\}
\) J
h -
III
In
h
I
9_3
Primer 9.3
O
Oddredili dimcnzije rezervoa
redi li dimenzije reze rvoara
ra za lro mesecni pe riod grejanja,
lromesecni grejanja. ako koristi lakn
al::o sc korisli
loz-ulje specificne gust od 800 kg.
ine 0,86 kgIL. pri mesecnoj potrosnji ad
gus line
zaprcmina tromescCne polr'oSnje
Posto je mesecna potrosnja 800 kg, to je zapremina potroSnjc goriva:
KOTURNICE
9. KOTLARNlCE 223
800
V = - ·3=2800L=28 m l3
V=-·3=28ooL=28
,
086 '
Prema tabeli 9.VI usvaja se rezervoar zapremine 3 m3 sa dimenzijama:
- spoljni pretnik
preCnilc dl = 1250 mm
d,
- ukupna duiina
dufina = 2740 mm
I=
10. OSNOVNI ZAKONI STRUJANJA
10.1. UVOD
Proll cava njc m slruja
Prouc3va nja de
stmjanja liea f1uida
deliea f1ui da 1I1vrdc
utvrd c no jc da SII o ni vrlo pok re lljivi
tljivi lako
tako da da
je i naj
jc najmanja
ma nja sila dovoljna
dovo ljna da izazove
izazovc kl klizanje
iza nje jed nih dclica
dc liea po dm
d ru gima. Medutim,
Med ulim,
ovo svojs lvotvo nc majll svi deliCi
ncmajll de lici f1ui
f1uiddaa u isloj mc ri. Uzrok toga je sto
istoj meri. stu se de lici med
medusob-
usob-
no la
ta m slo jc sila
nl i sto sil a koja se lime
time pro izvodi raz li eita.
cit a. To sc moze videti
vid e ti posmatranje
pos ma lranje m
slmjanja f1l1id
stmjanja f1l1i daa iz nad raYne, cvrsle
cvrst e povrsine
povrs inc i 10to u ne ko m odrede nom no m tre nutkll vre-
nul kll vrc-
mena. sliksli kaa 10.1. Merenjcm
Me re njc m brzbrzine
ine IIII pravclI
pravcu osc koja jc no rmalna na slojeve f1uida, f1l1id a,
zapaz ice se da na ploei
zapazice flu id miruj..:,
ploci fluid mimje, a da sa udaljavanje
uda ljava nje m od nje
nj e brzina pos te pe no
postepeno
ras le.
raste.
7I
7I
v(y
v( y)) /
7/
7/
7/
/
/'
./
./'
,-/
//
// / '' 7
// ////
// / / / / / / / / / / /
o-------
SlilU11
Slika J 0.1 Prom ella brzille s/rtljallja
slrujallja
osnovu
Na os novu toga promena brline se oobjasnjava
pro me na br.dne bjasnjava delovanje m me!;lumolekularnih
me!Jumoleklllarnih sila
Ouida i ploce i f1uid
fluida f1uidaa medu
medll sobu m. Zbog
soborn. Z bog ovih sila prisustvo evrstih povrsina IIve uve k se
ispoljava kao kocnica
koenica kre tanjll.
tanju. Sila koja koei
koci kre ta
tanje
njc f1uida
f1uid a predstavlja
predst avlja otpor
o lpor trenja
tre nja..
Velicina tog o tpo ra zavisi od prome ne brzine, gu
Ve!ieina stine f1uida i dubinc
gustine dubine do koje prodiru
usporenih
molekuli uspo re nih delica. Koeno deJovanje
de lova nje evrste povrsinc
povrsi nc f1uid
f1uidaa i f1uida medu
medll so-
born izraz io je Newto
Newtonn sledecim
sledeCim odnoso
odnosom: m:
(10.1)
( 10.1)
225
226 8.Todorol'ic PROJEI<.TOVANJE
8.Todof'C)I'ic POSTROJENJA ZA CENTRALNO
PROJ/' I<.TOVANJ£ POSTROJ£NJA CENTRAI.NO GREJANJE
GREJ.-1NJ£
gdc je
gde je::
tange ncij aalni
- tangcncij lni napo n
I] - di na micka viskoznosl
viskoznos t
alii
--< rclativna
- re lalivna prome
pro me na brz ine po norma
normalili nn
nil s lojeve fIuida.
fl uida.
iIy
Ovaj uti caj pokazao se kao do min ant a n na pojedine pojed ine fiz icke ve lii':inc
licine cije pmm,
promCnt: n,
proui'
pro ; ava gra
u';ava grana (izike koja se od nosi
na [izike nos i nil
na po lja fizickih lici na.
fiz ickih ve lii':in a. Posmat ra njcm struj,,-
strllj ,,-
nja rca
rcalnih
lnih Eluida,
luid a, uoce
lIo';c no jt:
jc da pos toje::
t.ojc dva strujanj a. Kod jednug se primecujc oJ odrL"-rl' -
de
dl' na prav ilnos t, cestice krecu u sllljevi
ces ticc se kreclI ma, ne me!laju
slojevima, mesaju sc.se_TaTakvo
kvo st ruja nje flfIuid
uid a nan,,--
ziva se la
ziVll mina rno. Drugu
laminarno. struj a nje izgleda hao ticno,
Drugo slruja ti cno, ces tice flllid
flu id a izvode oscil atorl1l1
ato rnll
kre tanje u visevi~e pravaca, mesaju se. se, tako da je pravac struja nja sa mo rno u njegovoj srcdsrL"di- i-
ni pravolinijski. Ta kva vrs ta slrujanja
Takva slruja nj a naziva
naz iva se turbule ntno
nlno strujanje::.
struja njc. Kod tllrbuh:nt
turbule nt ·-
nog struja nja, ni u jed
no g slruja jednoj
noj tacki brzina ne os taje kons ko ns ta nt na ni po pravcu ni po vc lici
ntna licinini
i mc
me nja se to ko m vrc
toko vre mc
me na. Upravo su te vre me nske prome ne IIzrok teskoca ppri
uzro k tcSkoca \'c() -
ri tell
rijsko m i ekspe
rijskom e kspe rimenta
riment alnom prollcavanju
lnom proucava nju turbulencijc
turbule neije pos to kre ta njc oije us ta taljc
ljc nll.
Me::dutim, pokaza lo sc da
Mcdlltim, brLine 1III jednoj tacki oscilllju
d a brline osciluju o ko ne ke sred srednje vrednos
nje vre dnos li ti
tzv. prosecne brline.
tzv. Prusecna brzina predstavlja
brzine. Prosecna predslavlja ne kll vrstu srednjc
srednje brl ine inc u od
odrcre d ~
no m vre me nsko m razdobljll
razdo bljll.. Obc
O bc vrs lete strujanja mogu se poj avili aviti i u cevima i IIu kakana na--
lima pri
pri ccce mu lamina rno m slruja
la minarno struja nju rajll obicno male
njll odgova raju ma le hrllm~ inc
ine., a lurbule
tu rbule nt
ntnnomnm
vc like.
vclike.
--.
~
" ......\
\"-.
.......
........
I'-.,
.- - 1·-'- ~b.0:ii!:
rurbult/l t. -r-
~,-, ' -
laminar.
- '!!~'f!:'T". r.-
_ ._f-
.- -
../
II V
./
....., P"
I(..-'
:.--
f-:: ./
./
- -
W,
W, mls
gde je
v --
II kine ma tski viskozite
viskoz ite t (m2/s)
10. OSNOVNI ZAKONI
ZA KONI STRUJA NJA
STRUJANJA 227
Vrednostii Re<
Vrednost Re <23202320 od nose se na la l<l min am
amo ~ njc, a Re>2320
o st ruj anje, Rc>2320 na turbukn- turbulc n-
tno. Medu
Medutim,tim. prava gra nica pOCcLkapOCclka turbulentnog strujanja je dermisan"definisana sa Rc Re >3000.
f1uidaa je funkeija
Gustina fluid funk eija te mpe rature i priLiska.
pritiska. Promc
Promen<l na te mpe raturskog stanja
povlaci prome::nu
pro mcnu gusti gustinen de lica fluid
f1uid a i izaz iv<l
iva njihuvo
njihuva kretanje uz ppro romeme nu pritiska.
pritiska .
Kako jcje u dime
d ime nz io nisanju
nisa nju cevovoda ec ee ntra lnog greja nja jedan
jed an od zad<l
Zada taka opis i-
tak<l opisi-
va nje stnljanj<l
st mja nja u mreiimrd i ssiste
iste ma,
m<l , neophod
neophodno no je uvesti
uvest i pre tpostavku kojo kojom m se iz daljeg
e1aljeg
raz matra nja isklju{;uju
razmatra isk ljucuju prome ne te mpe raturskog
ra turskog polja. Bez oobzira bzira koj
kojii je sistem
sis te m u pi-
tanju , sigmnn
sigurno pos toji toj i od rede
red e na prome na te mpe rature radnog
temperature rad nog [/uida
fluid a na putu od pum-
pe do grejnog
grej nog te la. la. Ova pro me na te mpe rature zavisi
OV<l prome zav isi od vrste radradnog [/uid a,, brzine
nog fluida
stnljanja f1uid a,
sLrujanja fluid a , duiine
duz inc mrde, nacina vodcnja vodc nj<l i izo laeije mrde,
izolacije mreie, velicine i ob ub lika pop-
recnog preseka
prese ka ccviccvi i niza dmgih cinilaea. Medutim. ta promena temperature je do-
drugih cinilaca.
vo ljno mala da d a ne dovodi do znacajnih pro promeme na drugih fizickih velicina. Tu T u se prve n-
stve no mis
stveno mislili na propromeme nu gustine kao jednog jed nog od cinil aea u hidraulicko m proracunu
cinilaca pro ra cunu
mreZe. U od redenim s licajevima. korekcija
odredenim ko rekeija u proracunu je nuz Ullinnaa jer
je r su te mpera
mpe ra turs-
ka odstup:mja
odstup:ll1ja zna tna. tna, kao sto je [to0 slucaj kod vode vodenog gravitaeio nog greja
nog gravitacionog grejanja
nja sa go r-
njim
nji m razvodo m.
lz is tih raz
islih razloga
loga isklju cuje se ulicaj
iskljucuje utieaj promene
pro me ne pritiska na promenuprome nu gustine, nalme naIrne:: ,
smatra
sma tra se da je jc fluid ncsnes tisljiv.
na stsl mjnicama.
nljnicama . M edutim. postojc i takvi slucajevi
Medlltim. silicajevi za koje kojc je 10 mogumoguCe Ce lIucinil
cinilii., L,da
bcl a
sl
slnljanjc nije jed
ruj anje nijc nodimenzijsko ali ima jednodimcnzijski karakt
jcdnodimenzijsko karaktee r. U slucajll OVilkvogOVil)..Vllg
slrujanja mogu
slrujanjil mogll scse nann pogodan nacin lIves uves li tzv. sred nje
ti lzv. njc tj. konslanlne
konstantne vrednosli
vred noSI i POjl"
poil··
tlinih fizickih vc licina.
dinih li cina. U slucaju turblile ntnog
slu caju turbule nlnog slrujanja brzi brlinana u proizvoljnoj
proi7.voljnuj lac"i la l'~i
prescka prcdslavlja prosec nu,
preso.;ka prt:dstavlja nu. dakle
d<tkle vrcmenski
vrc me nski sreclnjll
srednju brzinu lj. podrazumeva
brzi nu tj. pod rilzlImeva sc <I"
jc pre osred
je oHcdnjava
njavanjanja po presekll
presc ku vee ra rannije
ijc izvrseno
izvrscno osrcdnj avil nje brzinc
osrcd njavanje st mj anjn
brzine struja njil flO
vreme nu nll u pojcdinim
pojedi nim lackatackama ma pre
prese 'cb.
ka. Is to se moze lIurad
Islo iti i sa clrl.lgim
radili drugim fizickim
fizickilll vl·li·
cinama koje de finislI stanje
finisu sta nje flu id a. Uvode
Uvoclenje nje m sre dnjih vrednosli cini se od otl relkna
redcn;o
grdka,
grdkll, jer jcr sc
se 1Iu opstem
o pslc m sslu lucajll
caju polja (izickih
fizickih vclicina
vc1icina me njajunjaj u ad
od lacke
tacke do lacke tacke.. T"To
se najbolje vidi na primcru prime m brzinskog po lja lja..
Na os novu
novll napnapred recenug,
red recc nog, uvodc
uvotl e nje m sred njih vrednosli,
srednjih vre dnosti, os novne jedn acim.: di·
jetlnacinc di ·
namikce jed
namik jednodimenzijskog slmjanja, koje strogo llzcvs
nod imenzijskog strujanja, uzevs i vaZe
ValC za slucaj stmjanja
strujanja kr')1kr, ll
sslruino
lrujno vlakno.
vlakno, mogu se so.; prime niti
nili ill
i u silicaju slmjanjaa kroz eev.
sillcajll strujanj ceV.
Jcd nodime nzijski karakler
Jcdnodimenzijski ka rakl e r strujanja
sl rlljanja sc se u praksi
praksi veoma ces cesto to narusava.
namsava. Ral.l og
moze dil da bude prisllsivo
prislistvo ne neke slnljne
ke st rujne mas ine bkaoo sio slo je pllmpa. Do naru .~ avanjil jnl.
naru.~avanjil jeci.
nod imcnzijskog karaktera
nodimcnzijskog braktera slnljanja
slmjanja dolazi S led promt:
dol azi i LIusled promene ne preseka, pravca pravea pmi.<l nja
pru z;onja
promenc prolok;]
iii promene prol ob 1I cevi odnosnoudnosno ka nalu. I IIu jedno
kanalu. jed no m i IIu dmgo
drugo m slucaju mOlt' molt- d: d;,,
dode
dodc do pojave odvaj;tnjaodvaja nja f1uida
fluida ad granicne pov rsi rs i i formiranja makrovrlloga.
makrovrtloga. (lw ( lw
pojave znatno ko mplikuju mplikujll proracun s obzi obzirom postojanje vise projekdj
rom na poslojanje proje kdjaa brlina
brl.in;o . lt I'
ssilicaju
luCilju kadl1
kada se izmcdu
izmedu pos matranih
malranih presebpreseka nalaze oblasti ublasti sa na nil ruse nim jed jcdnlld
nod i. i·
mcnzijskim brakterom slrujanja,
me nzijskim karaklerom stnljanja , njihov ulicaj lIlicaj ce se u os novnim je
osnovnim dnacinama din;,·
jednacinama din;o ·
mik
mikee jednodimenzijskih
jcd notlime nzijskih sslrujanja
lmjanja lIzimati
IIzimati u obzir o bzir koriscenje
koriscenjem m raznih e kspc rinll'nl ,d
rin1l'nl :oi
nih i drugih poda laka, taka.
Zaa proucavanje slrujanja i prome
Z promena na njegovih fizickih ve licina. pre svega brl.inl'
velicina. brl.inl· i
priliska, ko risli se jed na cina ko ntinuit
5e jednacina ntinuitelaeta i zakon a drianju
za ko n 00 odria nju e ne rgije,
rgije. U cilju prihli.
pri hli.
zava nja stvarnim
stva rnim lIslovima
uslovima u cevovodu i lakseg razumt:vanja razumevanja slrujanja, uvcd uved e n jl' rn· p".
jam idealnog
idea lnog f1uida
Ouid il.. To je jc neviskaz
neviskoz ni fluid, unulras njeg Lre
Ouid. bez unutrasnjeg tre nja i neprome
ne prome nljiVl'
nljiw
gusl inc, odn05
gusline, odnos no za pre minc koja oslaje
z<ipreminc ostaje konstanlna
ko nstanlna bez obzira na promc prome ne nc u pre~"k
prcsl'huu
IXvovocl ii . ['re
ccvovodil. I'rcma jednacini ko ntinuite
ma jednilcini nlinuitela ta je:
( l!1~ )
(W3)
gdt: su
gde A"I, .11 2
Stl A A j pres~c
2 ,, Aj presecii cevovoda,
cevovoda. a w"
"'. brzine stnljanja
"'2, "'3
"'20 tim presccima
slrujanja 1III Lim ,,1.
presecimil 1'1.
HU.). O
1O.3.). Odavde
davde sledi siedi da
dl1 se pro
prome
me na brzine me nja obrnuto propo
pro po rcio nalno
nalnll odnusu
odnosll 1ll1
IH I ··
gova rajuCih
rajuci h presckil
prescka::
"'I
"',=.112
- A2- -
A-
=.111
"'2= _
- ."I 1(1.-1)
( Ill ..!)
"'2 A,
AI "')
1V3 .112
.112
•
2
•
2
S/ilm JJO.3
Slika precllika ccvi i brzillc
0.3 Promelle precl/ilm hrzil/c sin/jal/ja
stmjallja
10 OS,\'U
/() ()S,vUlI S Z·IKO.VI
:V1I /..,1 s n ,cJ.
/{O,VI S rm
'I Il s\'j,
/.·1
1
r~ma
IPrc ma 1I3crnlllij<:vllj
3~rnllli.i<:VC1j j<:dnal'ini za l.a
j<: dn;":'ini 701 lVurcn<:
l.alvun' ~ruznl!. cevovlltk:
: l1l: krui.n Cl'vllvm k :
111.5)
(( 10,5)
iIi :
iii:
((10.(»
IOJ,)
oc\nosnn
od nosno
2 2
"'2P "'1/) ((10.7)
10,7)
/1 d
-I) .\ 2 -
-
- 2- - -2-
, 1
"'2- p
"'- n
/' = /).d +_11_
/I 2
' = /) " + __
\'" 2 (IO.K)
. ') . "'~r)
gornjl' m izr~zll
U gornjC' i z r~zu 1',1 j1,2 prcds
jJ,1 i /i,2 l~vljajll
prct\slil slalic~l! prilis~c
vljaju slalick..: I i 2.
prcsC'cima II
priliskc 1I prcsccima - ."a 2
2
TIV~P
IV2P cdinamic~c.
I'lOilnlll;
" ', . d naclna
pa Je
~ C . pOI "
jcdnacina I b"1.1" ()
(\nbijil
() t1I"·
obliJ.::
I,,:
((IO.()
10,9)
~u ga slctli
iz kuga sbJi dill.bir Slalic~lJg i dinamil:kog
cia /.bir Slalickug (\inamil:~og priliska \l~lil
priliskil (lS j e ~(ln
liljl: S lanlan
ko nSlanl an prc·t\slavljajuci
pr,'dslilvljajllci
lzv. ukllp an prilisil
ukllpan k.
prilisak.
-r
I" ·.....
I"
1..
I" ..
. . . .'
1... .
,f-I--11
··1 - - l
t-I
1I •
,
- _• .." .........
. . . · . . . .".,.
1I -
'
• --
I.· .... ·.. .. . .
.
I32]~~f
• l · .... · " . . . . . : : . "'.~ . . ,
I· .. ······· -. ":':::
····A "A ....
. 2
•• • '
...'
2:-:-::-
- ''
.........::.·
.::::',:'
:. :
I:: :.
'':':':''
--::1......
:.:: '+
!
'
::-:..'11---_
._
..
•
..-----<. .--,- ""
,:: •.....
• i "1 =::::-:-:T!
I"·,
1.• . '
"1
-f-.......- -.... .. -r
::::::, ':"' ''1
--r
}
,...
- t ' . . ),
l
t
I.... '1 •I I .. · . . . . . . . . . . : '::. ::::::....... ·f-I--..,
_~"I •
' " .. ·11----<I' .• ,
1"'1 1I ..
· ·.
· .· .·.·.·.
· .· /··
0o---_• ·····1
0--_
0--_
-I""
,
o •• •IV ]
Slika lOA
Slikll 10.4 Stmjllllje
Stmjallje idellillogflllida kroz
kroz ccvOIlod
ccvovotl prolllclllJivog
prolllcllijivog precllikll
230 IJ.T"durrJl ·;i I'/{OJEI\TO I':-INJf: POSTI?OJENJA 7..-1 e El rRALNO GREJA NJf:
Sta tickii pr
S ia lick pritisak
ilisa k ,c se definisl'
derin i!k kao unlltras
un ul ras nji
nj i pritisilk
pril isak f1uitla
f1uida koji stmji pr ~ vo lin
st mji pravo ijsk i .
linijski.
daklc
dakle pritisa
pri l isakk koji hi pokaz<lo pokazao l1lL: mernirni instrumc
ins tnllTIc ntnl koj i lJiJii sc
se IIu struji f1l1id a kkre
s truj i f1uid tan zajCd-
rc lao ziljcd -
nu
no sa njilllL:
nj ime istllm
is lom brzinnm.
brz ino m. Sta S ia lick i prilis;ok
pri lisak jc i onnaj prilis;ok
naj prili s ak koji na zzid id ccvovod"
cevovoda vrsi vrsi
f'illicid s51t rujcei
flui rlljcci para
pa rnklnkln ,) l) zidll
zid u..
Dinamicki pritisa k iii za llstavni
Di na m icki prilisak us lavni ppritisak
rilisak jc je ppritisa
rilisakk koji
kaji sesc IIu sstmji
l mji fluid
f1ui da" jav lja isp-
red sred s redis ta ncke
is la ne kc pprl'prekL',
rcprekc, aravan
a rava n jc jl' o nn
nom m prpritisk u, koji
ilis ku. kaji bi bbio potreba
io po tre ba n da
d a Sl' tn;-
Sl: Ic:c.
nos
noS It iz sta s la nja
nj a Illirnva
mi rova nja dt1 0vcdellVC <i C do hrzinL:
hrz ine kojolll f'iuid struji.
kojo m fluid slruj i. G rafieki
ra n eki prikaz pprol1ll'nc
ro mc nc
din alllickog
a mi ckog i stati l': kog pritiska
s i a li i::kog priliska dat d a l jl:
jc na slici LOA. na knjoj
s lic i lOA. knj oj SL:
sc vidi dci a sa pOvccillljl'
povcCillljcm m
br£inl:
brJ.:im; sledisled i poras
paras lt dinami i::kag pritiska
d in a mi';kog priliska kajikoji odgovara
odgovil ra smanjcs m anjc nju stati p r i li.~ka i
ckog pritiska
slillickog
ob rnlil
rnul ao .
aa))
I: II) I <)
<I
1P .iI , P JI
.',
.i
.' -
p
P J.
- "1 ~lr~
~l'=lr
.lL
'1>-.<' , .
......
PS I
'"
'. P
" P"I! P
PSSI
I "
'.
,,. L
p • •.
'J
Stika 10.5
IIi.5 M
Mercllje statif:kog i dill(llllil:kog
ercllje slalil:kog dill(llllit kog prili.l'ka
prili.l'ka
Na os novu
novll ddinic
ddinicija ija s lal
tatiickog
l': kog i dinamickog
d ina mic kog pritiska
prilis ka s ledi i nacin njiha vog Ilwr,-
njihovog Illl'fC'
nj;1.
nja. I\ko
Ako s(; pos tavi lavi o lvu
tvo r Pit u-cevi ((PPilitot
Pil o-cevi o l)) 1Iu sstruju (s lik a 10.S.
nuida (slika
lruj u fluida 10.5. a)
01) na dcsnnj
des no j slr,,
sir,,·-
ni (;cvi isb zujc se sc razlika
raz lika ukupnog priliska priti,kil i atmosfcrskug_
a lmus J'c rskog. Na slid s lici 1O.5b. pOkil!.""!.'
to.Sb. pukilza nc
Sll razlikc
su raz likc sstatickug
la lickog i atmosfcrskog
a lmosfcr5 kog ppritiskariliska mc rc renog
nog popomacu
m ocli Pito-ccvi
Pil o-ccvi sa bocnim
bo';ni mlll- 01-
vornm
voro m iii Sil sa U ccvi ciji jedil n kraj povcza n sa ao lvo
c ij i jc jeda tvo ro
ra m 1Iu zidll
z idll cevi. Na Nil sl
sliL:i
ici 10jc.
JOjc.
prikazano
prik aza no jc mL: mc re njc statickog.
s lalickog, din dinamickog
a mickog i ukupnoglIkupnog priliska
pritiska ssaa PiIO-ccvi.
Pito-covi. koja imil ima
odvoje
o dvoje n spoljni
spo ljni i lInlltras
unulras nji deo i povcza pavcza na sa Iri tri U eevi
cevi mcme ri sva tri pritiska
prilis ka IIu fli'luiull
uiull
kaji
koji struji
s l ruji .
AP
~p
Pd3 ,I
Psta
Bernulijcv~ jcdnat'ina
a Bcrnulij':\,il j.:d na t in a bi
bi imala ohlik:
nhlik :
((10.10)
10.1(1)
gdc jc guhil~k
je 6pp guhil ukupnug pritiska us
ak IIkupnug lIs lcd
led sav laclivanja (J<l lp"
lpn nr"l lrc'
Irc' nj
njaa i c'vcnlualno
L'vc nlLI a lno
drugih otrora.
o trnra . Za pnw.)
prav\) to jc
je pritisllk
pritisak knji
koji sa mor;,
mora prora
pro ra i::un a li.
i::umll ul~zii kan velii'
i, jcr ul;,z vc lii::in
: in a<l
za dimcnl:io nisanjc napord
napora pllmpe.
pumpc. Taj T "j gubilak
gubil ak priliska
priliska.. pad priliska
pritiska iii raz lika prilis-
razlika
Ulazll i iz
ka na ulazu izlazu ccvovod~,
lazu iz ccvovod zavisi kako aodd brl:
a, zavisi brl:ine
im; sslrujanja,
lmj anja, l<lko hrapavosll i
t,lko i od hrapavos
zidovil C
zidova c' vovLl(ia, prome
C('vovoda, promcncnc pn:sek
pn:sckaa i dodatnih o tPO[,l ka
dodalnih olpora kaoo i (ld duzine ccvovoda
od duzinl' ceVOVOd ll..
Prilik o m ddinisa
Prilikom dcfinisa nja mal
ma tcc malii::ko!;
mali cko!; iz raza za gubil "akk priliska,
p ritiska . lluvnkn
w d" n je poja m .ie-
jc rojam jc-
dinicnog rpada pritiska:
ada rritiska:
6{J = R
6{J
I/ C:
(':')') ( 10.11)
10. I I )
U slueaju
s lueaju ho rizonl alnog -:cvovoda
horizonlalnog ccvovoda o vaj pad priliska zav z~visi (1(1 dinamickog pritiskil,
isi (ld pritiskll,
prccnik<l
prccnik a ccvi i koc ficije
ficijcnta ,1 , kuji
nl a ,1, koji se odnosi
odnns i na Irenjc
lrc njl: fluida
rIuida II idtlve eevovoda:
(l z idnvt:: ccvo vod a :
(10.12)
Obzimm
O bz imm da u gornjoj jednacini prci::nik d ima nc
jcdnacini prci':nik ncposrcdnn ulica),. Iz
pos reda n utica) Izracunnvnnjc
racunava njc
pada prilL~ka sc vrsi za waki den
priliska se deo ecvovoda
ccvo vod a ncpromc njc nih karakl
ncprnme nje brakl c ris IV,, dip,
tikrt lV
rislika d i fl, iz-
dvoje no , odnosno za svaku
sva ku av. dco nicu posebno.
IZV. dconicu posc bno.
Iz gomjc
[z duzine I jc :
jcdnacinc ukupni pad priliska u dco nici duzint:
gomje jednai':inc
A.) =
t ",_
R .t= ). _ 2P
I ? (10. t:J )
(10.13)
L¥' ,
( -
gdc jc:
je:
IIp,
/lp, - pad prit iska usled
pritiska uslcd Itre nja,, Pa
rc nja
It - dw.ina cevi, m
nR jc dinicni pad priliska
- jcdinicni pritiska lIslcd
usled Irc nj a,, Palm
trcnja Pil/m
lJ2 n 1' )(/r>m l';r /'UOfl,KfOl':' 1SJF: /'OSTNOJE,vl.·1 Z ·I CIO,\ T R. If.:v Q U RD, I/\'J F:
A kodicije ll l Irc
- kodicijc trc njnjaa.. bezclime
bczdimc n7 nzi.ioo nalan
d - hidra
hidrau ulilicki
cki prc:cnik.
pro.!cnik. m
1
p .- glls
gusttiina fluidd ".
na flui ,l, kg/m"
kg/m·
III - brzina strujastmjanja,nja, m/s
D aklc.
ilk k. d ail bi ro rmul a ( 10.13) mugla
bi rormula mogla cia sc 1Iu svakosVilkom m ko konkre
nkre lno tno m Sllls lu Ciljll
caju upou po lrc
lrc- hi
za ooclre
clre diva
cliva nj.:
nje pacla
pfl cl a pritiska
p riliska pOlre bnll jc j.: raspo lilgill
lagalii pOllzd
pOllz cl annnim im pocl:lcima
plld ilc ima 0 zavis· zavis.
nos li
ti ko ec firicijc
cijcnt
nl ail lrcnja otl od Rcynn
R.:ynnld lds-\lvog
s-llvllg bbroja
roja i rda re lalivm:
livne hrapavos li, ti , A = A( Re Rc· ,A).
).).
E kspcrime
ksp.: rime nlima ntima j.: je utul vvrde
rd e no dci a ccviecvi mogu
mogll dacia sc po ponasaju
nasaj ll kao ka o hidhidnlllli
ra lllicki
cki gl"lkl'
gl;l tkc
,1 = A(
,1= A(R Ree ).
), hidraulicki
hiciralllicki hril p;lVL' A = A(
hrapilVl: A(Rc,k)
Re,k ) i hici
hiclraulicki
ra lllicki popOlpuno
tpuno hra pave A=A
hr<lrave (k). N"
A= A(k). Na
os r1OV
novu II is pitivanja
piliva nj a je jc lIutvnl
tvnlee no ci dOla se ulIlieaj
licaj hril
hra p
pavosti
avos ti isro
ispo lj;w
lj ;lV<I<I lei;
tck rpOSIO
os ln Reyno lds-" lds-I""
broj dosli
dosl ignc
gn.: nc ku ocl odrcdenll
rcclc nu vrc vrcdnost.
clnos t. Z alim. da ci a pos toji
loji lIt
utiicaj
eaj i viskoznos
visk oznos li ti i hrap
hra p;!.
;,-
VllS
vns li, d a nakon
ti, a da n a ko n toga dominira
tl o minira uticaj h ra pav(lSli
raravos ti . Dn mina n lan IIu lieaj
Dnminanlan ticaj hra pav(lSltii pre
hrilravos plT ·-
ovlacluje
ov lacl llje kada la lamina
mina rn rnii gra
granicni
nicni sloj ne pokriva nerav neravnine
n ine n a zzidu id u,, ppaOi sc
se iza
iZIl ne ra vni-
vlli·
nil rroizvodc
na p roizvod e vrllozi
vrllOl,i ciji je (l lpOr mnogo veCi
otror veci l1\:go
m:go otpor o lpll r usl
us lee d vis koznas ti Ollidil
viskoznosti Ouida .
U Slll
slucaju
C;ljll laIil min
millarnog
arn og st slrujanja
ruj a nj a pri ka kome
me se eevi cevi pllponasnasaju
aju kil kaoo hidraulicki
hid ralllicki gla g lat~c'
lkL'.,
ko eficije nt
koeficijc nl trc nj a dobija
do bija se iz odgovllrajueeg
o d gova rajlltXg taenog
lai::nog reSe rc!ie nj
njaa Navic
Navier-Slokes-ovih
r-S to kes-ov ih jed jn l·-
nacina:
64
A=-
, 1=- ((IO.I~)
I O . I ~)
Re
O vaj obrazile
o braz;lc prcdsprc dsta lavvlja
lj a jedan
jed a n od
o d rc lkih
tkih obrazac;1
obr;lz aca za iz raclln
izra avilnjc kodicijc'lll
cunavanje kodicijc lll ;,;t
trc
tn.: nja koji Sc S l ' mozc
mnzc do dob ili lcorctskim
biti leo re tskim plli c m. M
putem. nogllb rojni el;s
Mnogobrojni ckspcpe rime
rimentinli po lvrd il i SII
potvrdili 5 11
ispravnos
ispravnlls tl i ovog
nvog nllbrasca
brasca .
U sill
slucaju
cajll 11Irbllicntnog
tllrbuknlnog slmjanja, struj a nj a. bez obzira
o bz ira dci a Ii se
sc eccevv po nasa kao hidrallli'
bidraulii::: ki
ki
gla lk a. hidra
g"'tka, hiclraulicki
lilicki hrapava iii iii hidraulicki potpuno
po lpllno hraphrapava,
ava. dcl obija
obijanje
njl: lacne
la cne zavisnnsli
zavis nm li
A= = A(Re,k)
A( Re.k ) nijc nije moguce je jerr se ne rasporaspolaze
laze tacnim
lacnim re!ic
reSt:lljcm
njl: m Reynolds
Rey nolds-o -ovih
vih jcclll;I':
jodn ;,': i-
i·
na. Z ato
na. <t to Sl:
sc 1Iu slucaju
s lu cajll lllrbllie
tllrbule ntnog
nlnog stmjanja
struja nj a ne
ncpotpuni
potpuni leor leorijski
ijski rezullali morajll
moraju do- do·
puniti ec kspkspcrimc
c rime ntalnim
nl a lnim podpOtlacima
acima . E kspe rimenlima
rime ntima Ie te vrst'e
vrs le prvi se 5e sis
sistematski
te matski bi! ba ·-
vin Ni~urad
Nikurad ze. ze . Rczullati
RczlIlt a li ko koje je je dclobio
obio oomoguCili
mogll cili SlI
su o dredivanjc unive rza rz ;t1nih k o n~
lnih kom·
lanti
ta nti u R e ynold
yno ldss.ovim
-ovim jc jcdnacinama
dna cina ma i do dobijalljc
bija nje za
zavisnc)s
ViSnL)s li ), =
ti ). = A( R,' ) i A =
A(Re) = A(k). I :b ~b ·
pe nlima sa Izv.
pc rime ntima tzv. kokomericijalnim cevima bavio se Co
ml: ri eij a lnim eevima Colebrook,
lebroo k. a na os osnovu
novll njcgovi il
n:zullalaa Moody je ko
rl:zlIltat konstmi
ns tmisao sao dijagra
clijagram m koji ima ve liki znacaj za proracun prorai::un ccvovnd"
ccvovnda
u kojima ppad ad pritiska lIslcd liSled lrc trenia
nja do
dalazi s likil 10.7. Zit
lazi do izrazaja ., slib Za R Rc<2320
c< 2320 prava Ii- Ii·
nija na clijagramu
d ijagramll je nilcrlana
n<tcrlana rrcma prc ma foformuli
rmuli
64
A=-
,1 =-
Re
10. OSNO VW
V.VI 7J
7AI KONI ST
STRVlA
IIW,f ,\J.-I
,\'1..( 2/ 1
Tabcla 10.1
Tabela 10.1 Empirij
E mpirij ski ohra sci za i1.ntcnnam nj c koclicijcnla
izntCllml\'a njc Ircnja lA
koc li cij cn la lrcnja
.-
!.). -= ;.(Rc,k) Obl"sl
O blnS! primene
primelle Vrsl:1
V rsl" POlmls:l
Po las~ lljc
l ljc ;.\111
A ntOl Of
Red.IH
Red.I" i.(Rc,k)
Sl rllJ""
slr"Ja"ia ja -
). = 64
A=- 64 l<es2320
Re:s2320 i.Llmi ll ~rn o
. . :mli ll:UIlO
Hidr,," licki
Hidra"lii:ki -
I.
Re
Rc ~I"I
~I " I k:I
ka
Prcl:lzlIll
Prcl:IZlIll
2. 1. , ooor
I.. -
=:., :"I p
- , 0 •0025 P', (,CU,J]
O.J] 2320<l<c< 4000
2320< Rc<4000 I~m .·l
lam .· lllrb
llru..
NCfXlll7.dnllo
NCPOII7.dO IlCl Zajccllko
- --
--
I Rc.fi.
Rcli Il iJrau lii:k i
idraulii:ki
3. Ii
.fi. =~ 2,0
2.0 1log
0g
2.5 1
2.51 4ooo <l<c<
4000< 10'
Rc<IO' ~I '11rbl llcllll1C1
-,'urblllcnI I IO
glal'ka
glal kn Prnlltill
Pr;l lldi l
23 560
J~
I
I ; _ 2J , OJuA
---=- O l o~
(k
--+
- 2,5fi
+ 2.5 11 )) - <Rc<-
k
< Rc < -
k TIIrh\llcnlno
Tllrhl UC111110
Il idr"u
idrnulilii:ki
!trapav:!
l:ki
Colchro,,1-
Colebronl.
Ii
.fi. -. 3,71 Rcfi
Rc ;. IIrnpawl
r
1 HiJraulii:ki
Hiuraulii:ki
A= juO
5 ~O
polpuliO
10g~f + 1,14
\<e>-
Re >- polp""o
K:1 fm
5. k T llfbulcill no
Tl1Ibulcilino
IImpav"
hmpa vtl K;lr rn an
;m
2,0 10g
((2,0 l,l4
---
Tabcl a lO,I1
Tabc!a Apsoluln a hrapal'osii
lO.1I Apsolulna hra pa"os li razlieilih
razlii'ilih vrsla
l'rsl" ccvi
cCl'i
Vrs(a
Vrs lH('c\'i
('cvi .\11<011l1n8
'\psollllnft hnlll.vos
hrftll.vosll
Pncin knvanc ccvi
Pocinkovanc 0,1
0,155
Cclil:l1c ccvi
Cclil:llc cc vi 0.1 5 ... 1,0
0, 15 I,D
nd lilivc
Ccvi 0<1 ll og gvozda
vc llol!. Avozd:! 0,14 ... 0,6
0.14 ... 0.6
C cvi od livC lloc. gvol.d;t
li vcllog nvuzda z.z,'~ 1 iCCllC biltllilom
1slicCIlC billil il om 0.1 25
0. 125
I've
PVC 0,0
0.011
Apsolutna zaviSnoSli
z3visnosti pojedinih
pojcd inih mat
matcrijala
e rijala aodd kojih SII
su cevovodi dllta
dil ta jc na slici 10.7.
slici 10.7.
U ovoj oblas
oblastiti pad pritiska liS liS led tre
trc nja je linca rn a (unkeija
jc linearna funk cija brzine
brz ine strujanja. Z" Za
2320<Rc<4000
2320< Rc<4000 vrsi v r~ i sc prc lazakk iz lamina
pre laza laminarnogrnog strlljanja IIu turblllcntno
turbulent no., St:-ujanjc
St:-uj anjc IIu
Oyoj oblas
ovoj oblastiti je vco
veo ma neslabilno.
nes tabilno. rewltati
reZllltati koji su Sli dobijcni mcre
dobijl: ni me re nje
njem m nepouzda
ncpollzdani ni Sli
S II i
OVII oblas
ovu o blastt na svak
svakii naein
nacin tretreba
ba izbegava ti. Z Zait Re~4000 strujanjc
strujanje je lurbule ntno i cev
turbulentno
moze da d a sc
se ponasa
po nasa kaoka o hid raulick i glatka. hidralllieki
hidraulieki hidraulicki hrapava i hidrallli hiuraulicki pot pun"
cki potpllnll
Krive kojc
hrapava. [(rive koje daju vrednosti koe koeficije
fieije nta tre njanj a za A =A(Re
=A( Re)) de definisa
finisannee Sll
su 1Iu ta-
belili 10.1 za raz
be lici tc uslDve
razlicitc us love struj anja.
strujanja.
Navcde
Navcdeni ni ob razci
razci za izracunava
iZral:llnavanjenje kocfi
koeficijc nt a tre nja u tabe
cijl: nta tabel;li 10.1 su dosta
dos ta glo-
mazni
maz ni i nezgodni praktica n pro
nezgod ni za praktican raclln. neki
proracun, ncki od njih moraju mo raju d daa se radc
radl: ite rativnim
pos tupkum sto slu dodatno otdavaotdavil proracuD.
pro racun. Za racunanjc
racunanje u praksipraksi izrade
izradenenc su tabde i
dijagrami koji daju d aju fun kcionalnu z3visnost
funkeionalnu zavisnost izmedu protoka odnosno Im licine toplo
knlicine toplottee i
brLine slrujanja,
brLine strujanja, precnika
precnik a eevi
cevi i je
jedinicnog
dinicnog pad a pritiska IIsled us led ttre
re nj a.
nja.
,
-
,~
t:
O
0,,le ~
10 '\ II I JiIt II _I_I 1I ~I ~, 1I I i' I I I ~Jl
I II I I I 1I I 1I I II I1I1I I - I JI
~ O,OB
o,oa
I I
d\
I .t..
"-
r- ,
J IiII I
u... , I CR.. ' ", ; ) d~ -. 200 I
, J I '~:n
I (R
'~-rrT I 1I I
I
I
I
J1
''I IuI
IIq,o;..""q;
q,o;-.;>".'l;,f-/
I I
~, I I
I
1
I
IU '
I I 11"
I I I I edl<lk '10
' 101,
---,
'"
~~
l~
'c:- Il IitH--.
' ~¥.
~b " .<>...../. Ist~~'
~~,. i~'"-1S I 1
I I 1 I:1.?. :. •... (/,qr.;>,o":,,
~ I~ Wave 1 II I II ~
S
-:-:1:'i
OJ "O.....9/. 1" /q/'d
\' 1 II;l..,K.f'..
iI;P
I
(? -,
I I I
"
II
I ._.-
1
,
-o-
8~."
~
mm
~ .>~ ~
'OOr- 0,05
O.OSmm "';
00'
00 ' 1\ c>"'"
'"'
v,
V'! '" "' ~.\ IIIi I "~
I" '>.,' ,
i""
I r-.
t---,
J ""'",
J I .I <"'
, ,
3;>
. .;~> I I ~
1
" "
I I I 'I
1 , I I J I1
I .1'
d •
e· ::)
""~
~
~;,\I
I~,,!I I~, It
I 1 '' !I
. ~r~~</.;.
~~, I I I I I 1 200,
1 2001 J
',
', '
I I I ~
I I'~ cl+
II
! I
.
1f-5~~.;>v.
17~-,
,- ...
~
d.i . . , ! •
500'-
2.5mm g'"(5,;
.....
~"-,- 1111 11,000!
,000!
~
I 1 ~
~ 0,020
0,0 20 I
t--r l ;,i 1
r--I '1+
i'lr t-
t- ;-
rt-- ~ l TT '-t- I .. 1 1 I '~CO...
-"';'0' C 1I 1 50mm l;?
S?
,,'",''"
.:::' ~ II :"
~
t ...... .:,:
0:::'
- III II ~ " , ! ,v,. -200(
J' 1 1 0001
?::
-a
~
::.
::. 0 016
,
0,016 t III i
I I
I il'I
I
\ q/~::--,
q/Oi:~~ ' .I ! I 1,1
'.s5000
OO!
J..
""
~
i):
~ I I
/~m/n8rr:o IIII I I ,,~-;:;
~ •" vq
." /g 11;>. Q~tf: :-;:: - .
.;>"6 , ~~
.'l2'.-.' ~
Q~tf:"'i;; 'IJ I 1
I II
'.~ I 500m",
'- I
2S0
250 mm
.:::
..:::",'
)...>
0,012 lamlnamo
0,0121 strujanje
strujanje
,I
:1
mlII' I
I I
turflu/en/no
turbulentno
stl1Jjanje
strujanje !,
- "1>
j . ' ...
II
I.lto
'V
•
20 000:
SOOm",
1000 mm
- :)
<')
~
<;
2-
soDOD , -1 tOOO mm ?J~
I I II I1'1
IU i ':"-::-:- '
0.010
0,0
1
°" IIJl
,1
I 11 I
I '
III
II
1 I
I'JII
1 I "I
, I
I I i ' .
, ) • 0
"~ l ', e
0e
I ~ I ......, , ' I IU O"~'-
:-
r-
. 1 ,i lIl ' I I I I 1',\I I I I ~ ll .1I I I I I I I I II I I I I I CI:b,U
li-l-W..l i l] :;;-
oOOOB~'
ooa I I I II
I
I'
1:1
I IIII I I I I I:~~J I I I I I I I I I II I
I
I
I I I
I I
I
1J Ii I I1 11 1lll ~ .
11,1 7' ;;;-"
O'j"-l o<:
0.
III TI ;1 rrlllll~~ T rn ITfTl II I rTr
:;:
:;,
I 11I !.
I. II n T I II I I ~
:..
0.006 6 810J]
0.00C 6810 2
2 33446 86 180 ·
TO· ~ 2
2 33 446 86 1B010)s 2 3-l
3 6810'
6 B 10 ' 2
2 33':
468 6 1 0 1I
BIO 2 -""-~:
"0,---1
, 10 , --1 "0,---1
' 10,----l "0.---1
' 10 , - - - - l
Rejnoldsov broj -, Re
,,0'
,, 0' • ! "O
,-.J-, '0' _
, ,0' • 1-,, 0' -
~
".
'aS,5, d= Sam,
Prime- : za R e=6 ' 10 SoJm , k:O
k=0,,OS.."
0 5 -., re!a
re !a tivn
li vfl a hrapa
h rap a vos
voslt d/ i,; 0,02
d / k= 1000 ad ),= 0, 02
10
IO OS.VO
OSVO I··.\
I··.' ·I ZA KONI S'I'RWA
Z-1"'C,v1 STRUlA .VJ.·1
.YlA 231
11
7
1
G
C\I
N
Bez obzira
obz ira da Ii je strujanje
stmjanjc laminarno iii tllrbulcntno
turbulentno i koliki je Rcynolds-ov
Reyno lds-ov broj,
broj.
de
delici nuida koji se kreeu
lit i fluida krecu u ne posrednoj
pos rednoj blizini zida tUe usled inercije
uZe cevi, lIsled ine reije kojum
kojom
raspolaZu. ne mogu
raspolazu, mogll da slede naglo poveeapovcca nje
njc preseka ccvi, nego se odvajaju ad od zida i
pOnovo
po novo "Iepe" za zid lek te k na nekom
neko m rastojanju od mesta promcne prescka. prese ka. Njihova
pUlanja
put anja ima pribliz no oblik krive linijc linije I\B
/\B koja sc naziva granicnom linijom; ocigku- ol:igkd-
no je da se celace la oblas
obillstt slmjanja
strujanja moze
maze u ovom
uvom SIU&1jU
sluCaju podeliti na nil dYe
dve zone, nilna lOnu
zo nll
izmedu granicnih linija, kroz koju se vrSi vdi proticllnje
proticanje fluida
fluid a i koja se
sc naziva protocnum
protocnom
ZOnom
Zonom i zonu izmedu granicnih linija z id~ cevi, koja se naziva mrtvom lOnom.
Linija i zida zanom. U
prOlocnoj zoni izmedu
protocnoj preseka 1-]
izmed u prescka 1-1 i B-B se srednja brzina smanjuje
smanjujc a pritisak pove--
pove-
Cava.
Cltva. DeliCi koji se u mrtvoj za ni nalaze u blizini granicne linijc bivaju us led trenja
zoni tre nja
236 II.
/I. T",lo" ...it ('Ra
T'KlofTw;t I'ROJ/,kTO
J I :K f'O IJ·:·1.YJ
:·I NJEI~ I'OSTROJENJA
I'OSTROJ ENJA 7...1 CI:,\
7...1 TR·I LNO
CEK{J<-I L NO G {"'
.fA SJ I,
fWJASJ/,
pnvll ce ni ka la
pnvui':l:ni lacki
cki 13, a li m;
11. ali mogu cid~a dospeju
ne mngu dosp.:ju \Iu UVlI
nYU lai:ku
tai:ku je jc r m:
ne rarass po iazli
lazu duvo
d ovo ljllClll
ljlHl ll1l
kinctickum
ki n.: licko m cenergijom.
ne rgijo m. Za Zaustavljaju
lls lavljaju se tacke 13 i krc cu
sc pre lackc clJ k,l
k" ml'
mcsstlltu gd ec jc pr pritil i.i.~itk
\il k
ma nj i;; lIslcd
manji toga dolaz i do Corrni
us lc d loga Cormiranja
ra nja IlliIkro-Vrlloga.
nU.lkro-vrt loga. Stnlktura
S lnlklllrii ovnv ih vrllog,'
vrtloga s, Sc' Ill,··
111, '·
dusobno raz razlikll.jc
likujc 1Iu zavisnosti
zavisnosli od loga toga da Ii jc stnljanje laminarno
slnlja nje la min a rna iii tllrbllk
tllrblll c nJn o. I '
nl nll.
lu i:ajlJ turblllcntnog
ssillcajll lurbu k nlnog slmjanja
s lm janja makro -vrtlozii koji nastajll
milkro ·vrlloz mrt
nilSlaj u 1Iu m rl vuj zu ni
voj zo n i pro tiiru II pi"
p rodiru pill
toi:nll
IOl: nU zo zunll
nu gti
gll c se raspildaju
ras pildajll nil niz strujnih
slrujnih vrtloga. Na Nakon llvoga. pos tavlji1
ko n ovoga, tav lj a sc pi ;l11jl'
;I njc'
k"ko pos
kako postaviti 13crnolllli-jevujl'dnai:inli
lilvil i 13crno ull i.jt!vuj,dn al:inu za prcsckc
p rcsckc 1·I-I1 i 2-2.
2- 2. Za turblile ntnn
Z a turbuien lno slru ja ll jl
s lru jallj<
n cs l i.~ lj ivog lluidil
nl'stisljivllg vazii ssledc:&::
Iluida vaz lcd.:Cc:
",2 1 ,.,2 _
-PI+ - 1+,, __ 1 2 + - Z+,,_+Aj.
" ~ I-- ,, ~Z 0 '1 ( 10. I"' 1
P 2 P 2
gd
gll.:c: sc
sc: po
pod d DE,
t::.E1 podrazumeva
pod razu meva dl'od eo ,'ncrgijc
l'nc rgijc potreban
pOlreba n za ro rormiranje
rm ira n jc makro vrt vr l loga
l o~a II
rclat
rcla livnoivno kralk
kratkoj mrtvoj zo
oj mrtvuj zuni
ni i Silmo
samo onaj o naj deo
d co energije
c nc rgijc makro-vrtloga
makro -vrlloga koji se krccil
5e krc clI ili/ -
med u prcse
mcdll ka R·lJ
p rcsckit B-I3 i 2-2 koji dovodc
dovode do poveca pOVec,1nja
nja tilngeneijalnog
ta nge ncija lno g naponil
ni' po na na I.id ull II
llvoj ob
ovoj nblasti.
las ti. Ovim
Ov im sc se gubilak
gubitak encrgije
e nc rgijc lo lokalizujc:
kiilizuj.: nil
na odreden
od red.: n kakarakteristicni pn;sl'k
rakt e ris lil:ni pn:sd
I Jpravo zbog loga se sc ovakav gubitak
ova kitv gub il a k nazivil
naz ivil mcsnim
mcs nim iii ii i lokalnim
lo ka lnim glli>ilkom.
gllbilko m. S OIYL iir<l111... lI11
na izv
nil r~e nll lokalizaeijll
i/,vrscnu gubitakail ecncrgijc
lo k;;l izacijll gllbilak m: rgije na odredc
odredcnn presck. visinska
presc k, vis inska razrazlika
lik a pnlk
pril kli,"li,'-
nIl Ile
nil pos lo ji (z
ne pnsloji ( Z 1, =zJ ., dubijil sc::
dobija se
2 2
P"',
PI +--=
P,
pili
+ _ _1 = 1'Pz2 + P"'z
p IV2
+ - --- +!::.tJ
+D['I 111. 1(»
( 10. 1(')
1
22. 2.
gdc D['I
gdl' !::.tJI pre
pn:dslavlja
dSlavlja promcnu dinamii:kllg pritiska
pro me nu dinamii:kog pritiskil na krilkteristicnom
kra kt c ris lil:no m prcsl'kll
prest:k u.. i(ol'i'i-
KIll'ri·
eije
cije nlnt proporcionalnosti
pro poreio na lnos li pomocu ko kojeg se izracunava promena
jcg sc d ina mi l:k o ~ prili,k
p ro mc nil dinamickog pril i\k"..
nazivil
naz iva sc se kodicijenl
kocrieije nt mesnog
mes nog (lokillnog)
(Iokalnog) olpora
olpo ril koji se sc odrccill.jc
odre dujc el'kspcrimcili
kspc rimc nl aalinilll
nilll
p" le m. S obzirom
putcm. o bziro m da d a je udeo
udco lrctrcnja odnosu na lIkupa
nja 1Iu odnnstl gu b it ~k p
lIkllpann gllbilak priliska
riliska na I1ll'''tI
I11l"11;
lokalnug
lo ka lnog o lpora lpo ra eliminisan.
c liminisan, In jc koeficije
10 je kocficijcnl olpora
nl otpo nezavistan llli
ra nczaviSlan nd sstanjil strujilnj.t
tanj a sl rlljanj"
l'osmalrajllCi
Pns ma lrajuCi rigo rigorozno
rnzno 10 to ipak nijc ssluc.1j.
lul:aj, ali
a li sc obj il~ njava pOldkncn
prilvdaa i objasnjava
se pravd potdkocn m d"
Sc' gugllbici
biei lIslcd
us lct! lrcnja la~n(} odred
Ire nja la6no odrcdec i izoiliju.
izoillju_ Ovo sc najvisc oseca oscca pri pmml-ni
p ro mc' ni pnll 'c'"
pnll',,,
pnlzanja
p ruza nj<l ccv ccvii odnosno
od nos no kanala, gde gdc scse javlja dodalni
dod a lni 1Ilicaj
ulieaj trcnja
trc nja liS led dl'jstva
us lcd dcjs tva cl'1l1
celli ri-
ri o
I'ligainc
ruga lne sill' s il.: na delice
dclice Illiida
Iluid a.. lzuzimajllCi
IZllzimajll Ci ove ssllli::ajcvc
lul:ajcvc kocfieijenl
kocfic ijc nl lltporil jc 1'1Inkcij"
n tpo ra jl' ru nk cii"
nc
nckc gcome lrijs ke karaktcristikc
kc gCllmctrijske prcseka
kam klc ristik c prcsc kii na kome jc narusen
ko me j.: na ruiic n kakaraktcr
raktc r jcdnlllli
jcdntll li l11u
ml'lll
I.ijskog
/. ijskog sslrlljanja
tnlj a nja i stflljnih paramelaril::
strtljnih paramclara
2
~ IV
Z- =I,.p-
Z = I,.p-
2
gdcje
gdc je
Z - pad pritiska prouzrokovan lokillnim
lokalnim otporo
olporom. m, Pap~
~ - kocficijent
kodieijc nt lokalnog
loka lnog oolpOnt n a ru ~c nim jednodime
prtsck sa narusenim
lpo ra za prt;sck Jlzijskil1ll
jcdnodimcnzijskill
karakterom
ka ra kt e ro m stmjanja. bczdimcnzionalan
strujanja, bczdimcnzionil lan
3
p
P - gllstina,
guslina. kg/m
IV - brLina stmjanja. rn/s
struja nja, m/s
10.
/0. OSNO VNI Z,'KONI
OS OVNI ZrIKONI STRUJANfA
STRUJA NJA 237
Koeficijcnt
Kocficijent lokalnog otpora
olpora zavisi
zavis i od oblika ele
c le me nta
n' a koji proizvodi olpor, dok je uti-
gustine.. brzine i viskoznosti neznatan, pa se za
caj od gustine z<l nc
ne mamje.
maruje. Zavis nos li
Zavisnos ti koeficijenta
koeficijenla
atpora
olpora od oblika drugih spcciCicnosli
l1blika i dmgih spcciricnosti ad
od zna o lja za pad pritiska date su u la
c-Ija tabelama
bclama uz
primcre
primere proracuna koji su ko riseeni u ovoj knjizi i tabeli
koriseeni tabcli VT
V1 u prilogu knjige.
PRITISKA
10.6. PRORACUN PADA PRlTISKA
Pri strujanju
slmjanju rea
r 'a lnog f1uid
f1uidaa h oz cevovod lre
kroz Ire nje dovodi do gubitka
gubilka s lalickog
tati ckog pritis-
prilis-
ka.
kil. dok se dinamicki
dinamieki pritisak menja
mc nja usled bilo kakve
ka kvc primene
prime ne preseka,
preseka, pravca
pravea struja
slruja--
nja iii
iIi protoka duz strujnog
stmjnog puta.
savlad iva nje o tpora koji sa javlja pri sstrujanju
Pad pritiska za savladiva tmjanju fluida
fluid a u ne ko m ce-
cc-
vovodu
vovod u se izra ellnava prema :
izracunava
( 10.19)
(1O.l9)
(~~g )
(k~g) (10.20)
dobija sc
se brzina IIu fUnkciji protoka
proto ka i preenika:
precnika:
4Q
IV
d 2:n;p
;rp ( 10.211))
(10.2
pa iz (10.20) sledi da jc
je pad pritiska IIu deonici:
2J8
23S B.T()(/oro,';c
TOl/OrOl ·ic PROJ I:."KrOVA II~E
PROJEKrOVA "~£ POSTROJ£NJA 2,.1
POSTROJENlA 2.-1 CEtvTRALNO GRElANJE
G RElA NJE
I ) 8Q
8Q22
~fJrI=RI + L Z =A
tvJ,,=RI +LZ=A-+( - + L ~ 42
4 2 (Pa) ((1I()()22)
22)
d d 7C P
N~v(! d enc
Nnvedene nacinc ((10.21)
jcdnacinc
jcd to.2 1) i ((10.22)
10.22) predstilvljaju
predstavljaju os osnov razli citih postup~k
nov razlicitih postIl P"h."a I ;,
p ro ra cun ~va njc cevne
proracunavanjc cevnc mrcie. Prv~ povezuje
mrcZe. Prva povezlljc pa pritisk a i brzinu sstruja
padd pritiska tnlj a nja
nj ~., dru g;1
g;, pild
p" d
pritiska i pprotok,
roto k. naravno za od rede precrtik cevovoda.
rcci e ni precnik cevovoda.
Protok
Pro jcdnacini
tok u jcd poj ~v ljujc se sa dmgim stepe
nacini (10.22) pojavljujc slepe no m. Ako bi bi se zeit-I"
SI;! zeit- I" d"
dil
5e u iSlo
se islom m vod u dobijc
do bije povceanjc
poveea njc proprotoka z~ 20% prilisak
to ka za pritisak bi po
porastao
ras lao za 44 %. ;';VI ,,1.c lill
du
tim, lIticaj
tim. llticaj precnika jc sa pe pctim
lim stepe nom. to, ako bi se
no m. I za lo, 5e lIrncsto
umcsto prc6ni
prc6nib bt ",,,dI
150 mmmrn ugra dila ccv
ugradila cev prccnika
p recnik a 125 mrn. sma njc nje precnik a bi iznosi lo 17% a P"[""
mm. smanje por;,,1
p~da
pada pritiska uz ima nja IIu obzi
prit iska bcz lIzima o bzirr pnjedinacnih
pojed inacnih o tpo
tpora cakk 251 %.
ra ca %.
proracunavanju
Pri prn ral:lInava nju cevne mreze IIu praksi sc javljaju
javljajll tri razlicita silicaja:
sili caja:
I. Poznata je cevna cevn a mrcZa
mrcza sa S~ svi
svim m detaljima,
de taljima. duzin
dllzin ama svih pravih delova,
de lova. prl'clli
prl'cil i..
c im ~ cevovoda,
cima cevovoda. broje m i vrslo vrstom m poje din ~c nih o tpo
pojedinacnih tpora
ra , prot ncima odnos
prn locima od nos no Im:in"llliI
brl. in am"
struja nj
strllja njaa slO
sto je isto.
islo. Trazi
Trazi se izracunavanjc
izraclinava nje padpadaa pritiska:
priliska:
6p=f( d· Q, L ~)
2. Na os novlI
novll pravca cevovoda
cevovoda., duiina vrstc i broja lo
d uiina deonica cevovoda, vrslc loka lni h "I
ka illi <, I ·
p o r~ i protoka,
pora zad~ ti
proloka. i za zada li pad pritiska lreba
treha odrcditi
odrcdili precnikc cevnc mrezc:
mreze:
d = J( Q,Z,tvJ)
f (Q .Z ,6p)
3. Uz poznatc
poznate svc
sve e le
lement
ment e kao 1I
II prc
prctlhodnoj
hodnoj la
ta cki.
cki, lraz
wlzii se izracllnavanjc: k","
izraclinava ll,ic k"!-,,
prccnikaa cevovoda
prccnik cevovod a tako gubitka pritiska:
tak o i gllbitka
slu caj se
Prvi sill rdava
sc lako rcSa va po jed no nom m od dva d v~ oblika jednacina (10. 19) i ( 10.221
(10.19) 10.2 2 I. ""
javlja sc kada cevovod pos loji. a~ liIi sc vrsi
postoji, rckonstrukcija
vrsi rcko nslrukcija zbog pro mcnje
promc nje nih za llblle'''''
c'va 1/ .,:1
grejanjc
grejanje m i lIsled
usled toga nov novihih prot
pro toka oka i brlina
br,/:i na strujanja.
Kada su poznatc
pozna lc svc ka karnkteristike cevnvoda se m njcgovog precnika.
rakte rislike cevovoda precnika , IIkup
IIku p:ln;II' I'ad
I,,,d
pritiska treba
priliska pril agod iti precniku ccvovovda takn
trcba prilagod tako da pad pritiska odgova
odgovara ril ,,,,"111
011 " 111
koji sloji
stoji nil
na raspo laganju
laga nju . To jc sIlIcaj
slu caj kod gravitacio nog grejanja toplom
gravitacionog toplo m vodol11.
vodolll. ",." b,·d
sis le ma kod kojih sc pad priLiska
siste pritiska pril agodava
agocl ilva vee pos postojecoj kod svih Si, lc
tojcooj pllmpi i koel lc lll;
Il l"'
razvoda pa pare pamog greja nja.
re kod parnog
Trcti slllcaj
sillcaj je najceSci. Trazii sc
najcesci. Traz dimenzionisanje
se dime llzio nisa nje cevnc mrde odrediva njl' l'1,;,,1:1
nlreZe i odrediv;lIljc' iltI:t
pritiska, s lo
pritiska. to je zad
za datak
atak kod svisvihh grejnih pumpnih sist ema. e ma,
I drugi
drugi i treCi
treci slucaj
slueaj su ko komplikova
mpl ikovani. ni, je
jc r resava jcdnacine (10.19) iii
rdava nje jcdnacinc iIi ((JO.:!
J O.~ 2~ l) 1'''
l'"
precnikll je nemoguce, posto o lpor
Ile moguce. pnsto tpo r trc nj a zavisi
tre nja ~)(Iredll.ic i ,,,I
zavisi i od precnika koji se odrcdujc ,,, I
brline stmja
brzine nja. Iz tog raz
strujanja. loga mo
razloga mora ra sc prvo usvojiti neka vrednost brzinc iii pad 1"'1i·j.
iIi pild
Liska
Liska kroz de delovc
love cevovoda koja je fakticki jos nede[inisa Z~ to
na , pa za
nede [inisa na. lo i nCplll.n:tli
nepOl:nal ihh
prccnika, brzina i koe kocficije
fi cije nata tre njll . Za
trc nja. Z a ko korisce
risce nje pome nutih jed nacina rilzl'iju
nlllih jcdnacina razl'ijl·II'i<
Sll dye metodc
d ye me lodc proracllna:
proraclIna: metoda
mCloda smanjc nja brline brl ine i me toda konstantnog
mctoda ko nsla nlnog pad ail 1'1"1 i·
tiska.
10. OSNOVNI
OSNO VNI 7AKONI STRUJANM
7.A KONI STRUJA N}'( 239
(10.23)
( 10.23)
a deo koje sc
se od nos
nosii na rayne ddove
dclove deoniea:
deo nica :
(10. 25)
(10.25)
poznatili prol
pa sc za pozna ok deo nicc prc
prolok prethodno od red uju prd:nici
thodno odrcduju prt'cnici d<::o od recl e nog
ll eo nica odred
cirkula cio nog kola (ccvovocla) pre ma (10.26),
cirkulacio (10.26). sto slecli
slcd i iz izraza (10.24).
(lO.24). prime njenog
nje nog
za svaku deo
deonicu posebno:
nicu pos<::bno: '
( 10.26)
LO.26)
Li,; ukupn3
gde je 21,; ukupna duz
uuzina cevovllda do odrellc
ina cevovoda od reuc nog grcj nog tcla
grcjnog tc la i nalrag ko tln, a {I
natrag do kOlla,
duzina odredcne
odredc ne deonice.
prethodno
Sa prelhod odredenim
no odrcdc nim prc prccnikom naknauni
cniko m sc radi nakn proraclln w.imajuci
allni promenn uzi majuci IIu obzir
we loka lnc
svc lne olporc
otporc za
Zit deonicu
dconicu prccniprcenikkaa odrcdc
od rcde nog pre tl hodnim pospostupkom.
lllpko m. Ovaj
naknad
naknaclni proraclin se vrs
ni proracun vrsii., j<::r
jer Sll
su prc
prclhodno
lhod no lIsvoje
usvojeni
ni prccnici
pn:cnici manji iii nes neil lo
to ve';i
veCi od
IzraClina
Il.racli naltih,
ih, zbog skokova vrednos
vrcdnosliti stamlardnih prccnika ccvovoda.
stanll a rdnih pIcenika
240
2-10 8.TodorOl·;' PROJ£KTO I'~1 NJ£POSTROJ£NJA
B.Todoro,.;, PROJElI.TOVANJE POSTROJENJA ZA C£NTRALNOG
CENTRALNO GREJANJE
RElANJ£
2.JI
242
2-12 B.Todorovic
B.Todorovic PROJEKTOVANJE
PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNOGRElANJE
CENTRALNO GRElANlE
F
~.::. E
R
A
Pp
h
Pr
B
hb
C
K
.Stika 11.1 !jema grejnog sislem~ sa Ulgrevanjem
5·ema grejrlOg vode koncenJrisanim
zagrevanjem i hladenjem vade koncenlrisanim 1/
. lacka",a
lackarr/Q K i R.
(11.1)
(11.2)
pritisakaa
Uporedivanjem ove dYe vrednosti proizlazi da u tacki B postoji razlika pritisak
koja je definisana sledeCim izrazom:
I I . OFOC/;''N.'f
II J)FOC I::VN.-I I'OSTROJE.NJA
I'OSTROJE.iWA GR-tl·TTA
GRA I·TTACIOXOG GRFJ, V ..OJ..
ClOXOG GRElrll JA.f U.J
U J
( IU)
I LJ)
Posle
pos le srcd iva nja gomje
srcdiva jcdDai':inc
go mje jed dobija
Dai':ine do bija sc vrcdnosl ra7JiL:c :
vrcdnost ove r:vliL:e
( IIA)
Gornji
Gomji izraz jjee do dobijen pre tpastavljajuCi da jc u u:vovodu
bije n prclposlavljajuCi ukoi:cna (:id-uJacija
u:'Vovodu u1:oecna cid.-uJacija idai da
Ce bar 1Iu jed
Cc no m Ire
jetlno Irc nutku
nulku posle
poslc zaustavljanja
zauslavljanja kruienja
kruZenja vode lemperalu.rc 1'3Z\>OCI-
te mperalun:: Uu 1'3Z\\'Od-
nom i povralnom .adriali ~voje
povra tno m cevovodu 77.adriati ~'Vojc radne paramctrc.
paramclrc. Pod lahumIah<om prelposlav-
prclpos1av-
kom dobijc
dobije no jejc da posloje
postojc dva razlieila
razlieita priliska
pritiska u jcdnoj lai±i Ta r.uliL:a
isloj lafri
jedooj istoj r.uJiL:a prilis-
ncslaje
ka ncsl aje eim scse lIsposlavi
usposlavi cirkulacija vode ciji je smcr slrujanja
<:iji jc strujanja u pr.n-"CU
pr.n;'CU pada prilis-
ka
k3 kuji jc prouzrokovan
koji je prollZrokovan savladivanjcm olpor<lolpord slrujanjtL
strujanju. PrilisaJ.::
Pritisak Imnslalovan
L:oOSlalm'3o ilr.u.om
izra7.om
(II A). sc do bija za
(11.4). Zit bilo koju
kojll tacku
t<lekll pa prema
prcma tome posloji
postoji DC prilisal; laCte
nc kao prilisaL: "-cC
taae . "'cc
rilspolozivi pritisak cclog cirkulilcionog
kao raspolozivi krug<l.
cirkulacionog kruga.
.::::.::=
E~
--
f=--
lrjJr
IrjJr
A
he
-r----- - r
-..------ R hr
ha D
h -- .,
tpjJp
hd
B
- _. .
-
J,
hk 1-' hb
Serna gr~jnog
Stika J1.2 Sona VlgrtPanjDfl i hlatImjenr
grejnog sistema sa Vlgrr:vanjem .,od~ po .,;m,;
hlatJDrjem .,ode btItJ i; ##4
risiJri btIa j "&
•
tda.
tela.
2-1-1 1l7'ot/orcm"i PROJEkTOI'~
/l Todaro.';t' PRO} EKTO I'~I1 I 'JE
1E POSTRO} Z.1 C£NTRALNO
EI 1.4 ZA
POSTROJENJA G REJA tV} F.
C ENTRA LNO GREJANJfO
p, + pp ) I II J,)
PI>, =Pn+ g/rop , +g/rk( 2 - g lb Pp ( 11.6)
rn - ---
I
B C D
I
-
~=-~
--
I
A
-
R1
RJ RJ
Rl --<
-r---<
L.
R2
R2 hI r
T
h2
h3
ri
K G F E K
Slilca 11.3
Slika J 1.3 Grejlli sis/em sa vi,
vi.fe
re cirklliaciollilz kmgova
II . V I'VCFYNA
1I. I·VCFYNA POSTROJf:NJA GR4
G /?-1 VITA CIONOG
C IONOG GRF.lA ~A
G RFJ.-1 INJ.·j 2-15
Ovi
Ovi pnpntisci
tisci ostva mju cirklllaciju
ruju cirkul vode
aciju vo de s tim ssto wei ras
to wei po loz
ra5po lozivi pritisakk imaj
ivi pritisa imajuu
krugovi visim
knlgovi sa vis grej nim telima
im gn:j tclima u od odnosu
nosu na izvor
izvo r toplo
to plo te, pa tako kru g grejnog tela
R3 ima
imn vcCi pritisakk od
w ei pritisa nd kmgil
kmga grej nog te
grejnog la R2z.. Med
tela Medutim,
utim, kmg la R3 je duzi pa vod
tela
h ug te vouaa
duz i put
prelazi duzi pll t struj anja. Za to se mora pad pritiska 1Iu svakom
anj a. 7,a kru gll prilagoditi
svako m krugu prilagod iti ras-
polozivom,
polozivn m, ssto sc cin
to 5e pode.sava nje m pprescka
cinii podesava reseka cevovoda, od nd nos no br brzine
zine struja
s truja nja.
nja . T()
To
prakticno
prakti cno zn ati ddaa ee
znaci Ce de
dc lovi ccvovoda
lovi ccvovo da koji pripacl govima biti pod
pripad aju svim kru govim<l pocldc
cSe ni
najne povo
onom najnc lj nijc m (vid ec ti lIputstvo
povoljnijcm uput stvo za dime
c1 ime nzionisanje
nzi o nisa njc cevne
cev ne mrek).
mreze) .
v
11.3. UPUSTVA ZA PRORACUN
UPUSTVA
Kod vode
vodenog
nog gravitacionog pomocu koje se obavlja cirkulaeija
gravitaeionog grejanja sila pornocu cirkulacija vode
vod e
razlike gustina vodenih stubova u povratnim i razvod-
kroz postrojenje javlja se usled razLike
ce ·ima.
nim ee ima. Z a grejno tela na slici 11.4, raspolozivi pritisak za cirkulaciju vode izno-
sio bi:
(11.10)
gde je:
- dec napora koji se tro~i za saviadivanie
savladivanje svih mesnih otpora (Pa)
2:z
R - jedinicni napor za savladivanje otpora pri prolazu vode kroz pray
dcline 1 m, tzv. jedinicni pad pritiska (Palm)
dec cevi duiine
deo
I - duZina
duiina cevi (m)
LRI
2:R1 deo napora koji se tro~i za savladivanje otpora u pravirn
- dec pravim delovima
rnrde (Pa) ili (N/ml)
mreie (N/rnl)
_ .
rIr-
I
Pd I Pr ..c
-C
,
,=-_-1 I I
I J
- -- . - - . -1-
- 1 I .-
..... ,..-'
<>-- _-1
Tubela ILl
1l.1 Napor 1I
u Pa (N/m2) kod gravilaciol1og J m vcrlikalnc ccvi
gravilaciollog grcjanja po 1m
Povraln:l
Povrall1:t razvodnc vodc
Temperatura f:lzvodnc
voda vC
VOtla Q 80 85 90 95 100 IDS
105 110
60 J 1.8
I111.8 143.2 175,0
175.0 208,9
208.9 243.2 279.5 315,8
315.8
65 86.3 116.7 149.1 183,4
183.4 217,7
217.7 254.0 290,3
290.3
70 58,8 90.2
90,2 122,3
122.3 155.9 190,2 226,5 262,8
75 60,8
60.8 94 ,1
94,1 127,5
127.5 161.8 198, 1
198.1 234,4
2344
80 63,7 97,1 131 ,4
131,4 167,7
167.7 204,0
85 65,7 101,0 137,3
137.3 173.6
90 67.7 104,0 140,2
95 70,6 106.9
106,9
100 72,6
72.6
L2 ==0,3311
,2:2 0,3311
0,331-1 +
H = 0,33I-l
I-l L
"i lR[R
R= 0,67H
0,671-1
L[l
"i
(Pa / m) (11.11)
.~ 1.3.1.
1.3. 1. Tabele za proracun cevne mreze
U pri logu knjigc SlI labe lc
prilogll le za proracun mrelC, z~
pro racu n cevnc mrcZe, Z~ ccli
celi cne ba karne ccvi. T
cnc i bakarne 'l" il-
il -
Ii ,; le sadrl.c podatke
t; IC podat ke a0 toplot
top lot no m i mase nonom
m pro lo kll vode za razlikll razvoda villi,
raz lik u razvodil voll e
od 20 K K ilK,
i l K, brzine struja njil i jcdinicni napo n pr
brl.ine strlljanja iti s ~ka R (Pa
pritisaka lm )..
(Palm)
V rednos t mase nog pprotoka
Vrednost ro toka moze se izracllnati iz kolicine toplo to plo te kada se I.n"
sc In;1
tGmpe
le ril tllra razvodne i povratne
mpe rat11ra pavra tne vode
vade::
(1 1. 12)
(11.
(11.1 :1~))
C1
.= 4,186
C!,= (kJ/kg K) ra(;lIna
4, 186 (k1/kg racuna prema
pre ma izrazu:
111= lL · 0086
/11=2.. 86 (khg)
(khg ) (11.1 -1)
20 '
1I
IIko me je Q IIu (W).
kome (W) .
Tabe le (IV
Tabele (I V i V) prime njuju 55CC i za gravitacio
primenjuju gravitaeio no i za pumpno grejanje_
grejimje. Pus
Pos to
tn ',\ 11
ka d gravitacio
kod nog grejanja
gravitacionog greja nja manje vrednosti R, to se kocl
vrednas ti jedinicnog pada pritiska R, prll'--
kod Pl"
raCllna ovog grejanja vise ko
racuna niZ im R.
riste strane sa niZim
koriste
P rimer 1
Primer
D ime nzionisati
Dime nzio nisa ti pravu du gu 16 m, ako je ona deo
pravll cev dugu dec postroje nj
njaa vode nog grc'ja nj:t
grc-janjOi
u kome
ko me je te mpc
mpe ra tura razvodne vodvodee 90 °C. povratne 70 nc. Kroz
°C, a povralne Keol. cev treba
t.re ba preIll'
pn;Jll"--
Iiti ko licinu
licinll toplo te od 32500 W. Ra
to plo le Raspo na por je 64 Pa.
spo lozivi napor
Resenjc
Rcscnjc
Pos to jc
POSlo je cev prava, ne ma mesnih otpora,
prava. nema o tpo ra , pa se say raspolozivi
raspo lozivi napdl' ttosi nil I IT-
ttosi na rc -
nje II pravim de lovima cevi.
cevi_ Jcdinicni
Jedinicni raspolozivi pad pritiska iznosi:
64 Pa •
R=-= 4
R=-=4
16 m
plo te od 32500 W odgova
Ko licini to plote
Kolicini ra maseni
odgovara proto k (pre
mase ni protok ma 11.4):
(prema
m= 32500 -0
m=32500
20
1397 kg I/hh
· 0 86 ==1397
.
II.
II . DI-'OCEII
DVO EV /I II POSTROJE.
POSTROJENJA GR:A VITACIONOG GREIANJA
1A GRA GREJANJA 2-19
2./9
I~bc li V
U labe V za R = 44 Palm, lrai najbliZa vrednosl proloka od 1397 kglh. To
lrazii se najbliza T o su
SlI
vrcdnost i 11 50, kojoj odgovara
vrcdnnsti odgova ra unulrasnji
unllLrasnji preenik
precnik 56,7 mmnun i 1580 kglh, za preenik
precnik
6-1.2 mm. Usvaja se ova druga
6.1,2 dmga., vcca
veea dimcnzija.
dime nzija.
Oa bi se us uslanov io laea
tanovio laca n jcdinieni
jedinicni pad pritiska
priliska,, kao i brzina strujanja
stmjanja vode kkroz
roz
cev, u1I koloni z~ precnik unutrasnjeg
ko loni za otvora od 64,2 mm
lInlltrasnjcg olvora nun lrilZi
traii se najbliZa
najbliia vrednost
sLvarome protoku i nalazi sc
stvarome se da je toLo 1420. vrednosti odgovara brJ.:ina
1420. Ovoj vrcdnosti brzina strujanja
mls i stvarni
0,13 m/s stva rni jcdinicni priLiska
jedinicni pad pritiska
R=3,3 Palm
prelhodno izracunato, R = 4 Palm trc-
Oa bi jedinicni pad priliska bio kao sto je prethodno tre -
balo bi da postoji cev ne
d:! posloji nekog precnika izmedu 56,7 i 64,2 mm.
kog prccnika nun. Posto lakvc
takve eevi
ccvi nemil,
nema.
usvoje na je
usvojcna jc prv:!
prva cev veceg precnika.
precnika . Zbog toga ccce pri stmjanju vode 90nO °C kroz us-
strujanju vodc U5-
vojenu ccv precnika 64.2 nun i duzine 16 m.
64,2 mm m, biti
bili potreban
potreba n stvarni napor
H=16x3.3=52,8 Pa
~ LO
S IO je manje
milnje ad rllspo lozivog napora koji iznosi 64 Pa.
od raspolozivog
11.3.2.
11,3.2. Crtezi i seme za proracuD
Poslo
POSIO se prvo lIcrtajll horizontalna razvodna i povratna
ucrlaju horizonlalna povralna mreZa,
mrcZa. oznaci se svaki
njen dco,
deo, Izv. deonica, knja prcdstilvlja
tleonica , koja predstavlja eevccv jednog datog precnika kroz koji prolilZi prolazi
konsLanl
konslanlan a n protok grejnog f1uida fluida..
Osim CrlcZ" horizontalne cevne
Os im crteza t:evne mrde.
mrcZc. potrebno je nacrlati
nacrtali i semu lIsponskih
usponskih vo- v() -
dova
dova.. Ova serna se t:rla razme ri sarno po
erla u razmeri pll visini, a obuhvil\a
obuhvala i grejna lcla, tela, kao i ko-
lao. Uspo
Usponski voclovi se crlaju rcdom
nski vodovi redom prcma
pn: ma brojevima Kojima
kojima S\l SlI obeldeni
obcldcni \I1I t:rteZi-
crte2i-
rna
ma horizonlalne
horizonl a lne mrcZc mrc],l: u Kojima
kojima ih trctre ha lakodc
lakode \lcrtati
lIcrtati kilo i uII osnovama
os nova rna svih spra-
lova.
tova.
U odnosu
odnosll na usponski
IIsponski vod, grejna tela se lIcrtavajuucrlavaju tako
lako kako se vide kada se pos-
malrajll iz proslorije uII kojoj se
matraju sc nalazc.
Na Semi
Nil se mi lIsponskih
IIsponskih vodova obeldavajuobelciavajll sc deonice,
deonice , odgovarajuCi
odgovarajuci protociproloci torlOk.
toplole,
grejnil L tee la,
la , visinsk<:;
visinskc rilzlik
razlik e izmedll
izmedu sredine
sredinc kotla i sredine svakog pojedinog tipa ril- ra-
dijatora
dijalora za Dt svilki
SVilki sprat. Se Sernarna obllhvala
obuhvata i vezIJ
veZll kotla sa ekspanzionim
e kspanzionim sudom, kao i pri- pri -
kilz
kaz mreze
mrcze za odvodcnje
odvudenje vazduha iz postrojcnja poslrojcnja pomocll
pomocu cevieevi precnika 3/8". 3/8", ako jc je
postroje
postrojcnjc nje i7.vcdc
il.vcdcnono kilo
kao sistem
sislcm sa donjim rilzvodom.
razvodom. '• .
Nil
Na usponsk
IIsponskim im vod ovima pn.:dvida
vodl)vimil preclvida se i na l1a T<1zvodnom.
razvodnom, kao i nil na povratnom kraku krakll
zasun
Z;tsun,, zhog evcn evenlualualnog
lnug iskljucenja
iskljuccnja vcrtik ale iz rada postroje
vertikale poslroje nja
nja..
Prelhodni proracun
Prcthoelni prora,;un sc sllstoji
sasluji od
o d izracunavanja
izra l:unavanja jedinicnog pilela
pada pritiska za strujno strujnu
kolo svakog grejnog gn:jnog lcla.
le la . PomoclI
Pomocu lako dobijenih vrednosli vrednosti za R, odredujll
odn::dllju se pret-
prct -
hodni
hOd ni precniei i zal im sprovodi n<tkn
za tim adni dec
nakmtdni deo proraclIIla.
proral:una. U tom
lorn c1elll
delu proraclina
proral:una mo mo--
raju sc
Sl: odredili
udrcdili koeficije
koe fi cije nli
nti mcsnih otpora. tabela VI 1Iu prilogu.
mesnih otpora, prilogll.
250 /J, 'I '<xlorol';': PROJ/::Kro
lJ.7'x/oml·j" l'~1 NJ E POSTI<OJ
PROll:XroVANJE ENJA Z4 CENTRA
I'OS TF<OJENJA G RElANJ E
LNO GR£JANJE
C£NTRALNO
b b
a b a b
Primer 2
Dimenzionisati
D imenzionis a Li cevnu mrezumreZu poslrojenja
pos trojc nja za ce
centralno
ntralno grejanje sa donjim razy\)
razv.)
dom.
da m, TeTempe
mpe ralura vodee IIu razvodnoj mrezi iznosi 90 ·C,
ratura vod °C, a 1I\1 povra
povratnoj "c. [-l(l
lnoj 70 "C. Hllri-
r i-
zo
ZO nt a lna i ve rtikalna
rlikalna cevna mreza date su 5U na erlcZima
crteZima 11.6. 11.8.
[1.6. i 11.8.
I I . DVOCEI··.
D VOCH 'NAA I'OS-rJ?OJCNJr
I'OSTJ?OJENJ, Il GR·I
G RAI·n >l ClONOG G
Vn:-ICIOt\'OG I?£lA IN},I
GREJ.·I JA 2'> 1
25
-_............... 9. 1
.........-9"
.j--_
I
8
~
~
18
:~
m om
'" I
@ !E)
lE)
ic.
IC-
I:
0
0
:;
!I•
® 1414150
150 1i (::)
C::) 5050
-_..... _..__.
...... _. •.. __
I
_.. ..1.-••••••
-L-....... -.
f- ......
·······..··----·····----···
~
~
~
8 i8
:
: 21950 ~k
1T' ~)
_... :\ e)
- 0).
0.) @
~ 5050
om
,... :"
m
:,. . .
" • 0
~
191(22)
- 0 ·····'
1
lJSI"a{SI(I VOD
USPaISKt
GREJNO TELO Jr---o
,----0
f------,J
PCNRItTNI PRII([')uCAK
USi'CWSK1 VD
USFaJSKI D,
VO 0
GREJNO
GREJND TELO
r-__~~------o
,
~
:}
I
v i/ / v
.. . -,......- - .
o O~.....,
lJ1 ... 0
N ~ ro •
'" ..... 0
f---'--
@}l -~--@-~
-0
-'--r- ~
•
·/.
i· or--
o ,.,
•
I Q
I/._.
-
---
- ~ ~
f 006t' ® II
· .. --
_ - ~
I...- .
. ..
- ..
" '--
I...-
I o
U)
..,.
lJ1
""'
..,
g"
2
o
o.....
..... .,"2
r
,"
N
"" "" I....-
N
L--
I~
L.,
-----'
" -- " r-.
r-,
""
Sliluz 11.8 Sema
Stika Serna /lspoTlsldh
/lspoTlskih yodoya
yodova l.ll
ZJl primer 2
II . DVOCEVNA POSTROJE ~A GRAVITACIONOGGREJA NJA 2.U
253
Tobcill ll.lI
Tube'" Il.Il Prcglcd dnzina dconica
dllzinn dconicu
Broj deonica Duzina
Du1ina Droj dconic.1
13roj cleonic.1 inn
Dui in"
(m))
(m (m)
1 2,0
20 15 3.4
2 1,2 16 1.0
3 6.8 17 1.0
44- I,D
1,0 1H
1M 3.4
5 1,0
1.0 19 7.0
6 6,2
6.2 20 1.0
7 1.2 21 1.0
8B 3.0 22 6,4
6.4
9 5,4 23 3,4
10 5.4
5,4 24 1,0
11 7.2 25 1.0
12 1.0 26 3,4
3.4
13 1.0 27 1.2
14 6,6 2B
28 1.2
Prcthodni proracun
Prclho<lni
Vel1iknln
Veniknln 1/
II
grejlloglela
a)Slrujno kolo grejllog (Ilajnepovoljllijc)
Icla 03 (najncpovoljnijc)
·deonicc I.
·dconicc 1. 2. 11 · 14. 7, 8M
Ras poloiivi pril
Raspoloiivi prilisak
isak (Iabel
(labclaa 11.1) H = 2,6 x 122.3 = 31B
= 2.6 p"
318 Po
Za Irenjc
trcnjc IIu prvim dclovima
dclovi",a oSlaje
oS I<tjc O,6 =
x 31B = 213,1 Po
0,6x318 Pa
Ukuplladuzilla<iconiCJ 2, 11 -· 14, 7,
Ukupn. dulilla deonica 1, 2,11 7,8B 11=
= 23.2
23,2 m
lcdinicni pad priliska
pril isb R = 213,1:
213,1 : 23,2 = 9,19 Palm
b)"olo srcjnos
h)Kolo grejnog lela
Icla 103
deonice 1,2,
deonicc 15·1 8,
II , 15-1
1.2, 11, 14.7. R
B. 14.7,
Raspoloiivi
Raspolozivi pril isak H = 6,Ox122,3= 733,B
733,8 Po
P,1
Za IIrcnjc
renje u pomcflut
pomenul im dconicam:l
deonicama O,67x733,B=491 ,6 Pa
0,67 x 733,8=491,6
U deonicama 1, 2,11,14.7.
1,2, 11 ,14. 7. 8 ukupne
"kupne dllzille
cluiine 21,1 m
prel hod no jc
prelhodllO je vee ul rosello
ulroscno 21,2x9,19
2 1.2 x9, 19 = 194,8 Po
Za Irenje u deollieamo
deonic,ma 15- 15· 18 1= 8,8 m
ledillicni
ledini':ni pad pririska
pririsb R = 296,8 : 8,8 = 33,73 Palm
R
VCl1iknln flI
Veniknln III
grcjnog lela 04
c) Kolo srcjnos
I·B
deonice 1-8
dconice
RaspolOiivi
RaspolOi prilisak
ivi pril isak H=2,6 x l22,3=
I22,3= 318Pa
318Po
Irenjc u pomcnulim deonicama
Za lrenjc 0.67 x 318=213,1
O,67 x3 18=213,1 Pa
U deonicama 1.2,7, 8B ukupne dui inc ine 7,4 m
prclhodno IIlro~eno
prelhodno je vee ulro!eno 7,4x9,19
7,4x 9,19 = 68 Pa
Po
Irenje UII dconicama,
Za lrenje 3-6 preoslajc
deonicam a, 3·6 preoslaje 145,1 Po
145,1 Po
Duiine deonica 3 .- 6
Duzine I =15,Om
1=15,Om
lcdinieni pad pril
ledinimi priliska
iska R= 145,1 : 15,0 = 9,67 Palm
=145,1
Za Irenjc
I rcnjc 11 pomcilulim
pomCntll im dconiCClm:l
dconic..1ma x 733,8 = 49
0.67 x733,8: "0
4911 I'a
Preillod no jc
!'rclhOO je vee
vce IIlrokno
III ro.\eno IIII dcolli""m" I. 2. 7, 8
deollicam n 1,2,
uuzine 7,4
dllzine 7.4 m 7,4 xx9,
7.4 19 = 68 Po
9,19
U dconi mma 3 i 6, dui
dco nicama inc 13,001
du zinc 13,0 m 13,Ox9,67=
13,O x 9,67 = 125,7 Po
125,7Pa
U kllpn
kupno o je
jc ul ro,cllo
roscllo 68+ 125,7 193,7I'a
125 .7 = J93,71'"
rrcest'lje
PrCOSl:ljc 2'..
1.3 c1conic.1 ma 9 i 10
1 Irenjc 1I ciconic.1ma 297.9 Pa
Duzin;)
D dco nica1 9
uzin3 dconic. 9 i 10 {I = 10.8m
10,8m
.Jcdinicni
Jcdinicni pad prilisk:1
prilisk;1 R = 297,9:10.8=
I? 2Q7,9:10.8= 27,58 Palm
27,581'a/m
VCl1iknln
VCl1ikn ln I/
c) Kolo s rcjnos
rejnos Icla
lela 0011
. "ellllicc
dClInice II,, 19· 22, 8
19- 22.
Raspoloi
Rasp" loiiviivi prit
pril isak H = 2.6 x 122.3
J-J I 22,3=
= 318 Pa
Po
Za I rcnjc u pomclllil
Z .1 lrcnjc pomcllLII im dcollic..1ma O,67 x 318=
318 = 213,1 Po
Pa
Prctli c:xlno vee
Prc th odno dcollicml;1 I i 8 ukupnc
vee ulroscno u dconicclOl<1 ukupllc
dllzinc
dlli inc 5 m 9,19=
5 x 9, 46 Pa
19= 461'"
!'rcastajc
Prcnsl:ljc loa z.1lIrenjc
rellje 1Iu dconicama
dc ollica ma 19-22 167, 1 1'"
I'a
Dllzin;]
Dll zilla dcollica
dco llica 19-22 {1 = 15,4
15,4m 01
icn i prHisak
Jccl ill icni
Jcriill pri lisJ k R = 167,1
R= 167, 1 : 15,4=
15.4 = 10,85 Palm
f) Kolo
Kola sgrejllog Icla" 102
rcjllog lei
tleonice
.- dco llkc I, 19.23·
19.23- 26, 22. 8R
26. 22.
R:lspolozivi pril isak
Rnspolozivi isak /I = 6,0 x 122,3 = 733.8 Pa
p"
Z:l
Z :l lrcnje 1I pomcnulim
Irenjc II dconil::am n
pomcnu tim dconic.1mn 0,67
O,67 xx733,8=
733,8= 49 1,6 Pa (I = 5 m)
1,61'0
Prcthhodno
Prcl odno jc vee lI(rosena
Illroscno
dco ll ic;,mo
tlcolli"" m" I i 8 (I = 5 m) 5,Ox9,1 9=
5,Ox 9, 19 Po
= 46 Pa
dconi""
oconicama ma 19 i 22 (I = 13,4 m) 13,4X IO,85=
13,4 X IO,85 = 145,4 Pa
145,4Pa
.- ukupno ut
ut rosena
rOSena 46 + 145,4 = 191,~
19 1,4 1'
P.•
Preoslaje za I rcnjc
Prcostaje rCllje IIII dconic.1ma 23 - 26
dcoll immo 23· 300,2 I'a
300.21'"
Duzin:J
Dui ina dconica 23 .- 26
Jcd in iLlli pad pril
prili.is,"
, ka
,=
/ = 8,8 m
R = 300,2 : 8,8 = 34, 1
11I Palm
Naknadni
Na knadni proracun
Na knadni proproraclIn
racun se sprovodi pO formlllarima_
formlllarima . Dco formlllara
formulara se pupunjava po· po-
cima iz pla
tlt1aacima plltnn
na ccvnc
cevnc mreze, os talo se proracunava polazcCi od jedinicnih paduvil padovil
pritisaka
pritisa ka,, koji Sll izracunali u pre lhodnom
SlI izracun<lti thodnom proracunu.
Koeficijenti
Koe ficije nli mcs nih otpora,
o tpo ra, sa opisom olpo
olpora, dali su u pose bno
ra, dati bnomm preglcdu pllpo
deonica ma.
U ovo m pre me meru proracunaee se de taljno ko
ru proracunaCe kola
la grejnih tela 01,
01 , 03,102
03, 102 i 103.
kodicijcnalB mcsoih
I'rcglc<l koeficijcDatB
Prcgled mesnib olpora:
olpor.:
deo oica l1
deonic.a
-kolao
·kolao 2.5
·- Iuk, r/d=1 ~
Q.l
3.0
3,0
dconka
<leoniea 2
-. T rai:va suprolan smer odvajanjc
raeva suprotan otlvajanjc
Wo/W= II ,08 1,3
II ., DVOCEVNA POSTROJENJA G RAVITA CIONOG GRElANJA 255
dconi cs 7
dconics
~ T racvn
ra~ slIprotnn smcr. sClbiranjc
suprotnn smcr, snl>iranjc VJII
VJ II 2,0 d,1d = J1 35
3.5
=0,64 d,/ d=O,8
d,,1d =O,8
dconica 8H
dcooiu
·- luk
IlIk 0.5
0,5 D,S
0,5
JI
dconieR 11
dconicft
·- T ra,:va, odvaj:lIIjc WoIW=O,79
rac"V;}, odvajallje /lV=O,79 2,5
·- 221luka
uka I,D
1,0
·- 7Z.,S UII
....1S UIi Q.l
Qd
3,8
d co nic. 12
dconic.
-· unakIsno
unakrsno od Vlljanjc WullV=O
odvnjanjc /1V=O,64 3,5
·- 2luka
2 1l1ka I,D
1,0
- prolazni
prol;'tzni vent
ventil
il 4,0
telo
·- !(rcjno Icl o U
fd
11,0
dCORicH
dco nirH 13
·- 2 lukn
IlI ka 1.0
1,0
·- lIuunakrsno saoiranje I-;W=O
a krsno salJiranjc ..B
I-;W=O,-B c1,/t1 = 0,6
d,/tI=O,6 bQ
f.Q
3.0
3,0
dcnnit-n 1-1
dcnnit-n
•- zaS
Z...1SU II
UIi 0,3
2 1l1 ka
·- 2luka 1.0
·- T meva snuimnjc "',Iw
racva saoimnjc = 0.79
HlJ/""' :::: 0,79 U
lJ
2,6
dconic.
dcooi .. IS
·- una krsno oovaj:mjc.
L1nakIsno oo Vlljanjc, prolaz
prol az
W.lW=J ,54
W.lW= I,54 dop ld=O,6
/tl =0,6 0,5
d eooir. 16
deonieR
·- T raev3 suproto ll smer.
raeva suprolan smcr. ouvajanjc
odvajanjc 1,6
w"lw=O,88
·- lluka
2 luka I,D
1,0
·- prolami
prolazni venlil
ven lil <Ul
<!..Q
9,1
9, 1
dconica 17
-T r:li:va suprolan smcr, sauiranjc
T rat.'Y.l sabiranjc
11·~-;W=O,5
/ V=O.5 (l,Id=O,67
(l,IcI=O,67 2
dconiea
dc onica 18
·- izvueen
izvuecn ko mad (za ooilazak deonice 12)
o lJilaza k deonicc 0,5
·- una krsno saoiranjc,
unakrsno salJi ranjc, prolaz
pro laz
1'.!V=054
".11'=0,54 tioid=0,6
'I.Id=0,6 !l.2
Q.2
1,4
dcooica
deonieo 19
ra&a suprolan smer, odvnjanjc
·- T raeva odvajanjc 2,0
Hlu
lV !w= O,77
lw=O,77
·- 2luka
2 1uka I,D
1,0
- zasun QJ
Q.J
3,3
doonieo 20
dcooica
-· T ra&. odvajanje WuIW=O
raeva odvajanjc IW=O,6
,6 3.5
3,5 "'wu1w
u'''' == 1,1,11 1.9
ILib
•- 2 1ub I,D
1,0 I,D
1,0
256 B. Todorovic PROJEKTOVANJE
PROJEKJ'OVANJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GREJANJE
- prolami
proiami vcnlil 4,0 4,0
- grejno lelo 2,5 U
U.
11,0
11 ,0 9,4
<lroniao
d"" ni (';II 21
- 2 1uka 1,0
- .zvijen xomad o bilaz..k dconicc 19)
komad (za obilaz,1k 0.5
·- T raeva sabiranje tV,l.... = 0,6
sabiranjc tV,!'" l.Q
loQ
2,5
deonla
<leonia 22
• zaSUll 0,3
0.3
· 221uka
luka 1,0
·- T
T ral:va silprotan smer.
raeva sllprolan smCf. sabiranjc
~; W = 0,35
~;/V d,Id
d,ld = 0,9 10,0
11,3
deonia23
deonia 23
· T raeva prola7 oovajanjc W.,IW = 2,2
pIOIa7, o<ivajanje 2.2 0
<lconiCll
dCO DiCll 24
·- T raeva su
supro
pro 13n Mlu/tV = 1
odvajalljc Hlu/Hl
tan smer odvajallje = 1,3 ""u/Ml =0,5
"'u/Hl 4,5
-2 luka 1,0 1,0
prola:llI i vent ifil
- prolazlli 4,0 4,0
grcjno Ido
- grejno Iclo U U
8,8 12,0
12.0
dcon.ica 25
deODia
- 2 luka 1,0
- izvijcni komad (za obila7.ak de
deonicc
on icc 23) 0,3
0.3
·- T raeva suprolan smer, sabiranjc
V,IV = 0,54 d,!d
V.lV d,ld = 0,67 l.l!
3,1
<lconia 26
dCODica
sabiranjc HI.IHI=2,2
-· T raeva prolaz, sabiranje tV.IMI=2,2 o
Napomena: .
Napomena:
Ukoliko je u naknadnom proracunu za cevnu rnrefu
rnreiu menjan preCnik neke deoni-
ce,
CC, u
U ovom pregJedu
pregledu paralelno
paraleino su dati koeficijenti mesnih otpora i za promenjen
precnik.
preeDik.
Taoo/a
Tabe18 71 .111
.111''
IZ "'LANA MREtE
MREte NAKNADNIPRORAtUN
Preth.
Prelh. AAZUKA
pretnlk SA PRElHODNIM PRECNIKOM
PRECNlKOM SA PROMENJENIM PRECNIKOM CEVI
Topt Mesenl
Top/, Masenl Duiina
Ouiina cevld
cevi d
conlca
eonica Z
prOiok prolok ~~ICO '·R
~~ (k g/h)
(kglh)
~I?o
I(m) {mml
(mm)
w
(m/s)
R
(Palm)
'·
' ·R
{Pal
(Pa)
2;(
H Z
(Pa)
•
d
(mm)
w
(m/5)
(m,ls)
R
(Palm)
, ··RR
(Pa)
(Pal
H Z
(POI)
{Pal
(n
{n ·./'1)
hl (p - D
(p.
• b , d • I 9 I h ,
I Ii •
k , m 0
" _ 9,19 Palm 0 p
(P Ol)
(POI)
q
(POI)
(Pa)
I
II, Kola
VERnKALA II, KOIO greJnog lela OJ, Raspolollvi
RaspoiolM Plitisalt
plilisak H '" 318 Pa Jedinitni
JVdinit:nl pad pritiska R ..
I 21950 1M'
9" 2,0 so
50 0,13
0, 13 ' ,5
',5 9,0
',0 3,0 24,6
60. 1,2 0,14 7,5 9,0 1,3
2 14150
141 50
9100
91111l 391 7,2 " 5,5
12
22
"
,2
12 2100 go
9d 1,0
I,D
t 114
1 1/4
",
31<
0,11
0,07
0.07 5,0
39,6
5,0
3,'
3,'
11,0 26,2
13 2100 9d
90 t1,0
,O
".'" 0,07 5,0 5,0 3,0 7,1
"7
7
9100
141SO
14150
391
60.
00.
','
1,2
1 1/4 0, 11
0,11 '5,5
,5
7,5
36,3
9,0
as
2,'
2,0
15
IS I
33,3
• 9 .. 3,0 "so
50
0,14
,,5
19
0,22 17
3,5
0,5
+1 4,3
+ 14,3
21950
2 1950 9" 0,13
0, 13
'L "R+'LZ -
'L"R+'LZ
',5 13,5
126,4
126.4
D,S
0,5
+
',1
' ,I
130
"-
'0
256,4
258,4
"
51 D,S 11,8 +37,5 +7,7
+ 59,S
Izmenjenom deonieom
Sa IzmenJenom deonicom 8 +59,5
1+59,5
I I I I I I I I I 1315,9
315, 9 < 318Pa
31SPa
Kolo grejnog lela 103,
1<010 103. Raspolotivi
Raspololivi prilisak
Pfltlsak H _ 733,8 Pa Jedinitn!
Jedinifni pad prillska A ..
ptltlska R _ 33,73
33.73 Palm
Ulro~eno
Ulro~ano u deonicama I,
I , 2.
2, II,
11. 14,
14. 7, 8B 153,9 118.7
15
"
16
17
, 900
.900
24SO
24SO
210
105
lOS
3,4
3,'
1,0
I,D
1,0
.3/4
1/2
0,17
0,15
0,1
O
5
, IS
22
" "
74,8
74,B
2'
0,5
0,'
9,1
9,1 ....
7
99,'
"'0 1.05
210
21 0
1/2
".
",
0,15
" " 28 1,9
I,' 21,9
21.9
" .900
'900 3,' 0,17
0.17
359,5
3S9,5
1,'
I"
+
20
267 . 626,5
626.5 < 733,8
733,' Prigu~il:i 100
Prigu!i!.i Pa
l00Pa
12 PLANA MAE1:E
IZ MRE1E NAKNADNI PRORA¢UN
NAKNAONIPROAACUN
Preth.
Prelh. RAZUKA
pfe~nik
pre~1k SA PRElHODNIM PRE¢NIKOM
PAElHODNIM PRECNIKOM PRE6NIKOM CEVI
SA PAOMENJENIM PRECNIKOM
Top!, Masenl Duzlna
Top!. Masonl Ouzlna cevl
cevt d
p conica '-R Z
protok protok
protek
(Wj
11'
p rolok oon1ce
11 (kg/ll)
(kg/h)
oonice
I(m)
I(ml (mm)
w
(m/s)
(m/5)
R
(Palm)
,·R
I·R
(Pa)
{Pal
H Z
(Pa)
•
d
(mm)
w
(m,ls)
(nvs)
R
(Palm)
',R
"R
(Pa)
Lt
H Z
(Pa)
' ·R
(n
(n·_/'I)
h)
(Pa)
(p. D
(P'D
(POI)
(Pa)
• b , d
•, ,
I 9 h , I I k ,
I m 0
"A .. 9,19 0 p q I
VERTlKALA I,KoIa
VERnKALA I,KoIo grejnog \oIa 01,
grojnoo lola pritisak H '" 318Pa
Raspolo1ivl prilisak
01. Raspolo!ivi 318 Pa Jedini~ni
Jedini¢ni pad pritiska
pri{iska A 9, 19 Palm
Utro~eno
Utro~no u deonicama 1,8 60 36,4
19 7900
7800 ".
336 7,0 1 114
\{4 0,10 ,',5
,5 31,S 3,3 16,0
20 1750 7S 1,0
I,D ",
". 0,' 3,6
3,' 3,6 11,0
11.0 19,2
19.2 1/2 0, 11 15
IS 15
IS
',' 55 + 11 ,4 + 35,8
35.8
2t
21 I7SO
1750 15
7S 1,0
I ,D
". 0,6
0,' 3,6 3.6
3,' 2,5 14,3
22 7000
7800 336
','
6,' 1 1/4
11/4 0,10
0, 10 ,' ,5 28.8 11 ,3
11.3 55,0
55.0
Sa Izmenfcoom
L"R+ l:ZZ -
LI·R+'L
izmentenom deonicom 20
127,5 + 131 ,9
- 259,4
+47,2
+47.2
+ 47
47,2
,2
I JI I I I I I I I 306,6
306,' ,
< 318Pa
3 18Pa
Kolo grelnog lela 102, Raspotolivi
Kelo Aaspololivi pr~isak H
pI~isak _ 733,8
733.8 Pa Jedlnitni p3d
Jedinitni pc'itisl<a R ..,
pad !Xitislca 34,11 Palm
.. 34.11
Ulro$eno u deonlcama
Utr0$9no deonicama I1,, 19, 22. S
19. 22, 8 120,3
120.3 107,4
"
23 6OSO
'''0 290
280 3,_
3,' ". 0,22 33 112,2
1 12,2 0 0
24
" 32SO
3250 140
'" 1,0
I,D 112 0,22 so so ',.
',' 207 ",
31< 0,11
0.11 11 11 12 70,6
."
-39 . 136,4
25
2S 32SO 140
140 1,0
I,D 112
1/2 0,22 so
SO so
SO 3,1
3,1 73
"
26 6OSO 280 3,4
3,' ",". 0 33 112,2
112.2 0 0
l>R
'I,I +'L Z
'R+'L Z "", ""',7
"",7 + 387,4 = 832,1
1332.1 -. 175,4
115,4
,I II
I2mllfljenom doonlcom
Sa I2menjenom
I
deonlcom 24
, ,I
--
I,
-
·. 1115.4
75,~
656, 7
656.7 ,< 753,fl
7.l3JI
-- -, I
I
11. OJ1V
II . 0 '0 -E F,v,4 POSTROJ/;MA
EVNA POSTROn::NIr1 G FrJ:~ CIOtVOG
R4 1'1T.4
GR.-1 CIONOG G IU':JA
RFJA .\'JA
,\'JA 259
250
MREZI
11.4.1. Postrojenje
Postrojcnje sa gornjim razvodom
LJ du
lJ uu sada
sad " imdim
imelim prorilcunima
proracunima ccvne mreZl: nije
ccvnc mrczl: uzeto II obzir hladenjc
nijc llZCtO hladl:njc ccvovo-
da. jl:J'
je r se s matnlln da
sc smalr;lI11 je voda na ulazlI
dOl jl: ulazu u grejno
grcjno telo iste isle temperature
tempcrilture kilO i voda nil
izlal.lI iz kutl;1.
izlal.u kulla . Ovo zanemarivanje toplotnih gllbitakil
z;tnl:marivanjc toplolnih gubililka u ccvovodll
ccvovodu gotovo uvek je jc op-
ravuano
ravd ;lno kod knu sis te ma sa donjim
s is ll: uonjim razvodom. Mcuutim. kod gomjcg
ra7.Vodom. Medulim, gornjeg razvodil
rilZVoda horizonlal
horizontal -
na
nil razvouna
razvodna mre?a najCcsee prolilZi
mn;;.iI najecsce prolazi kroz
kruz prostorije
prostorijl: niZih tempcrilturil
tcmperillura (hladan tavan).
tako cia
lako lIa Sll toplotni gllbici
SlI loplotni gllbil:i IIu mrezi
mrc;.i vcCi
veci i ne mogll
mogu sc se zanemariti.
zanemarili. posto se j;lVljajll nize
5e j;wljaju
tempe rature voue
lemperature vode i u vertikalnim
vcrtikalnim vodovima. kao i 1Iu povralnoj povratnoj horizontalnoj mrcZi.
horizonlalnoj mreii.i.
Usled
Uslc d totog<l
ga je veea
wea razlika gustine vade vode u glavnoj vertiblnoj
vcrlikillnoj razvodnoj cevi i II 1I osta-
OSlil-
lim dclovima strujnog kola 1I0ccnog
dl'lovima slrujnog 1I0ecnng grejn)g tela.
teli!. pa scse kod ova!.:vog
ovakvog postrojl:nja
postrujenja javlja
veei raspo
i veci lozivi napnr.
raspolozivi napm.
O bzirom na izloze no nn.. za
Z<l kolo grejnog
grl:jnog tela
le la koje je prikazano nil na sliei
slici 11.9 objasniCl:
objasniec
izr;lcllntlVanje m stvarnog napora. Pri
sc izraclInavilnje tome se
I'ri lome 51,; smatra
smalra da u glavnom
gJavnom vodu FB. FH. kao i
horizontalnom povr<ltnom
u horizonlalnom
lJ povralnom ccvovodu EF nema gubitaka toplote.
nt:ma gubilaka toploh::. sto
slo jc n:alna pret-
prcl-
poslavka. posto
pnstavka. poslo je jc ovaj deodl,;o ccvovnda dllbro izolovan i nillazi
ccvovoda dobro nalazi sc
5C u proslonl
prostoru vise tem-
pl:ra ture.
peril lurl,;. U ()st illim dclovima prikazanog strujnug kola cevi se hlade.
nslalim
La
L a knln ggrcjnog
rcjnog tela 1\. 1\.. prema
pre ma semi na slici 11.9. raspolnzivi
raspolozivi napor bi iznosio:
iznosio:
/I = hli(P p - p,)+MI
Razlika g(pp
J:(p p -- p,) dobija Sl:
sc dircktno
direklno iz tabcle
tabele 11.1, a dodatni napor zavisi ad
od hll-
ho-
rizontalnog udaljenja usponskog voda koji se proracunava od glavnos
rizontalnllg glavnog usponskog raz-
voda. kau
vodnog vuua, kao i izolacijc
izolacije ostalih vertikala
vcrtikala . Vrcdnosti dodatnog napora dale
Vrednosti dodalnog date su II
ILIV i I LV.
tabclama 11.lV LV, za najbliZi i najdalji
n<ljdalji vertikalni
vcrtikalni vod.
vod . Podaci vazc liZ skddc
skdeec
pret postavkc:
prl:l postavke:
IIspon.~ki - razvodni vod,
- glavni IIsponski vod. kao i cela
ccla horizontalna povratna mrdil
mrcZa se
sc ne
nc
hladc
- gornja razvodna Illfcia
meda jc izolovana
- visina spratova je 3 m
tavana ooe, sobne temperature 20 °C
te mperatura lavana
- temperalura
- temperalura razvodnc vade I, = 90 °C
temperatura razvodne
temperaturni pad u grejnim telima je 61=20 K
- lemperalurni
260 PROJ£KTOVANJE POSTROJENJA
n. TcxioffJ"iii PROJEKfOVANJE
IJ.TodofV"i POSTROJ£ 1..1 7..A C£;V
7.11 rIu l LNO GREJANJ£
CENTRALNO G REJANJE
- na
oa sva ko
komm spra
sp ra lutn iz jed ve rtik
je d nc vc rlikalc snabdevaju
alc snabd evaju sc top 1tom gn':.in;,
0m vodo m dVii gn.:.jn;,
Ida. ti i:ino m vode od 50 kg/h.
tda. svaki ko licino
~ ~
.r.
.r;
N
.- -
P22
P .r.
.r;
p. P3
r
M
(")
A .r.
.r;
,-
I-
I
I
'<t
""<t
.r.
.r;
:P
P44
F•
F
,----
r----
I Ps
---
I
JI
E
-l()
lJ")
I .r.
.r;
-- - JI
//1111 ///1/111111
/// // ///"0//
11. 9 Cevlli
Slika 11.9 CevlI; sis/em sa gomjim razvodom
V re dno~li
Vr d no~ l i za ve vc rl
rt ika le izmedll
izmedu najblizc
najblize i najud a lje nije.
najudalje nije, izracunavaju se linta rnom
Jinea rnonl
in le rpo Jaeijo
lacijo m. Korekture
Korckture za p ro toke vode kroz grcjna grej na teta
tela koji se sc raz likujll ()(I
50 kg/h.
kg/h. uvodc
uvode se pre preko multiplikacio nog koeficije
ko multiptikacio kocficije nta - iz It abcle
abc le 11.11 . VI.
li ko kroz pojedina
Uko likll pojcdina grejna
grcjna tdatc la prntii'
prntic\I; u primc
prime tno razlii' ; ite ko licine
razlicite tii:ine vode tn·lla
vodc In·h"
rilcuna
rai:ul1a li sa prosci:no
prosccno m vrednoscu svih grejnih Ic te lil
la nil
na pos
pOS ma lrilnoj
tril noj ve rtikali.
rlikati. U slll l:i1ju
sllll:aju
da so:: na
L1 a se nil spra tu ne na laze dva grej
nataze n,l te la
grejn;l la.. ncgo sa mo me jcd no,, me
jed no merodrod ,wna
,lVna jc je po lovina
slva rnog pro toka
slvarnog to ka vode.
VreLi
V nosti iz labc
red nosli tabele le 1 1.V vaic
vaie za izolova
izo lova ne ccvi zljebovirna 1III zidu
cevi 1I ztjebovirna z idu i 10 to i za dL1 rllgl"
rug..
le
tc mpe ril turne padove u grejnim
ra lurne grcjnim Iclima.
tctima. Medutim, pod a lkc tkc u tabe liti 11.!V
l1.!V koji knji Sll d<l
dali ti
za neizoJovanc
ne izoJovanc cevi. cevi, trc
Ire ba kllrigovati ukoli ko je te mpe raturni
korigovali lIkoliko p ad raz
ralllrni pad lii'; il oel 20 «
rllZlicit [( \;0
kn--
d icije
ieije ntima iz tabd c [l.VII. II. VII.
Z bog loga toga SIO
sto je usted
usled hlade
hJade nja eevi
cevi lete mpe ra ture vode na ulazu utazu u radijator i izl;1Zl1 iz lmw
iz njega nae nac ad od predvide
prcdvide nih, pre ma K
prema kojima
ojima je grej grejnono lelo
telo i dime nzio nzioois nis ano,
ano. grejn,
grcjlll:
povrSine
povrsine sc povccavaju. Povecanjc
se povecavajll. Poveea nje sc vrsi proce ntlJalno,nllla lno, prc ma tabcti tabe li 11.Vlllu
ll .V!II u kojoi \;ojoj
su pod
podaei aci dat
da lii p rc
re ma
mil dccfe ktll
klll hJ aele
ade nja, odnos no zavisno od udaljenja udalje nja pos ma tran..: trane w r-
tik alc aod
ti.k aJe glav nog uspo
d gJavnllg lIspll nskog voda. U tabe li se 5e proec
procc nlualno
ntualno povecanje
poveca njc navodi navoeli za naj- n;tj-
blizu
blizlI i najda ljll Jju vc rtika
rt ika lu za ud a ljenj;,
Jje nj,. najdaJjc
najdaljc vc rl ikale do 30 m i pre ko 30 m.
vCrL
Tebe/a
Tabels 11.N
11 .N Dodatni
Dodstni napor u Pa za dvocevno gra
graviraciono
vifaciono gre/an/e
gr8ianje (vertiksle
(vertikale neiz%vana
neiz%vsne i pored zids)
B
' ,.
<OJ
"""'
""""
Gralno
Qralno
Horlzontalno_prufan/e
.,.
Horlzontalno_prufanlc postrOienja (m)
postrojenla 1m)
(,pratova)
(' pralova)
zgrade
lelo na
leto
nlvou
prva'
pIYa'
10
posl.·
post' pNO
pN'
20
"",I.
"",I pNO
pN'
"
30
"",I
1'0" pN'
'0
posl.
post pNO
pN'
50
posl. pN'
"
60
poll.
posl.
,1 ,1
,
"'
'12
,1
"
'57
157
'05
.
'"
,186
88
"
137
' 37
'26
137
,..
",
2<l6
,..
78
137
' 37
'16
,.7
' 07
'16
216 "
78
'27
127
'57
157
226
"
69
118
' \8
177
245
'"
"
69
,\8
"8
186
'86
'05
'"
'" '"
2" 226 '16 314
31' 206
'"
3" 196
,,,
'96 333 188
'" '"
3
pelko 1
prltko
,1 ".
'18
3"
255
2S5
265 .
,".
196
'"
265
26'
on
373
18.
18.
'"
26'
26.
'"
392
177
275
".
29.
'0'
'0'
167
,SS
255
300
""
m"
.
167
'"
25,
'55
".
31'
.22
•
,
5
prako 1
preko
1,
,
275
'"00'
363
..".,
31. m
255
373
3<3
333
'51
<2,
'"
353
'"
"'"
."
• 31
'35
' 35
'"
314
.., ,."..
353
<81
226
22'
3"
3"
373
sao
500
",
218
'18
.
31<
31 '
,
382
510
.02
'"373 '"
300 '"382 '"
,..
3"
'"00' '1<
". '"
44'
",
01' '265
65
'81
<13,
26'
'55 '"'31
01'
preko2
,
333
."
30<
'" '" '02
,<9 '" SS, "",79 25' <13'
...'"
'90 '"
<13'
392
'"
50'
510
'"373 559
520
'20
392
'SO
353
579
539
'39
382
'"
'"
,sa
588
5<,
50'
preko3 38'
382 42'
.22
'"
383 ." '"
343 <61
46' 333 ." 3"
31' . 900
..
""
300 ..0
.00
•.. Odnosl sa na
Odnos/ S8 najblif u i najudaljenlju
ns ns}blil najuda/jenlju verrJkaJu
vertikalu
; (, 2 1'1I0 1l:Kf() 1
IOiH""'''',,' 1'1I01l:KrO
Il.'IiHI""JI'Ir ';1"'"
I-;I NlI,, POSTR0
r OS'/'ROll,NJA
1l;;NJA i'.A CEN rl<-tiAO
;r.A CEN r/(·I i AO GRU.1N1/-:
G RU.l NJI-:
Tllbclll (l.
Tabcla II. V nodalni
I)n<lllini nnpor
n"por II I'a
PH za <lvoecvo !lra"ilaciono
ZII dvoccvo grejllnjc ("ertikale
gra"ilaciono grcjanjc <l'crtikalc Izolm'ane
izo hn'anc i II i.ljc-
i.ljc.
ho\'ima)
hnvima)
Ilrnj
llruj NHjllcl;tljcnip. ,ocr1ikal.
NHjllllltljcnijtl n!r1ikal.
ni,'oJ
niH) I
11 N.jlollj"
Na j""ja IInrl·
w nl.ln" pnriAnjc
IInrl"l.oo,.loo poslrojcnjo
pnri Anjc ,>oslrojcnjo
1J!r:ul
'fJ!r:Hl c \crtikHh.
\'crIHa. h. 10 20 )0
30 40 50 GO
60
I 20 3')
)<) 5q
59 M
S8 98 IIR
11 8 137
-
, 2
3
.10
.1Q
.I ,)
~q
49
69
(W
(,l)
XX
liS
98
%
II 8H
11
lOll
1011
127
127
147
IH
I 177
11
177
,I~ 5C)
,
r-- '
59
69
7X
7/\
1)8
')/\
lOR
108
127
137
13 7
157
117
147
177
177
196
1%
216
-
6 IIX
~H li S
11 8 1.1
I ~77 177 196 216 H
1~55
Tllbcl"
Tllbela 11.
II. VI Knrckillra
Koreklllrll lahele I LtV za
Illbele 11.lV la proloke
prolokc koje
kojc se 0<1 SO kg!h
r"zliklljlJ od
sc razlikujll kglh
!'rnf .. k
Prnluk Vert/lol.
Vcrti11oI. I
kp/II
kWh Nnjhlii.a
Najhlii.a najdalj.1 i
10
20 1.76 I
1.65
I
~
40 1.15 1.12
60
(,0 O.8C)
O.So) 0.9
0,911
SO
XO 0.75 0.77
Ion
I(XI OM
OJ,S 0.6K
0.6/\
120 (J.5X
O .5x 0.62
0.(,2
140 053
05) 056
160
100 0,49
0.40 052
180 0.·1
O.,lfi6 O.·/Q
OA9
-
21XI
IrXI 0.-13
O..lJ 0.017
0../7
Tllbela
Tabela II-VII
Il.VII Koreklllrll
Korcklllra la"del LtV i iIl.V
labclell.lV I-V za dnlgc
<In'ge lemperalllmc
lempcralllmc pa<lO\'e
pa<lm'e II
IJ grcjnim telima
lelim"
11 .4.2.
A.2. Provera stvarnog raspolozivog napora
Posto je odrcllcn
Postn oclrcdcn "prethollni"
"prethodni" raspoloz
r<lspoloz ivi pritisak (napnr),
(napor), vrSi
v..si se
sc dime nziunisanjl'
dimcnziunisanjL'
c<;v nc mrde
ccvne mrcZe sa l1.v.
tzv. pret hod nom pn:l:nicima
prl·thollnom prl:cnicima . Po zavrsct\;11
zavrse tkll ovog
aVO!; dcla
del" pror;u:·unn
proraL'lInrr.. pOl.-
pO/.-
jc i prnlnk
nal je prot ok vOlk
volle krnz
kroz sva kll clconicli.
svakll kao i prcl:nik
d<:oniclI, !;a" deoniCiI. pa se [atuna
prci:nik deoniCit. raclina hlad.:nje
hlall.:njl·
vlld.: svakoj
vode IIu sva koj clt.;onici
deonici i izral:llnava
izrai:unava sc ssrcclnja
rednja vrcdnosl
vrednost !;lIstinc
gustine vade.
vode .
Pri ovom ra cllnll
clInli smatra sc 5.: da jc te mper<llura
mpe ratura volle
voue na izlaZll
izlazu iz vertikalntl!; ral.vod ·
verti\;alnog ralvOt!
nog krak" n<l slici 11.9) ravna lc
( tai;ka 13 nil
kr:,ka (tai:ka te mpcraturi vode na izlazu iz kolla
mpL' ralliri volle Kalla jl'
kotla.. Kada
II , m VCL1
/JI V '''~'1 I'OSTlIOJ£NJA
CI'. l',Y.-l I'OSTlI01I:.'NJA (i UA VITA CIONOG G REJrl
GllAVIT.-1 REJr1 NJ,1
NJ..1 261,1
26
izra i:un~ta
iz ra cu n~ la gllslin
gllstinai! vode u sva svakkujoj dl·on ici. mogli
dconici, mogliCc Cc je lacno
tacno 1I1vrdili rilz lik c guslina
IItvrditi rilzlik gus timl vo-
dc nih siubova II svako
s tllbova II svakojj deo d 00 nici
nic i i glav no m uspu
glavno uspo ns nskom
ko m kraktl.
kraku ,
Prilikllm
Prilikom prora i:un ail hlalil:njil
pro ra clin hlad c nja vode uII pojedinim
poje Liinim dco ni Cil ma [re
dconicilma lrc ha
hi! vud
vod ili
iti ra clIn
cun a da
dil
jc nilgib
nagib ho rizo nlalnih
nt il lnih vodova 0.005 0,005 m/m.
rn/m. IsloIs to lako
tak ll Ire ba znati
tre ha mali kojc su Sli dco ni cc izo lu
d co nicc lo -
van
vane ., kakvo
kakvom vrslum
m vrs izo lacijc i kujc
lo m izolacije cl c blji
koje dcb nc ,
ljim;,
Tubcta IIl.VIII
Tab"," I'roccnlualnoo POI'CClll1jc
LVIII I'roccntuuln povccanje povr';inc
povesinc grcjnih
grcjnlh lela
tela kod ,hocc1nog
u\'Occvnog !:ntl<jLacionog
gravilacionog gre-
gre·
janja
Brnj
Ilroj Sill'll I
Si'l'll NHjfbtljll vcrlikHhl 11030
NHjfhtljM flo 30 m N.jd.lj. vcrlik.l.
NAjllAljA tlrcko 30 m
vcrllk.IA Ilrcko
Sl'ntlm'lt
S I'Tltlm'lt grcj nog
grcjnog
l.gnu lc
l.gnulc tela
lei" najhlii H
n8jhlizlt o HjelltIjH
m.jeh'ljH Dajllliza
najbli:h. najd.lj.
najll.lj.
kHh.
\'crlikHIIt
\'crli \'crliknh.
vcrlik"h. vc rtikHht
rlikala \'crtiklllH
"crtik"IH
I I 10 15 7 20
2 I II 15 8 18
2 6 X
R :;5 II
3 I 13 17 10 19
IQ
2 8 9 6 12
3J 5:> 7 4 Q
q
~ I 17 18 12 20
2n
2 10 IIII 8 15
I-
3 7 8X 5 10
4 5.> 6 3 7
5 I IIiiII 20 13 22
2 II II 1155 9 16
.'I3 9 II
'I 7 II
II
4 6 7 5 9q
5.> 4
~ 5.> J3 6
(,
6 I 21 Z2 17 23
2 13 16 10 18
IS
.\ 10 II R
X 12
4~ 8 R (,
6 10
5.> :\:; r,
(, 44 X
6 4~
44 :;:\ .\" 6
(,
apclmena: U spratllvc
a p,lmcna: LJ spra lllvC Ifcba racunati svaki nivo zgrade iznad koIla
Ireba raclinati kotla;; prizemJjc
prizemlje bi
prc'
prnd~lavljillo
blavljall spral I.
sprat
Tllbclll II.X
Tnbcln Il.X Korckll1ra
Korckillra tahele
tahclc II.VlH za <lmge
II.VIII 7.>1 dnlgc lcmpcralllrnc
Icmperatl1rne pndo"c
plldm'c 11
II grcj nlm
grej nim lclima
tclimn
Tctn p~ulJ 6J
l)Cra lllrni (lIHI,
TClDl)CrJllllrni N Korcklll ....
10 0.80
20 1.00
30 I 15
ill - hladenjc
hlauenjc vode (0C)
(oC)
I - duzina du eo nice (m)
kn R - koci'icijenl
koci"icijenl prolilZa
prolaza toplo
to plo tc sved,m na 1L m duzinc
te kroz izolova ne ccvi, svcdcn dllzinc.,
tabc kh.: II.
ocila va se iz tabe
(lcilava X I (W/mK)
II.XI
1m - ssrcdnja
rcdnja le mpe
mpcratura
ratura vOlle
vode IIu dco
deonici (Oe)
nici ("C)
I"(1 - tc
1 mpcra lura oko line ("e
tcmpcrillura ("(:))
(; - prol ao k vOlk
vade kroz
h oz deLl
deo ninicll
cu (kg/h)
('c - specificna loplota
toplota vad e (Wh/kg K)
c = 4186 .1/kg 1< I< = 4186 Ws/kg K =1,1 6 Wh/kg K
U pre thodnllj
thodnoj jednacini
jeunacini IImcsto
umesto srednje
srednjc le
Icmpe
mpe ratllrc
rature vode kaja
koja se izracunava
izmcunava pre -
ko izraza:
izraz<l :
u ko me je:
'I -ulazna temperalura
II - tc mpe ralura vod ec u deo
deonicu (Ue)
nicll ("C)
- izlazmt
I,tizlazna IL'mpt'ra tura vodc iz deonicc (0C)
kmpt' rntura (uC)
uzima se Icmperatura
tempe ratura vode na nl1 ulazlI
ulazu u deo nicu,
nicll. cime jc
je ra eun
cun znalno
znatno uprosl:en,
uprosccn. a lIci
ui:i -
nje na greskl'i
greska zanemarIjivll.
zanemarijiviL Uproscen
Uprosccn obrazl1c
obrazac glasi:
· kR(t1 -'0)
[[·kn(tt -1 0 )
(0C) (11.1 7)
G·c
(;'c
Z a temperaluru
tcmperaillru o knline
koline koristc
ko riste se sledece
sledel:e vrednos
vrednosti:ti:
a) temperalura
te mperalura prostnrije
proslnrijc ako SII Sli cevi
ccvi alvarcna
olvoreno izvcdene
izvcdcne .,
b) 35 "e
°C za iznhwanc
iz.nlovanc cevi
CL'vi kllje
kojc Sll
su postavljcnL'
postavljcne 1Iu zatvorenim
zatvorcnim zljebllviml1
zljebovim<l zida.
zilla.
c) 45 "C za ncizo lovane
illvanc cevi poslavljene u zalvozatvorenim
rcnim zljebovima zzida
ida
Koc(icijenti toplole ku
Kodicijenli prolaza loplole kJ/ za izolovam:
izolovanc i gole eevi
cevi dale labcli 1 I. Xl.
uate su u labdi
Vrednosl raspolozivog napora
naporll mozc
moze se izrauunati
izrat:unati kada je poznata srednja
srcdnja tempe:
tempe:-·
ratura vode
vade za
Zit svaku dL'onicu:
u,'onicu:
11. DVOC£VNA
DVOC1YNA POSTROJ£NJA
POSTROI ENIA GRAVrTA
GRA VlTA CIONOG GREIANJA
GREJANIA 265
2(,5
I = I, +/,
+1, (DC) (11.
(l U 1R)
R)
'"ttl 22
(1 t.l 9)
(11.1
(11. 20)
(11.20)
gde su:
I,
II ulazna tempe
- te mpe ratura va de u deo nicu (DC)
vode (DC)
Il mpe ra tu ra vode iz deonice (DC)
- izlazna te mperatura
1m - srednja te mpe ra tura vode u deo nici (DC)
tempe (OC)
61 - tc mperatu
6J mperaturski IIsled hlade nja (0C)
rski pad lIsled
J-I
/-I - raspolozivi
raspo lozivi napor
napo r II1I odnosu na dconicll
deonicu
h/z ' - visina
vis ina deonice (m)
Pili - srednj
Pm srednjaa gustin
gllstin a vode u de,mici
de,mici,, koja odgovara te
tempe
mpe raturi vod
vodee 1m
3
(kg/m3))
(kglm
Vrednost razlika (Pm - Pr)
Vrcdnost Pr) moze sc dobiti direktno iz tabele III IIu dodatku.
dodatku .
fI .XI Koeficijent prolaztl
Tabela 11,XI prolaza toplote
top/o te k'R
k'R (W/mK) za izofovane ccvi u zgradama: k'R = 1,15
izolovane CCVI 1,1 5 kR
Prot. covl
cevl mm
"
,,~
3/8' "
>S
>/2"
'/2' "•.
20
3/"
2S
2'
>. ----
!Ii!'
1 1/':"
'0 50
SO
"
60 6S
65 eo
80 90 "0
'00
'">.. <SO
>So
I '"
200
20 0,2"1
0,2"' 9 0,285 0,321
0,327
"
0,376
0.376 0,437
0.431 0,451
0.451 0,545 0,631
0,637 0,618 0,765 0,858 0.902
0,902 1,065 1,240 1,454
1,<a54 >.628
1,628
.- "
0-
c ,
~;) '
If
E
E JO
30
'0
0,212
0,2 12
0,186
0,238
0.'"
0,209
0.209
0,269
0,23<
0.23<
0,305
0.305
0,264
0.264
0.352
0,352
0,301
0,366
0.366
0,313
0,3 13
0,431
0,431
0,364
0.498
0,498
0, 4<1 15
0.529
0,529
0,441
0, 441
0,594
0,<190
0, 490
0,658
0,54\2
0,688
0,565
0,805
0,655
0,933
0.=
0,754
0,154
1.087
1,081
0,872
>.208
1,208
0._
0,_
•C0 SO
50 0,278 0,321
0,321 0,365 0,384
0,'" 0, "'427
27 0,469 0,487
0, 487 0,562 0,641
0,6<11 0,741 0,8 19
'9
• • 0,329
• "
'0
20 0,349 I 0 ,399 0 ,457
,451 0,526 0,612 0,640 0,763 0,893 0,949 1,154
0,380
0,360
1,201
0,395
1,253
0, <151
0.451
1,<189
1,489
0,512
1,733
0,585
,,,,,
2,047
0, &42
0,642
2,27!!
2,219
•c
0
I JO 0,298
0.298 0,335 0,319 0,<30
0.030 0,497
0.'191 0,516 0.609
0,609 0,701
0,701 0,745 0,839 0,929
1.253
0,971 1,134 1,314 1,535 1,698
:5' If
E
0,449 I 0.52
.3~ §.
£1 "50 0,267 0.300
0,300 0,335
0.335 0,378 0,431
0.43 1 0.449 0.5211 0,595 0.632
0,632 0,702 0,177 0,811 0,939 '>.-
,080 1,251 '>.38<
,38<
50 0,402 0,465 0.529 0,557 0,618
0.618 0,679 0,707
0.701 0,814 0,928 1,075
1,015 1,189
1, 189
i• l "
~I 60 0,369 0,423 0,<179
0, 419 0,50<
0.50< 0,556 0.609
0,609 0,632
0.632 0,725 0.025
0,025 0,948 >.0<3
,,0<3
~ " 0 ,557
0.551 0,578 0,66\
0,661 0,748
0,148 O,8SS
0,856 0,938
eo 0,513
0 ,5 13 0,533
0.533 0,605 0,683
0.683 om
0.777 0,851
.
Koefi cijent prolaza
Koeficijent prolaz.a toplo
toplote
te za
Z8 gole
gale cevi k (WlmK)
(W/mK)
Pretnik eo "0
<OIl
Procnik
">S 20 25
"
32
" SO
50
" "
60 6S
65
Honzon,a1na cev
HOrUontalna
Vertikalna cav
Vortikalna cev
0,93
0.93
1,05
>,05
1,05
1,28
1,28
1,51
1. 51
,<,53
,53
1,86
1,74
1,98
."."
, 09
2,09
2,2 1
2,21
2.2 1
2,56
2,56
2,67
2.67
2,67
3,14
3 ,1 4
3,14
3,1 4
3,72
3,12
3,72
3.72
J1
I. Dl 'O('[;I'N,f1 POSTROJ
D I-OCf'YN, EN}AI OR4VITACIONOG
POSTI?OJENJ, (j R4 Vn :4ClONOti GRU.-I
GRE/A N},
NJr1f 267
11.4.3. Proracnn
Proracun hladenja
hladcnja
Prilikom proracuna gomjeg razvoda zbog hl;]denja
proracllna gornjeg hladenja vode povecava
povccava se povrsina
grcjnihh fe
grejni la prema pa
lela poclaeima labe lc 1J 1.
cl aei ma iz tabell; YII I.
l.VIII.
Raspo lozivii napor 1I pre(hodnom
R aspoloziv pre lhodnom proracunll izraclIn ava se kao ji kod do njeg razvu-
izracllnava
d;], povocavajuCi
da , poveC<lvajll Ci tako dubijenu vrcdnost prema
dobije nll vrednost tabe lama ILlV
pro ma tabelama ILl V i 1l.V.
11. Y. Sa
S;] ovim nilpo-
na po-
rom odr..:cllIju
odredllju so prelhodn
sc pre thudn i precnici,
prccnici, prema Kojima se vrsi proracun hladcnja hladenja i izracu-
navanjc stvarnog
nilvanje napo ra .
slvarnog napora.
Prnraclin hlaclenja
I'roracull hladc nja moze se izvrsili l;]belarno
tabeJarno pomoclI formularil sa s ledecim
pomocu formulara podCl-
ledcCim podil-
cima:
ProraclIn
Proraclin stvarnng
slvarnng napora
Gil
(kg/h)
(kglh)
d
((mm
mOl ) (m
I
(01))
Ss
(m)
k'!<J<
k'
/m·
(W /m'
"
(or)
(0C') '"
Iu
("C)
("e)
6J
61
(Ue)
(OC)
'1
I,
("C)
lou
I,u
(0C)
g(Pm -
- (J,
p,))
ii
/I '
(Ill )
N
l-!
(Pa)
( Pa)
'K) (P~ /m)
I 2 3 4 5
:) 6 7 l!II 9 to
10 tt
II t2
12 13
l3 t4
14
-
(J
.
(J/I
Q
=-·0,86
=-·O,RG (k.g/
(kg/ h);
h) ;
, 6.T
I t>T
gcle
gde jc je Q kulicina
kuliCina !Oplole
toplote koju ce predati voda, koja prolazi
vadil, kuja pro laz.i kcoz
kroz deo nieu, a 6.T
deonic\I. t>T te m-
pcr<lt urski pad u11 grcjnim te iima.
pcr;]turski lima . Vrednost
Yrednost II od nosii se na lempe
I I odnos te mpe ra rafllfu
(\lflI votl
vod e na ul azu
nil ulilzlI
\Iu deo niell.
nicu. a 12 nil izlazu
n<l iz lazu,. /l)je lcmperillllra
' lJje tempe ratura ookolko line.
ine, a I", srodnja vred nost te mpera
1m srctlnja mperil (lIfC
ture
vatic
vade u deon Raz lika (Pm
ici . Razlibt
cl conici. p,).g jt:
(Jim - (ir)·g jc raspo lozivi napor pO
rilspolozivi po I m vis deo niee , Irh ' vis
int: deonice,
visine i-
visi-
na dcudco nice
niee (ne cluzina) i [J raspolozivi napor
( ne duzina) deo nice . U ovom [ormul
napo r deonice. ru s je dcb
[ormlil a rli deblji-
lji -
izn lileijc, a k 'R koe fi eije
nil izolacijc.
na cijentnl pro laza to
prolilza plo le
(oplo te izo lova nc cevi iii
izolovanc iIi kocficije nt za go lu eev cov
(tabL:l a ILlY
(tabcla J UV i l1.V).
ll. V) .
U fabe Zil k'R
tabe li za k 'R d ate su vece vrcdnostivrcd nos ti (k'l< = l.15 L 15 k nR) uzi m;]juCi
m<ljuci u obz ir drzacc d riacc za Zil
ccvi.
CCV l.
Prilikom
Pr odredivanja
iliku m odrecliva nja visina ho rizo nt alnih a Lnih dconicil
clconica,. treba
(re ba vocl
voclitiiti (acuna
raclln a 0 prcd
pred vi-
dc no m nagibu eevi
clc l10m cevi (0,005 m/m), do k su S li za vcrtikalne
vc rtik a lnc deo v i ~;n c ray ne duzin
nice vismc
dconiee tlllzinii dc
tlc -
untce.
olllce.
Naknadni proracnn se
Na knadni proracun sc izvodi
izvocli isto
islo kao i kod donjeg do njeg razvocla
razvod cl..
Koel
Kod proraclloa
prora clloa cevne mreze mreZe sa go gornjim
rnjim ra zvodom,
razvodo m, kao i kod kntl proracuna cevnih
proraclIna eevnih
mrez1l
mrd il svih vrsti grcjanja,
grejanja, tre lreba
ba imati u vidll vidu da je pre lhodno odrede odredeni ni jedinicni pad
pritiska R. prosccna
prosccoa vrednosvreclnostt za jedno
je tlno strujno kolo. Zaalo,
ko lo. Z lo, pri naknadno
n(Jknadnom m prora clInli
cunu
o bicnll se
obicno sc usta novi da
uslanovi tl a se za pojedine deonice do bija veca vrednost R od prethodno
cleonice dobija pre thotlno
oodrcde
tlrccle ne. a za ne ke manja. m(Jnja. Da D a bi se ubrzilo p ro racun i izbegao veCi
ub17.ao pror(Jcun veti naknadni prora-
cun, moze se jos IIu pre thodnom racunu
clIn, racunll itiiCi na otlredivanje precnik a i pre ko vcCih
oclredivanje precnika veCih
vrednos ti za R. Ako se to cini,
vrednosti cini , onda
o nd a tah
takvo poveca nje R II
o povecanje 1I odnoslI
odnosll na pre thodnu o dre -
thoclnu odre-
deno, treba usvajati
tre ba lIsvaja ti za deonice najveceg precnik(J. precnika.
268
20S 8. Trx loro";f:
B. £ KTOVANJ£ f>OSTROJ £NJ..1
/orol'if PROJ £KTOVANJ £NJA ZA C £NTI<A
£NTIIA LNO C; RI:JA
RU.'! .VJ"
.VJ F
gdee je G,
gcl vade 1Iu de
G, koli cina vode deoonici
nici koja se spaja,
sp aja, I; le mpe ra lura
tura vod e na iz lazlI
lazu iz dco
dconni-
i-
ca koje se spaja
eil knje ju . a L C;
spiljaju G; zbir ko licine vode
kolicine eonica
vod e iz d eo nica koje se sp spajaju
njaju,, odnosn
odnos nn o kll li -
vad e pos ma tra nc d eo
cin a votk co ni ce, cijaje
cija je letc mpe ra tura vode na ulaZll/"ra.
ulazu/md '
Priliko m p ro ra cun a hlad
hl ad ec nja horizo nlalne povra lne mreZe sma Ira sc::
tnc mrdc 51:: dlI a u njoj os-
laje te mpe
mpera tura vode
ra lura vo de ravnil le mpe ra
raVD<1 lempe raluri
luri vo de nilna izlaw
izl aw iz najud a lje nije ve rlikale
rtikale . Ti
Ti--
me sc t ova ne cini nikakva
se go tovo nik a kva grdgrcii ka, je r ko liko se5e vod
vo daa hl adi u ovim eevima,
cevima, to lik o se sc
mc :; ajuCi
i zagreje mc'i ~ju Ci se
5e sa vodo m kojo kojl! do laz
lazii iz ve rlikala blbliZih koj ima je vodil
iZih ko llu , a u kojima voda
manje rashlad e na.
ma nje rashlade nn.
Primci' 3
Primcl'
Proraclln a li
Proracun ti cevnu mreZu
mreZll zazn pos troje
trojc nje vovoddee nog gravilacio
gravilat.:io nog grejanja, gor·
grcjanja, sa gor-
njim r;lrazvodo
zvodo m.m, za s iste
zn sis na la z i na slikama 11.1
le m koji se nalaz I U 0,
O. 11.11 i 11.1 2.
11. 12.
mpera
Te mpe tura vo de
ra lura dc nil
na iz lazu iz kOll a je jc 90 "C,
°C, a pad te mpe
mpc: ra ture
turc u grejnim
gn:jnim tel
tclim
im a
20 K. T e(:; mpc
mpe ra tura lavana
ratma QC. J-lIladenje
tavanil je 0O°c. adenje u uspo nsknm nsko m kraku
b a ku sc ma rlljc, jer
se za ne maruje, jcr jc
cl o bro ilo
dobro izo lova
lovan.n.
Sve ce sc m raclijatorskih
cc vi sem radijalors kih prikljuca ka, izo lova ne Sll
iz.olova kizelgu rom.
su kizelgurom.
Uspo nski vodovi Sll su vode
vo de ni u zlje
z lje bovimo
boviml! spo ljnih zid ova.
ova .
l'rcgtcd
I'rcglcd du:i.ina
du:i. ina dconica:
bIO i deDllica
bro dcollica duzill n 1m)
duzilla brai
bro i decni""
dconi c., dl.l7.ill aJ
du7.in
t t2 7 5.4
2 1.2
t.2 8 1.2
1.2
3 7A q9 3.U
5 4,4 10 2.0
6 1.0 II 5,4
G rcjno lclotclo 04
Dod a lakta k zzaa najdalju ve vertikalu e taiu zgrade sa dva nivoa iznosi 15%.
rtikalu i prvu etazu
Ko rc
[(o re kluru
ktllru tre ba bl! izvrsiti ako se protok razlikllje od 50 kglh po grejnom telu.
p ro lok razlikuje Pw·
tclu. Pro-
to k kkroz g rejno telo
roz grejno te lo 04 je 77 kglh. a kroz grejno te lo 104 na spratu
telo sprillu 140 kg/h.
kglh. P;;SIll
P0S Ill s':
s.:
na sva kll m nivou nalazi
sV<l ko n<l lazi sa rno po je dno grejno le tc lt), tnbe\a 11.VI1l
lo, a labela l1.VIII je rade na pod
II . DVOCfYNA
II. POSTROlJ,NJA GR·jvrrAClONOG
D VOCH ' A f'()STROlT-.NJA ORAvrrAClONOG OWA ~A
GREIA . 'fA 269
prctpostavkom da sc na
prclpostavkom nit svako m nivou nalazc dva grcjna tela, ond
ondaa jc
je mcrodavna
vrednosl
vrednost proloka vcrtik
protoka za III vcrt alu::
ikalu
G = 77+ 140
C= =54
5-1 kg/h
kg! h
4
Korck tura za protok
Kor klllri! prolok ott
od 54 kglh dobija sc se interpolacijom prc ma labeJi
int erpolacijom pre tabe li 11.1
II.! X i 17.:.
lZ-
nusii 0,96.
nas
Povceanjc
Povcca tc la iz
njc gn:jnog Icla nos i 15 xO,96 = 14,4 %
iznos
Grejon
Grejoo lelo II}.!
l~
Verlik.1la I
Vertikal.
Grejno Ielo 001I
Grcjoo telo
!'rolok:
Prolok: 75 kgil'
Merod,vlli prot
Mcr<XIavlli prolok:
ok: 8.1 kgil,
8-1 kgill
povec-,nje:
Osnovno povCc.1njc: 11 %
Koreklur. za prolok:
Korckt",a prot ok: 0,68
Uk upn o povcCanjc:
Ukupno povcea njc: 7,5'}b
7,5%
Pro tok:
!'rolok: 140 kg (120)
Merod,vni prot
Merodavni proloo k: 84 kg/h
kgil'
Osnovllo
Osno",o poveeanje:
povceanje: 6%
Ko rekt ",a ?,'
Koreklur. 7.1.prol
prot ok: 0,68
Ukupno povcCa
poveea llcj:
ncj: 4,1 %
4,1%
Prclhodni proracun
Vertik.l. III
Verlile.l.
a)Strujno
,)SI rujno kolo tcla 04 (najncpovoljnijc)
kola grejnog Icl. (najllc povoljnijc)
dea n icc 1-3,5-9.
deonicc 1·3, 5·9. R,spolozivi prilisak. ne uzimajuc5
Raspolozivi pritisak_ uzimajuCi u obzir
ob7jr f/'
/-I' =2,6 x 367=245 Pa
=2,6x367=245 Po
to plolne subilke
lo gubilke cc,,;
ccvi
6H = 49 Pa
/-I' + 6H = 318 + 49 = 367 Pa
H = H'
270 B.Todaro,"' PROJEKTOVANJEPOSTROJENJA ZA CENTRALNOOREJANJE
B.Todorol-it CENTRALNOOREIANJE
Slicnim
Slicni m postupkom dobijaju se vrednosti za jedinicne pad
padove
ovc prtiska i za strujna
kola
ko la osta
ostalih tela .
lih grcjnih tela.
"
-8'"
i>~ I~
F';;
:.! ~
~.
;. < •
.-
.., " ....
• ,-- •
-.~~ .• r. . ....,if:
,f#..
~
~
,: 1
."
,
! :0 I.
!
I
§
m
OJ
I
I
(~ CD
0 =
II · I I I
14150
I I
,
=
.
•
r.
.r.
i! 21950 I@
i~
i§
I"
0 1
0
Slika 11.11 I/orizolliailla
J/orizolllailla povrailla mreia
, Q " "' .
0
0 on
0
00 1
0
;",I1
~ , "'
0
on
'"....~ I "'
3 2500
325 2800 , 2450 2450 !1 3250,
IGOl
.,.,.--t
rl.,," -t. J'"
r J"" 1
I,.,
1 ", Il J to,
to, 1
16O>J
] ",I
",j
"
Ii II
I
I 0 -I I
I on I
I
"''"
~
M
0 ,
~ dI
0 ,
N I
I
N'
N '
~, I I@
G I-
I I-
I G I , I
•• d -..
-" {-£
1750
1 750 I
I
2100
11 ." ,
I I
l
L ~
I
J "I
.,
2100
1
I 1800
I
J .." II , .
~ ~
~
__ .-. _
--,.---
--,---
I
I
*
W--._._._
. - . _ - _ ._.
_.
-- -_.
L..-. ---_ - .. _ ._ .
-- W--
-l
...J
._.
1l -lD
-lD
l
JII. /JFOCI;Y NA f'OSTROJENJA
I . DVOGYNA VITA CIONOG GRtJANJA
POSTROJENJA GR·1 VffA GI?EJA:VJA 27.1
Naknadni pmrllCUn
plrOracun
Nakn~dni
Naknadni r rOra
r'" ;;1i11 ~e
o ra ::un ~pr' lVod i na
~c ~pnvodi n:1 i~ ti nacin
naein ako
aka i u prikazanom
prikazano m priml:prime rt1ru za donji
cl o nji
razvod, sa mo sh
razvocl, ~h S" mnl.ldavOi
mc·n.ldavOi n:,pun llz im~jll
IF'r,ll'l o ni koji su izracunati IIzi majuCi Ci 1I
II obz ir hladt"
hlad l: -
CCV ' ) "1J
nje vode 1III cc\",), mrl:zi.
J mn.:zi.
ProritC\I!1 jc i;rvc'dcn
PrOrilCllrl i;rI'L' dL'n labelarn<-.
tabc larn c' . a kocficijenti mcs nih otpora
o lpo ra dilti
d ill i SII II posebno m
SlI 1I
prcgledll .
prcglcdu
K(l(' fi'- ij,:
K(wfj" ij'~ n1
nl ii mcs
mcsnih nih llu (pora:
t'pora:
dcoll iCl I
dCOI lic.1
-- "nino
KnlO tl 2,5
luk Qd
3,0
cleonic< 2
ciconiCl
ra ~-va suproran
- T me-va supror"n smcr, tv = 1,3
tvu / IV
<,d""janje IVu/
smer, edvaj""jc
d('oniC<l3
dco nic;) 3
" ra M
Lv.I ,-xlva
(l(lva ialljc.
j"'jc. prilla' IV./
prolaz IV = 0.65
/-V. /tv o
luk
IlIk 0,5
7:1 1111 QJ
!U
Cf'lli r:l
d Cfllli l-:l "
"'
T ralva
raCva pmlaz, tvj lV = Oe'5
llcl v:'janje IV;,tW
prnla., oclV:'jalljc Or'>5 0,5
3111~a
.- .1luko 1,5
t,5
grcjn"
- I; lela
ccjTl Cl lci o 2,5
. prola1'
prolazll Jl i ve lll ilif
velll 1.D
1.Q
8,5
dcolli..-.1 6
dcollk:16
- .221ub
IlIk il 1,0
r :l ~v; '. sabic;tlljc
- T ",Cva. JI~,1 ~ V = 0.6)
prolO? lV.flV
",b ironjc prol:l7. 0.05 Q.2
1,9
'!collic) 7
-\cnllici
~l -k
- h-k 0,5
- 7.... aSUIl 0,3
- T r:leva
(:lCv" 5UprOI:111 smcr. sabir:lI1jc
suprol:lII smer, sabiranjc I-:/ F = 0,64
I '~ /f"
'dJdd = 0,9
'dJ 0.9 2,7
dcollicn 9
dcollica
- luk
Iuk 0.5
dconica 10
dconiClIO
- T raoo
raeva odvajanjc
odvaja njc Hlu/IV = 2
lV.flV 1,0
- 21ub
21uko 1,0
- prolazni vent il
prolami yenl 4,0
- gn::jllo relo
tclo
U
8,5
dconic;, II
dconic,
- 3 luka 1,5
- izvijcn
izvijen komad (7"
(7.1 obilazak
obila7.ak dconicc 5) 0,5
- T raeva prola7
prol"" sabira njc W
, sabiranjc jW = I
W"Nt
JL
2.0
2,0
274 r"doIT"';" PROff:kTO
/l Tod,,",..;, PROf EKI O II '~1.VJ/
:·1.VJI:.:; I'OSTROf ENf..l 7.,1
I'OSTROfENfA CENTK-;LNO "i
2.-1 Cf:NTR.-iLNO ,; ,:,:£1.,1
EfA Vf
VIE
E
I'C'~IO
I'''s prclhodni i nakn
lo jc zavrse n prelhodni ~ dni proracun
nakn~dni mrczc prcm~
prora cun ccvne mreZe prc ma prelhodnn
prc lhodno
lllJredenom
odreele nom napa
napo m rll,, poznali
poz nali Sli
SII pn:l:nici
pn:cnici svih deonic<I, k,lO i kolicinc
dennic;t, kao kolicine - proloci YOlk vode
kroz svaku deonicu. Tek kada sc raspolazc
svakll dl:oniCli. raspolaze ovim podacima. mogllcemogucc jc je sproves
sproveslil i pro·
pro-
nll:un
ral:t1O hladelenja
hladdcnja voele
vade IIu ccvnoj mrdi i lacno proral:unali slvarno ra spa
lacna prorill:unati spo lozivi
lazivi napor.
n<lpor.
Illaelc nj c vode i stvarni
Illadenje slvarni napor su SII proracunali po pO labe li kaja vee opisana
kl1ja je vec opisana.. shodllo
ulvrd ec nl1m
Illvrd cunskom pos
na m ril cllnskom pl1slllpkll.
tllpkll.
Ic lo 04 izracunal je
grejllo le
Z a grcjllo n~por pre
jc raspolozivi napor ma pre
prema lhodno odredcnim
prc lhoelno prccni"i -
odrcdenim prcclli<;i-
ma.
ma ood oel :;67
367 Pa. lakn je 001111 vcci
veci adoel pribliZno
pribliZllo odredcnog
odreelenog raspo lozivog napora, treba zadrl.ali
raspolozivog zadriali
izra cunale prccnike
izraclinale ccvi, jer
prcl:nike cevi, je r jc r~spoloz ivi napor za grcjno
je slvarnn rilspalozivi grejno Ielo O-k
tcla O·k
Stvarno
Sivarno raspo loz ivi Ilapor
raspoloz napor za kolo grejnog tel a 104 iznosi
grcjllog lela iZllos i::
=-0.07
=0.07 ++ 17,08
17 .OS + 42,2 +
+42,2 440.61 + 277.7 = 777
+440.61 ,66 Pa
777,66
Zit ()vako
Za ovako izraclinal
izracunalec raspoluzivc
raspolazivc napo re vrsi
napon: vrsi se
5e ako sc Znal:iljno ra~"ikuju
5C znacajno ra:tlikujll od pn;l·
prel -
ha
hodllno
no od
oel re<.knih
rcdcnih koreklllra n;tklladnog proracuna
koreklura llilknadnog proral:llna ceVlle mrcZL'. koji jc
cevne mre:lL·. je sprovccil;1l
sprovccil;n
prc ma pn;lhoelno
prcma odredc llo m raspolozivo
prc lhodno odrcdcnom raspo lozivom napo n! (l'lbcla
m napon! ( I;tbela 1I.XII).
1I.Xll).
rT!lbe/a
.. be/it 1l
fl .XII
12 PlANA
IZ PLANA MREiE NAKNAONIPRORACUN
NAK NAONIPRORACUN
Prelh. AAZUKA
RAZUKA
pretnik
pre¢nlk SA PRETHOONIM PRECNIKOM
PREtNIKOM SA PROMENJENIM
PAOMENJENIM PRECNI)(OM
PRECNIl<OM CEVl
CEVI
000''''
p eonlca
Top!. MaSliI1i
Topt M a5anl l Ou!ina
protek prolok
protok
oUiina C(l\Ild
protok eon!ce
eonlce
Cevl d
, ,., Il: , z , , ,., zZ
,.,
' ·R zZ
fIV) (kg/ h) I(m)
'Im) (mm) (mJs)
(m/5)
w
(Palm)
R '·R
(Pa) (Pa)
(P a) (mm) (m/5)
(m/s)
w R
(Palm)
, ·R
(Pa)
(Po)
IL'' (P a)
(Pa)
(n·
(n · h) (p-D
~,)
(Pa) (Pa)
,• b , ,
d , , 9 h ;i Ii k I ,I I m 0 0 p q ,
VERTIKALA III,
111. Kolo
Kola grejnog tela
\ela 04. Raspalolivl naper H =
Raspolotivl napor _ 367 Pa
" a 6,91 Pilim
Jedinl<!ni pad pritlska R ..
Jedinlfni Palm
"
11 3250 100
1<0 5,' 1/2 0,22
L"R+LZ= 518,8
270 '0
+
" •
LI'R+};Z= 518,6 20<,3
204,' 723,1 < 777,66
"
Oeonlca
Oeonlca I (k~) G
~g/h) Imm)
(mm)
d ,I
1m)
,•
(mml
Imm) (W/
k,
(VI'/ mK)
PRORAtUN
PRORACUN STVARNOG NAPORA
I,
"
fC)
(C)
I,
"
fC)
(C)
.."
fC)
(C) •
("C)
(Cj fC)
(e)
I-
'm I (p," - Pill
g ''{pm
(Palm)
h'
1m)
(m)
H
(Pa)
I 1
I 112 I 5,4
5.4 I 20 I 0.399 I 68.92
68,92 I 35 1 0.45 I
\ 0,45 ! 68,47
68.47 I 68,70 I 129,59 I 3,+
3.4 \ 440,61
"11 140 <"
Iz deonice 11 pr~i(:e 140 kg/1'1
" p,ilite kg{1'1 vade co 68,47
vode sa 12 .. °c
68, 47 °c
Iz grejnog tela 04 p'ilil:e
pritil:e 77 vOOe sa 12 .. 57,71
kgt'h vade
71 kWh 67,71 °c
68,47 + 71
140 ·, 68.47 n ', 67.71
67,71 _ 68,2°C
Tempe rature me~avine
TemperalUfe
+ 7.,
'40 +"17
"Ul
HorIzonialna
Horizontalna pOYrJma
povratna mleta
mreta
7 -,
-' I - I - I ,
I - I - I ,
I - I - I
, , I 68,2 I 132,24 I 2,1 I\ 2n,7
277.7
Hladenje
Hladenj e u gfejnim
grejnim lelima
gfe)no
gre/no
tela 104
, - , - , 88,9
88,' - 20 68,9
68,' 78,9 70,34
70.34 0,8 42,2
greJoo
gte/no
- - n ,7 0,6
0.6 46.56
46,56
181004
lelo04
- , 87,7
87.7 20 67,7 77,7 77.6
12. JEDNOCEVNI SISTEMI
CENTRALNOG GREJANJA
12.1. UVOO
UVOD
Dvocevni sistcmi
sisll: mi (x nt ral
cl' nl nog grcja
rai llng greja nj a lo to plo m vmJ o m imilju ppose oscb~ba n ccvovod
ccvovnd za Zil
razvod vode, lako tako del ;1
a svako grej grcj nn Id tc ln clubija
o do bija vodll
vocl u isteisle le te mpe
mpc ra lure.
ture. Povra lnll tna vodavllda
5e
se skuplja neznvisnim n ;v lVndllm i yr;
nczavis nilll l·<.:vovOelOIll ca pn.:
vraICii prcma ma izvo
izv() m lo to plo le te . To znaznaccii dci a je sV sVililko
ko
grejno
grej no lete lo povezano
poveza no 1,;1Z; I ssis
isletclll
m na dva t1 va ve rli rti ka lna voela,
VOdil, koja se pros tirll visino m objc
prus lim ohjc--
kta,
kia, koji se grcjc. Cevna mrda
gn.-je. Ccvna mrd a ima rrolllc p romt.: nljiv rrese prt.:sc k, pri pri ce mu sc IIu razvodno lll ce -
m Ct;-
vovodll
vovodu precnik
prccnik lImanjlljc,
um nnjlljc, ;1 povra tno m pnvecilva
a 1Iu povrillno povecava IIu sme sllle ru slruja
strlljanj<l
nja vodc. Tilk va
ccv na mreza
ccvna mrda za hlev;1 vise rpos
ht eva vi!ic os la l ~ oko
ll ko mo nt ilzc. prcciza
nl aLe, preciza n prcdme r ma le rij a la i vodenje vodc nje
dye cevi kroz zgradll
zgrad ll , stn jc jt: posebnn
pose bno ou lda nn kada kad a se grejanje
grcj anje nakn nll kn adno uvodi. Kau
aclno uvocli. Kao
rdenje
rcSe njc koje IIubl;l
bl;lzava
zava go rnjernjc ne [lnvo povll ljnc lj nc d e kl e dvoccvnih
dvocevnih siste sis le mil rrime
primt.: njllje
njuje se sc jetl
jed -
nocev ni sisle
nocevni sisl e m. kocl
kod kllga
koga su r;lzvod nOl
S li razvod pllv ril
n<l i [l0v ratlna
na mreza
mrda jed instvc n eevovlld
jecl inslven ccvovoel . Kod jed -
noccvnog r01zvod;1
noeevnog ra7ovocl a sva k;1 vcrlik:t
sVilk:t vcrlika la. bez bcz llbz nbz iril
ira na bmj broj prikljuce nih grejnih grej nih lela.
lela, ima is-
Ii proto
pro tokk i ko nslOi nla
konslil nt anll prccni
precni k. Voda Vuda kuja koja prode
prodc kroz kro7o j<. : dno ggrejno
jedno rej nn letelolo dos
dospcva
peva \Iu
go , pri l:c
d ru go, Ge mll 1Iu wak
wilk o skdec<.
sk dect.:: 1IUlilZ ~ a niZo lll
1ilZii :.a m le Ic mpe ril tllrum,
turom, sve do k ne izadt.: izadc iz
pns lednjeg gr cjnog le lil
poslednjcg la sa h: tL' lll pc ra ill
mpera lll ro m kOjll
koja odgovara
odgova ra le mpe ra illri luri povralnc
pllvratne vo vodtl e
cclog sisle m01.
cc log siste Iz loga
ma. 170 proiz ila/.i dtina je pad le mpc
toga proizil;lI:i mpe m ril ture u sV w illl ko m grcjno
rn grej no m tclutelu ma rnil nji
nego IJ\J slucaju dvocevnih
dVllccvnih sis siste te ma, da jc hladc
ci a je hilldc nje
njc vmlc
vod e 1I u svakoj
svil koj ve rlik rtik a li c kvivalc
kvivalt: nlnonlnn
padu
pildu lempe ralure 1I1I grcjnim
te mpe rature grejnim le te lima dvoeevnih ,sisl<. istt.:: ma id i d a srednj
srednjaa le mpc mpe ril lura
tura vode
grejnim
u grejn
1I tclim<1 o pa
im lclima patld~a 1Iu smc
smeru s t mja nj <1
m stmja ~ vode, 100koIilko da cia se njihova povrsina povecilva. pnvecava.
Pos ta jc srednjil te
to je tc mpc
mpe raluril
ra lura [lprvih rv ih grcjnih
grejnih te le la visa u odnosu na nil te
tela
l<1 dvocevnih sisl sist e-
e-
ma,, a o nih pri kraju
rna krajll vevc rli ka le niza. u lIkUpnl1m
rl ik<l Ukllpnl) m 70im zbiru grejne povrS po vrS inc 5\1s u jcdnakc
jednake 'kod
jCd
jed noccvnih i dvocev
dvoeev nih pus posttrojcroje nja.njil .
U ovo m poglav
poglavljulju iziazli
iziaz li se nacini n<1 cini postav
pos tav lj aanjil
njil cev
cevnc nt.: mrcze
mrczc jc jcdnocevnih
elntlcevnih sis 5is te ma, II
tt' ma. \I
kojima
koj im<1 eirkulacija vmle mozc
eirkulacijil votle: moze bi biliIi prirnd
pr irod n(l,
nil , uslcd graVil gravit (lcije,
<1cijc, iii prinudna
pri nud na pornocll
pomoclI
pumpc. Pos tavk a cev nc nlrdc
pumpe. Poslavk nlrde jc u o ha ba slu caja ista, i s t ~, sa
sarno
rno sto su kod gravilacionog
gravitileionog
grejanj precnici ccvi vcci. i sistc
greja nj a precniei sistcm m jc bez pumpc.
Dime
D nis anje
ime nzio nisa gravitacio nih siste ma je
nje gravitaeio jc izlozc
iz loze no 1I u ovom poglavlju,
poo lilvlju. a ssiste istc ma
mil sa
prinudno
prinlld no m eirkulileijom
cirkulacijo m u poglavljll
poglavlju X IV. 0
277
,~
18 U. r"d""".ir'
/'''!'''''' 'i,' 1'1I0 1DOO
I'II01f,'KI I·:-1 . JEI'OSTJ«)1r.'iJ.
OV/f,VJ/': Z.·I CEN
/'OSTI<1)jf':Vl. 1 Z..I C£NTR
TR IL,\'O
I L I\'O G liFJ..I.VJ/:'
liFJ, I.VJi'
12.2.1.
12.2. 1. Vcrtil...llni
Vcrtik.tlni cevni sistemi
('ev n,1 mn.:t.a
('cvn" mre/.a jcdnoccv
jet!noccv nih sis te ma cc ce nlr;lIn
ntralnllg llg grcja mo~e sc pos
nja moZe
grejanja taviti
pns tav iti na vis.:
vis '
nal':in aa.. l iglavno
nai';in iglavnorn sc: radi 0 "vc
lll sc rtikalnirn"
"wrtik instidacijama sa go
a lnim" instalacijama gornjim
rnjim i do njirn razvoli
donjim nl7;votill lll
n1l1
() s is
i I) h: lllillla
istc rnirna sa g la vnim razvod nim vertikahlrn;1
l;tvnim vcrt ikalallla na kojc koje su priklju l.c ni horhorizoizo nl aln
a lll i!
ggn:jni
rcjn i kru gov i. U sslll l:aj ll grejanja
lu caju greja nja Illa
m;tnjih
njih s la llliJcn
l11bc nih zgrada. grcj
ih zgraJa. ni km g Jl(:
grcjni m: mora P() pll
ccti we
vcrl ikalc , vee sc
ce ti sa vcrlikak, se mo/.('
m OZ l ' vnditi
vmlil i dircktno
d irckl no sa razde lnika 1Iu kotlarniei zav r~ iti 1I
kotlarnici i z"vr~ U Sil
S" .'
birniku
birn iku 1Iu sa mnj kntlarnici
salllnj T akvih grcjnih
kotlarnici . Takvih g rcjnih kru gova moze bili viSe,
gnva Illnzc vise, Uu zavis
zav isn!lSli
nosli od bro. brll'
j,l sslall()va
j;l zgr:i(l..:
la llo"a zgr:: dc: . ..lh:dnocl'vni
ed nOCl'vn i ssislc
is le llli
rni cc nlralnog gn:janjagrcjanja su5U sa prinmlnl)
prinudnom, m. mad
l11il(l""
1110gu
mugu r,ldili
r<td iti i sa prirmJnom
prirndnol11 cirkul<t
cirkula cijom
cijnm vode:.
V()(Ie .
Kod
Kot! vC rlikalnih ssiste
vL'rlikalnih isle ma go rnjq; razvnda
ga mjcg rilzvllda hnrizo nl a lni deo den ccvovodil
cevovodil za razvod Il)p
Zit rilzvod tllJl
It: vlldc Sc
k vmk poslilvlja
Sc: plls lav lja iznad najvisih grcj nih lci;1. Koti donjeg
tc:i;1. Kot! do njeg razvoda cevi ccvi pr() l ~zc ispod
pro lilze is pod
najni/.ih
najn i;.i h grejnih tcia, kroz podrum,
g rcjnih lela. podrum, nad nat! podo
podom m najnizc
naj niZc ec laZe
taze iii kroz plldzL'm
podzcmnnce kan k;m a·
k . Kml
I(nei oba na cina '::ina razvoda
ntzvoda., cevi koje vracaju
ccvi kOjl' vracajll oh o hladc
lade nu vodll
vodu do kOl la. Ide ispod n'
d o koila, nalj·j.
niz ih ggrejnih
rejnih tc le la.
, - ' 1
~-L____~__~7 __~________~
I 55 ~ a
I
.~
8
a
11
I
I
I ' I i
l ___ _~1. _____ ___ J
~
II _ _ _
10 i
L-..-:~:::.:-:.r~
/ikll 12.1
SSlika J2.1 Jedlloeevlli
Jedllocevlli sislem
si.flem lop/ovodllog
loplovodllog grcjallja sa gumjim razvodolll (I.
gumjim razvodol1l (1. ekspallziolli
sl/di 2. prclivlla ecv;
Slid; 3. cirkll/adolla
cCVi .1 cirkllladolllL ecv;
cCVi 4. siglla/lla
sigllailla eev;
cevi 5. grcjllo le/o;
leloi 6.
6, rcgu/aciolli
regl/laciolli
vCllli/; 7. razvodlli "odi
velllili vud; 8. kralka vc::a;
vc;:ai 9. !wrizollia/Ili povrallli vod;
horizolllailli povrailli vodi lO.pllmpa;
IO.plllllpai
11. kolllOil2.
kOlao;12. glavlli IIspo/lski
IIspoIIski vud)
vod)
b
[i"" ' -,,~'______.-__~6--==______-r________-o_7
r-'---]
'--'--
___
}
~--~I'------r---~6--==------~---------o~7
~
I I
I 8
9
10
I 5 I
I
I I I
I
I I
I
f
I
II r ___ -L ___ _ _____
_________ J
...L ______ ....l
13
I)
Il
IZ ~II
- II
L..-..:::-=.:-::.r<~- J
'--!!-=":-=:J"""''-
7
,
1
I1
I 1I
1I
I 1I
1I
1I
I 1I
1I
r-+--.~
1I LJ.-.--L.J
I
1 1 1I
I1 I
1 I1
I __ ~ ___ ~_~ _____ ~
11
/I
I~'
I
_..G
L-_..J
• 10
_J..J
t-+<>-<>_ir
f--<>-- Or .adavodo
.IJec dunocevni
noce vni ve rtik a lni sis
vertikalni s isttcc mi sa donjim rilzvodom, ta kozvanc 'TI" vcrtikalc
razvo do m, takozvanc (pre -
vcrtikale (pn.:-
mil cirilicno
ma Cirilicno m slovu P). poec poee li SlI prime njiva ti sa pojilvom
su se primenjivati tavilnaa.. l(utl
pojavo m zgrada bez tavan Km l
sistcm~
sislc ma nil ci 12.5 predstavljcnc
s liici
na sl pre dstavljcnc 5U najviSe upo trcbljive semc zgrade
5\1 najvise zgrild e do
d o tr
trii spr;li
sprill a.
ii .
Se ma 51ici 12.5 jl,;
rna na sli.:i j(; jednocevni sistemsist.em sa "obicnim" radijatorskim
rildijatorskim ventilima iI po me me·-
rcnim kralkim
kratkim vezama.
6- 7
I 1I
I :1II
I I1
I
I :1
r-Jr---,~
I
1
I ___
I
1
1, 1
.. 1I
r ___ I _ _ _ _ _ _ .L
.J...
.1. .1. _-
- 9 - ___
__ ___ JJI
11
/I
-- •
10
1,
_.1J
_lJ
!---+-- iz vodo.ado
dva dd
dViI ddaa - jcdil
jeda n (sa leva) sa nlila livnim
Sil kva nlillll ivnim n:gulisa
rcglllisll njem odava nja lo
njl:m odavll to plo le,
lC, dm
drugigi (sa
dcs na) m:rl:glliisuci prollocni.
nucguli sli ci - pro n ajv i ~c m spra tll
ocni Na najvise lll pOSloji mogllcnost ....v~d
posloji mogucno3t ~lss nog re-
;p:d~l rc-
gulisa nja od
glliisa lld avanja
avilnja lo
to plo te protocnog rlld ra dijat
ijatoo~ril. ~<ao ~ to
a . Kao IO je
jc rc~ nono., o~aJ SC
sc sslslcm
ls lcm ko-
risli 1Iu vc likoj mo ntaznoj
nlaz noj izgradnji stll
sla nova, PrJ primcl1l be
pri prJmcnJ bc lo
to n~
n~klh
klh grcJnJh
greJl1Ih pitncla.
pa ncla. Ina-
si.~t c m dozvoljava
ce, sisle dozvo ljav<1 i pos
poslcpc
lepc no - spra lno lIkljllciva
lIkljllcivit njc grejanja
grcj,mja po pOCcpOCelku unulras -
lkli lInlitras-
pcw rsinskih
njih povrs inskih radova.
rildova. Pogodan jc za primenll
primcnll kod ravnih vikspratnicil
visespralnjca Sit sa 3-7 spra-
lava..
tova
1
I I. 2
·6
I'.;:;6'h-r-f-:l-
)1
I 55 '-1t-r-r--1:r-
I
I I
I
II
I I
I 9 1
I I !
1/ I : ~
<---<>----, ~--' ~
vOJcm.
vOJcm.
r 1I
r: /
liJ
Gt r )~
6
I~ 5
JJ
Q 7
r-,
I 8
II ---- s:i~ fq rP .j
I
II f-1 I
9 I
I
. I
12 II
0-
-.- -
__ ___ _________
___________ -.JI
10 _ _ _ ...J
Na Irece
trece m spra tu tll je pprikazana
rikaza na prolocna
pro tocna serna sa lrokralrok rallkimkim ve nlilima,
ntil ima , koja
kojll nijc
nije
dobila
dob il a vel
ve liku primenll
iku pri me nu us usled
le d lest.-oCa
teskoCa pri pos poslavlja
tavlja nju i upo lrebi
trebi lrokralkih
tro kratk ih vevenlila lJ
nt illl . U
horizo ntnl a lnc jcdnoccvne
ln jed noccvne grll granene Ccs
i':cs lo
to se ukljucuju ko iwek
iwektori.
to ri .
U sluc<lju
s ill cajll kad;l
kad a su lIugrade
grade na dva ko konveklora iznad
nve kto ra jeda n izn ad drugog, ond o ndaa se Cesto
Ces lo isp-
donjeg pos
red dnnjeg poslav
lav lj a ve ntil ( iii
ventil radi regulisa nj
iIi slavina), rildi njlla odava
o d ava nja lop
top lole, "p ro -
lo te, a i za "pro
dllvavanje"
duvllva lu caju skuplj
nje" go rnjeg u s lucaju skupljanja pule m povise
a nja vazduha pute poviSc nja brzbrzine
ine sslruj
truj a nja vo-
de. Na krajll gra ne je pri prikkaza
aza n prolocni
p ro locni neregu lislICi ko nvek
ne regulislICi nveklor.
to r.
12.3. SA
SAVREMENI
VREMENI JEDNOCEVNI SISTEMI
.l.I ed nOl:cvni sis
e cl nm:evni sislcmi
tc mi Sli danas
SlI da lInapredc
na s lIna speeij a lnim ko nslrukcija
pre d e ni specij ns trukcija ma m a ve
venlila.
ntilil. koji
koj i
saclric 1I scbi
sadrie seb i razvodni i povra povralni tni prikljllCa
prikljuCa k, k. kao i kra lkll tku obilaz
obil az nu vew (sl.
nll veZll (s l. 12. 15l 5..
12.IG
12. I G i 12. J2. 17). S obz obziroiro m na mogllmogucc nos\ izdvajanja
nost izclvaja nj a sva kog 5t
SVilkog s lana
lI nil 1Iu poseb
posebnc nc cirkul
eirklilacio-
acio -
nc kkru govc. savreme
mgove. savrc mc ni jcd jecl noccv
noccvni ni sislemi
5is tc mi sc sas lojctojc od o d horizonl
ho rizo nt a lnih kru gova koji koj i
poc inj injllll na razvod
razvodnom. zavrsavajll se n:l povriltno
nll m. " zilvrsaviljll povra lno m lIlIsspo po nsko m VOdll,vod u , koji SllSlI jjcd
cd ,lO
an
u zZ drll
li cl ru gi gi (s lilika 12.7)..
ka 12.7)
U obje nbjckk llltll sa ho riw r izn nlalnim cevnim kru gov ima p rovlaci se 5e ne ko liklikoo vcrtik
verlikala.
a la. 1III
z3vis nos li
zavis ti ou
o d vt:l
vc liici nc obje
cine objc kl
kt all i 10
to lIuglavno
glavnom m kroz
k roz vevc rtik
rliki,lne
a lne gragradcvins
dcvins ke ka nalc 1I bbli- li·
zini s tl ecpc ni ~ l a i mo
peni~la mokrihkrih cvo rova. Na vc
cvorova. rtikll k po spralovima
vcrlikalc sp ra tovima Sll 511 priklju
prikljucece ne
nc kut ijc
klllijc
malih climenz
m;t!ih uimenz ija . 1I Kojima kojima su ssmcste meii leni razdc1nici i sabirnici za pojedine
ni razdelnici pojcdinc cirkulacio
cirklilacionc nc
kkru gove. U jednoj
rugove. jcdnoj kUlijikUlij i moze hiti bili priklju&
prikljuCak 1k za jcdan
Zil jc dan iIi viSe vise stanova
slanova (s (slika 12. 8). Iz
lik a 12.8).
kUlijc
kulijl' do razd e lnik lnikaa vuuvudce se ccirkulacioni
irkulacio ni krugovi najcesce n ajce.~ce o odd bakarnih
ba kll rnih ccv
ccvi. kojc SlI
i. koje su
prccnik
prec ni kaa.. Na c irkulaeio
irk lllacio ne nc kru govegov<; poslavljaju
posl av ljajll se5e grcjna le k()j a sc
te la k()ja se specijalnim
spccij a lnim ve venli-
nli ·
lima vczuju
limit vczuj u z" za cev
cevi.i. VCZil
VeZl! grcjnih
grejnih lela le la i ccvi mozc
moze bitibili saSlI sslra
tra nc iIi o dozdo, 1I u zavisnosli
zilv is nos li
od lipa ve vennlil<l.
lila. Sva ko grcjno te lo jjf,;l: o pre mlje no venlilom ve ntilo m za aulomalsko
a uto ma ls ko is pu pll s la
lanjc
nje
vazduuhhaa koji je
vazd jc p05 tilvljcn na najvisoj laeci
poslavljcn tai':ci grcjnog le tc la.
I
I
RazYOdni ermaic
r:rmcric 50 J(
x 50 em u istam
istom sprolu
spratu
F
...,..,
~I
~l
iTI1 ~! c c cc: ~
IaftlTILO
Jaft<TlLO
: i¥!1 I
=-=-=
;::..=..::
I
i-
f- ~'-
~~
- ..:- Ij
,
Powotn ij
PoKTJt"
~d II.e
IIOd I Ulponsk
UlpOl15J",, tIOd
...ad IIrr
od..
od... C~I
C(VI w c ~y
{ a...nC' Cf:
bf'iavn(' ... l,
-
Razvodri armori,:
armari,: u sprolu
spratu ispod
f+ I'"
I
C C
II
c:
C [,
L.
I
~-
~-
I
-- ~~. " II
:=J
II
"II
II
II
I'
II
II Dir.ktni prikljucci bu
be: rozvodn crmariea
og ormorii:o
rozvodnog .
II
"
f- _ ~~-:-~
-:-~
"
"",,", M':'
P'Ut",M';'
, ~ ~ c rC r: XUPAflLO
KUPA flL O
k tyain/~nlt"
lr lYain/~nJr I
,..-_J
r- _J ~
- -.:-. ,
I
,
-
12.8
J 2.8 Nacill prikljllcellja
prikljucellja horizol1talllilz
horizontalllilz cirklllaciollih
cirkulaciollih kmgova
krugova na uspollske vodol'c
Ilspol1ske vodOl'e
dug vek
vek lraja
Iraja nj;!
nja i nize
niic izda tk c Zit adriava
izdalkc je r S~I.
njc., jer
od riavilnje su. nnt:cpo
po l~~bne
l ~~bne zitmcnc
za mc ne de lov;! ccv~e
delova cev ~~
mrcZc.
rnreZc , ne
nema tit iOgil od
ma tnloga ad mulj
mu ija posicd icc korozlJ
a kao posledice korozlJcc pa pi! nlJc
n1Je po trebno povre
J?ovre me no IS'
15-
cevovoda.
piranje ccvovtJda.
12.9 Bakami
Baknmi spojlli elementi
clementi - jitilll;i
jitillzi za cevovode sistema
.\·istema grejallja iz asor1imallafahrike
asorlimallaJabrike
Majdallpek
Majdallpck
Hrapavosl
Hrapavost bakarnih cevi je oko 30 pula pUla manj
manjaa nego eelicnih slo sto prakticno znaci
da je niii koe fi cije nl
koeficije nt trcnja
lrcnja pri struja nju vode
strujanju vode.. TToo oomogucnva
mogu cavil ko risec nje veCih
korisecnje vcCih brzina
br.:ina
strujanj
strujanjaa vode
vade i kao posledicu toga ugradnjll ccvi manjih precnika nego 1Iu slucaju cc-
ugradnju cevi cc-
licnih
Iicnih eevi.
ccvi. za isti pad pritiska u cevnoj mTd mrdi. i. Na cevi manjih precnika se ugraduju
ugradujll
manji ve nl iii kao i druga armalura,
ventili armatura. koji su i je ftiniji. Sa povecanje
jeftiniji. poveeanjem m duzine eevovod
cevovodaa
286
2S6 B TUlloro
13.Tc ,",' f>ROJ£I(/'OJlA
Klo"JI·ir , J£ POSTROJ£
J>ROJ£/(/,OVANJ£ NJA ZA C£NTRALNO GREfANJ£
J>OSTROJENJA G REJANJE
u grad c na
ugrad n~ masa mitterijala
ma te rija l:! ccvi
cevi sc
se smanjuje
sma njujc u odnosu na ccv cevii od ec lik a. je
c.c lika, jerr bakarnc'
bakarnl:
{;evi
ccvi Sli tank
su ta nk oz idnc a osim toga i ma
ozidne manjihnj ih precnika ee licni h, za
p recnika od eelicnih, Zit jedna
jednake protokc.
kc pro lokc.
l'ojilva
I'ojava tzv. mekih ec v~ knje
me kih cevJ koje scse isporu
ispo nl cuju
cujll u ko turovima dui ine i do 50 m omogu-
dllzine o mogu-
'uiu jednoslavno
cuie jcdnos ta vno poi;l ga nje eevnvoua
polaganje ceVOVOl!;1 u jcdnoj cc lini, a sto slo jc pose
posebna pre dnos
bna prcd nos t kilt!
kuti
jednoccvnih ssisle
judnocevnih isle ma kod kojih su cele celc ve vc rlika
rtik a le istog
iSlog precnika.
prccnika. Ispo rucujuru cuju se i babr. babi r-
nc presvuCcne
ne ccvi prcsvueu nc plas tiko
tikom, m, koja je svojcvrsna
svojevrsna zas zastila ccvi od
til a cevi ad spo ljnih ud ud<lraa ra iIi
ii i di .
r ' ktnog
rek tnog dod ir:! sa be lonom
dodira lo no m akolI ko Sl; ugr<lduju 1Iu po dove pri izvode
Sl: lIgradliju izvodenjllnju podnog grej.tnjagrejanja .
I3aka
Bak a rn ec cevi
ccvi se lako sav ijajll pri cc mu se ne slvaraju nabo ri na ccvnom
savijaju cevnom omotacu.
omolacu . Vr-
In Sll
10 praklicne kod naknaunog
su prakticne nak naunog ugradivanja grcjanja grejanja 1Iu zgrade,
zgrad e, ali su nedovoljno
nedovo ljno ot 01 -_
po rn e na spo ljnc ljne udare. spllja nje bakarnih ccvi je brI.O
ud arc. [ spaja la livno lako. Vrsi
brLo i re lalivno VrS i se k~pi
sc kapi-
s pojev~ koji se izraduju
mlje nje m spojev3
larnim Ic mIjenjem iz raduju u vrlo vrio veIikom
ve [iko m aso rtimanu (s tik a 121))
rtima nu (slika 12.1»)
I\naliza
.<\ na lizll eecc na
n~ jc pokazilla
po kazala da dil Sll cevnc mreze
su eevne mrezc od bakra,
bakra , racunajuci
racunajuc;i mil matcrija
terija l.l, isporui:\"
ispo fll \\'-
t! c lovc za grejni ssist
ne dclove islee m kao i cc ce nu monlaze, povo ljnije nad ec licnim [icnim za mreZc
mrcZe pn:,;- pre':-
nika ccvicevi ad
o d 80 do 100 mm. mlTL sto vai i i za dvacevnedvoccvne sislcme.
sislc mc.
Zbog
'I. bog ve likc eclas
vc:like t icnnst i nislI ase
[as ticnosti t Ijive na razna slega
ose Lljivc sleganjanja i ve lika povrsinska knn kn n--
t:c nl
{;e risan a o ptcrece
nlrisana nj~ .. S licnc
pt e rece nja li cnc oso
osubbineine bakarnim imaju imajll i cevi od me mekkog og eclika.
Ce lika. To T o Sli511
ccvii m.pravljc
{;ev nilpravlje ne od hladno
h[adno valjanih
valjilnih ce licnih lraka, traka, sa vrlo sle pe no m necist oca
vrlu niskim slepeno ot:OI..
(U n"
ne se 5e lakse
lakk obIikuju
u b[ikllju od bak bakarnih,
arnih , a [jli im je vevckk lriljilnja
lrajanja kraci.
kraci .
Q. Q
/1-
11 = --:---.,- - - ((112.
2.1I )
- k(I", -I,,)) - k61
k ( /III -I,, k/:!;I
u kojoj je
je::
Q - po lrebna
trebna kolicina toplo te za grejanje pros torije(W)
ko licina loplole torije (W)
2
k - kocficije nl prolaza loplole
koc fi cije nt lelo(W1m2.. K)
topIote za usvoje no grejno telo(W/m
I" -- tempera tura proslorije(°C)
te mperallifil pros torije(°C)
1m = 1/2· (I,d + lil Iii)) - srednja temperatura
tempera lura vode u grejnom telu
I",
I", _ _ te mperatura
mpera lura vod vodee na lliazu u radijator
ulazu 1I radijalor
l il _ te mperatura vode na izlazu iz radijatora
liz radijator<l
Kod dvocevnih sistema srcdnja srednja te mperatura
mpera lura vode u svim grejnim telima je is(;t
is tll i
jednaka 1/2·
jcdnaka (I'd + liz)'
L/2· (I", liz), kao slosto je slucaj i sa
S<l padom te temperature:
mperature:
consi..
ill = I,d - liz = consl ( 12.2)
Kod jednocevnih
jednoccvnih sisle ma, lempe
sistema, tempe rature vode na ulazu
uIazu i izlazu pojcdinih t~
pojedinih grejnih tc-
la su
[a SlI razlicite, dok je pad lempe
temperature
rature obicno u svim grejnim telima isti, ali moze bitibili
i razlicil.
Za izracunavanje
izracunavanjc povrsine radijatora treba poznavati luiluJ i liz.
liz- Odredivanje pome:
nutih te mperatura objasniee se pomocu seme na slid slici 12.10. Temperature razvodnc I
12. JEDNOCEVNI
/ED,vOCEV,v1SISTEMI
SISTEAfl CENTR4LNOG
CE,vTR·1LNOO GREJANJA
ORE/AN/A 2117
287
((12.3)
12.3)
tr "
~
/.0
~
.3:
/
tulJ
tUIJ
m
tlizJ
iZJ
tSMJ
..t
f-o..JI:
// .0
~
/
tull
luI2
II
tir}
t I X]
tSMl
tSM2
rT ~
tull
lull /
I
tlIZ
a II
./
@
Slika 12.10 dimcllz iollisanj e grejnih leu,
Temperattlre vode merodavlle za dimellziollisanj
J2. J0 Temperatttre l eul
(L2
(l2 ...J )
([2.5
( 12.5))
c- I -I,)
T emperatura
cmpcr.lIUr.l/.J pOCctna Icmpcr.llUr.l
13 jc pOC.cloa tempera tura 7..3 radija tor II. AnaJogno
za r.ldijalor Analogno pre thod nom ra ·-
prelhodnom
sudivanju slcdi slcdcCa jcdoacina:
slcdcea jcdnaCina:
((12.6
12.6 )
odaj;Jc
odal.;Jc slcdi:
(Q IlI
(QIlI +QI/
+Q II X,,
X,,--I,)
11')
(12.8)
Q_
Q:.•1
PostupajuCi daljc na ovaj naan 1D07.1:
Poslupajua moT..!: se odrcdili
odrcditi Icmpcralura
te mperatura u rna I;:ojoj
kojoj dconici
deonici
\"C
\"\: niL:aIc. Q-£naeavajuCi sa n. noli
rtil.:ak:. Q-£oaeavajua n·li po rulu radijalor odozgo. dobiec sc
redu radijator opSti izraz za
se opSli
tellIpCr.llWU
Ic smc:Sc vode
mpcraluru srncSc radijalor:
vode za radijator:
( I -I ) n
I =1 -_ 'r ~Q
I' ._ ....
1' Q ( 12.9)
(.
(8 )j r Q L.
L n
A
.4 I
gdc jc:
- ul-upno
uL:upoo odavanjc loplote
toplotc svih r.ldijatora
radijatora ""Cl.anib
vczanib za veniL:alu
ve rtil.:alu
Za odrcdivanjc povrlinc
povrli.oc grejnib te la neophodno jc joS znati temperaturu
grejnih tela tempcraturu vode 1;:0ko ·
ja izla7j iz grejoog
grejnog lela. lempcralUra
tc la. Ova te mperatura sc naJazi
nalazi u zavisnosli I;:oji su odrc·
zavisnosti od uslova koji odrc-
deni
de ni za dati SistCIIL
sislCIIL
uslovi mogu hili
Ti oslovi bili slcdcCi:
L U svim radijatorima
l. tclima) jcdoaL:e
r.K1ijatorima (grejnim tcluna) jcdnake su srcdoje
srednje temperature vode
(I ... = ronsL)
(I.., roll5L) pri razliCitim
I3ZliCitim padovima tcmperature
temperature Uu r.ldijatorima_
radijalorima.
22. Pad te mperalufC vode u svim grejoim
tCD1per.ltlllC grejnim tclima po spratovima
spralovima jc jcdoaL:(6/
jcdnaL.-(61 -
rons!.)
roOSl.) pri razliCitim
razliCitimsrednjim tempcr.llur.lma vode 1m
srcdnjim lemperaturama lin
CENrRALNOG G RFJA NJ,1
12. JEDNOCEVNI SISTEMI CENTRAI..NOG 2SQ
2S0
3. Srednja tc te mperil
mpera tura vode 1m i pad pitd temperature
te mpera ture vode u grej nim te
grejnim lima 6J ima-
telima imit-
vrednosti.
ju razlicite vred nos ti.
Rukovodeci se gore navede nim uslovima, vr.ie na su ispitivanja da bi sc
RukovodeCi se odrcdilo
od red ilo
koji daju najenajekomo
ko mo nicnije siste me. Utvrde Utvrdeno jc da su najeko nomiciniji siste mi o ni
no je
kod kojih su i srednje
sred nje te mpera ture i pad te mperature vode u grejnim
mpe rature grej nim telima po spra-
tovima razlicit
razliciti.
i.
Sred
Srcd nja te tempemtura
mpe ratura vode u grejnim grej nim te lima i pad te temperaturit
mpe ra tura zavise od odnosit
odnosa
iz medu ko kolicine
licinc vode
vodc koja pro tiCe kroz ve rtik alu i kolicine koja prode kroz grejno tc te -
10. Sto
SIO je taj
laj od nos blizi jcdini ci, manja
jecliniei, manj a ko li cina va de stmji kroz kratku vew
vode vew vertika
ve rtik a--
Ie. a veca kroz grejnu
Ie, grej no te lo.
lo . To dovodi do smanjenja
smanje nja pada lemperature vodc, pOVC~iI
tempe rature vode, povcca-
nja srcd nje tempe
srcdnje tcmperitturc
ra ture vode u grcj no m te
gTcj nom tc lu i smanje nja povrsinc
povrsine te la. pove--
la, <I Ii i do povc
~ nj<l
ea nj a precnika eevi
ccvi kokojima grcjna lela
jima se gTcjna te lit vezuju zaZil vert
vert ikalu.
Aku
A ko se sa C v oznaci
oznaci pro
p ro lok
tok kroz vcrliktt kglh, a sa C
vertika lu u kg/h, G R protok
pro tok kroz rad ija torc.
utvrd
utv rd c no je d<l
da su nlljeko nomicniji
Sll najeko no micniji siste mi. kako u pcgledu pc gledu grejnih te la. tako i u pog-
ledu ccvi, o ni kod kojih je je::
v,.
v,· -7
I <-C' (12.10)
(12.1 0)
<,.- ~~-
lJ
JRR
Ako
A.ka se go rnji od nos oznaci
oz naci sa a = C .JCRslcd i:: G
G,iGRslcdi C ,ia
C f(R = G.la
Pad tempe
temperara ture vode
vade u r;ldijatoru
radijatoru je o nda
nd a::
(12.
( 12. 11
II )
Ka ko je s dru ge stram:
Kakn 5t rane I't':J. I" = 1,,/ -
/II = Ilil'
;" to je I;z
liz =
= l,,/ I" " pa je:
1,,/ .- t'I':J. 1/1"'
Qn
Ii:: ='u,-a ((12.l2)
12. 12)
Cj.' ·c
Sa ovim
ovi m jc od rede na srednja te mpera
je odrede mperatura
tura vade
vude u radij
radijaalorima,
torima, a sa njom
njo m i zagrev-
pov.sina
na povrs i na radija
rad ija tora.
A= QR
Q)
_ _
c ·/
·1
--=
Q .!!-/I-=-
-a
Q
QR
_ a -_ _
R
((12.
12. 13)
c
(
lui - a R
c·C v
,,1
III C
v
V
obzirom
S obziro m na snizenje
sniienje te mperature vode pri izlasku iz grejnih tela,
te la, javlja se svc ni--
sve ni
h
za sred
srednj nj a te mpe ratura vod
vodee u svakom sledecem
sledeecm grejnom lli. Z
grejno m te ill. Zbog
bog toga, poCev od
grcjnih te
prvih grejnih tela
la u smem sstmjanja sledecih Ce se poveeava
tmjanja vode, povrSine svih sledeCih poveeavati.ti.
slucaj i kod grejnih te la koja su povcza na u eirkulacione
1st i je slueaj cirkulacione kmgove. Prvi cc ~e
ima ti manju grejnu povrsinu, dok Ce se kod ostalih ona povecavati. Ako se kod prora-
imati
primeni
cu na prime metoda
ni me toda konslantnog
konstantnog pada te tempera
mpera ture IIu kmgu iii proizila~i
iIi vertikali, proizil a~ i
da Ce se dobiti ista sumama grejna povrSina kao i kod ekvivale ekvivalcntnih
ntnih sistema dvocev-
nog grejanja.
200 8. PROJE
"/<xIOfUl'''' "ROJ
[J 7"txlofU"'" UcrOl ~4 NJ"/:" POST/W JENJA 2,1
ATOV.4!vJ 2.-1 CeNTRA L NO 0 REf
CENTRA '-NO r::
A NJ E
REJA
CEVN E MREZE
12.5. DIMENZIONISANJE CEVNE
GRAVITACIONIH
GRA VITACIONIH SISTEMA
Kod gn,vi ta cionnih
gravi tacio ih siste
sis tc m<l vode nog greja
ma vodc grejanja
nja prirodnu
pri rod nu cirkulaciju izaziv<l rr,,i U~ -
vodc izaziva
ci rk u laeiju vode
gustinaa o hlade
lik a gustin hl;ldcnc
ne povra tne i to topic
pic razvodne vode. Kako Ka ko se hlade nje vodc
vode u jedjed--
nocev
nocevno s islc mu vrsi
no m sislemu vrsi i pre radija tora i prcko
prc ko radijatora pre ko cevi,
ccvi. to sc ras polozivi na po r mo)k
napor moz"
sma tratiti kao suma ppriliska
s malra riliska koji naslaje
nastaje uslcd hlad
hladee nja vad
vodee u grejnim te lima Pprf'Ppr~' i
pritiska
priliska koji nas laje
koj i nils us led hl ad
tajc uslcd njaa vode u ccvima PPpr.<
adee nj ,,'
pw"
(12. 14)
14 )
Tempe
T e mpe ratura
ra tura vodc dconici zavisi ad ve
va de 11u svakoj deoniei velicine
licine hlade nja vavode radijatori
de u radija to ri -
rna. Net
Na dco ni ci izmcdu
deoniei izmcd u radija to ra lreceg
radijatora treceg i dntgog
drugog sp ra ta ona iznosi
sprata iznosi::
Qm Q (12.16)
I, =I,-6i RS =1,- =1,---
c·G 3 c· G
analoguo:
analogno:
I/ .. =
= 1 IIQi
1 -_ - Qi
- ( 12.18)
/ 2. 18)
I ,
" c ·G
·G
L Q,-
Q; - lIkllpna
ukupna loplo lna tna snilga
snl!ga svih grejnih
grej nih te ll!
la nil
na ve rtikal
rtik alii do posmatrane
deonice (brojeCi 1Iu ssme me ru struja nja
njil vode)
Na slici 12.
Nll n.ll srafirane
/ 1 hafirll ne povcline
povriii ne rad ija to ra preds tavljaju dclove
radijatora delove 1Iu K kojima
ojima je tem-
perRlura vode I13.
peratura imajllCi
] . uz imaju Ci da je odava nje to lo plo te Uu sredini grcjnog te la a ne postup-
tela
vis ini , sto nc
no po visini, ne lInos
un os i gresKtI.
greskLl. To zn<li'
zo<1ci:i da
dil se moZe
moze smatra
sma trattii da se tempe
te mpe ratura vo-
IJ odrLil
de IJ va 1Iu vcrtik
Odr.lilVil vc rlik a li nil
n<l vis ini hh). te mpe ratura 12
3. a temperatura s matraju
I] na visini hz, smat ~i da se vo-
rajuci
da 1Iu ccvovodll
cevovodu ne nc hladi.
Qi1J
h-
11/
hjJ
Hidrostatii':ki prilisak
I-lidroslalicki vertikali pri njenoj visini 111+11
pritisak u vertikl!li /t1+/t 2+113
2+/tJ iznosi (113 P3 + 1r11 7.2P2
iz.nosi g (1r3 pz
+ III
"1 PI)' I-lidros
Hidros taticki pritisa k 1Iu glavnoj vertikali pri te tc mperaturivode
mpe ratllrivode I,lr iznosi:
iznosi:
g (II P, +"
(" lJP, Pr + h1
+II 1l P, hI p,).
Pr) . Prirodni cirkulacioni pritisak II1I ovom sistemu
sistcmu sada
sad a ima vred-
nost:t:
nos
(12.19)
gde su:
P3 ,,Pz
P2 ,,PI, Pr gustine vade
PI , p, vode pri tc
te mperaturama 130 10 II iiI,
I], 12> I,
Odredivanje prirodnog napora kod sistema sa kratkim vezama vriii
Odredivanjc vcli se na sliean
nacin kao i kod protocnog sistema. Proraeunska serna sa svim potrebnim podaeima
za proracun data je na slici 12.12. Protok vode kroz vertikalu
ve rtikalu i temperature vade
vode na
svakoj deo nici ve rtikale, odreduju se po formula rna kao kod prethodne seme. lz ovo-
292 8. TotIofT)lIic PROJEKrOVA I Jf: POSTROJE.NJA
T<HIor,,,,i, PROJeXro":4NJf: Z-1 CENtRALNO
POSTROJENJA Z,1 CENf'RALNO GREJANJE
ga pro
proizilaz
izilaz i da pri jed
jednnakim
il kim to plo tnim op o pte
te rece njima grejnih
grej nih te
tela
la i islim
istim poec
poectnim
tni m
te mpe
mpc ralurama.
raturama, pro protok
tok i te mpe ra ratura
tura vode
vade nil deonieama
deo niea ma kod obe
o be Seme
k me suSII istc. I[pil
p~ 1..~
u ovo m siste mu te mpe ra raturil
luril i gustin a vode ~c me nj aju ne sa rno II
vati c se u grejnim telimil ( 1I ~
telima (us-
lovnim ce ntrima hl adeilde nj a), vee i u tackama
tilcka ma ve rtik alc (erne Iileke
vcrtikalc tacke na slici) gde se me;;meSa..
voda
vo da kOj,l
koja pro lete kne kroz rild
radijijaa lo ~roz kra
torr i kroz kratkutku vezu.
vezu .
Prirodni
Priro dni prilisak
pritisak u ovom siste
sistc mu iznosi:
iz nos i:
( 12.2(1)
Pos to je hl>"
Posto hl>1I 1'
I ' za 0,5 "R
0.5 hR to je ujedno i razlika u vclicinama koje odreduju [ormll(0 rmu It·
k
(12.19) i (12.20)
(12.20)..
Vertikale sa kratkim vezama imaju imajll lokalna cirklliaciona
cirkulaciona kola kod svakog grejrgrejnog
lO )!,
P prJIIDI = g !In2 (
Pi: - Pul
) (12.2\
(12.21 )
gde su:
12. JI:.1JNOCf:YNI
ft:DNOCEVNl SISTEMI
SISTEMl CENTRALNOG GRFJANfA
G R£1A NJA 293
Pi! o dgovil
Pu' i Pil raju ce gustine vode
dgova rajl1ce vod e pri
pri tc mpe ra
raturama I", i 'liziz (za radija lo
turama I", torr treccg
sp ra la
ta 1",=
l",=lrh Ijz </J).
lrb liz < IJ). .
Prirodni
Pri cirkulacioni
rodni cirkulacio ni pritisak. u malo m cirkulacionom kolu,
cirku lacio no m ko moze se odred
lu , maze odrediti
iti kan
razlika
raz lika hid ros ta
talickog pritiska visine radijato
ti ckog priliska radijatora
ra i kratke
kratk e veze:
veze:
( 12.22)
(12.22)
gde je PPl."~" gu
gustina vodee u kratkoj vezi, a PSR
stin a vod PSR srednja vrednos
vrednostt gus
gusti ne u radijato
tine radijatoru.
ru.
Kod ho rizo rizontalnog jedn oeevnog sisle
ntalnog jednoeevnog siste ma greja njil,
nja, radijato ri su veza ni na red i pro-
me na te mpe rature
ra ture i gustine po horizo nt a li, zbog hlade nja vode u radij a to torima od -
rima ne ocl-
raiava se na velil':inu
rilZava eirkul aeio nog pritiska.
ve licinu prirodnog eirkulaeio
PostojeCi
Pos lojeCi prirodni eirkulaeioni
cirkulacio ni pritisak
pritisa k - napo r, kod gravgravitit aeionih
acio nih ssistema greja-
iste ma gn::ja-
ko ris ti se za savlad
nja, koris ivanje o tpnra
savladivanje tpora uslcd
usled tre nja
nj a 1Iu eevima
cevim a s is
istete ma i za savladivanje
sa vladiva nje
mes nih o tpo ra. Pre ma to
mesnih tome, mora
me , mo zadovoljen
ra biti zadovo lje n usl ov:
uslov:
Kod
Ko d pumpnih s iste ma gn:janja raspo lozivi napo r sas toji se iz napo ra pumpe i gra-
vitacio nog. I ovaj napo
vitaeionog. naporr ce se utrositi za savladivanje
savlildivilnje o tporil
tpo ra strujanja vod
vodee u mrezi.
rnrezi.
Naporr u siste
Napo sistemu
mu os tvare pumpom
tva rc n pumpo m je ko
konstantan,
nstantan, dok se prirodni eirkulaeio
ci rkulacio ni priti-
kidn o me
sa k nc pre kicln menja us led ppro
nj a usled ro me na tempera tura
le mpe ralli ra vode. Prema
Pre ma lotome,
me, kod pumpnog
greja nj a raspo lozivi napo r bi iznosio
gn.:ja iznos io Uu o pste m slucaju:
slucajll:
(12.24)
( 12.24)
gde
gcl e su:
su:
1'"
!'P napo r koji ostva ruje pump"
napor pumpa
Pm
ppI< prirodni eirkulaeio
priroclni cirkulacio ni pritisa
prilisa k nastao
nastan usled rilzraz lika gustine
gusline u
razvod noj i povra
razvodnoj tnoj eev
povratnoj noj mrd
cevnoj rnrd i
f3{3 koeficijee nt, koj i uzima u obzir deo priroclnog
koeficij prirodnog - gravitaeionog
gravil acio nog
pritiskil
pritiska u peperiodu
ri oclu odrzavanja projeklnog hiclral1licnog
oclrzavanja projektnog hidraulil':nog reiima
rezima
u sis
siste Vc lici na koefi
te mu . Velicina koefieijenta
cijenla jcje {J=O,5
/3=0,5 sto
slo znaci da se uz ima
Silmo
samo 50% gravitacio
gravit acio nog napora,
napo ra , obzirom da su 11u najvece m
de lu grejne sezone
sezo ne letempe
mpe ra ture vod e u siste mu nue
sistemu nile od ppro-
ro-
ktnih
je klnih
Oso be
bc nost
nos t jednoeevnih siste ma je la
jednocevnih sisle til ssto
lo svaka vertika
svak a ve jedinstvenu
rtika la predstavlja jedins tve no
kolo,, Ppos
strujno kolo to su grejna tela
OS IO lela u rednoj vezi. Svaka ve rlikala
rtikala je islovre
istovre me no i raz
raz--
vodni i povratani
povra tani eevovod svih grejnih telate la iste
isle vertikale. Pri pro
proracunu
racunu bira se eirku-
cirku-
lacio no ko lo koje je najnepovoJj!lije hidrauUl': nom pogledu, a to je ono
najnepovoljnije u hidraulicnom kogCl je
uno kod koga
raspolozivi
raspo lozivi cirkulaeioni pritisak po jedinici
jediniei duzine ceviccvi najmanji. Hidraulicnim prora-
cuno m glavnog eirkulaeionog
cirkulacionog kola odreduju se precniei precnici njegovih pojedinih de onica,
deonica,
tako da zbir gubitaka pritiska u kolu L (Rl + Z) bude jednak iii j(j za 5 - 10% manji od
velicine
ve liCi ne racunskog pritiska. Ova reze rva se ostavlja za slucaj da se u proracunu izosla-
O va rezerva izosta-
204 R Todmo ,';c PROJEK1'()
R.Toooro,·ic PROJ£Kl'O I'l1
VA MME. POSTROJENJA Z4
E POSTROJENJA ZA CE
C£NTR4LNO GRl::JANJF.
rR4LNOGRI::lA NJE
vc nnckilkvi
ve ek~kv i hidrauli cni otpori sto
hidraulicni sto se
sc moze desiti
dcs ili u nedovo ljno ddinisanim
definisanim planovi
planovim,l1l;t
I1ckog gr~d
l1l:kog grad evvinskog
in skog objckta.
objcklil .
Proracunato
Proraclin il lo gl,wno
glavno ci rkulaciono
cirku lacillno ko lo uzimil
kolo uzima sc 1Iu d;tlje
daljcmm proraclInli
proracunll kilo
kao os nova //;1;1
osnovil
hidralilickli lIsk
hidrillilicku uskladcnost sv ih os
lade nost svih osla kolil s is
ta lih kola istema.
te ma.
0<1 bi se maglo
Dil moglo pristllpi
priS lupiti prora cul1l1 cevovod
ti prorilclInli ccvovoelaa popolre bno je imati
trebno.ie imali go
gotovll Sc mll ssi,
tov\l semll i\
te ma grcja
Icma nja. To z naci da
grcjnnjil. d a treba
In: ba dil
eli! su
S lI p07.
poz nate
na tc dllz
dllziine
nc deo nica,, pro
deonica toci kroz nji
proloci h iI
I1jih
lpori.
mcs ni o tpor i.
12.6. ODREDIVANJE
ODREf)IVANJE GRAVITACIONOG NAPORA
Zit se
Za scmll
mu na s lilici 12.13
ci 12. 13 ood redicc
dre diec se raspo loz loJ.ivi
ivi pritisak po ko lll kroz ve vcrlikalll pI!
rtiblll i P"
ko lll kro7.
kolll kroz ggrej
rejna
nil tela.
telil . Na istoj
isloj se mi , pored
semi. pore d po mc nut
nlltaa dva
elva ko la,
la . prikazana
prikazilna Sll
Sli i mal i!a
cirklilaciona
cirklil la: 1. 2.3,4.
ac ion a ko l<1:l, 5, G,
2. 3, 4.11 i s, 6 . 7,8,5.
7, 8, 5.
C
J
B
• , ,
h2
1 gr
Sr 2 hll
hu
1 h3
3
~gl
4
hI ~r ~gI
t 9ml
5 99mI
m:r 6
hm
m
h4
II h5
A
8, gil 7
h0 - 1- . __
.- .- .- f-
-.- I- gmn:;
mn = g
gppiI h1v
1V
__________ --1
~-------------'
~
• .. D .. 0
E
Slika
Slilw 12.13 lzgled cirkllinciollog kola
cirklllu.ciollog kolu.
Ppr.GT > Pv
zapaziti da je Ppr.GT'
Moze se zapazili
OduzimajuCi Pv
Oduzimajuc::i Jlv od PVGT' "1/ =" 2+113
Pv.GT i uzimajuCi daje "11=" "1/=114+115 posle sredivanja
2+"3 i "11="-'+"5 srcdivaDja
se dobija:
Pr+PI
PF .GT- Pv =g . I'3 ( 2 (12.27)
2
1 •
'"
"" Sr gr-t
gr + gI
2
ff
4 ..
"'g 1I 3
Stika J1.14
1. 14 Lokalno ciriwlaciollO
drla,laciollo Iwlo grejnog tela
/colo grt!jllog
Aim se prctpostavi
Ako prctposlavi da je jc dimenzionisanjc izvdcllO L:olu ABC 0 E A Znaci.
izvcieIlO po lolu Znaci,
poznati su nam preCnici deonica
dcooica toga kola, lao kao i padovi pritisla
pritisL:a Icroz
kroz Djib.
njib. Pri lome
je deooica )-4 zajedoiCka
deonica }-4 vert.ila.lc. i za malo cirlmlaciono lolo
kolo vcrtible,
zajedniCJ.::a za L:olo L:olo 1. 2, 3, 4, I.
Gubilak napora na kralkoj
Gubitak kratkoj vezj +Z)k7V2. Posto su laCkc
ve7j 1-4 jc L(RJ +Z).bYZ. ta&e 1 i 4 zajcdni&e
zajedniCke
296
2Q6 8,.7'odoro";c
8 T""orm'it PROJL:kTOVANJE POSTROJENJA &
PROfl:'l<.TO I'ANJE POSTROJl:NJA ZA1 CEI\
CENTRALNO
TRrlLNO GREJrlNJE
GREJr1NJE
I'.1' g ' ( fJ ,+
2
fJl
[ 2,2H)
( 12.2R)
i koji
koj i pOlpuma7.e ci rklil
pOlpoma7,e cirk aeiju
ul (lc iju vode kroz radij
rad ijaa tor.
to r.
Pre ma lo me, p rilisa k - napo r koji mozl,;
pritisak mozl: biti lIpo
upo treb
tre blje
lje n za savlacl iva njc o lpor;1
lpo ril
cirkul ac iji vod e u ogra nl:ima
eirkulaciji nl,; ima ka radijatortl I i u sa mo m raclija
ra clija lo ru Ii raclijallo
o ru iznosi:
iznusi:
(J2.2t))
(12.2') )
iii u o ps le
te m s lucaju:
lu cajll :
(12.3(l)
(12.30)
ntlcin, napor
Na taj nacin. napo r koji
ko ji moze biti isko risce riscc n za s(lvlaciivanje
savlacliva nje o lpora
tpo ra 1Iu radijatOl"lI
radij a to ru i
u ogra ncima kit
ograncima ka nje mu, jcci jc dnak
nak jc o lpo ru kra
lPOrtl lke veze,
kralke veze , plus proizvodll visine
proizvociu visi nt: rad ija lora
radijalora
i raz
razlike
like glls tina vode
guslina vod e u ra cl ij il to
radijat o ru i u kriltk
kralkojoj vezi.
vezL
[z
lz pre tho
thoddnog
nog sslecii
le cli da.
ua. sto je veci veci o tpo
tporr kratke veze, tim cc ce viSe, pri da tim precni-
precni-
cimil ogra
eima ogrannaka
aka,, 1Iu rildijil
radij(ltorto r o ticiti6 vode,
vode. U ispravnos
ispravnosll ovog zaklju cka moze se lIver
zakljllcka uvcr il i
aku se na kra tkoj vez
kralkoj vezii iz me du taca ka .II i ..(
izmedu 4 pos
poslavi
tav i ve nl il. Sto
ventil. ve nlil bude vise za
SIO ventil lvo -
zatv()-
re n. to ce biti i otpo
otporr kratke veze veti, a time cc ce i vise vode pro6proCi kroz radija lor.
tu r.
ko liko je dime nzio nisa nje eirkulacionog
U koliko cirkulaeio nog kol izved e no po kolu kwl.
ko laa izvedeno kroz rauija IOrl'.
rad ija lo rl'.
llclnos no pre ma ras po[oz ivo m napo
odnosno na po ru u 10 to m
rn ko lu P"r.GT, precnike kra lkih veza twba
kratkih
oure
od re diti po laze6 od mogllceg
polazeCi moguceg gubitka gll bil ka napora:
napu ra:
O va jedn
Ova acina ddobijcna
jed nacina obijc na je iz pre thoune jecinai::inc.
thodne jcdnaCinc.
poprc1:no
Na pop re'::no m presekll
prcsekll ve ntiln raz liciti lokovi
nti la prik az ani Sli razliciti tokovi vode.
vode. R azvodni
azvod ni vod
pozicija 1. na slici 12. 17 - lIvck najbliZi grej grcj no m te lll , deli se na dva pravea pravca:: jcda
jeda n jc je
ka grej no m te lll - poz. 2 i zavisno od ko ns lnlkcijc
grejno tnIkcije - kroz njega p ro laz i maks ima imalno lno
opticajnc ko licinc
50% iii 35% od opticajne vode.
licine vode. D ru gi je obilaz ni
o bilaz voll vot! (bajpas) - pOl.. 3 1I ko-
me vodvodan ne odaje lIsme re n ka razvodno m vodll
od aje toplotu, a koji je lIsmere vodu sledeceg grejnog te-
la. Povrat
la. Pov ratnnaa voda iz grejnog te tela
la os tva ruje svoj to tokk kroz lIrilnskli
lI rn nSkll cev - poz. poz. 4, i spaja
St' iz a obilaz nog vod
5l' iza vodaa sa razvodno m vodo m - poz. poz. 5, gde obrazlljll
o brazlljll razvo dnll vodu za
slcdece
slcd cce grejno telo.
Na slici 12. 15 prikaza n je ce tvoro kraki ve ntil sa ho rizo nt aalrum
cetvorokraki lnim prikljllcko m. [z [zra-
ra-
de n je od kova nog mesingames inga i hro miramiran. n. Veza radij
radijato
a to ra i vc ve ntila os tvare
tv a rennaa je prc ko
teflo nskog priklj ucka - ho le nd e ra. Kod ve ntila sa prikljllcko
prikljucka prikljucko m sa stra ne (slika (s lika 12.
1.2. 16)
kroz ovaj ho hoIe nd e r ul az
le ndcr azii razvodna vod vodaa u grejno
gTejno le lo. To se vidi n a slici 12. 15. Kod
telo.
vc ntila pos tav
ve tavljenih
lje nih ispod radijalo
radijato ra kroz hoIc hole nde se vraca o hl ade na voda iz radij
nd e r Se radija- a-
to ra, kojn
koja je 1Iu njega dospe
dospela la pre ko "uronje
"lI ronje ne" eevi.
cevi.
Kada se posposma ma tra ko neepcija
ncepcija ho rizontalnog jedno<.:evnog
jednocevnog ce ntra nlra lnog gTeja
greja nj a vidi
se ddaa je o na zas nova mi na ho rizo nt nl alnim
a lnim grejnim krugovima razved razvedee nim po s lanovi-tanovi-
rna,
rna, a ne na ve rtikalama kao kod dvocevnih siste ma. Za to je proble pro ble m reglllacije
reglilacije ovog
sistema
siste ma svede n na broj stanova, a ne na sva ku kll ve rtik
rtikalu
a lll i svako grejno te t.e lo kao
ka o kodko d
dvoeevnih
dvoccvnih siste
sis te ma. S o bzirom na nacin odvajanja grejnih krllgova krugova od ve rtik aala la (moze
se vrsiti
vrsiti dire ktno i prikljuccima), de taljno ra cllnanje viska napo ra i ba lansiranjc
direktno la ns ira nje vc rli rti -
kala
ka la nijc pOlrc bno. G rejni
po trcbno. rcjni kru govi se mogllmogu n:gllES<lli
rCh'uEsa ti na vise viSe nacina.
na'::ina. Kos im vc ntilima
prikljucko
sa prikljtl ckom m za di fe[erencijalni
re ncija lni ma no melar t rajno se resava pit
me ta r Irajno pil a nje prolo
njc pro vode U
ta ka vade. zaI
298
298 8B..Todorovif
Tod"rcJ'';c PROJEKTOI'ANJE POSTROJENJA ZA
PROJEKTOVANJE POSTROJENJA ZA CENTRALNOG R£JA NJE
CENTRALNO GRElANJE
jeda
jcda n stan.
stan. Z a dva grej na kruga od nos no 2 sta slana podeSava izv r~ iti i po-
nje se moze izvrsiti
podesavanje Pll-
sebnim
scbnim STK - ve ntilima (strani proizvodae) u razvodnom
nt ilima (s trani pro izvodac) razvod no m ormaricu odnosno na
odnos no na po- po-
ee tku grejnih
gr j nih krugova. Medutim,
Medulim. i sami ventili
vent ili jed nocevne siste me dozvo ljavaju in-
za jednocevne sis teme dozvoljavaju
dividualno p od e~ ava nje svakog grejnog
divid ualno podesava grcjnog te la.
-++---=--~~~.~-
=
/ ~
~1\
"'.
'"
._ - . _ ._ .--J
._-- H _ II
II
I
-
I ~"""
~
I
\ ~
'-..../' ~~
--3
ir1 IH 2
to.!
i
~
I I
'.<:
I it
4 1
SliIw 12.17 Pres
Slika ek velllila
Presek veil/ita
Kod ovih tipova ventila ve ntila moze se pos tici tiCi fino rueno propo rcio na lno regulisa nic njl:
odava nja toplote.
toplo te. Ko liei
lici na vode moze
mozc se dozirati obrta nje m rucice
njem rueicc za ru eno regulisa-
reglil isa-
nje koja pokrece
pokreee ve ntil
nt il (pozicija 14, slika 12.17) i na taj nacin smanjiti iii iii poveca ti dodo--
to
tokk vode u radijato
radija to r. Ve ntil se tako moze podesiti na bilo koju zeljenu ze lje nu kolicinu
ko lieinu vod,.
YOlk .
Ova kvim podesavanje
OVilkvim poddava nje m ne re reme
me ti se pritisak
pritisa k u ci cirkulacionom krugu,, ali se utice
rkulacionom krugu lItiec nil
na
top lo tno
toplot no odavanje radijatora
radija tora iza podesava
podesavanog.
nog. Ako se na primerprime r smanji
sma nji dotok
do tok vod
vodee u
podesavani
podesava ni radija
rad ija to r (pritvaranjem
(pritvaranje m ventila),
ve ntila), .oo nd a ce u sledece odlaziti voda vod a vise tem-
perature,
pe ra ture, pa ee i u tim prostorijama porasti
pros torija ma po rasti te mpe ra raturil
tura prostorije.
prostorije. Ovo bi se na roci-
naroi:i-
to ose tilo uko liko
Liko bi se iskljucilo it
sc grejno te lo po tpuno iskijueilo iz grejnog krugil.
kruga. To je moguccmogllcr
izvrSiti
izvrsiti po mocu za tvarajueeg e le me nta nt a oznacenog
oz naeenog kao "vre tcno teno N" na slici 12. 1) 15..
Ovakvim za zatvaranjem
tvaranje m hidraulicki rezim se ne bi poreme po rcme tio u mrezi
mrdi je jerr je
jc samo s kr~
sarno skn:-
nut tok vode - umesto
umes to u radijator
radij ato r voda bi neprome nje ne te mpe rature ootiSla tisia ponovo
po novo
sledeeem
u krug ka sledeee m grejnom te lu.
telu.
prethodna
pre thodna karakleristika
karakteristika povl povlati nje nje probijanja gradevinske
aci sma njenje grade vinske kons1-
mkcijc zgrade
rukcije
siste
sis te m je
jc prikladan Zit za mo tainu izgradnjll
taZnu izgrad nju
ntala je pros
mo ntaza tij a i bria
prostija bri.a i moZe
moze se pri
prilagoditi
lagodi li izgradnji zgrade
svaka
vaka slambe na jedinica ima vlaslili i gO IOvo nezavis nezavisni ni krug greja nja, s lo
grejanja, to
o laksava pllpravke.
popravke. ko nt rolll ro lu odriava
odri.ava nja
nj a i me re nje pOlrosnje
mere
lako naknad
la ko sc nak nad no lIugrad
grad uje IIu gO love
IOVC oobjeklc
bjek te
Kao mana ovih ssiste
iste ma uglav no nom m se javlja:
javlja:
ncs lo komplikovanije
neS ko mplikovanijc projeklovanje
proje kl OVllnje zbog proraclIna
proracuna te mpe ra ture vode
kod mdamesa nja lokova
lo kova koji prolaze kroz grejno te le lo i obilaz ni vod
o bilazni
poveca nje pov
pov<:canje povrs ine grejnih
rsine grcj nih le la 1I
u pros to rijama kod kkojihojih se
sc tela
tel a nalaze pri
kraju vertik a la,
verlikala.
PRIMERI I UPUTSTVA
PRIMER! UPUTSTVA ZA PRORACUN
Priiliko
Pr li kom
m promeuna jednoccvnih
proracuna jcd noccvnih ssistema
iste ma ras plllllziv
raspo lozivii napor
napo r sc izracu nava na iSl
izracunava iSlii
nacin kao i kod dvocevnih,
dvoccvnih, sa raz liko
li komm SIO koel jeelnocc
510 klld jednocc vnih sisle
sis te ma sva
svakaka ve rlikala
vertika la
predslavlja
prcdslil vlja jedinstve
jcdinstvc no strujno
stnljno kolo
kola , jer
jc r su grej
grcj na te la u rcdnoj
rednoj vez
vezi.i, pa je svaka ve rli -
sva ka verti-
kala istovre mcme no i razvodni
razvod ni i povra tni cevQvod
cevovod svih
sv ih grejnih
grejni h le
tc la iste
ist e verlikale.
ve ri ikale.
CD I
tr ,1 A
h4 CD
CD hs ®
B
B
II =tIl
h6 ® ,
h7 (J) III
CI
he
ha
. 01
-
. '
' -- '' . '' -- '' 1 .
'--
tp =
________ ~ =t~_J
t8 J
----- ------ ---- -----
Slika 12./8
12. /8 .Sema
.5ema jedl/ocevl/og
jedllocevllog postrojcl/ja
poslrojcllja vodel/og
vodellog gravilaciollog
gravitaciol/og grejallja
grcjal/ja
300 8. Todorr",,·c
Todorovic PROJEITOVANJ£
PROJEf\fOVANJE POSTROJENJA ZA
Zr1 CENTRALNO G REJANJE
t, = t 1 = t2 =t)
t,=t1=t2 = 13
U tacki A, usled pome nutog meSa mesa nja, temperatura vode pos taje nih (14 < 13)· IJ). D
Doo
rezlllt aata
istog rezult ta za tempcraluru
te mpe ra turu vode moze se doti problem
doCi ako se proble m upros ti i smalra
s malra da
u tack i A ukupan
ukllpan protok gubi kolicinu loplotop lo te ravnu onoj koju odaje grejno tela.
te lo.
Oa
Da lje sniZavanje
sniZava nje tempe
te mperarature tack ama
ture vade je u tacka 5 11 te mperature
ma B i C, pa su mpe ra ture pojedi-
deonica :
nih deonica:
14 = 15
16 = h
Is
IS = 10
Za tacna
tacno izracunavanje tempe rature vade
te mperature vode u pojedinim deonicama , uz zadatu te
pojedi nim deonicama, tem-
m-
pe raturu razvodne vode,
peraturu kolicinc [oplote
vade, potrebno je poznavati kolicine toplote koje odaju grejna te-te-
r, II i Ill , 'odnosno tacke A, B i C. Veza izmedu
la I, izmcdu te mpe rature i odale top
toplo
lo te data jt:.
jc
relacijom:
(12.32)
odnos no,
od nosno,
(12.33)
gde je:
G prolok vode u vertikali
ukupan protok verlikali (u ovom
primeru i ukupan protok vode
vade u celom
Gelom sis-
temu) u (kglh)
protoci vode
vod e kroz pojed ina grejna le la \Iu
tela
(kglh)
Lil/, Lilli, Lil1l/ pad temperature vode u\I grejnim telima
12. JEDNOCEVNI
JEDNOC£VNI SIST£MI
SISTF:MI C"NTRALNOG
CENTRALNOG GREIANJA
GREfA NJA 30 1
301
Tcmpcril turska
T e mpe rll tu rska raz likilll IS predstavlja razliku
li ka I I - 18 raz lik u razvod ne i povratne
povra tne vode sistema
sis te ma
i ona
o na ima utic.1ja
u tieaja kako na padovc tempera te mpe ra ture vode
vod e u ggrejnim
rejnim te lima,
li ma, tako i na pro protn-
ta-
kc kroz grejna
ke grej na te tela.
lil. Ako su te mpe ra raturski padovi
turski pil dovi u svim
svi m grej nim te lima ist
is t i, iIa to je
najcesci
najccSci slucaj,
slu caj, ova zavisnost
zilvis nost je data re lacijo m:
d ilta n:
6.1
6.1 C
- - - - - - -- - - - (l2.34)
(12.34)
I, - Ip C f((+ C f((+ C f((
Temperatura
Te mpe ra tura vode
vo de u tackama
tacka ma A, B i C moze se izizrilcunati
rilcuna ti iz e ne rgetskog
nerge tskog bibilansa,
la nsa,
sma trajuCi d a se 1Iu ovim tacka ma odvodi toplo ta
smatrajuci til koju inace
in ace odaju gT ej na tela.
grejml te la. Tako scse
iz e ne rge tskog bilansa
bila nsa za tacku
ta cku A dobija:
dob ija:
(12.35)
( 12.
12.36)
36)
UPUTSTVO ZA PRORACUN
PRORACU N
Prilikom
P riliko m pristupanja
pristup a nja proracunu, prvo se odreduje ra raspolozivi napor
spo lozivi na po r za
Zit stmjno
s tmjno ko-
0 svake
110 sva ke ve rtikale
rtik ale i pomocu
po mocu ta taka izracunatih
ko iz napora
racuna tih na po ra vrsi se pre thodni proproraclIn,
racun. na is-
ti nacin kao i kod st mjnih ko
s tmjnih kola
la odgovarajuceg
od gova rajuceg dvoeevnog
dvocevnog siste ma. A 10 to znaci da sc
pocinjc oodd najne
pocinje najnepovoljnije
povo ljnije ve rlikale 0,67 · I-J
rtika le i da sc 0.67· H oee njuje kao dec na napora
po ril koji ce
se ut
ulrosili
ros iti na otpore
o t.po re usled trenja
tre nja pri stmja
stmjanju
nju vod
vodee kroz prave delove eevne mreze.
de love cevne mreZe , a
ostalak
osta tak na lZv. tzv. mes
mesnene olpore.
o tpo re. Ovim pulepute m se zalim
za tim dolazi jedinicnog
do lazi do jedini pada
cnog pil d a pritis-
ka RR,, koji sluii
slliZi za pro
proracun
racun i definilivno
definitivno dime nzionisanje
nzi o nisa nje cevne mreze,
rnreze, odnosno
o dnosno poje-
dinih vertikala.
ve rtika la.
Naknadni
Na knadni proracun se sprovodi pre prema
ma identicnim
ide nti cnim fo formularima
rmularima kao i kod dvocev-
nog sistema.
siste ma.
Posto
Pos to se proprotok
tok kroz glavne deonicedeo nice jedne vertikale
ve rtikil le ne menja,
me nja, to ee ovi vodovi
imati isti precnik. Zbog
ima ti i iSli Z bog odvajanja vode pre ma grejnim telima, ,sarno one o ne deonice
vertikale
ve rtikale koje predstavljaju kra kratke
tke veze, propustaju ma manje pro toke i njihov precnik
nje protoke
moze da bude manji nego kod glavnih deonica. Medutim, Medulim, zbogjednostavnosli
zbogjednostavnos ti mo monta-
nta-
ze tre ba teziti da precnici s~ih deonica deo nica jedne vevertikale budll isti.
rtik ale budu
Dimenzionisanje
D ime nzio nisa nje cevne mrde rnreZe zavrSava odredivanjem
zavdava se odredivanje prikljuCaka grejnih te
m prikljueaka tela
la i
pri tome mora pad pritiska u kratkoj vezi da bude bllde veCi
veti nego u cevovodll gTejnoggrejnog tela
te la
(razvodni prikljllCak,
prikljllcak, grejno telo povratni
te lo i povra prikljllCak). Sarno 1I tom slucajll
tni prikljllcak). sillcajll ee kroz
grejno tela
te lo strujati
struja ti kolicina vod e koja omogucuje
omoguclIje odavanje potrebne
odava nje potre bne kolicine toplote.
topiote .
Zalo tre
Zato treba izvrSiti proveru gubita
ba izvditi gubitaka cevovoduodgovarajueeg
ka u kratkoj vezi i cevovoduodgova rajueeg grejnog
uslov:
liZ usiov:
tela lIZ
302 8. Too",,,,';;;
Todoro ,';c PI?OJ£KT'OVANJ£
PROJEKTOVANJE POSTROJ£NJA C£NTRALNOGRElANJ£
POSTROJENJA ZA C£NTRALNOGREJANJ£
(123 7)
U gornjoj
gorojaj jedn acini
aCi ni poslednji clan
Clan preds
predslavlja
tavlj a napo
naporr usled
lIsled hlade nja vode pri oda
OCI;I -
va njll
nju loplo
toplo te grcj
grej nog le
te la.
la. Ovaj napo r lIslvari
uslvari smanjuje ukupan
ukllp an gubi
gubitak
ta k pritiska \I1I (X-
Ct: -
vovod llu grcjnag
grcjnog Icla,
tcla, a racuna
racun a se
SC prema lacki
tacki mesa nja A (slika 12.1 9) u kojoj cevovlld
cevovod
pa novo pos
po postaje jedinstve n.
taje jedinslve
gn;jna tda
te la.. Uz poznat
pozna t pad tcmperature
te mpe ra tu re u grejnom
grej no m tc
te lu , iz racu nava se njcgova
njegova sred
srednj<1
njcl
tempe
tempera
ratu
tura:
ra:
(12.38)
l't;mpe
Te mpe ratura
ra tll ra vodc
vode koja ul ulazi
az i u grejno tc
te lo
la sledcecg
sledeeeg sprata
spra ta ima nizu
nii u vrednos
vrcdnostt lIus-
S-
led Oldanja
mcS anja vouc
vOlle iz kratke
kra tke veze i povra
povratnog
tnog prikljucka grejnog
grcjnog te
tc la. Te mpe ra tura
mcsavinc
rncS <lvinc je ujecl
lljeclnnoo i te mpe ratura razvodne vode grcjnog te la na niZe m spralU
spratu , a iznl-
izra-
elln
cun ava sc po obrascu:
= 1
1 =1
'i r
_ilL
_ll.L
c.c.Gc ( 12.39)
gde je:
gue jc:
QI - ko li cin a toplote
toplo te koju odajc
odaje (iii odaju)
ocl aju) grejno
greJno telo
te lo na najvise m
spratu
c - ukupni protok
prot ok vode u ve rtika
rtikalili
I,
I, - te mpe ra tura razvodne
razvodnc vodc
vode Z1\
Zit grejno tetelo
la pre
preLhodnog
lhodnog sprata
c
C - speeiricna
specificna toplo ta vode
Tako
Ta ko se moze odred iti sreclnja
sred nja te mpe ratura
ra tura vode grejnog tela te la na niZe m spratu:
spratu :
I =1
ru
ill
_ _1_1
1111/ ru
rl1 2 ( 12.40)
t 2.40)
Primer
Prim er 1
D
Dime
imenzio
nzi onisa
nisati
ti strujno ko
kolo
lo najud
najudaljenije
alje nije ve rtikale jednoccvnog siste
sistema
ma vode
vod e nog
grejanjaa cij
grejanj sliei 12.20.
cijaa je se rna prikazana na slici
ODREDIVANJE
ODREBIVANJE RASPOLOZIVOG NAPORA
Pro tok kroz vertikalu
Protok ve rtikalu
c=
c= 12560 1080 kg
1,163 · 10 h
8. Todorooit PROJ£Jr..TOV.4;W
B. ToJormii PROJ£KTOVA NJ£ £ POS17lOIE V1A Z-1
POITROJ£NIA Z-1 C£'ffR.·ILSO
CENTR.·lL\'O GR£JA
GREIAN J£
;oo<.J£
Odrcdivaoje
Odredivalljc ICmpcntture
tcmpcnttuTc vodc u pojcdinim dcooicama:
dconicama:
'1
' / = 90 °C
,, 1-- ,, - -•)-- ,, .\ -- ,I 5 -
, - 2- · )- .1- ,. 5-- ,"
- ,' I" 5-90
- °C
,"5==,,..
" I '
5S -61[
A. "
-011
" '6 =
1"6 = "1"5 61"
'5 -- 61" "6=mo°Ce
1'6= '-6
90- 20 = 701. 6 =
dconici 6. poslc mcianja
vade u deonici
Temperatura vode deollica 6'.6"
vade iz dconica
mciauja vode 6',6" i 5:
Pro\>-cra ,empcralun:
Pro'l>"Crd lempcralun: vode dcooici 8:
vade u dconici
5580
----=80°C
1.163-1~
1.163-1()W
Zoog istih
Zbog tempera'~rnih
temperat~ svi.m vcrtil;alama:
padova u svim vcrtil;.alama:
Temperatura
Temperntura vode dcollici 8 vcrtil;.alc
vade u povratnoj dconici vcrtil;alc II odgovara zadalom
zadatom padu tcm-
peratun:
perature uvcrtil.-:ali
uvcrtikali ad d ,=10 °C
od 111=10 0c.
Raspolozivi oapor
Ilapor iznosi:
Prema tabcJi
Pn:ma tabcli II za ra.;&)iI;:c
ruliL:e gustgustioa:
ina:
deonicc 3 i
Primedba: dcooicc
Primedbo: "su, ustvari, jcdna deonica,
dcooica, ali iz prnkt.itnih
pratt.ibllh razloga podc-
Ijcoa je Ba
ljeoa horizoolalni i vcrtikalni
aa horizolltalni vcrtil;.alni deo_
12
12. JEDNOCI,l
JEDNOCEVNI''N1SIST£}'([
SISTEMI C ENTRALNOG
CENTIVI LNOG c;REJANlA
0 R£JANJA 305
PRETHOONI PIWRACUN
PRETIIODNI PRORACUN PADA PRITISKA
PRITrSKA
I 11
14140 20240
1256
125600
0 Q)
CD
0
d:J
til
....'"
00
CD
3720 ® ® 3260
0
d:J
til E I CD II - _
- .= .... f--~
' -;:n ~-
,.,'" ....-
In ci
to) III
~
M
"
.c:
.c ® ® -
~
CD I 0>
it'l-
",-
CD ®
® 55BO
5560
N
N-
I
(j)
(f) I "< III- f..-
!- .' -u;- f- ~..
f- ~-
_ __ - - f- _-.-® I
®
..c::
.s:: In
o·
0-
--- -- r---r~_J_--
__ J _ _ _ f--------@
r-------@ CIO_
CIO.
N
I® _ .__ ~~
-
- - .' -- 1-.-+-._
1-.-+--' - '._- .. . . ._-.
' - - ' - - ' - '.
..c::
.s::
1-_'
f--)
DIMENZIONISAN,JE
DIMENZIONISAN J E HORIZONTALNE
HO RIZONTALNE CEVNE
CEVNE MREZE
Posto
Pos to jc ve rtlka
rtlkalna
ln a ee
cevna
vna mrcZa
mrcia dimenzi.onisana
dime nzi o nisa na tatako prilis ka 77,S
ko da ima pad pritiska P~ ..
77,S Pil
to za ho rizo nt
horizo alnu ccvnu
ntalnu cevnu mreZu preos tajetajc raz
razlika
lik a izmedu
iz medu raspolozivog napora
napo ra i napo
na po--
ra ulrose rtik,1 1i II:
ul rose nog u ve rtikali IT: .
H,, = 29 I,l-77,5=2
/-[,,=291,1-77.5 P~
= 2 13,6 Pa
·J-[1r=0,67 ·213,6
0,67 ·1-1,,=0,67 =143, 11 Pa
·213,6=143,11
Dui
Duz ina deonica 1= 31,0
dco ni ca 1-3 i 9-11 je: [=31 ,0 m, pa jc jedinicni pad pritiska za ho
horizont
rizo nt;d-
,d-
nu mreZu
mre7.u
Pre prosecno m R
P re ma prosccnom l?= 4,62 Palm, proraclIn
=4,62 pro raclIn horizo
horizontalne
ntalne mrde
mrcie jc
je sproveden
sprovede n na i ~
nn is-
(ormlllaru
to m (or ka me je dat i proracun
mul a ru na kome pro ra clIn ve rtikale
rtik ale . Pre
Prema
ma proracunu
proraclInu gubitak
gubilak pritisk<l
pritisbl
u ve rti
II rtikilli n iznosi
ka li II iznos i 77,5 Pa, a IIu horizo
horizontalnoj mrezii 209,3 Pa, sto cini ukupno 286.X
nt a lnoj mrez 2RCi.!->
Pa. Ova vrednosl
vrednos l se minim
minimalno
alno razlikuje
razlikllje od raspolozivog
raspoloz ivo g napo
napora 29 1,1 Pit.
ra 291,1 Pa.
P regled mes
Pregled mesnih
nih otpora
o tpo ra
deonica II::
·kotn
-kotaoo 2,5
·2 111b
luka LQ
3,5
dc onic" 2:
dconicl2:
-T rac raevn.
'Vtl. suprolan
sli prolan smcr, njc W
odvajanjc
smcr. odvaja oIW =0.8
WofW = 0,8 1,8
1.8
clco niLlI 3:
cle onic<l
r""v.I, prol"~,
-T racva, prolaz, oclvajalljc W
W ufW
/ W =0,92 o
-7.
-7....1sun Q.J
0,3
dconica 4:
deonica
-koleno
-kolcno 1,0
deonica 5:
-odvajanje. prolaz dufd=
-odvajalljc, v. N =O,72
d/ d= 1I V. =0,72 1,7
dconica 6: o
dconica 7:
deonica
-odvajanjc, prolaz d.,ld=1
-odvajanjc.prolaz V. N=O,72
dj d= 1 V.N=O,72 1,0
dconica 8
deonic.18
-kolena
-koleno to
1,0
12. JEDNOCEVNI
JEDNOC£VNI SIST£MI C£JVfRA
CENfRAL L NOG GREIANJA 307
dconiCl 9
-?aSun
-7.aSUfl 0.3
0.,3
ra~-va. sabiranjc.prol:u,
-T ratv.t. =0,92
sabiranjc.prol'7, II'jW = 0,92 !U
Q.J
0,6
dcooiCl 10:
dconiCl
·T
-T moo,
r.l:v:t. s"prolan
suprOlan smcr, sabiranjc d,!d=
smer. s.,biranjc rl./rl = O,8
O,8 ";W=
"; O,6
/1"=0,6
ica II
deon i"'l
·llnk.
-2111ka
Prm'era pad.
I'ro\'cn priliska
palla pritiska II
D ce,'ovodo &",jaibb (cIa
C"C\'O\'OOO grejDi. lei.
G rejno Iclo
Grejno Ielo ,I
Ul1Jpni mcsnill oIpo'"
Ul"Upni kocficijenl mcsnih i7llosi ~ =5.0
oIpor. imosi =5,0
- prola21li vcntilit
prolarni vent 4,0
.- grejno Iclo
Ielo 25
UsvajajuCi da brLina
brzina IIu deonicama 5' i 6' "ude manja nego u deonici 5, iz tabelc IV sc
ocitava: precnik 0 = 1, I, brLina IV = 0,08 mls
m/s i jcd inicni pad pritiska ~,5 Palm.,
jcdinicni P<J/m, pa gubi-
Lak pritisk<J
lak pritiska pri dllzini prikljuCaka od 2x 1.5=3,0 m iznosi:
duiini prikljllCaka
(lR + Z)C7j
Z)G7j - "hGT, 4,5 + 35,7)
(3 · 4.5
CT, . g(pso - P'IO) = (3· 35.7) -1.0·9,81'
-1.0·9,8 1' (971.83
(97183 - 965,34) =
=-1~,47
=-H,47 Pa
tz PlANA MRE2e
IZ MRE2:E NAKNADNIPAOAAtUN
NAKNAONIPAOAAtUN
Prelh.
Prelh, RAZUKA
prefnik
proenik s,.t..
SA. PRETHODNIM
PRETHOONIM PRetNlKoM
PRECNIKOM PRE¢NIKOM CEVl
SA PRQMENJENIM PRe¢NIKOM
,""",
eonlca
To,
Top".. Mueni
Muenilou.tina
Ou.tina cOvi d
,I ·A
·A Z
"'''''''''
0"'"
IY"l
(W)
protok eonica
prolok oon!c.
(kg/h l I (m)
(kg/h) (mm) •
(m/3)
(ml3)
A
(Palm)
,I ··R
(Pa)
(Pal
A H
L I; Z
(Pa)
d
(mm)
I""')
•
(m/I)
(mls)
A
R
(palm)
(Palm)
'I · A
(Pa)
H
LI; Z
(p. )
(n · h)
(Pa)
{Pal
(p. ~
(P'D
(Pa)
• b , d
• , ,
I g h ; i k ,
I m n
°0 p q ,
VERTIKA.L.A II
VERTIKl.LA R ..
• 5,07
5.07 Palm
,•
0 12560 540 2.5
2.' 50
SO 0, 15
0.15
• I"
6 1,0
' .0 10,9
1,0 3.3
3,3I 3.3
3,3
"'''
00'0
'" ' .0 50
SO 11
0, 11 "
' .7, 9,9
9.9
, ono
9nO 36 1,0
' .0 SO
50 00,11
,11 3,6
3,' 3,6
3.' 1,0
' ,0 •••
5,'
S 12560
'2560 540 0,5
0,' 50
SO 0, IS
0.15
•
6 3,0 1,0
'.0 10,9
L'·R+ LZ ",
L/oI~+ LI '" 39,9 + 31,6
31 ,5
- n ,5Pa
17,5 Pa
Horizontalna
HorizonlaJna mreta
mrafa
- A • 4.6Z
4,62 Palm
,
I
,
I
"360
"'360
20240
1478
870 .,.
7.S
',5
0,6
60 0,116
0. 5
0 ,13
3,6
3.'
" ',' <:I.'
13,8
3,5
3.'
1,6
03,6
14.6
14,6
3
""<0
12560 540 6,2
"55 .1 3 3
3,6 22,3 0,3 2,S
,• '2560
12560 540
' ,2
"
55 0 ,12
0,1 2 3,'
3,6 20,S 0,6 5,0
"'<0 870
' ,7
5,'
"
55 0.12
0,12 3,' 0,' ',0
"
'0 202<0
1418
3,6
3,'
3,4
55
65 0,13
0.13 3 10,8 3.0
3,0 24 ,6
'Z'
" 30360
3<360 3,' 60
80 0, 16
L'·R+Ll =
L'·R+LI ;
3,6
3.' 12.2
106.6
106,6
1,0
' ,0
+
Il'
102.17
102,
- 209,3 p,
JEDNOC£vNI SIST£'./1
12. JEDNOC£VNI SIST£!IIf/ CENTR4
C£NTRALNOG GRElANJA
LNOG G REfA NJA )09
J09
DIMENZIONISANJE GREJN
DrMENZIONlSANJE GREJNlIl T ELA
lIl TELA
Za
Z a dime
d ime nzio
nz io nisa nje grejnih
grej nih te la treba
tre ba izraeunati
iz racuna ti srednje te mpe ra
ratu re vod
ture va de. os--
e . Na llS
noVll ddati
novu a tihh obrazaca
ab razaca u ranijeran ije m te
teks
ks tu udreduju
od redujll sc
se prvo tempe
te mpe ra ture razvod
razvad nl.:
nc vodc
vode
za sVil
SVilko grej no te
ko grejno tclo:
lo:
rejna
G rcj te li!
na le la 1I i II
1,= I"
Ir= = Is=
14= 15= 90 °C
0
Ip= 90 - 20=70 0
Ip=90 °Cc:
m=
fI no = 80 uC"C
G rejno
rej no lelo
tela III
Q 5580
I =I.= = 84 4 -
I - -.!il... 80 0 C
fJ 8 6 C.G ' 1, 163 · 1080
sto odgovil
odgovit ra zada tim uslovi ma
zadalim ma..
Poslo
PoSlo su izracunate
izraclinate i provc
prove rene
re ne srednje
s red njc te
le mpe rature
ra ture vode u grejnim te lima. pre lil -
prclil-
zi se nil
na iz raclinava njc grejnih povrsina.
izracunavanje
H
II = HGT + He
H ="B
= liB .·g(P7
g(P7 - PJ
PI)) +h6
+116 ', g(P6 - PI
PI)+h . g(PS - PI)
)+h5S 'g(P5 PI)++h . g(P4 - PI)
" 44 ·g(P4 PI)++
'g(P3 - PI)+"2
+"3 'g(P3 P I)+"2 ·g(P2 - PI)
gde je:
gdc jc:
H - ukllpno
ukupno rasp.o.lozivi
rasp.oIozivi napo
naporr u (Pa)
Hc;r
H CiT - napo r lIsled
usled hl ade nja vode odava njem loplole
hlade toplo te grejnih le la
Ile
lle dodal ni napor
- dodatni napo r lIsled
usled hladenja vode u cevnoj mrd
rnreZii
-
~2J
l2J N
.s:
.£
.,
.
. I®-
I<D C"l
.s:
.<:
..,.
.....
A
8 .s:
.£
CD
(f) .,., ..
'"
® .s:
.£
'<l
"<l
8B
® .s:
.£
co
<0
. .- - b
kv -
.r
- r--
f- -
____
----~
-1
Stika 12.21
Slilw
Prvi
Prvi deo napora HGT H(jJ" ne daje odmah tacnulaenu vrednosl,
vrednost. jer se gustina vod e odredlljc'
odred uj"
pre ma sred njoj vrednosti te mperature u vertikali,
srcdnjoj verlikali. uz pretpostavku da u vodovima nL nc-'-
rna hlade njaa vode.
hladenj vodc. Pre ma tome, taea tacann raeun
racun za
zahteva
hteva izracunavanje
izraeunavanje temperaturnih
deo nici, a to je
padova 1Iu svakoj deonici. jc moguce tck posto se dimenzionik rnreza i pm.-
dimenzioniSe cevna mreza poz-
naje napor. Dodatni deo napora takode moze tacno taeno da se sa rno ako je wc
5e izracuna sarno w .'
dime nzionisana cevna mreza,
dimenzionisana mreZa, odnosno
odnos no pozna
poznatt ukupan napor. Zbog toga se pocinje Sd
lzv.
tzv. pre thod
thodnim
nim proraclInom,
proracunom, kojim se ukupni napor prib1.iZnopribllino odreduje cime se omo-
gucava dimenzio
dimenzionisanje
nisa nje cevovoda. Naknadnim proraeunom
proracunom definitivno se izraeunava
izracllnava
napor i vrse kurckture preenika
precnika cevovoda. Za izracunavanje
izracllnavanje pribliZne vred
vrednosti
nosti del
deltla
napo
napora usled hlad enja vode u1I grejnim telima, sve potrebne velicine
ra uslcd ve licine su zadat
zadatc.
e, pa s,'
Sl '
T~hd"
T~bcl" 12.[ Ooclalni
12.l Oodalni m'por " Pa Zil
za jjcclnocc,'no
cdn oce,'no gra
gravltaciono
vl lacion o grcjanjc
grcjanj c sa hladcnjcm
hladcnjem vode "
cc,'ovod ll
cc,'ovodll
Il ori1.onl~lnu
lIorizo Itnt:i.H. oj
nlJ.lnu l.miR nj c (uJs lrojcnja (m)
l)Os lrlJjcnjH
Broj spr;lI o,,;,
I3roj spr,lIo\';! 10 20 30 40 50 60
(l1 i vo~) zAradc
(nivo:J) /g r~hlc prvo
pry" pos!.
posl. prvo
prva DOS!.
oosl. orv-J ".,,1.
prv..1 I PO'!. prV:1
pr Y:1 posl.
POs!. prv:t
prY" pos!.
posl. prVll
prva DOS!.
oosl.
2 11
li 8
S 157 108 177 98 186 98
9H 196 8M 206 49 216
3 157 196 137 206 127 226 127 235 I1118
8 245 IliI H
B 255
4 1% 235 177 245 167 265
265 157 275 147
147 294 147 304
5 235 275 216 29-1
29~ 206 304 196 324 186 333 177 343
6 275 324
324 _:n
7255
-- 343
JH 245 35.\ 235 363 216
216 382 216
2 16 392
391
7 324 373 294 382 2X4
2X.l 402 275 412 2>5
2'5 43 1 255 44 1
S 373 422 343 441
44 1 324
32" 45 1 314 46 1 294 48 1
l 284 490
Vrednosli dodalnog
Vrednosti mo rajll dci a
dodatnog napo ra morajll a se koriglljll i kada le
temperatllrni
mperaturni pad ve verti-
rti -
iIi grejnih le
kale iii la nije 20°C.
lela 20 °C. Numericke
Nume ricke vrednosti koreklure ta~li
korektllre Sll II tabe li 12.Ib
12.1b za
razlicite pad
padove
ove tempera
tempe rature,
lure , a pri temperaluri
tempe raluri razvodne vade: vode: 100 DC, 90°C i 80°C.
12
J J2 U.'1 'o<lorr)l';(
IJ.TOfJ orrJIk I'UO} £I0 0 1~4 ,v}
I'J?OJEJ..701~-I I;; POSTROl
NJJ' t:,vlA Z·j
POSTlWJJ:.NJA Z I C£i\ rrR-l LNO G R£lA
CENTR/fLNOG N} f:
REJ, I NJf:
12.Ib
THbcla 12. lb Korcktu ra tabclc
Korcktura dmgc lcmpcralllrnc
ta bclc 11.1 za drugc lcmpcralnrnc padovc
Tcmperalllr"; 1'""
Tc m pcr s lllrni Il." Korcklur.
Korcktu fa Z8 'I.
ZN t
vert ik<t
ika la grcjna lela
Icla IOO·C
100 ·C 90·C 80·,
80 "C'
10 1,25 1,00 0.73
10 20 0,80 0.63 O.4S
0.48
30 0.62 0.50 0,38
0.38
10 2,25
2.25 t ,75
1,75 I1 35
20 20 1,27 1.00 0,76
0.76
30 1,00 0,75 0,62
to
10 350 2.50 2.00
30 20 1.68 1.30 1.00
30 1,28 1.00 0,78
0.78
Poz navajllci
navaj uci te mpe ra turne
tllrne padove vo de IIu grej nim telima,
tciima , a posle na naknadnog
knadnog p ro· ro-
racuna eevne mrde rnrde i vre dnosti
dnos ti te mpe ra tura IIu kratkim veza ma i povr povra<l lnim
tnim prikljllcci-
priklju cci-
rna grejnih te la, jcdnacinama kuj c Sll
jedn acinama koje su da te 1III IIplitstvima
d ate uplltstvima za proraclIn,
p ro racun. tacno se iuacll
izraclI -
nav(ljll tempe rature vode 1Iu tack(lma
naviljll tacka ma mesa nja nja.. Na taj nilcin
nPlcin Sll odrede ne srednje
s rednje te m-
pe rature vode po deo niea nie(lma,
ma, a lime
time i gllstina vode, pa se moze izraclinati
iz racun(l ti ddeu
eo n;.lpO-
napo-
ril 1Ir.
ra lIr. led odava nj
njaa toplote kroz grejnil
grej na tda:
"
H
l-JGT = I2.,/1;" g(p;" -
II;I/ . g(fJ;" PI) Pa
I
Tubela 12.11
T ubela 12. 11 l'rocclllllalll
I'roccntllaln o povccallj po"rs inafl grcj nih tela
povccanj c pm'rsill tcl a kod jjcdnoccvnog
cdn occvnog gra
gravi taci oonog
vitaci nog
grcj a nja
grcjanjll
N.jtl.tj. vcrlik.l"
N_jd.lj. vcrlik.t" Najd.tja vcrlik.l.
Najd.lj_ vcrUk.l.
Broj cl8io
Ilroj cl.ia S Jlral
JlrHl d030
do 30 DI
m Ilrcko 30 III
"rcko lU
(s pr810vo)
(spralov_) grcjnog ll ~j bli
llaibliz.1z.1 Il~j(kllj
Ilaid' ''ia" " "jul ii",
""ibl ii.il Ilnjuol
11 jo
0 iLialia
zgradc Icl. vcrtikala
ve ri iknln rl ikolo
vc nibl " vcrlikala
vc rtikala vc rli
rl ika l;,
ka la
I 1I - - -- -
I 8 12 7 14
2 2 4 6 3 R
X
I 10 13 8 15
3 2 6 8 5 10
:I3 3 4 2 6
I II 13 9 15
2 S 9 6 II
4 3 3 6 <I4 8
4 2 3 2 5
,)
I 12 14 9 I (,
2 9 10 7 12
5 3 6 8 5 9
4 4 5 3 7
5 2 3 2 4
1I 13 14 10 16
2 10 1I 1I 8 13
IJ
3 8 9 6 10
6 <I4 6 6 4 8
5 <I4 4 3 6
6 2 3 1I 4
I !3
13 14 II 16
2 II 12 9 14
3 9 10 7 II
II
7 4 7 8 5 9
5 6 6 5 7
6 5 5 4 7
7 2 2 I 4
Korekturc
Korekture za druge protoke date su II
1I tabeli 12.lla.
l2.Ira, a za lcmpe
tcmpe raturne padove
razlicile od 20 "C
°C u tabeli 12.IIb.
l2.I1b.
-
311
]14 8.
B.Todoro
Todarol';" EICTOI·~1NJE
,·;c PROJ EKrO Z·1 CE,vr'R4
j,>I NJE POSTROJENJA Zr1 CENfR4lr.NOG
.NOG R£JA
REJA NJE
T
Tabcla 12.1I" Ko
a bela 12.lIa rc klll nt labclc 12.
Koreklllra 11 za proloke
12.11 pro\oke koji sc razliklljll
raz liklljll od SOkglh
SOkgfh
Prolok VcrlikHl
Verlikal"a
(kg/h )
(kWh) ""iuli",
naibl iia naidal
na id al ia
20 1.76 1,65
40 1.15
1.1 5 U2
1.12
60 0.S9 0,91
0,9 1
SO
SO 0,75
0.75 0,77
100 0.65 0.68
120 0,58
0.58 0.62
140 053 0.56
IGO
160 0.49 0.52
0.5 2
180 0.46 0.49
200 O A3
0.43 O.H7
0.4
TeOlper"lurni I'ad
TCOlJICntlllrni Ilad Tern )craillra
Tcm ra1.vodnc vode
Icra lura razvoclnc
vcrl ik;'ll
ikal ;l;1 grcjno ltell)
eln iOf)
100'C·C 90·C
90'C 80 ·C
'C
10 0.75 0,75
0.75 0.75
10 20 0.53 0.55 0.58
30 0,47
0.47 0.50 0.55
10 1.35
1,35 1,35
1.35 1.35
20 20 0.95 1,00
1.00 UO
1.10
30 0.85
0.S5 0,<)3
0,93 UO
1.10
10 2.00 2. 10 25 0
250 I
30 20 I A5
1.45 1.55 1.70
30 1.35 1.60 2.00
UPUTSTVO ZA PRORACUN
PRORACU N
Dime nzio
nzionisa
nisa nje cevne mrczc
mrezc pocinje se sa tzv. pn:lhodnim
pn.: thodnim proproracunom.
ra cuno m. Na l1~ '
Nil l1"
noYU
novu zazadal.e
dale te mpe
mperature
ralure razvodne vad vodee (I,) i tempe
te mpe raturnog
ra tllrnog pada
pad a vod
vodee u grejnim Ie·
lima,
lima , izracunava
iz racunava se tetemp
mp e ratura vode 1Iu deonicama
oeo nieama ve vertikale
rtikale za cije
cijc strujno ko lo !'.Sll
vrsi pro
proracun,
racun , ne
nc uz
uzimajllci
imajllci u obzir hlade
hl adcnjc
nje cevne
ct:vnc mrcZe.
mrcZe. Pocinjc se se,, kao i kod svi ~vi h
h
siste ma grejanja, sa najnepovoljnijom
sistema vertikalo m. Za odredene vrednosti te
najne povoljnijo m vertikalom. temperatu
mpe ratu ·-
ra ocitavajll
ocitavaju se5C u tabe li II u dodalku
dodatku,, odgovarajucc
odgova rajuce gustine vode. Pos Posto
to su
Sli os
ostali
tali POel
pod ,l-
;l-
ei
ci poznati
pozna li iz proracuna po potrebne
lre bne kolicine lotoplote
plote za
Zit grejanje
gr t:janje i iz plana zgrade.
zgradc. oonns-
no se me sistema.
seme siste ma. prvi deo napora
napo ra se
5e izracunava
iz racllnava prema
pre ma obrasell
obrasclI::
H GT =
" .g(
III"
"ill" g(Pn
Pn - PI) (Pa) ( 12.4
(1 2A II))
Uko liko
li ko sc
se umes lo
to dva na laz i je
jedd no grejno tc
te lo, po lovina stva
s tva rnog ppro loka se ob-
rotoka o b-
racunava da snabd eva i d rugo fik fiktlivno
ivno grejno lete lo.
Pr od rede ni raspo loz ivi napo
Pre thod no odredc naporr 5C
se odredujc
odred uje kao zbir:
R
R==O
O,67'
,67' H
( 12.43)
(12.43)
"2)
L:J
gdc 2:.1 - duzina
gd e je 2.1 duz ina st rujnog kola mal rane
ko la pos mat ra ne ve
vertik
rtikaale.
le.
Oa lji to k pre lhodnog
thodnog dc de la pro racuna je isti kao kod jednocevnog siste ma bez hla-
de nja vode: prvo se pre lazi na dime nzio nisanje nisa nje sa me vc ve rlik
rtik ale sa nes loto vecim jedinic-
nim pado m pritiska tez njo m da ce la ve rtik
priliska i teznjo rlik ala bud
budee iSlog precnika. Za lim tim se pre lazi
na ho rizo nta lnu rnreiu.
Inu cevnu mrezu.
Kad a su
Kada 5U svi
5vi precnici odrede
odrcde ni , sa pre thodnog se pre laz i na na knadni proracun. p roracun.
Napo r us led hlade mreze (He) izracunava se u sve mu isto
hlad e nja cevne rnreze is to kao i kod dvocev-
nog siste
sis te ma. T ako se lacno
tacno odrcde
odrede te mpe ra ture na poCe tku i na kraju svake deonice.
Te mpera
mpe ra ture u lacka
tacka ma mesa nja se izracunavaju na taj nacin naCin sto se kao te mpera-
mpe ra -
tura vode na ulazu u grejno te lo usvaja ona on a vred
vrednost
nos t koja
koj a je do bije
bijenana na kraju deoni-
ce iz koje
kojc scse odvaja prikljuca
priklju ca k grejnog le je r se hlade nje vode u prikljuecima zan
te la, jc za nee -
ruje.
ma ruje.
zada tog pad
Na osnovu zadatog padaa lete mpe rature u grejno m le (C1JGT),
te lu (tJ c;r), izracunava se te mpe -
ralura vode u pov ralno
ratura ratno m prikljucku
pri klju t:ku::
Pos to se
sc iz ppro ve rtik
ro racuna vc rtikaale
le poznaje kako proto k, tako i le
te mpe ratura
ra tura vode na
kraju krat
kra tke
ke veze, popomocu
mocu jednacine bilans a loplo
toplo le
te odreduje se vrednos t te
le mpe ratu-
re vode u tackama meSa nja:
(0C) (12.44)
su:
gde su:
1M, CM - te mpera ture i kolicina vode posle mesanja
110 C 1, 12. C 2 - te mpe rature i kolicine poje
pojedinih
dinih struja vode koje
uCestvuju u mesanju
meSanju
Qcr
1,., =l k - (12.45)
G M 'c
316 8. Todoro!'ic I'R01EKrO
8 .Todorol'ic PROJEKrOVANJE POSTROJENJA 7-1
I'~1 Nlf: I'OSTR01EN1/i Z·1 CEJ'.rrRA
CENTRAI.NOLNO GRElAN1F.
GRL'.1ANJE
gde jc:
je:
I. - tempe
te mpe rlllurll
ratura vode u ve rlikll
rtikalili ispred tacke mcSlInja
meSa nja
QGr
QuI' - kolici na loplo
kolicina toplotele kojll od aju sva grejna
koju odaj\l grej na le
te la ciji se povratni
povral ni
vodovi
vodovi spajaju 1Iu tacki
ta cki mcsanja
mcilanja sa vcrlikalom
vcrtika lom
cC -- speeificna c = 1,163
la vode c=
to plota
specifii:nil loplo (W h/kg· K)
1. 163 (Wh/kg'
II
" ·g(PII -PI )
He = "2A, 'g(p" -PI) ( 12.46)
1
Za
Z a deo naporil
nilporil koji
koji po lice od oodavanja
police davanj a lo plo lee u grej
toplot nim te lima sada pos
grejnim loj.: lacni
postojt t acni
podaci mpera
poda<:i 0 te mpe turama vode,
raturama vati c. pa se moze preeizno
preciz no odrediti njegova vre vrednosl.
dnost. Zbir
II c +lIr.r =H odgovara
Hc+l!ul'=H stvarno m raspo lozivom
odgova ra stvarnom lozivo m naporll.
na po nJ. Za lo, ako ukupni
Zato, u kupni napor
napo r po
prc lh
pre ndno m pproracunu
thndnom ro racunu odstupa od stvarnog,
slva rnog. lreba
tre bil izvrsiti korekture
ko rek lure IIu precni ci ma ce-
precnieima C\.:-
vovoda. Proveril padil ppritiska
Provera pada ri tiskil u sstrujnim
lrujnim kolima
ko lima grejniil
grej niil le
te lil
la ide nticna je kao kod je jc -
dnocevnih siste ma bez hJade
dnoccvnih sisle hlade nja cevne mreze. Povecanje
Poveca nje grejnih tela sastoji IIu odre
le la se sasloji odre--
divanju
diva potrebne
nju po povrsine
lrebnc pov rsine prcma
pre ma stvarnoj
slva rnoj srednjoj
srcdnjoj le temperatllri
mpe raturi vode u lclimatc lima (I"m)
(/":G() .
O na se izracunava obraseu:
izrai:unava po obrascu:
/::"1
/':,.1
I = 1I r
"'err
mGr r
2
gdc je:
gde
I,
Ir - temperatura
te mpe ratura vode u dovodnom prikljucku,, koja je jednaka te mpe
dovod nom prikljucku mperatll
ra lu -
ri vode na kraju ve rtik alne deo
vertikalne nice iz koje sc
deoniee se odvaja
odvajil prikljllca
prikljucakk za grej-
no te lo.
lelo.
ill - lc mpe raturni
tempe ra lllrni pad vod
vodee II1I grejnom
grejno m te lu
lll
Primer 2
Dimenzionisati
Di menzio nisa li cevnu rnreZu
mrezu i odrediti povrsine
od redili povrs ine grejnih le
tela jednoeevni sislem
la za jednocevni sis tern
vod e nog greja
vode grejanja,
nja, Cija sema
cija je se rna data 12.22. Prilikom
dal a na slici 12.22. PriLikom proracuna uze
uzeti
li u obzir
o bzir
hlade nje vode
hladenje vo de 1I
u eevovodu.
eevovodu.
Ostali
Os podaci:
t ali podaei:
temperatura
te mpe ratura razvodne vode iz kOlla
kotla I , = 90 °C
le mpe raturni pad u grejnim te
temperaturni lima
telima !!J = 20°C
ve rtika la ma pri zanemare
te mpe raturni pad u vertikalama
temperalurni zanemarenom nom Ir-I p = 25 °C
hlade nju vode
hladenju
nema
ne ma hlade oja vode u glavnoj usponskoj vertikali
hladenja ve rtikali
izolacija
izo\acija ho rizontalne cevne mrde
horizonlalne rnre~e na tavanu izvede na
izvedena JC staklenom
Je stakle no m vu-
VIJ -
no m
nom
12. JEDNOCEYNI
JEDNOCEVNl SISTEMI
S ISTEMl CENTRALNOG GRElANJA
GREJANJA J17
Ossta
talili podaci dati su na slici 12.22.
Proracun ce se prikazati sarno za najnepovoljniju verlikalu
vertikalu .
PRETHODNIPRORACUN
cG = Q/ +Q/I
+Q// +QII/
+Q/l/ +Q/V +Qv = _13_300_
13300 = 457 _kg
kg
(1,-lp)C (1,-lp)C
25'1,163 h
temperatura
Odredivanje te mperatura vode u pojedinim deonicama,
deo nicama, ne Ul.imajuCi
uzimajuci u obzir hla-
dcnje
denje vode u cevovodu:
1=1
_ -- Q/ + Q/I
= 16 _Q/+Q//
17
=
- - +
90 _ 2700 2700
=90_2700+2700=90_102=798°C
90-1O,2=79,8 °C
7 6 C .c
G·c 457 ·1,163
457·1,163 "
19 = 79 8 - 2450+2450
I =79,8- 2450 + 2450 = 79,8-9,2=70,6
79 8 - 9 2 = 70 6 °C
°C
9 ' 457.1163
457·1163
, ' , ,
3000
1III =706-
= 70 ,6 3000 = 70,6-5,6=65
70,6 - 5 6 = 65 °C
°C
11 ' 457.1163
,
457·1163 '
,II,~
.IIS 1IJ-Trxlorovic
3. Todorovic PlW
PROJJE/{TOVA
EJ(TOVA NJ1E
E I'OSTI<01l:.'NJA
I'OSTNOI ENJA ZA CENTRAL, OG I?EJA NI r:;
CENTRA L OGREJANJE
or'0
of ®
0332 50
33250 GO
o 13300
...
®
2700
®T . .Ji)
®I ~ 2700
I
I@) ®@1)
11ft) ®~ II
1:
~
~
0
0
®
....
...
....
N
''I 2450 ®T
®-.r //i) 2450
82450
•
e III
I®
'ff) ~@')L
~@i) IV
. ..,<>
Q
'".;
<Vy~:
0,-
®.@' 3000
300 0
•
-c""
-e'"
I !I
I~
I~ ~. <>
Q
I
I ,
l '"
...;
~
I I
I I IJI)
uIJ
~ _.l ~ ____ ..J'" '"
rr~3 i250
1 -3 2250 -.L@"13300-
Vlfl 33 0 0 - - JH '":;.
J-e
-.
--. ~ @.
!®. .
6 __ ._- .
_ _ .• . _ _ •
.
0
0--- _1
.J
42 1 000
4210
Slika 12.22
12. 22
Prim er 2
mperatura
Te mpe ratura vode na kraju ve rtik a le je 65°C,
65 °C, sto odgovara zad ato m padu te mpe"
rature od ill = 25°C
25 °C
tela
Srednje te mpe ra ture grejnih te la su:
DC
1,=11/=80°C
1/=11/=80
Im=lrv=69,8
Im=I /V=69,8 °C
60,6 DC
Iv=60,6°C
Iv=
Raspolozivi napor u struj nom kolu vertikale, ne uzimajuCi IIu obzir
strujnom o bzir hlade nje vode 1I
II
pojedin
pojed im deoniea ma, iznos
inim iznosi:
i:
12. JEDNOCEVNl
12. JED OCEVN1S 1STEM1CENTRALNOGGREfANJA
S1STEM1CENTRALNOG GREfANJA 319
3 19
Napo
Naporr llslt:d
lls l.:d raz like glls lina direktno
tina dire ocit ava
ktno se ocitava II tabe li I II
labe u dodatku,
[J II dodalkll, pa je:
H=2,5·149,55
H=2,5'149,55 3,4 ' 118,86 + 3,4'64,92 = 998,7 Pa
+ 3,4'
Dodat ni napor se odreduje
Dodatni od redllje prema
pre ma tabeli
tabcli 12.1. Zi! Zit zgradll sa lri
tri nivoa i ne izolova
neizo lova nc
vc vo dove pri ho rizo
ve rtikalne vodove nlalnom lldalje
rizontalnom udalje njll
nju vevertikale
rtikalc od 13 m, dodatni napor za
poslednju
pos lednju (najdalju) vcrtikalu IIu mrd rnrd i iznosi
iz nos i 206 Pit.
Pa.
Posta podaci
Posto podaci iz tabe le podrazumevaju proto protokk kroz grejna le tela
la od 50 kglh,
kg/h, to tre ba
izvrs iti
it i korckturu
korek turu ako jc stvarni prolok protok veci iIi ma
veci iii nji. Pri tome treba
manji. tre ba ima
imatiti u vidu da
su podaci da dit liti za slu caj da se na svasVilkom spral ll nal
ko m spratu nalazc
azc dva grejna tclate la spoj.:
spojenana isto
is tomm
vertik a lo m. Uko liko 10
vcrtikalo to nijc slucaj,
nije Slu cllj, o nda
nd ll je za jedno
je dno grejno letelo
lo me rodavna polovipolovinann
protoka,
pro pos to se fiktivno
toka, POSIO nklivno podrazumeva i dru drugogo grejno lelo. PodrazlImevajuci 6 grej-
telo. Podritzumevajuci
nih te la, srednji protok je:
cG =
m
13300
l3300 95,3
kg
m 20'6-1
20 , 163
·6· 1163 h
Prema
Prc titbe li 12.
ma labcli 12.1a
la za
Zll protok kglh, ko
pro tok od 95,3 kg/h, korcktura
rcktura iznosi 0,701.
O,70L
Korektura
Kore ktllra za mpe ralurni
Zll te mpc ritturni pad
pitd u vertikali od 25°C dobija se inte rpolacijom po-
interpolacijom
dataka
dal akn iz tabe
titbe le 12.lb: 1,15
1, l5
Pn:mn
Pn:mil lo me, pre thouno
tome. thodno odredcni dodat ni napor lIsll:d
odrede ni dodatni u cevima
hladc nja vode 1I
lIslc d hlade ccvima iz-
nosl:I:
nas
LVI=20G·O,701 -1,I5=1l66.
LV [= 206 ' O,70l'I,15= 66. 1l Pa
Pit
- nllpor
na po r bez hlad e nja cevi
hl adcnja ccvi [-[' = 998, 7 Pa
=998.
- dodatni nnpo nilporr MI= 166,1
!V-[=1661 , Pi!
Pit
ukupni napor
- ukllpni 1164,8 Pa
H=1164,8
[-[=
- za
Zil ttre
re njc
njl: u ecvima
ccvima uzima sc 0,67·[-[=780,4
0,67 Pa
' H = 780,4 Pn
- duzin a deo niea 1I -l4
d.:onica -14 [=51,1
[=51.1 m
- jedinicni pad pritiska R=
R = 780, 4: 5 1,
l,l1=l5,
= 15, 3 Palm
Dimenzionisanjc
Dimcn zionisa n jc vcrtikalc
vcrlikHlc
Preglcd duiina
dliZ ina den
deo nica
proraclina vertikale
Na osnovu pre thodnog proracuna ve rtikale odreden je gubilak
gubitak napora kroz svc SVl"
nje ne deonice, lako
ta ko da je za horizontalnu
horizont alnu mrezu i glavnu verlikalu preosta la razlik~
ve rtikalu preoslala razlik ~
prelhodno
do pre thodno raspolozivog napo ra:
napora:
H,,=1164,8
I-h=1164,8 - 3555,3=809,5 Pa
Uk upna duiina deo nica za horizontalnu mrdu
Ukllpna mreZll i vertikalll
vertikalu (deonice 1-4 i 12-14) iz-
40, 7m. Z aCl tre njc u [Clvnim
nos i 40,7m. ravnim de lovima ovog
delovima ovag dela ffifde od 1
mreie izdvaja se 67% ad I-h:
-1'1:
I-h=0,67u 809,5=542,4 Pa
H,,=0,67u
Merodavan proseca
prosecann jedinicni pad pritiska je:
NAKNADNIPRORACUN
- u horizontalnoj
horizonlalnoj cevnoj mrdi
mreii 753 Pa
-- IIu vertikali 355,3 Pa
R= 8 Palm,
Palm , w=O,09
w=0,09 rn/s
- pad pritiska
priliska u kratkoj vezi IR+ 2Z =4 1,3 Pa
= 41,3
- pad pritiska u prikljuecima je IR+ 2Z =83,77 Pa
telu za srednju lemperaturu
- dodatni napor u grejnom lelu temperaturu 1m = 79,09 °C
h, .g (P79,90
H = ", (P79.90 - PS8,95
P88.95 ) = 0,7 ·9,81{972,39
'9,81(972,39 - 966,0) = 43,61
43,6 1 Pa
• , , • , p ,
..
b d I h I i) k I m 0 p q
Najnepovoljnija vertikala
" " R . 15,3
A .. 15.3 Palm
•
5 13300 <57 2.2 I 0,24
0.2<1 30 0 0
•
7
7900
13300
22.
225
m
0.7
0,7
2,7
I
I
0,12
0,24
0,2<1
• .."
30
6,3
'.3
°
S,O
' .0
°
3.
3S
• . .00
8400 '2"
<7
'7
0,7
0.7 I 0,1
0,133 10
81
1
°0
<. 0
',0
°0
32,8
I _
13300 m
<57 '2,7
9
10 10301)
10000 32'
328
.7
0,7
I
1I
0,24
0,2<1 30
" °0
1,0
1,0
°0
13301)
13300 <57 0,7
0.7 1I
14
0. 1<1
" 11 ,2
11,2
"0
II
" 0.24
IJ R+
LI·R IZ "
.;.IZ . 273.5
30
273 ,5
"
21
°+0 °
61.8
81.8 • 355,3
355.3 P,
HOrlzomalna mref
HOflzOfltalna mreb.
a R _ 13,3
A .. 13 ,3 Palm
Palm
I
,
2
3
42 100
<12100
42100
332,.
33250
..
, ,,8
".8
" ,•
""
''''
"" •
11 .7
11.7
"
SO
SO
50
"
+0
0,20
0."
0,20
0.20
0,28
10
10
"30
24
117
'"
SO
"
50
96
3,0
O, S
0.'
0
°
58,3
9,71
9.71 4,8
4,6
°0
4 13300 <57
<57 120
133(]O m
4 I 0, 2<1
0.24 30
'" 1,6
I ,' 28
2B
22.'
"
12 13300 4 I 0, 24
2<1 30 120
'"26 0,8 22,'
13 332,.
332SO
"" •8
1144 4 SO
50 0,18
0, 18
•••
6,S O, S
0,' 8,2
" 42 100
42100 1448 8 SO
50 0,20
0.20 10 80 1,0 19,4
19,<1
2:/·
I/ ·RR+
+IZ
LZ "
.. 609 + ".
'" • 753 P.
P.
Oeonica
Oeonic a
0
G d I ,
" k, I,
II
ftc)
C)
I,
te)
rei
.,
PRORACUN STVARNOG NAPORA
tc)
rC) tc)
rC) " 1m
I.
tc)
rC)
· (pm -pd)
g ·(pm - pd) h'
Iml
H
,
(kg/h)
Ikg/h) (mm) Iml
1m)
•<
(mml
I""')
•
('/'I/m K)
(WfmK)
•
(Palm) 1m) {Pal
(Pa)
I 2 3 6 7 8 9 10
" II
"
12 13
"
2
3
•<
1448
'''8
" ..
11 44
4S7
457
50
SO
.0
<0
I
5
S
•<
•<
30
30
20
O.4Jl
0.4.31
0,366
0.366
0.376
90
89,88
89 .88
89.78
89. 78
0
°
°00
0, 12
0,12
0.1
0,1
0.26
89 ,86
89,88
89.78
89.52
89,94
89. 94
89,8J
89,63
89,65
89.65
0,<
0"
1, 17
" \7
2,31
2.31
0,025
0, 02
0,02
0.02
0,02
0.01
0.02
0 ,02
0.05
• °
•
6
.' 57
22.
.m
57 I
I
I
2, 2
2.2
0,7
0.7
1,51
1.51
1.51
1.51
89,52
89.09
78,8
"
20
"
20
0,43
0.43
0.28
0,28
89.09
88,811
88.8
89.31
88,9 5
88,95
'4,64
,54
6.92
72.3
2.2
2,2
0,7
2,7
....
10.2 1
4 ,84
195,2 1
"
7 57 '7 1.51
1.51 78.8 20 0,45
0.4 5 78.35 78,58 72,3 \
8 247 I 0,7
0.7 20 78, 19 78.27 74.16
74.1 6 0,7 51 ,911
51,9
,
9
2"
m
<57 I 2,7
2.7
1,51
1.51
78,35
69,07 20
0.16
0. 16
0. 36
0.38 66.69
68,69 68,88
68.86 128,59 2,7 347, 19
3-47,
10
II
"
328
m
m
1I
I
0,7
0.7
0.7
0,7
1,5 1
1.51
1,5 1
68.69
82,9<
OZ,"
"
20
20
'"20
0.14
0. '<1
0.09
66.55
68.55
G2,85
68,62
82. 9
130
100,03
11SO. 03
0,7
0,7
0.7 "
91
112,44
11 2.44
"
12
13
457
1144
""
1448
..
I
SO
SO
4
•4
8
1,5 1
1,51
2,1
2,1
2,1
62,85
62,36 20
20
0,49
0.27
62.36
62,09
,67
62.61
62. 61
62.23
61 ,88
61,88
162,15
164,211
'64,2
165,83
0, 02
0,02
0.02
1,8
33,24
,24
3,28
298,49
298,4 9
"
14 ' ''8 62.09
62,09 0 .4 2
0.42 61 .67
1117,90
324
3201 B.. Todorovic PROJEKTOVANJE
8 PROJEKl'OVANJE POSTROJENJA Z,1 CENTRALNO GREIANJE
G REfANJE
Srednje tempe
te mpe rature
rat.ure vode u grejnim te
telima
lima su:
20
I", =
=15 20=
IS -- - = 89,09 -10 = 79,09 °C
-10=79,09
2
G rejna tela III i IV
te la 1II
20
1m '7--2
= 17 - - = 78,35-10=68,35
78,35-10 = 68,35 °C
G rejno telo V
20
t In
1m =1199 -
= --=6869-10=5869°C
- = 68,69-10=
' 58,69
, . dc.
2
13. PUMPE U SISTEMIMA
CENTRALNOG GREJANJA
\ ~ l r " :'l~ If
ddova
d ' Iova nj a ececnlrifugalnc si le, i II
nlriru ga lnc silc, u manjoj
ma njoj memeri ri od ec nergije
ne rgij do dobijene usporavanjcm
bijc nc usporava nje m IlTIL·,··
nos li koja pro prolazi
lazi kroz kolo
ko lo relalivnom brLinom,
rc la livno m hrzino m, pa sc OVilova vrsla pumpi
pllmpi naziva i cen- ccn -
lrifugal
lrifuga lnnimim pumpama.
pumpama. Kad Kadaa Sllsu pila
pilanju
nju pumpe
pumpc koje sc se korisle
korislc u ccnlralnom
ccnlralno m grcj grcjanjll
a njll .
oonda
nd a se go gO tovo
lovo uvek pogo pogonn oSlvarujc
oS lva ruje pre
prcko ko cleklromolora.
cle ktro mo to ra.
Na po r pumpe prcdstavlja
Napor prcdslavlja ko licinll
licinu eencrgijc
ne rgije koju jedinicna masa leenosli lecnos ti primi pri
pro lasku
lask u kroz pumpu. Z Zaa odrcde ni protok Q, napor Hi broj obrta obrla 11n ,, pumpa ';ece zadll
za dn
vo ljili u radu
voljili rad u 1Iu ookviru
kviru cevovod
ccvovodaa u koji je jc ugradc
ugrad e na, ako napo naporr J-[ odgovara stva rnn
odgova ra slvarno
po lrcbno
trc bno m naporu.
napo n!. Sarno u 10m slucajll slu caju eece se uspostaviti
usposlavili potrebna brzina brlina s trllja
trujanjanj a I
tralcni
traze ni pro
protok.
to k.
Ve liCi na pro to ka i napora
Velicina na po ra koji trc ba da os lvari
treba tvari pllmpa
pumpa uticu lIticu na ob oblik
li k obrlnog
obrl nog kn kll
la. Rad
Radijaija lna kola,
kola , sS obzirom na veliki vcliki utieaj ee eentrifugalnih
ntrifuga lnih s ila u proizvodnji pritis).;:;,.
pritisb .
tvaruju
os tva rllju ve likc napore,
lik c napo re. ali POSIO
pos to imaju lIske uske kakannale
a Ie IIu kolu , nisu za vel ve like
ikc pro
protokl·
to kl'..
Kod propclerni
propcle rnihh -(aksija
-( aksijalnih)
ln.ih) je obrnut
obrnuto. o. proizvode mali napor, napo r, a os ostvaruju vc liki pro -
tvaruju vcliki
10 k. Izmcd
10k. Izmcduu ov ih ekslrc ekslremnih
mnih osobi
osobina. na, na
nalazi
lazi se opseg ec ce nlri fugallnih
ntrifuga nih pumpi.
Pri izboru vrs tc obrtnih
izbo ru vrstc obrt nih kola od znaeajaznacaja je ne sarno protok i nnap~r
sa rno prolok ap~ r . vee i broj obr-
taja kola 11. Ove tri karakle
laja karakteristike
ristike Sll meduso bno zilvisne
su mcdllsobno zavisne velicine
vclicine i beskonaean
besko naea n je broj
n
njihovih kombin aeija, pa je uvede
kombinacija, uvedenn pojam "speeificni
"speeifieni broj obrt obrtaja
aja" kao karakt e risti kil"
karaklerisIik
koja dozvoljava da se sc za traieni protok,
trale ni prolo naporr i broj obrt
k, napo obrtaja.
aja. izabe
izabere re i primeni pump;1
pump;'
najveeim s te pe no m ko
sa najveCim korisnosti.
risnosti.
Speeificni broj oobrl brtaja
aja je
jc de
definisan
finisan sa sa::
((113.
3. 1)
H
p QH
'7
'YJ
HI
HJ .-_.-
.- . - - - - - -
Q
Stika J3.2 KarakJerislicllc
KarakJerisliclle krivc cClIlriJlIgatllilz
cClIlrijllgatllilz pllmpi
pumpi
Q, If
II - karakteristika pumpe (protok, napor)
"
'I - kriva stepena korisnosti
P - kriva snage
Ako
Aka se promeni broj obrtaja pumpe, dobijaju se drugi dmgi tokovi zavisnosti protoka i
napora, jer
je r sc
se protok i napor menjajll
menjaju ne sarno prigusivanjem. vee i promenom broja
obrtaja. Promena obrta se Cesto resto koristi IItI praksi kada
!.:ada treba tIII nekom cevovodll
cevovodu smH-
njiti protok,
protok. a da se pri tome zadrii
zadr:li najve
najvecici mogllci
moguci stepe
stepenn korisnosti. Ovo
Ova se postize
pustize
ako
aka je zadovo
zadovolje lje n uslov da novi protok i broj obrtaja zadovo!javaju
zadovo!javajll sledeee odnose:
odnose :
2
HI ,,[
-=-2 (L3.2)
(13.2)
Q II
H "
(13.3)
( 13.3)
(L3.4)
(13··9
,
H2~====~~~~~A2
H~~~?~2+
H~ ~~====~2+
H
Hl~----------~--~·
.
nj
H2
H2~--------~--~
~-----'---~
n
n1
nl
Ql Q
Q Q
Q
Slika 13.3 Karakleri.ftikc plll11pe pri razlicitim
Karakleristikc pllmpe razliCitim brojevima obrta
prome
Za pro me nu pogonskc
pogonske snagc
snage pri promt:ni
promeni broja ob r!aja vaii
obr!aja yaii rclacija:
relacija:
P,
P,
- =n~
- I.' =
P
-+
11 J
/I
II
J
tj ..
Ij =p(.)3)3
PI = P ( ~
_l
n
n
((ID:1.5)
.) )
P,
PI = p(~r
=p(~r-'L
n
2-
17 I
Il 1]1
((13.6)
13.6)
H
nIl
nIl
nI
no 0,97]
0,%
-......
""-
n1 0,8'7
0,817
Ho n2 ....
0,717
0,7'7
n3 '\
h4 O
O,&,
,&,
\
Qo Q
Slika 13.4 Karaklcristike
Karakleristike pllmpi
pump; ;i krive stepell4
stepena korisllOsti
kor;.f1Iosti
13. PIIMPI': 1I SfSTF.MIMA e E, fR·1I.NOG URfJA.\'J.1 J2Q
.120
Q ./-/.
Q· l-f· p
P= (W) (Nm/s) ((113.7)
3.7)
'I
odnosna pre ka
odnos no prc ko::
(D.S)
( IJ.8)
gu
guee je:
Q - pprotak
ro to k vade kaji se izracunilva
vo dc koji velili cine lIkupne
iz ra cllnava iz ve ukupne po patreblll:
trcbm:
kolicinc
ko licinc to toplot
rlo tee i tempe
te mpe raraturskc
turskc razlikc
razlike razvodnc
rilzvo clne i povr<ttnc
po vratn c
6J (mJ
vo d c ill
vade /s)
(m'/s)
H
J-l patreban
- po tre ba n napar
na po r pumpe koji kaji je jednak ukupnim gubic ima prili-
kam
ko m sstrujanjil vadee kroz cevavad
trujanjil vod cevovo d grejnog siste sis te ma (Pa)
( Pa )
3
P specificna gustina teenost
- speci[icna tecnastii (k(kglm
glm )
77
1/ - stepen karisnasti
s tc pe n ko ris nos ti pumpe, koji kaji se krece ko kadd manjih
m<lnjih pumpi ad a d O,
O , ~-
0,6.
0.6, kau srednjih
ko d sre dnjih ado d 0,6-0.15
0,6-0.75,, a kod onih
o nih najveCih
najve Cih kap<lciteta
ka pacitc ta od
oel
0,75 -0,85, uz napome
0.75-0.85, napame nu cieI a<l su to vrednos
vrcdnostiti za Z<l us
uslove
love za koje jc je
pumpa konstruisana
ko ns truisa na
- pad
pael pritiska kroz eevavadcevovo d u (Pa)
me nlima
ntima cevovod a. Ovi
cevovoda. Ovi gllbici
gubici se izr·azavaju
iz r·afavajll srazmemo
srazmerno kvadralu
kvadra lll br.line
brline slrujanj
slrujanj<la Il:\:-
tl"c.
nosli
nosti IV:
(13. 11 )
(13 .11
gde je :
gdeje:
A - koeIidje nl Irenja
Ire nja
Il - ccvovoda
t1l1zina cevovoda
d - precnik cevovoda
~ - koe ficije nt mcsnog
ficijenl mesnog olpora
otpora
- brzina strujanja tecnosti
strujanjll lecnosli
p - gustina lecnosli
gllslina tccnosti
( 13.13)
posto je
2
dn
d:rr. 4Q
Q=IV-- w=--
2
(13.1-1)
4 tin
10 jc
( 13.15)
J3.15 )
"e
he =m·Q
2
(13.16)
pri cemu
ct:mu je sa In oznacena
ozn<lcena kon5tanta
konslanta cevovoda koji je 1I
u pitanjll.
pilanju.
Proizvod ove konslanle
konslante i proloka
protoka zove se krakleristika predstavlja pa-
krakteristika cevovoda i predslavlj<l
raboin, kao zavisnost napora od protoka.
rabolu, protoka. Pri svakoj promeni trase clemc-
tmse cevovoda. elemc-
nata 511 llzrocnici
nllla koji Sll uzrocnici dodalnog
dodatnog pada pritiska i precnika. karakteristika
karakterislika cevovoda Sl'
Sl·
me nja (sl13.5).
(51 13.5).
13. PUMP£
JJ. I'UMPE U SJ CF.. rnA I .NOG G
STEMIMA CENTIIAI.NOG
SISTEMIMA RF-.JrI .Vi, 1
Onr-.JrlNJ.·j JJ I
H2
Q2 Q
Stika 13.6 Protneruz rad"e tacke pri ivnmi
PromelUl radlle iune"i protoka
332 ooofYJvicc PRO]
B. Todorol'i PRO} EKTOVA NJ
N] E POSTRO}
POSTRO] EM LNO G REf
EN]A ZA CENTRA l.NO A N}
REiA N] E
H
B
---oIl--_..l C
I
I
I HI IH
I I
I
I I
I
Q2 QI
Ql Q
Stika 13.
13.77 Nes{abiul/I
Nestabilall rad pllmpe
1 - - - Qn
HA=HB
He
QA Qe QB Q
Oli'
Q/i' Uko liko su pllmpc pojl:dina pojouin acno
cno 1I1djlll:c
lIKljuce ne, n , jcdna protoko m QA i na
jcdn a radi sa proloko napnfClm
pOrtlm
II A' dru ga sa OR ill
c1rugil i (l s.
B' Pri to me pro to k IIu I.ajcdnicko
I.ajcdni ckomm ritdll je manji
raull jc milnji ocl zbira pro
oel zbiril l () ~ '1
proloJ,. a
za s illcaj ela
Zit slucaj cia S liII pllmpc
pllmpe pojcdinacno
pnjl:dinacno uklju Ce l:e nc:
nl::
Qc
QC
HC
HS
HA
HIl
0rQs' Qs
QAQs' Qc Q
3.9 Parakfllll
Slika J ].9 Paraldnll veza dye plll11pC
pllfnpe raz/ici/ilt
razlicitih karakleri.rlika
karakteri.rtika
Ukoliko bi kilrakteristika
karakteristika cevovoela
cevovoda bila definisana
clefinisana krivom c, raelna tacka pogona ,<I
radna lacka \a
obe pumpc
pllmpe je ista
isla kao
kilO radnil
radna tacka
tilcka kad radi stlmo karilktcrislike {/. To pokilZui~
sarno pumpa karakteristike pokazujl: da
veza pumpi karaktcristika {/ i b nije ostvarljiva. Jer, pumpa karaklerislike
pllmpi karaklerislika karakteristike b ne bi davala
daval<t
nikakav pozitivan
pozilivan efekat zbog toga sto je njen maksimalni napor ispod potrebnog, potrcbnog, pa
umesto da tecnost bude
bucle potiskivana,
poliskivana, dolazi do loka
toka u suprotnom smeru.
Ako S'
sc jcd na od pumpi iskljll':i.
jcdna tlm ga cc
iskljuci. dru ce nl
rilddili
ili sa pro loko napmo m Il r ·
to ko m Qc i nnpornm
If
/I
a a
He
Ho
H8
Orr
Qe QA Q
Stika Red/la veza dve p/lmpe
Slika 13.10 Redl/a i.\·[cc kllrak[cris[ike
pI/tripe istcc karaktcristike
Uko
Uk povczuju pumpc
o liko se povezuju pumpe razlicilih karakl cristikil
razlicitih karakt c ristika (a i b na sl. 13.11). onda
pumpa manjcs
manjcg opsesa
opscga protoka definisc pod ru cje u ka
podrucje me je red
komc na veza
redna vcza moguca.
moguCcI. Na
primenJ
prime nJ datom na 51 51 13.11. to jc podrucjc, na zajednickoj karakt c ri5tii':noj krivoj c.
zajed nickoj karaktcristicnoj
ogranice no mabima
maksimalnimlnim prolokom pllmpc cija karaktcristika preds
protokom pumpc predstavljemt
tavljcmt krivom
n. Pre
Prema to me radna veza za
nut tome cevovod karakteristike
Zit ccvovod karakl e ristike d je neos tvarljiva. odnosno u
neostvarljiva.
takvoj vezi bi postojao samo efekat pllmpc
sa rno erekat kara kte ristik e b.
pumpc karakleristike b. Za ecvovod
ccvovod karakteristi-
karaktcris li-
ke c veza je moguCa i radna lacka tacka je
jc 1I A. U to
u I\. tomm sillcitjll
51ucaju svaka od pumpi ostvamje ostva rujc
deo napora
svoj dec If! odnosno lh
napo ra HI /-h pri (;e mu je:
cemll je:
Ako bi pllmpe
pumpe bile pojedinacno lIkljllCcnc
ukljuec ne radila bi jcd protoko m Qc i napo
na sa protokom
jcdna napo--
rom f! c. druga sa QB i HR.
rom//c. /-I R.
336 B.TcxfofTJ,·ic PROJEKTO
B.TcxlofYJl'ic I·"ANJ£
PROJEKTOVA POSTROJENJA ZA
NJE I'OSTROJEi\'Jr1 CE/vTRAL 0 GREIANJE
Z-1 CE.VTRALNO G REJA NJE
a b
. ~-I----<ct)-QA-"
Qc
Q C Qn
QB QA Q
Slika 13.11
/ 3.1 I Redlla
Red1la veza dve plllllpe razliCitih karakteristika
razliCiLilz karakLerislika
HA =H8=Hc
dok su pojedinacni protoci Qc i Q8, slime
s time sto je:
QA = Q8 + Qc
Ako hi
bi se iz sistema iskljueio
iskljllcio jedan cevovod,
ceyovod , npr.
npr. onaj eija n. rau·
cija je karakteristika n, rad-
na tatka sistema bi hila
bila D, pa hi pumpa postigla napor Ho
bi pllmpa HD i protok QJ>
QD
IJ. PUMPE
/J. PUM PE U SISTEMlft;L·f
S ISTEMIMA CE,VfHALNOG
CENTRALNOG GRElA
GREJANJA
.VJA .137
H
Qc
-----<~~ I :~
~':
d
Q8
QB
HA
QC QD Q
~QA Qc c
--~ alb
HB a Q.o
D
Q.o
Qo Qc QA QB
3JY
3./0
.1.0 II. TIH/""JI";(:
I/. PROll::KrOJ
T'H/on",;': PROJ EKT O 1 '~1 NJ
N1E POSTR01EN1A
E POSTROJ Z·J C F:NTRA
ENJA Z,j ENTRA LNO GRDAV1E
G Rr:JA.vJ I::
II ho rizontalnoj
1I rizonlillnoj cevnoj mrdi
rnrdi., poslilvlje
pos tavlje noj bez nagiba koji bi treba lo da obe/.b"d
nbc/.b"d i
odvoelcnjc va:;:ullha
prirodno odvodcnjc valdllhil iz postrojenja, bninabrzina strujanja vode ne sme biti milllja
bili m,lllja
ud 0,25 mis,
od mIs, bez obzira na prccnik
precnik eevi.
cevi. U glavnim vodovima koji prolilzc kroz slam· 51<1111 -
bene i radne prostorijc, bnina br,dna voele trcbalo bi dil
vode Ircbido cia jc
je maksimalna,
maksimalnil.
Da bi ccvna mrdarnrda bil<1
bila dimenzionisana
dimenzionisanll lako tako da
dil strujna kola
kol<1 svih grejnih lela
tcla blilill
blltiu
ujednaccna
ujed naccna u odnosu na raspolozivi napor, nap~r, preporucuje se dil d il se niZe vre elnosli br/.ina
vrednosli bn:ina
delal ih IIu tabcli 14.1 l1zimaju
alih uzimaju zaZil manja postrojcnja. Na Nil taj nacin clobija manii mlp"r
dobija se manji nap"l'
pl1mpe,, koji se moze iskoristiti
pllmpe iskoristili i 11u kolima grejnih tela na najbliZim vcrtikalama.
Ako se proracun cevnc mrdc rnrdc racuna
racllna premil jedinicnom padu pritiska, ondil onela l1V<lj
Llv;lj
trcba
Ireba dacia sc krccc 100-200 Palm za kolo najnepavoljnijeg
krecc oko 100·200 najnepovoljnijeg grejnog tela.te la.
Sam proracun cevne mrde mTde nc ne razlikuje se od proracl1na
proracuna postrojcnja sa prirml.prirml-
nom cirkulacijom vade. vode.
Napor pumpe je obicno oko 10000-20000 Pa. Snilga Snaga pumpe moze se izraclInali
izraclIn<lli
prema obrascu:
obrasclI:
G·H
p= (W)
1]
gde je:
G - maksimalni protok vode (m3/s)
H - napor pumpe (Pa)
71 - stepen korisnosti pumpe
'7
1·/.
1-1. SISTEMf GRE/, IN],
SISTEMI (;Rf-JA fAI SA PRINUDNOM CIRKUIA CIlOM
PRItVUD.VOM CIRKUIA CfJOM 3-11
J .f f
rimer 1
Primer
P
Proracunati
Pro potreban
racuna li po treba n napor
napo r pumpe i dimc
dimcnzionisati ccvnll mrd
nzio nis a li eevnu mreZuu za pospostrojenje
troje nje
ciji su pod
podaci
aei dati s lik a ma .14.
d a ti na slikama 14. 1 i 14.2.
Postrojenjc sa to
Pos lrojc nje radi Sll toplom vodom
plo m vod 0c.
o m 90nO DC. Proracun
Pro racun izvesti
izves ti za vcrtikale I i V1I.
vcrli ka le Ii VIr.
Rescnje
Resenjc
Proracun
Pro racun je sproveden tabe larno (tabela 14 II).
sprove d e n tabelarno II) .
DliZine deonica su upisa
Duiine upisane formular.
ne u fo rmula r.
Pregled koekoeficije
fi cije nata
na ta mes nih otpora nijc dat,
mesnih dal, posto odredivanje
pos to je odre koe[icije nata
diva nje koefieije n a lll
prikazano
prikaza no 1I
u ranijim primeprimerima.
rima.
osnovu
Na os noYU sprovedenog
sproved e nog racuna,
racun a, ako se ne uzima u obziro bzir gravi{acioni nap~r,
gravi{aeio ni na po r. pOI
p OI--
rebann napor pumpe iznosi:
reba
H=12612 Pa
Ako se uzima u~ieaj
u~icaj gravitacije, onda napor pumpe iznosi:
3
= 72DO
C = 7200 l/h = 0,002
I/h = mJ/
0.002 m /ss
snaga
P = (0,D02
(0,002 11572):0.7
lI 572):O,7 = 33
JJ W
Na pomCOil: pri
Napomcmt: li kom dimcnzionisa
prilikom nja ko la grejnih lela
dimcnzionisanja tela na niiim
niZim spra
spralovima,
lovima. ras-
ras-
polozivi
po lozivi prit isak za dimcnzionisa
prilisak dimenzionisanjc
njc ccvnc
cevne mrde
mrdc rava je napo ru pumpe H
ravann jc =11572 Pa.
f-[= Pil.
-- :::
::::
l'
n'
?rI1 I
: 0-----·,
0-----·, a0I1
a0 a0 I1
I1
<Joon
OOO £Z i 8
6)
M
N
I1
a0
....,
I1 .,
a0
a0
....,
M
N
I1 "
I I
OOOH I1 OOOTS I 0008(;
l I-
I
__ ~.....l
--~~
_~
_~_
_ _ .1- _ _ _ _
- .1..---- -f
o!
01
~~~ .,
-
i OOO(e
ir:; ------S
o
®-i~
~ I~
,:; IQ-
---
:r ZII
III
2900
29 00 2900 2900 @)
@ 290 0
r..---r
---T - - f--
@ A
--T
Qt
®- B
0 I 0
I 0
co I co
0
~
Lf)
If) Lf)
If)
2900
®1 I
'@
@ 2900 2900
~ 2900
---+-I _._-
1---+
0
>- -
, -
o
o
I 0I.D I.D
......
I ............ ......
2900 @1 '@ 2900 2900 2900
If
---l- >_.
,---J- -_ , _.-
.-
I 00 I 00
I .... I ....
"'r-r--" I "'r-
r--"
/: I®
...... ......
2900 2900 2400
81
@1 2400
r---f-,
I
---f-, --- 0
-, I
0
0
,II
0
N
M
f"'l
I N
N
®1
®l
N N
2400
®1 i@
I
~
2400 1150 115
11500
---r -----
r---t- -
I ,1 I
I J
2450'0
28000
r-~'·C-C2~'=900
18
~t-'=204~t-~7'=0-t_'~'~~-t_0~.=3'~__4=5.+_~3='~5-t-'~.3~t-~'2'-t----+--' '''+----+----+----i----+_----t----l
2BOOO ' 204 7,0 I 1f<4 0 ,36 45 315 1,3 82
19 51000
5 1000 2 193 6,5 I 1I 1/2 0,4a
O,....a 65 I 422,5 . 0 0
L..~20
20__,--74000
74~OOO
-,-,--,--331~~1~~J_~~~-,
C'!~J_~~J __~~_?:"2
,,,--_,,-,_Goo~t
I 40 1_2 3~
_00 I' -3 -': .~-}~-=2205~~~t
:'.-"~-:;~~ 0;.~tli~~~~~+
-_-_-_-_+':~,,-_-
_-_-
_-_-
_-_+
J-L-
__-_-_-
-_- _-_-!
_+JL-
..-_-_-_-_+
_+L-
L-_-
_-_-
_-_-
_-_+J-
L-__-
_-_-
-_-_-_-1
_~JL-
..-_-_-
_-_-
_-_-l'
_-+L-__-_-_-_--1-1
-_- _-j~
I,onlca
uonlea
_'Zp~~~~E
IZ ~~~~~E
TOP<_
Top<.
",",ok
"",,0'
rNI
MN~..,ftl
M N ~,,"I
pruluk ~nk:'
(kW1l ) l(mJ
(kAfll I(ml
Dulin_ co,,,
DlJ1Jna
",-
,...,...
Prllh,
Prllllh.
(mm)
w
(mle)
(nv'e)
SA PRE'TliOONIM
SA PRETHOON1M PRE¢NIKOM
R
(pwm)
PREeNIKO M
' ·R
,R
(PI)
l:~ e~
NAKNAON1PROAAeUN
NAK NAON1P AOAAeUH
zZ
(P~
(Pa)
d
(mm)
SA PROMENJENIM
PROMENJ ENIJ.4 PRE¢NIKOM CEVl
w
(mle)
(m/e)
R
(P....m)
(PI/m)
,·
C EVl
I'RR
(Pe)
~ ,
H zZ
(p')
RAZUKA
RAZe""
"' ·R
R
Cn· h)
(n· (p
Z
{p .- ,D
(p.) (p
(P~~
----- --
, ,--
-- ._. ---, , , ,I ,
.-
,-
f--.2
r-~
-:-- , b
-
~ 97"'" -. '.0
-- 07000 41711
411
•
eo
d
',0 . I
O,SI5
0, ~15 0 10
70
h
420
I
0
I)
00
k m
m
" ° p q
.'--
.~--'",.-.. r,~500
--"
-"--
23
--'--
.---
''''''''
1 157~OO
'.'
0 140
7:>02
7:'02
Vert!klOltl Vii,
Vlrtlkllla
--};};"R
1<1,0
\4,0 0.'
50
'
kolae groJnog le1l!!
VII, kol lela e
"
'"---
0,1
_..- "
120
'''''
0,'
'· R +}": l ... ,",., •
0.'
I.'
120
+IZ" ... 0,'
\.5
+ 20..
.- -
• 12117
12111 p,
P.
';;0 -
- f'r01hoono IArabno
f'rothoono LArobno u deonlclma I 12'"
d eOnic. ml 1
, 0," '" 12<1
,"..•
3380
3300 171 0
."
" = . . --- '.'','.'' ,I '," 50'
Io..
105~
o;~ I 13.10
24500
''''
0," \4'
"'":n 17400
'1'00",
'" '.'
.---
9!.5
','
',' ". _.-
3,' 0." 1'"
0." J!'
'/4 ,
20 ."
0,"...
' 20 - 0
0.1
". 0.',.,
..
240
0
0,1
°
,."
--.-" ---
"
.... .. "" '.'
11000
1t~_. 500
.. ..
33
3as
11 15, ~
1111,11
0,'
\,2 "
"'"
30
- """ '" -
1,0
- ,/2
--
.... 0,1Q
0, 111
'.'' .0 ' ,3 103
'"70
31
" """
- -::.:...
-. ~-'-
.... 2iOO
250. 3.'
1.0
125 ,"
1/2
1.0 0,1 9
0,19
" 1.0 40 ' ,0
"' ~ "'"
32
33. 11000 000 ,. ". -
250 3,' 0.22.-
_. 33
3/.
3/' 0,22 33 115 , ~
115,5 1.0
"2<
-. ---
._ 33
- ,,<00 ". '.' ,,,.- - ..- 2<0110 ....- 00.'
1\000 000 3,' 3/. 0,40 1\0 ~.
3as 0,'
"0
- - ._- ---'"". 3.5 ---
J4
34
35
- ---- ..-
-----
11400
22200 !)~5
'.'',' --
, - -120 .20
3,'
3,5
,
3/.
I
0,150
0,"
-- --0.'
. 20
O,!>O
240
120
840 0
"' .
0,'
0
2<
24
,.. --+- -.--
.•... - --
:10
~
2,1500
2·1500 10154
10114
- I 1" 1330 ' .0
0, ~15
0,'15
~ "R
l: " +
1· R +~I.
+~I .
I ..
...
1330 ' ,0
'" .•
200'
,."
I
1215\2
128\2 p,
P.
3./6 8 TodoroVIc
Todorowc PROJEA.TO
PROJEKTO II·AXJ£
:4SJE POSTROJ£i\
POSTROJESJA'JA ZA C£.\TRALSO GRF...IA.\ J£
CE,\ T RA L.I'O GREJA,\' J£
Primer 2
RcScnje
Rdcnje
VI ( ~
-<> IX IX
~
9
I
~
®
_ _ :..J
r A
....11-
.b-
I-<> V
I 1-0 I 1368 W ~
1368W
I
I
I
I
t--_ --
@)
l
VIII I@
IV '":~ ~---o
0-
:-iI ® I
I
I I .b- I
11- I
1216 W
--1
--J
I
®
G)
I
- - - 1 - - - - 0 VII ---
--®
"'1
I
I
I
I
I I@
I I ~
J.,- I
L- ---~ I
1216 W
I
I @
I
---
--@ "'1I "'1
n I@
L- - - - 0 I
I J.,- I
.:&-
II @ I
I 1064 W
L __ -- "1 I
I
1 - I CD
_-.J ___
_..J
.,
,"
.r
(J) f® I
0--
T. bela 1-'.
T.bel. I... III
MRUE
IZ PLANA MRE2E I Usvoj< ni PRORAOJN PADA PRnlSK....
PRrIlSKA
DUD"a
D i
un na j preOrik
preCrrik r
[)conica Kali
!)conica na KoHCina
Cina
KoI iCi KotiCina lkooice
dconiCCjj Ct:vi
""vi W r R II·R
·R v:,
LJ:, Z
toplote vode
vodc -I -
-1- .d-
-d-
[-I
H [W]
[WI ~]
II'IlIb] [m] [1Dll]
[tmDL [mI,]
[mI'l [Palmi i
[PoIm] [hI
Jl'al H [hi
fhl
VERTIKALA !X DC
' I:OlO GREJNOG
GRE1NOG TElA TELA 42142 1 1
I 1I
,I
1
I 1134
11341212 4877 1.I
1.1 54x.2
54 x2 00.75
.75 100 i 110 0.5 6..'\.'
68.'
22' 6-1564
6-156-l 2776 32 ~2x1.5
~2x 1.5 0 .67 110 1i 352 2,4
2.4 ~ ;>j
-l'?j
3 52564
5 2564 72260
260 3,4
3.4 42< 1.5
42x 0 .5~
O.5 ~ 75 255 1.0 :;5
:,5
4
I, 19700
29700 1277 22
22 35x1.5
351 1.5 00.45
.45 70 154 2.4 2..~
L~
5 27972 121lJ
12tB 42 3511.5
, 0.43 65 ! m
ZTJ 1.6 :.6
:.!6
; ,
6
7
! 16326
-1864
4864
702
209 .
55.7
.7
5.8
5 .8
I
I
28~1.5
28<1.5
18x 1I !
004 1I
OA
0.30
SO
80
80
SO ,I
iI 456
464 I,
1.4
62
6.2
,,
;,25
25
2- .;..;
']-
8 3800 163 I
I
2.8
2 .8 I,
1 1I Sx
Ilx 1I 024
02 4 1I S5
55 ! l54 lJ)
l J) I
,
,s
<-!;
9 2584 IIII
11 2.8
2 .8 I 15,
15x 1I 024
v.24 70 :I
,I,
196 0 .8
0.8 1:-
2;'
10 1368 58
58 33.7
.7 12< I
12x 02 1 80
SO 296 10.0
10.v !I : :6
;! I
11
12
1368
2584 11
58
I III
-
3.7
2.8
12< 1
12>
15x
15111
02
0.2 1
024
SO
80
70 !,I
296 ,
196
12_
12 .66
1.4
lA ,,
1
2.5S.
2bS
::9
~9
13 3800 163 2 .8
2.8 18x
I Sx 1 024 55 I1 154 1.2 ,
I .~
7-4
14 4864 209 5.1 18x 1 0.30 SO
80 I 403
408 5.0
5.0 I 221
22 1
15 16326 702 6 .0 28,1.5
2S~ 1.5 0.41
OAI SO
80 480 1.5 :,
,
:22
~2.2
16 27972 1203 42
42 35x 1.5 0O.H
.43 65 ! m
ZTJ I 1.~
I.~ 155
17 29700 1277 22.1.1 35x 1.5
3511.5 0.45 70 147 2.5 2-']
2-')
18 52564 2260 ]A
3.4 42x1.5 0.54
054 7S
75 255 13
1.3
.
I
I
1';
1'111
19 64564
6-1564 2776 33.4
.4 42,1.5
42~ 1.5 0 .67 110 , 374 ; 2..5
2.5 5!
515 :.
20 11341
11 34122 4877 1.1 5412 0 .75 100 110 0.5 680
6£5
L
L I·R+L z
I'R+L Z = 5403 ~ 4':'<:1}
47'03
I = 10306 Pt
PI
Primer
Prim er 3
Dimenzionisati
Dimenzionisati postroj enj e jednocevnog pllm
postrojenj pumpnog
pnog grejanja sa temperaturom raZI'()d;l ~
temperaturo m razl'odnl
vode od 90°C.
Ako je temperaturni pad 1Iu grejnim telimate lima ii vertikalama 10 °C, uz zanemarivanj
zanemari vanj e llia-
Illa-
denjaa vode u cevovodim
oenj cevovodima, proracun
a, sprovesti prorac un za najnepovoljnij
najnepovoljnijee strujno kolo.
ko lo.
Ostali podac i dati su na slici 14.4.
Osta li podaci
Rdcnjc:
RcSe nj e:
Za najnajnepovoljnije
nepovo ljnije strujno
strlljno kolo,
ko lo, kolo vertikale
ko lo verti ka le III , pro
proracun
rac lIn cevne Illreze
mreze izveden jc I'"
izvedell j.: [1"
forllllliaru.
formlli rukovodeci
aru , rli kovo deCi se da brzin
brzinaa 1I deo
deonicama najveceg
ni cama naj veceg protoka bude oko
m/s.
0,5 111/ 5.
U proracunllillesni otpori svih deonica odred
proraclInlllllesni otpori odredivani
iva ni su prellla
preilla tabeli VI (u dodatku).
dodatkll).
Temperatura
Te mperatura vade vode u deo
deonicama
nicama::
c= 10000 = 860
10 · 1,163 h
I ) = 16, - 3500
35 00 = 903-_) = 86-
,) C
o
17 - .)
860 · 1,163
h=
= 18
Is = ( 8
1' =86,5 °C
1<) = Is
I~ -
3500 = 865"
8653
,. - -',) = 8"-'J O C
,)- =
860·1 ,163
860 · 1,163
I"
III = 110 - 3000 =83-J =83-3=80
= 80 0 C
860 ··11,163
3~
3~99
SIS rt. ,I II GRD,·IS'}'"
I ~ Slsn.I/I GRF.JA,\JA S.I i'RISL'DSO,I
SA PRIS( '0,\'0,11/ C1RKI
C1Rf..'1 'I_ICUO
'I_ ICUO I
PROVERA
PRO PRECNIKA
ERA PRE ' NIKA PRIKLJUCAKA GREJNIH TELA
I II III
I II
0
(])
0 0(£)
30000 2 0000 10000
®
® 3500
® 1
CD 0(2)
® 3500
® 2
®
@ 3000
@) 3
@ ®
(j))
~
~ 20000 10000
Slika 14.4 Cevlla mrela primera
mreia iz prim era 3
1'9,811'1,13=68
111 >79 - 1·9,8 ' 1.13=68..
I za grejno telo III (t=8 1.5 °C
«(=81.5 0( , p = 970,89 Pa ) sa temperaturom vode u deonici 10, 1=83
=83
O( (p = 969,87 Pa):
°C Pa) :
Pumpa
Posto je visina zgrade (postrojenja) mala, to se u ovom slucaju nece uzimati u obzir
dodatni
dadatni gravitacioni
grav itaciani napor.
napar.
Karakteristike pumpe su:
su :
- kolicina vode
vade 2,58 m3/h=0,000n m'/s
2.58
- napor pUlllpe
pumpe H = 5786
/-1 5786Pa
Pa
- snaga pumpe p= o,ooon·
o.ooon· 5786 = 6 W
0,7
IZ PLANA MREtE
IZ "'RUE NAKNADNIPRORAeUH
NAKNADNIPftORAe UN
..
Prllh.
Preth. RAZU""
RAZU""
Pf~n!k
Pf~nlk SA PRETHOONIM PAECNIKOM
PRECNIKOM S.... PROMENJENIM PAECNIKOM
SA CE\'1
PRECNIKOM CEVI
""' ".d •w
TO!'.
To,;, Mn~~' nl
M n~~'n Dutln_
Dutlna
IIOOlca
IIOOlc.
I' A
'· Z
prnlnk oonlco
""""
"""ok
~
(W) ((klt/'h
kltfh ) I(m) (mm)
(mil
(nv'I))
A
(P....m)
'I,A
·A
(PI) L'
k' (PZI) d
(mm)
• A
(lTV. ) (P ....m)
(ITVI)
I, A
'· A
(PI)
{Pal
L'
k' Z
(Pal
(P-)
(n - h)
(n·h) (poD
(P ' D
-.-. --
•, , (p.) (p~
(P~
,- --- , ,
• "
h d
• I
.h )I I k I m
" 0 P q
,I - --UOO
Slrujno
~rujno kolo lIenlkal.
venlklle III
-30000
--
""" _..
_ 14,0 11/2
1 1/2 0,56 DO I:.tOO
-l:.too 3,'
3,' m
2 3OUOO "00
12"" ',0
' ,0 11/2 00,"
,$$ 00
DO
eo
---,,.
""- ~~
"'" 1,0
'"
'"0
3
""'"
20000
'l'"
"'"
~,Q - ' .0 1 1/4
,
0,,"
0," 00
'" -- 0
- ,• 10000 "CO --
'''''' 200 1,0
'.0
,
I 0,00
0,30
" '"0 -
7
, ."'
- , .500" - '30
._-
-- -
_
" 0
':JO
280
2BD
M
3.0
1.0
'.0 ,
,
I
I
0,.(2
0,42
0,30
D,,", ..
00
DO
"DO
27D
"'0
-ID
\0
'W<1
- .'JOO
I ",,"'"
7000 >DO
..."
..
- - 4:1n 8,0 , 0,02
3.0
1.0
' .0
I
, 0,00
I
0,42
0,30 .,"50- ., 2,0 -
270
--
1/
"12 20000 10000
'OODO
--
.(30
-on
0:.>2
._=
- -~ - -.-,<,0,0
I
- <1/2
1/-4
11/4
1
0,'2
0,-411
0,411
"
00
DO
eo
...'"'"""..,.,
'" 0,3 1. 1
0,3 .."
,,,
-'~
..
30000
:lOOOO I ZOO :;,0
5,0 0,5tS
0,55
- E-
~
00 1,0
"/2
:.~ z ..
' ,0
'"
. - - _..,-- - .'
kl"H
k 'H +);Z. '000 + 12211 • " "PI
51 ..
.."
-o·-,--_.
- -3m - . ---, , o,la 10\0 PrlkljUtol gttJnll'l 1111.
Prlkl/lltol grtJnlh ttll
0'
I· i --
- 10'/0'" ~
:)500
''''
- "0'00 - , , 0,13 10\0
""
''''' I
I
I
, , 0,11 ,
I
0,1:.\
0,13
--._.
/0
10
/0
10
,
11,75
11 ,75
11,75
11,75 .
3000' 000
""
'211 I I 0,11 12,0 10,11
70,11
15. PRITISCI U SISTEMIMA VODENOG
GREJANJA
15.1. UVOD
Hidraulicki pritisak u svakoj tacki tack i zatvorenog grejnog
gre.inog sistema ima razl icilll vrednost koja
ra zlicitll
tokom grejanja podleze i stalnoj promeni
10kom promeni.. Ova varijacija pri! isk:! j.:
priliskJ jc poslcdica
posledica promene
ounosno njcne gustine.
temperature vode, odnosno gustine, kao i razlicitih prolOka
protoka vode pri kolicinskoj regulaciji
postrojenja. U toku ovakvog dinamickog procesa promene pritiska
efekla grejnog postrojenja. prit iska najvece
njegove varijacijc sesc javUajll
javljajll 1I reiimllmaksimalnog
rezimll l11aksil11alnog protoka vode koji se ostvarllje pri spoljnilll
projektnilll temperaturama
temperatural11a il i nj ima
illla bl
blisk im.
Velicinll pritisaka u pojedinim delovima sistema za grejanjc, kao i opseg njegovih mo'
pojed inim delovillla mO-
gucih promena , potrebno je sagledati jos 1Iu ranom periodll projektovanja. Na taj nacin mogu
periodu rrojektovanja.
da se blagovremeno sprece nepovoljne posledice vezane za pojavu visokih iii niskih
pri:isaka
pri: korekturom trase cevovoda iii izmenom
isaka korekturom iZl11enom lokacije pojedinih elemenata
elcmenata odnosno
izbor011l kvalitetnijeg
naknadnim izborom materijala. Moguce neZeljen~
kva litetnijeg materijala. neieljene po led ice kod grejanja
top 10m vodom Sll
toplom su prodiranje vazduha
vazdllha 1Iu cevovod, poremecaj cirkulacije vode, umanjeno ul11anjeno
odavanje toplote pojedinih grejnih tela i curenje vode. Kod postrojcnja postrojenja sa vrelomvre lolll vodom
specificna pojava je isparavanje vode pri umanjenju pritiska i stvaranje vazdusnih cepova
koji obustavljaju strujanje vode.
vode. Javlja se i kondenzacija
kondcnzacija tako nastale pare i njenog udamog
dejstva, sto sve predstavlja opasnost po okolinu i cini da postrojenje ne moze da ispuni svoj
zadatak.
zadatak.
najvcce promene hidraulickog pritiska pri spo ljnim projektnim lIslovima, kada
Posto su najvece
Sll u sistemu najvise temperature vode, to se velicine pritisaka proveravaju za ove uslove.
su
v
15.2. OPSTI POJMOVI
cirklilise kroz cevovod,
Ukupan pritisak tecnosti koja cirkulise cevovod, prema Bemulijevoj jednacini
sastoj i se od:
(15 . 1)
(15.1)
dinamickog Pdm
PUIII i statickog Pm
PSIS pri cemu su
Sll svi ovi pritisci definisani sledecim izrazima:
353
354 B. T
13 Todoro ,,;i: I'ROJ
o</oro vic I'ROJE£h TO ' AA'JE
};TO A ,\ ")£ POSTROJ
POSTROJEi\'J..I 7...' C
£,\'J.-/ 7...1 TRA UD C REJA
£'\ TRALSOG
,£,\ R£JA.\,\ 'JE
")1:."
,
w-p
Pdlll = - 2- ( 15 .2)
.2 )
P."", = pgh + P
Ps,,,, ((15
15.3)
.3)
,
w-p
Puk =--+pgh+p ( 15 .4)
(15.4)
2
gde je:
\II
\\I - brzina strujanja f1uida
f1l1ida (m/s)
p - specificna gustina f1uida
f1l1ida (kg/m' )
h - visina
vi sina neke tacke sistema prema mernoj ravni (m)
g - lIbrzanje
ubrzanje Zemljine
Zem ljin e tde (m/s2)
p - pritisak f1uida u sistemll (N/I1l~)
sistemu (Pa) (N/m~)
odnosno:
2
1 2
p lV
plV PIV,
p , + pgh, + -
p, -' = pp,, + pgh2
--' pgh, + -
----- + t"p
t,p ( 15.6)
2 - - 2
Staticki
S taticki pritisilk tIt111dr<.:ue
ndn.:denujno j ta ck i, koji Sl: lI~pusta v i 11
SL' tlspostavi II uslovima rad radaa grcjnog
grejnog siste-
ma , naziva
nazivil se raclni
radni pritisak, odnosno
od nosno slaticki
sla ti cki pritisak 1III radtl
radII .
Ako sesc kao geudetski
geode tski pritisak s matnt pritisakk stuba
ma tnt pritisa sl ubn tecnns
tec nos ti iznad date ta ckt.:,
dillc tack<.:,
mozc se
moze sc i radni
raclni pritisak
prilisnk oZtlaciti
OZOilc iti odgovarajl1com
uu gova rajll co m gcodcgeoclctskom
tsko m visinom. Zbog IIP- lIP -
rosccnja uo uobbicaje
icaj c no j..:
je da
cia se
sc wsvii pritisci
prilisci oz oznacavajl1 kao
nilcilvaj u kil nadpr itisci
o nadpri ti sci pre
prc ma ittmos-
ntmos-
fe rsk o m priliskll.
ferskom prilis kll.
/ C \
/ \
/ ha \
/ hZ \
I/ ._ .
a --,- \
-;- ._. .--.--. --I- \, a
a
I \
If \
/ A \
\ I
\
,
\ /
"\ ,"- "- ....... /
I
' ....... ...-/
/
/5.1 Scma
Slika 15.1 SCilla hidroslalickog priliska za odredelli sillcaj
sIlica} statiCkog
staliCkog reiima
reiil1lCL
(ES - ek.lpallziolli
ekspallziolli SlId)
ralure sa glls
rature lillo m P" ait 1I
gustinom u tklll
tklu .;-.:evovoda
vovoua CD
COli.
/\ voua
voela nize tcrnpc
tempe rallln:.
ratlln:, ali veCc
vecc gusti
gllsli -·
nc (slikil 15.2)
ne 15. 2).. Ta I'ilzlika
ra zlik a gus
gllstlin<1
ina nstvarllje
nSlvaruje prilisa
pritisakk loslc.d
uslcd koga dolazi do cirkulacijc
cirkulacije
vlldc kroz cevavod.
vllclc cevovod. O vakvo
vakvn slrnjanje
st rujanjc sc naziv;)
naziva prirodnim iii gravilacio
gravitacionim,
nirn, za rilzlikll
rilzliku
(lei prinmlnog iii
nd prinudnog il" pumpnllg.
/
--- ------ ..... Q
I( hJ
I B C \
I \
f \
f \
I
PI Ph \
f \
112 \
il
f
\
f
I \
A D ); Ph hZK
I
I
Q, PlhJg /
\. I/
'-
"-
plg(h2+hl) -- L
r)pg
L!.pg
---- --------
_/
,/
. /
/
[lidrostatil::k
llidroslatickii pritisak
prilisak se prC'lpostavkll
5e odredllje liZ prc tpostavkll da dil je voda IIu sistemu,
sislemll. i pored
raz lieit ih le
razlicilih te mpcriltllra
mpe ratura i gus
guslina,
lina. II
1I stanju
stanjll mirovanj
mirovanjail.. Za
Zil lakav
takav slu
silleaj
caj niljvcCi
niljveCi prilisak
pritisak jc
1I ddu cevovoela D - A i iznosi
ddll ccvovlldil iznosi::
(i5.7)
(15 .7)
(15 .S)
(15.S)
( 15.9)
gde
gdc jc " 'zvisinsko
l visinsku rast
rastojanje
ojanjc izmedu
izmcdu tacatai':aka
b zagrevanja
zagrevilnja i hladenja vude
vade A/\ i C.
t. p proizilazi da pritisak koji izaziva eirkulaeiju
lz izraza za I:J.
[z cirkulaciju vod
vodee ne
nc zavisi od
lIkupne visinc
visine vode
vod c nog stuba IIu sistc
sistemu,
mu, vee iskljucivo
iskljlleivo od ve
vertikalnog
rtikalnog odstojanja taca-
taea-
ka zagrevanja i hlad e nj a. Osim loga,toga , oVilj
ovaj pritisak znacajno
znaeajno zavisi od tetemperatura
mperatura Vel·
vo·
de IIu dva veri ikalna
ika lna eevovoda
eevovoda,, odnosno
o linosno od gllstina vode u njima.
1.5. VOOENOG GREf,
15. PRITISCI U SISTEMIMA VODhNOG INJA
G REf,1NJA .157
357
U uspostavljenom
uspostavlje nom rdimu
rd imu stmjanja,
slrujanja, rnspolo7.ivi
raspolozivi pritisak L'1 pg je uvek jcd
prit isa k 6. jcdnak
nak ukup
ukup--
no
nomm otpo
otpomru stmjanja L'1 Po:
slrujanja 6.
Hidrostaticki
H idros la ti cki pritisak
pritisa k u tacki spajanjn
spajanja cks ckspanzionog
panz io nog suda
slld a sa cevnom
eevno m mrt:Zo
mrt:zom m iz-
nosiprghl
nos i Prghl i pri uspostavljenom
uspostav ljc no m stmjanju
slruja nju ostajc
os tajc nepromenje
ne pro me nje n. Z ato
n. Za to se
sc ta lacka 0 (s (sli-
li -
ka 15.3) ntlZiva
naz iva taekom
tacko m sslalnog
la lnog pri
pritiska
tiska iIi
iii neulril
neutralnom
lno m lackom siste ma. U svim os tali-
sistema. til li-
m tackama
tacka ma pritisak se sc u uslovima cirkulaeije
cirkulacije menja
me nj'l..
Ako se pretpostavi
Aka pre tpos tavi da
d a se otpori
o tpo ri pravo
pravolinijskog
linijskog struj
strujnnja
il nja i mesni
mes ni otpori
o tpori (",w
rav nomcr-
no me r-
no me nja
njaju
ju dui
duz cevovoda,
cevovodn, za dinadinamicki
micki rezim pri prirodnoj cirklllaeiji
cirkulaeiji vode,
vod e, dobi":e
dobice se
raspode la pritiska prikazana
raspodela prikazil na semom nil na sslici
lici 15.3. Na
Nn njoj se zapaza
za paza da sc ispred lacke
taeke
spoja ekspa nzio nog sud
ekspanzionog sudaa sa ccvovodom
cevovodo m hidrostatieki
hid ros talicki pritisak
pritisa k povecao
povccao u od odnosu
nos u na
statieki
slaticki rdrdim,
im, a u delu
de lu iza te lacke aa
taeke smanjio. U levoj vertikali
ver tikali pritisak je veti, a u des-
des -
noj niZi
nii i od pritiska u slatiekom
slati ckom rezimu .
..-
....- -~-= :-:......:=.~
- -:--= :-:....=- .~ ._
. _ ._
. _ ._
._ .
/I
",
/'
-- - - --
I
,J .
I
o c ,
\
I .
I·
\ \
!i
IJ I
,, \.
\ .
\ \
II, I
I .
\ .
J
I . I\ \
\
\.
I A
'". i-'~j.-.=-~.=.~~-
\
- ---
S /iku 15.
Slikll 15.33 Ru ....podelu priliskll
Rllspodelll prilisku II .I'lalic/lolII pre£i.I·la
Sllllic/lolII pred.\· vljwrjll cCVOVO
lav!jlllljll dlL i III1SlovillllL
cevovodll IIllslovilllll
prirodlle cirklllacije
cirkllillcijc
Vrcdnosti priliska
Vrednosti pritiska II1I dYe vertikalne
ve rti ka lnc deoniee
dconice AB i CD imaju mcduso mcdusobnn hno razlicitc
raz licite
nagibe,
na gibc, je r IIu pravcu
pravcll stmjanja
struja nja vode, na porasl
porast hidrostatickog
hid roslati ckog pritiska II1I desnnj
ti cs noj vc
vertika-
rtik a-
Ii i na o
opadanjc
padanjc pritiska
priliska u levoj, lItice
utiec pad pritiska lIsled
uslcd ootpora
lpora sstrujanjll
tnljanju
, .
ka iill\I lIslovima
kit IIslovima prinuum: t.:irklllacije vode prc
prinuunc cirklll<1cijc prcds lavlja meslo
dslilvlja mcs to koje razgntnii:avil
razgrilnicavCl naclp ri -
nadp ri-
iSila k i pnclpril
It is Hk 1III .sislemll.
iS ak
podprit is ~isl c mu.
-- '-
B C \
/ .'
I lI I[
0 hJ
,
\I \
If
I
If
If
//
.
I
. h2 J ,\ \\
'I\I\ \
\
, If
If //
A
-A
p
P
D
\
\\ \\
r -_ _ _ _D-+-_ Ul
,U
/
/
\
\
I
\I f'¥Jhs
f¥Jhs
--- --- .
//
/
\
\
" f¥Jg
._
._ .-.1.+
.- f.+ .._f'¥J-p
I
6pp
- - -----
'- ' - ...... -__
..... _ Il/)Ppr
t)ppr
---
--.,
"'--'----'-
Na sliei
Nil 1 5 .~ jc
slici 1.'i.4 je lIerl a n hiclroslalii:ki
ucrliln hidroslillicki prilisa k IIu kruznom cevnom
c.:cvnom knill,
kolu, u1I sl,mju
sl,mjll mi-
mi -
rovanja vOlk.
rovilllja voue, ali za sllli:aj
sillcaj da lit i:ke A i C predslilvljajll
Uil lilcke precislavljajll izvor i pono
ponorr loplole,
loplot e . l<1ku d;1
da
se pojavljlljc ra zlika prilisaka
pojavljllje razlib prilisa ka 6 P' flg-1' Ako se lIkljui:i pumpa i llspos
lIkljuci pump" lavi cirkulacija.
usposlavi cirklilacija, clul
dul ,l-
a-
zI.ii do r<1
r<lspode
spodelc k priliska, ko ji jt:
pritiska , knji jt pod ulic<1je m ne sarno grilvilaeionog priliska 6J}g
gravilacionog prilisb .• vel
6!)g.,
i priliska pllmpc 6p"
pritiska pumpe .. pa jc
6fJ/I., je lIkupni raspolozivi prilisak:
prilisa k:
((15.11 )
15. 1/ 1
6fJp 6 p,,,
6 fJp = 6p,<s + 6Pf/r
6 PI" ((L'i.I~)
15.1 2)
U\"
UI-. " pni raspnlozivi
raspoloz ivi prilisak uvek
uve k je jednak gubicima usled slrujanja:
slrujetnja :
(15.13 )
pa pOlre
pet je pol re ban
betn n<l po r pumpe
netpo pll mpe
6 fJp
6fJp = 6 fl"k _.
Puk _. P,o/' = 6 Pgflb
6 p.fJI' Pgllb -- 6 Pc"""
P mll1i ((L5.1~
15.14))
sslo
lO znaci dadet IIu savladivanjll olpora slrujanju uceslvuje i napor pllmpe
strujanjll uceslvujt pumpe i graviladoni
gravitacioni
napor.r.
napo
Iz slike 15.4 sledi dadet je prilisak
pritisak 1Iu sislemu
sistemu sa cirkulaeijom u odnosu na stalicki
cirkulacijom 1I re -
staticki re-
zim, II1I delu
de Ju mrl.:Le
mn;Le pod nadpritiskom,
nadpriliskom, u svakoj tacki veti yeti za velicinu priliska
pritiska koji sc
15. PRITlSC
PRlTlSCII U SISTEMIMA
SISTEM 1M· j VODENO(';
VODENOU GREIANJA
G REIA NIA 359
tros i od posmatranc
lros poS ma lrll!lC ne utralne ckc. U de lll sa podpril isko
utra lnc ta ckc. iskom pritisakk jc 1I sva koj lat:-
m pritisa tac-
ki manji
ma nji za o no liko
li ko koliko
ko liko iznosi
iz nosi pad pritiska
p ritiska 1Iu cevovod
cevovodull od ne lliraine
lilra inc do posmatril
pos ma tra -
ne lacke.
ta ckc. Matcmaticki
Ma lc ma ti cki to se moze
moZe prcds tavilili iuazima:
prcdstavi iLrazima:
PI/m'"r. =
PII"",,' pg" i + 6 I',
= pgh /)' 00 ( l15.
S. I15)
S)
( 15. 16)
sudu
"i "i
Sli hi i hi visinska odstojanja
gde SlI
6jJ pad pritiska u1I cevovodll
slIdll , a 6.j) cevovodu izmcdu
taca ka I i .IJ od nivo
ods tojanja uocc nih tacaka
izmcdll ovih lacaka
nivoaa vodc
li1i::ilka i ne lltralnc
II ckspanzinnom
vo de 1I
utralnc ta ckc.
cke.
PI!
Ph' = pgh 6.j)O h' = 0
pg" - 6POB (15.17)
(1 5. 17)
lIkupan prilisilk
pa je lIkllpan prilisak jednak almosfcrskom
almosfc rskom pritisku delujc na povrsini
pritiskll koji deluje povrs ini vode
vodc 1I c k-
spanzionom
spanzio slldll .
no m SUeili
~ .... ..........
OpA -U
+-~ --I;:"
' ~ .- . - .
A o B
/ ®
- // ®
!
lid
..L-_-
D u..--~
I'
Stika 15.5
Stika] 5.5 Pojavu pritisaka niiih
PojGl'a prilisaka niiil! od atmosJerskog
Pcc
P = PjJ,a' d + pgh
pg" -- 6 PrO-C)
P rO-C) = Pm
jJfII -- 6 P (R.C)
t3. (15 . L8)
U delu cevovoda
ccvovodil od laekc C' prilisak rast
ta cke C visinc II
rasl e zbog porasta vodcnog stuba od visinc"
do lId
h" 1I lacki D,D , pa je
jc 1Iu lacki
tacki 0D lIkllpni pritisilk
prilisak po novo izjednace
panovo izje dnace n sa almosfcrskim,
iltmosfcrskim,
odnosno opetje
opel je nadpritisak
nadprilisak ravan nuli.
lzmcdu
Izmcdu taca'ka
tilca'ka BiD prilisak bili iSPlld
pritisak moze biti ispod almosfe rskog i u poslrojcnjima
iltmosferskog postrujcnjima koja
rade
rad e sa le ralurama vod e iznad
te mpe ratllrilma LOO °C lada
iznild 100 tadil bi doslo do isparavanja
isparavilnjil vode
vode iii do
usisavanja vazduha
Usisilvilnja vazdllha iz spoljne okolinc, ukoliko cevovod i armalura armiltura nisu dobro zapti-
360 B. Todorm'it PRO]
B.Todorov;c PROJEkTOVA NJE
EkTOVAN] POSTRO] EN];! ZA CENTRALNO
E POSTROJENJrI CENTRA LNO G1
G lW
W . I.VJE
I.VJl::
ve ni.. Oa bi
vcni bi se ova mogucnos
mogucnoslt izbcgla,
izbcgla. u IIsisnom
usisno m dc lu cevne mreZc,
delu mrcZc, u odnosu n;t n~ pum-
pu
pu,, u bilo kojoj la
lacki
cki "i" l~li
"i" hidros la ck i pritisak mora da je uve
licki ve Ci 00
lIve k veCi od aalmos(erskog:
tmos(e rskog:
( 15.20)
_ _ _ _ _ c::
_''___
0o
\
\
\
®'\
(!)
\
\
\
cC \
Da bi se
Oa 5e izbcg'tl
izbcglll pojava pritis;, ,;a r. d.lh
pritis",:a ",lh oodd aatmosfcrskog
lmosfc rskog 1I u kriticno
krilicnom m delu postrojl:-
pos trojl:-
nj a izmedu
nja iz medu taeaka
taea ka B iD i 0 na slici 15.5 treba
tre ba ekspanzioni
ekspanzio ni sud post aviti na veclI
postaviti vecu visinll.
visinu.
To se ne moze pos ti ci ako gradevinski
postici grauevinski objckat
o bjekat nema
ne ma za to polreba
potrcbann pros tllrtOf pa je PLl- po-
vo ljno rese
voljno nje pome
resenje po me ra njc ekspa
ranje nzio nog suda
ekspanzionog sud a IIu najvislI
najvisu laekll
tacku ddes ne vertikalt:
es nc ve rlik a le (s 15.G)
(51.l. 15.6)
kroz koju VOdil VOd il sslruji na nile. U takvom
trllji odozgo nanize. takvo m slucaju u celoj verlikali
ve rlika li vlilda pnzi- poz i-
tiva n hidrostaticki
tivan hiJ ros tat icki pritisak,
pritisa k, sto
slo os igurava pritisa
pritisakk ilnad
iznad aatmos[crskog
lmos(c rskog 1Iu svim lacka taekama ma
ccvovoda.
O vakvo pos tavljanje
lavljanje eckspanzionog
kspanzio nog suda je ko ris nll samo
korisnll sarno kad
kadaa se mreZii grana na nil
jednu slra
jednll ml od glavne lIspu
stranll nske vcrtikale.
uspunske vc rtika le. Ako je gra na nje na oobe
grananjo.:. be stranc,
s tra ne, 10 moze
to mOlc
ela cirkul aciju vode.
da sprcci cirkulaciju vode.
Za slucaj preds lavljetavlje n na slici 15.7 ccvovod se sc racva
ral.'Va u lacki
laeki A na dYe sl:fane.
s l:fa ne. Tae-
Tilc-
ka ko nsta ntnog priliska je u 0 1 gde
konstantnog gdc se spajil
spaja ekspanzio
ekspanzioni ni sud ssaa ccvno
cevnom m mrdo
mre.iom m grej-
grcj-
nag s iste ma. Pri dejstvll
nog sistema. dcjslvu pllmpe
plImpe hidrostaticki
hid ros lalicki pritisak ras le i najvcci
raste najvcCi jc 1Iu tacki A ho ri -
hori-
zo ntalnog
nl a lnog gornjcg
gn rnjcg cevovoda.
cevovoda. Od O J Lacko::
tacke I\.A pritisak
prilisak opada zbog savladivanj<\
savladivanja o lpora tpora II\I
deo
d co nica
nicama ma AB i 80 1, U lacki tacki B prilisak
pritisak je je::
(1 5.2 1 )
(15.21
gde je IJ.
gele !:J.PAfI
P AfI pad priliskil u deo
pael pritiska nici AD.
deonici AIl OOdd lackc 8 kroz ve rtik alu If.
vertikalll II. prilisilk
pritisak opada u11
odnosu na PIP PI; til ko da
tako cia IIu nekoj lacki
laeki O 2 poslajc
postajc jednak atmos(e rskom:
almos(erskom:
= P 8n -IJ.P
Po, =P no, = POI =Pa
- !:J.p 80, = Pa (15.22)
IS. PRlTlSCI
15. PRlTJSCI U SISTEMIAL-1
SISTEMIM.1 VODENOG GR£lA
G R£/A NJA 361
36/
(15.23)
Po
Olr--f--B~------A~------C~--~O~4~-D~
I II
11 o III
Iff IV
SliIuz
Slilw 15.7
J 5.7 Nelltrallle
Nell/raille tacke razgrallatoj cevlloj mrei.i
/a cke II razgralla/oj mreii
Za desni
dcsni dee
dec mreze od razvudne tai:kc
taekc A, u svakoj adod ve
vertikala
rtika la sa strujanjem vode
s trujanje m vade
naruze, javice
naruzc, javicc sc po jedna tilcka
t<lcb nepromenje
nepro me nje nog pritiska,
pritiska , za koje vilzi
vazi od nos :
(15.24)
(15.25)
(15.26)
( 15.26)
U ovako izmenjcnim
iz me njenim uslovima moze se dogoditi da je pritisak PD neophod-
Po niii od neo phod-
nog i cak ispod atmos[erskog, sto bi sprcCilo
spreCilo cirkulaciju vode u cevovodu.
cevovodl.l. T
Too navocli
na povezivanje ckspanzionog suda sa donjom povratnom cevi, tako da se lacka tai:ka sla
stal-
1-
nog pritiska javlja u donjem
do nje m horizo ntalnom de lu cevovoda,
horizonlalnom cevovodit, blizu same pumpe . U tilk-
tak-
voj vczi eksp anzionog suda, zona cevovocla pod pritiskom je
e kspanzionog jc PABCDO, i IIu svim kri -
tii:nim tackama
lienim tacka ma u Kojima je poslojala
postojala opasnost pojave kljucanja vode je osiguran pri-
362 n. Todo/TJI'/(;
IJ. TodorrJl'ic PROJ£A.TOI'ANJE
PROl EkTOVANlE POSTROlJ::iVlA Zr1 C£NTRALNO
l'OSTROJI:'.NJA &1 CENTRALNO G
GRFJANl"
Rr-.JA NJ£
lisa k veci
veci od a lmosfcrskog.
lmosferskllg. Zo na lIsisavanja
usisavanja je svedena na mali ma li deo cevovoda (OP),
(OP) . 1I
kome
ko me je hidroslalicki
hidros la lick i prilisak 1I1I mirova
mirovanju vc li ki i pad priliska 1Iu nje mll
njll veliki mu ne moze do-
ves
vesllii do snize
sn iic nja ispod almosfersko
a lmosferskog. g. Raspod
Raspo dee la priliska
prilisk;! za lakvu
Iil kvu vew
vezu ec kspanzio nog
sud a i za za
suda zil ne marc
mare ni 1I1icaj grllviladje ., dal
uli caj grilvilacije d;!1 je na slid l5.8. pri ce mu je sa znakom mi-
slici 15.8,
nus oz oznace deo eevovoda
nace n den cevovoda u ko me jo.: jc pritisak niii od hid roslalickog,
prilisa k ni.b roslalickog. ciju ve licinu
cijll velicinll
dikliril
dik li m nivo vode 1Iu ekspa nzionom
e kspanzio slldu..
no m sudu
b::~
b::~
ffi r--,
B C '"
----
A t'1=J- D
~
p
0
------ ,I
-........
-.........
lIajlliiem
IUljlliicm de/II
deftt cevnvoda, ispred pllmpe
pllmpc
prilisok
Rodni prit isok Pritisok u miru
,,' e
B R
R
A
B K p p
B K
Uk ljul:c
ljllcc njem
nje m pumpe
pll mpe dodolazi ci rkul acij~ vode i lIsposlavljanj a odrede
lazi do cirkulacijc odred e ne raspode-
priliska,
Ie pri liska, pri pri ce mll
mu su u cevovodu
ccvovodu blazi padov
blaz i pad ovii priliska nego IIu radijato
radijatoru
nl i ko llu, sS
obziro m na raz
obzirom razlicit
licit c o lpore.
Ako bi se II sisles isle mu prikaza
prikazanomno m na slici
slici 15.9 podigla visina ekspanzio
ekspanzionognog suda
sud a sa
hi
h i na h2 iii umcsto ootvorc
iIi llmcslo ugrad io za lvore
tvo rc nog ugradio lvo re ni ec kspanzio
kspanzionini sud , lakodc u tacki A (s (sl.l.
15.10),
J5 .1O), dos lo bi do povcea povceanja apsolutne vrcdnosti
nja apsollllne vrednosli priliska IIu svakoj lacki instalacije,
ins ta laeije,
bi se
pa bi sc dodobil" raspod ela
bila raspode la pre ma liniji L2 ~ llmeslo
umeslo prema
pre ma L I . Povceanje pritiska u eevo-
Poveeanje priliska cevo-
prollzrokllj e i pro
vodu protlzrokuje prome mcsta pprikljucenja
mc na mesla rikljuce nja e kspanzionog
kspa nzio nog suda.
sllda.
L.J
'-r-'
,
ii
ij
I
I
l2
L2
-'''1
, ru
OJ
.s::
iI .s:;
iI
i
...
.-
.s:;
.r:. I
c
E
Ai
K R
cC I
p
Stika 15. 10
IO Povef:allje
Povei:allje pritiska zbog primelle zatvorellog iii promelle
primelle zatvoreTlOg promelle visille
otvorellog ekspaflzioflog
otvoreTlog ekfpw1zionog slIda
Prebacivanjem
Pre baeiva nje m meslames la prikljucka ekspanzionog slld a iz lacke Au
ekspanzio nog suda A u tacku C pritisak
prilisak u
miru
mini os taje iSli,
ostaje jerr nivo vode IIu sudu nije me njan.
isti, je nja n. Ali, prilisak
prilisa k u radu postaje visi pa
do laz i do pomeranja
o pe l dolaz paralelno navise.
pome ranj a linije pritiska paralclno navise. Uzrok lome lokaci-
tome je nova lokaei-
ja neutraine
neutra Lnc tacke koja nije vise u lacki A, vee 1Iu tacki C (sl. 15.11).
~
----ei----,U
---~·----:u
A!
p
p '-"'---'L-_R
__--'I---
__--'I---
'-"'---'L-_R
Slika 15.11
Stika Prom ella vetieiTle
PromeTla velicille pritiska II sistemllltfted
sistemll IIs1ed promeTle
promelle mesta prikljlleka
prikljllcka
ekspallJ'.iollog sllda
ekspaTl7.iollog
364 n.
D.Todorovic PROJEKfOVANJE POSTROJENJA Zrt CENTRALNO GREJANJE
POITROJENJA Lt
N A1 p
1----11
1---11
Slika 1 S.l 2 Promel/a
15.12 Prom ella ratillog
radl/og priliska II
/I sillcaju .fi.rlema sa tiva
dva ek.'ipallziolla
ekspallzlolla sllda
(15.27)
zaprernine vode \Iu sudovima proporcionalna
Promena zapremine proporcionaina je njihovim presecima PIPI i
P2, a povecanje zapremine vode u jcdnom
P2. jed nom jednako je smanjenju u drugom, sto
slO je dato
rclacijom:
rclacijom:
V = tJ.h
tJ. V=
t;" t;" hi1 ·el t;" 112 P2
·fl = tJ.n2P2 (15.28)
u
U kojoj jc sa V oznacena zaprernina,
zapremina, a sa P prcseci sudova.
sudova. Iz ovog sledi da jc:
( 15.29)
(15.30)
H . PRIT1SCf
PRITfSCI U SfST£MfMA VODE/VOG ORElAS}A
SISTEM1H ·1 V()f)ENOG G R£J/I .VJA 365
neutralna
linija
8
£r
G
A 8B
B p
Slilca 15_/3
Slika /5_13 POIYetallje pada pritiska regl/laciollog velllila i IIjegovim
pri(iska IIgradlljolll rcglllaciollog
pri(varalljelll
pritvaralljclIl
c1aljim
cl a ljim za lvara nje
zalvara njem m na 0 Q ,0%
50% ka ra kl cristika cevovoda
karakteristika cevovo d a je jc C2 . Zapazn
Za paza se, SC, na primer.
prime r. da
pad priliska u samom sa mom ecvovodll,
ecvovodu, pri polovini od proje ktnog prolo
projcktnog protoka, izn~\si oko 50%
ka. iznllsi
od pad pfldaa pri pllnompuno m prolokll,
protokll, kao i da se sc za savladiva
sflvladivanjcnje olpora lroli lrosii samo 40% od
napora
napnra koji jc j za III lu ddconicll
conicu neop hodan pri punom protoku.
neophodan protoku .
Nagib i visina visin<l linijc
linije pritiska najuocljivijc
najuoeljivije se mc me njajll kada je jc rcgulacioni
reglilacio ni ve ntil pot-
venlil
puno zalvoren.
pUlln za lvo rc n. Protok je zallstavljcn gubici u cevovodu ne pos
zallstavljen pa gubiei posloje. loje. Pri lo lomeme prili-
cevovod u od lacke
sak u cevllvodu laeke A do ventila
vcntila jejc jednak priliskll
pritiskll u miru koji diktira vis ina eks- e ks-
panzionllg sllda.
panziLlnllg sud". Prilisa
Pritisakk od ventila, tacke B i Ulazfl
ve ntila, tackc ulaza u pumpu biee bite za napor napm pumpe
pllmpc pri
ukllpn
ukupnom o m prol
protokuo ku !-In niii od pritiska u minI. Na slici 15. 13 se
!-I o nili 5e moze oce nilii da je la
occ nil
r<tzlika
razlika prilisaka toliko to liko ma la. da
mala, dn kod nile poslavlje
postavljenih e kpanzio nih sudova prilisak
nih ekpanzionih pritisak
moze
mOle bili biti i nili od aatmosfcrskog.
lmosfe rskog. U lakvimtakvim slucajcvima,
slueajcvima, kako kflko jc vee reee rece no. prel i
opas nosl od usisava
opasnost usisavanja nja vazdllha 1Iu sistem,
sislem, pojave kavitacije
kavil acije (formiranje pare) pare ).. Zalo
Zillo sc 5C
i prcporlleuje
prcporll cuje da e kspanzio kspanziona na posuda
posllda trc ba da je najmanje za
lreba Zfl visinu Ho Ho iznad
iznfld najvik
najvise
lacke
laeke cevovo cevovoda. da.
;-
o
oo 1/211,
1/2 n I
:r
o
'"
:r
:I:
Q so '/, Q
16.0. UVOD
Pod pa ne lnim gTeja
panelnim nje m po dtlrazumcva
gTe ja njc razumeva sc ~e t"kav
takav sistem
sis te m gn::janja
grcjanj a kod ko cl koga se ocla- ocl a -
vanjc to plo te u pros
vanje prostoriji v r.~ i po mocu zagrcj;mih
to riji vrsi zagrej;lOih povrsinil, obieno integ
povrs inil, obicno intcg risa n.ih gra -
nih u gra-
dcvinske
devinske ce le me nte nt e saSil me pro~t o rij e: lavaniclI
p ros torije: tilva nicu,, podpo d,, odn.
o dn. ziclove.
zid ovc. Zbog togil tllgil 5e se ees to
ccs ta
vrsta gre
ova vrstil grejajil nja nilziva
naz iva jos i " povrsinskim grejanje grcjilOje m" iIi: iIi : "grcja njc inl int egrisilnim
grejnim
greJOlm povrsinama".
• • y .
po vrSlO itma .
"
Pre
Prema ma dm dru goj dcEi niciji ova vrsta grcj
goj clcEiniciji <t nj a naz
grcjanja ivil se "grcjanje
nilzivil "grcja nje zr ace njc m"
zrace m".. Takn
T ak o se,
na prime r, pa pane
ne lno grcjanje
gre ja nje 1I u lite
litc raturi ngleskom
ra turi na e nglesko m jeziku na nil lazi isklju eivo
civo pod na na--
zivom:
zivo radiant
m: " rildi hea ting"
a nt heil ting".. na nil ne ma cko ckom:m: "S triltra hlungshe
hlungsheizlI ng". rusk
izllng". ru skoo m: "JIY'II!CTOC
"JIY<IIICTOC
OTOTIJIClllle"
OTOTIJl e UIlt:" . itditel .
Logicno bi bilo pre lpostavit
LogiC-no tpos lilvitii da cia prihvatanjc
prihvatanje ove clefinicije
nve definic ije poc\razumcv<l
po drazumeva da dil je rec
rce
takvo
o ta kvo m grcjanju ko dtl kojeg se sc predaja
pre d aja to plo te oobavlja
toplOle bavlja pre td tcZ no zra cc nje m. M
zracenjem. e du-
Meclll-
tim cinje ni nicaca je clci ail se kocl
ko d svih vrsta vrs ta pant::lnog
pa ne lnog grejanja
greja nja pre nos toplo toplole te oobavlja
bavlja ko kombi-
mbi -
novil
nova no i ko nvc kcijll m i zraee
nve kcijom z ril ce njcm.
njc m, sa vccim
vceim iIi manjim lIcesce ucdce m jcclnog. o clnos no dru
jcdnog. oclnosno clru--
gog. !\Ii
l\Ii ako se ima im<l u viclu
vielu ciaci a sc
5e 1ILI prostoriji
prosto riji sa pa panelnim grcjanjcm
ne lnim grcja njc m nalazi
na lilzi re lativno
vdika
ve lik a zagrcjanit
zagrejana povrsimt povrs inil knj kllj a razme
razmenjuje
njuje toplotu
to plo tu zracc
Zfilce nje m Sil sa prisulnim
prisutnim osoba oso b;t ma,
mil,
onclil cl iljc odreden
o nela to cliljc oelred e n peca pecil t osecanju
oseeanju ugodn ugoclnosti o~oba . Os im toga ko
os ti tih osoba. koeld panc lnog
grejanja
grcjanja i nc grejane
ncgrejil ne povrsine prostorijepros torijt:: (ostali
(os tali ziclovi. pod iIi plafon)
z ielovi . pocl plafo n) oobicnn
bieno imaju
nd to visu temperaturu
te mpe raturu nego ne go kod drugih clrugih vrsta grejanja
vrs ta gre janja (npr. radijatorskog
raclijat o rskog iIi vilzdus-
vazdu s-
nog), a ces to visu i od te mpe raturc ra ture vazeluha
vilzduha u pros prostoriji,
toriji, pa i one o ne na odrede
o dred e n nacin
uees tvuju
nces tvujn u raz razmeme ni lo to pplolt:
10k zracenjem
zrace nje m sa prislIlnim
prisutnim oso osobama
ba ma.. Sve to na izvcs izycs tan
ta n na-
nil -
daje za pravo onima
cin claje o nima koji ovu vrs vr~tll
tu grejanja nazivaju "greja nje
naz ivaju "grcja njc zrace
zraee njcm" .
ls tini za vo
[s lju ni prva de
voljll finkija nije bes pre ko
cle[inicija korna.
rna. Na Nairne postoje
irne post oje neneke posebne
ke pose bne vr-
grejilOja koje po svojoj konstrukciji
ste grej,mja ko nstruk ciji ili nacinu
iIi nilCi funkcionisanja
nu funkcio nisanj il spadaju u pa pane le., ali
nele il li
se ne mogu po pokriti prvom
kriti prvo m dcfinicijom.
d c fini cijo m. Takve
T akve su nil na prime r zracece
zracecc ploce
ploeG (.iedna po-
(.it·dn a Pll-
selma
se bna vrsta
vrs ta grejnih te le la koja iskljueivo
iskljuCivo zrace nje m oobczbeduju bczbe cluju ko komfornc
mfo rnc us love 1I od-
rede nom
red e no m pprost o ru) iIi pane
ros tOfll) pa ne li za topljenje
to plje nje snega.
Autor
AIulo r ovog poglavlja jc A1e ksandar
Ale ksilnd a r Stefanovic,
S te fa novic, diplomirani
diplo mirani masinski in.Ze njer
m as inski inZe nje r iz
8eograda.
Beograd a.
36 7
368 B. Todorovic
B. Todorovic PROJEf.7
.. 0V.4NJE
PROJEKTOV.4 ,\C'E POSTROJENJA ZA CENrRALNO
CEIIrr'RALNO GREJANJE
16.1. PRETECE
PUETECE DANASNJEG PANELNOG GREJANJ
GREJANJAA.
Prvo u istorij
istorijii pozna ce nt ra lno grejanje bilo je panelno
pOlTla to cen.lra pane lno - preciznije: pUdn,)
pudn u gr gr<. ;
nje.
nje . Ko ristili
Koris SlI ga stari
tili Sli slari Rj mljani.
Rimlja ni , a poznato
pozna to je pod nazivom " hipokaust" (gri.'.ki (grcki : I,,,
)"
= is pod, kau
ispod, kauslos
stas = == l.ilpa
zilpa iJe n). Ispod
ijen). Is rod poda,
pod a, koji jc predstavlj
predslflv lj ao grejnu povr§inu,
povr§inu. n1;'1 ;'!
zi
zio se pros\o
prosto r vis
·.risinc
inc oko
a ko 1 Ill
m,, knj
knjii je SlllZio
sluzio za sl st ruja nje p mdukata
rodu ka la sagoreva nja. LU'i
Levi
I.e (pradurnillm)
l.l: (pradllrnillm) je bilo bi)o aotvo rc no prema
lvu n.: pre ma spoljnoj okolini,okoli ni , a u njemu su sagorcsa go!'.:: ,
komadi
ko madi drvc la iii drv'~
ta iIi drv·~ ni llgalj
ugalj.. Vreli gi.1SL1vi su slruj
V re li gi.1sovi st ruj ali
a li [spod od a [oko
is pad p ad i ako stu bova r."
st u bovil r.d
jje. se oslv njal)
os ),mj pod,
al) po d, krecuci
kreeuti se ppremarema vertikalnim
ve rtikalnim otvo rim a u uglovimil
uglovima grejane
grej ane p rl'\
w"
rrije (slika
ije (s 16. 1). U odaj<lma
lika 16. odflj;J.ma namenjenim
na menjenim 1.3 ke.patila, produk
;:a kl.:patila. produktiti sagorevanj
sagoreva nj a Sll p t' .:,.
SlI PH':.·
Ii kroz ziclove
ziclave ael od sllplji
supljihh opeka, oddavaJuci povrsi ne zidova na viSoj tempcra
odrZflvaJuci povrsine temperalu i,!!!
sprccavajuci
sprccavajuCi time kondcllzovanje pare. pare .
,~
..
. \
1
SI. 16.1. Skicajednog
51.16.1. Skicajed1lOg hipokausta 1. LoZiJte.
LoiiJte. 2. Dovod sveteg va:r.duha. 3. Dimni gasovi. 4.
top/og va:r.duha. 5. Ventilacioni
Dovod topwg Ventiiacioni faht.
PA NEL! a GIWJ.,INJE
16 PANELNO GI?FJ.-INJE
Stubovi u prostoru ispoel poda su se zagrevali i akumulisali deo toplot toplotee vrdih
vn:lih ga-gil-
soya. tako
taka da se proslorija
prostarija moglll
mogl il zagrevati i na l<lj naCin sto bi se pos
taj naein posle gasenja
le gaSc viltrc
nja viltn:.
pIIstao vazduh kroz
pustilO spoljasnji vaz.duh kro1. prethodno 1.ilgrejani
zagrejani medllproslor
med uprostor ispod is pod poda. Posloja-PoslOja-
la je i varijanta oa cla se tako
taka zagrejiln vazduh. umes
zagrej;tn vazduh, umesto to dll prolnzi kroz
da prola1.i kro1. otvore za dim. dim, us-
merava direktno IIII gTejani prostar.
proslOr. Na laj taj nacin dobijala se ncka kombinacijako mbinacija poclnog podnog
i vazdusnog gn:janjll.
gn:janja.
Namll je dllnas
Nama dilnas jasno da jt:je ovo,
ovo, prvn Ii isloriji,
istoriji, cenlralno
centralno grejnnje im,do vrlo malll ,
gn:ja nje imalo
skoro nikakvu moguenost
mogllcnost reglllacije
regllladjc i da
cia je pri oslrijim hlatlnocama
ostrijim hladno ca ma vernvatno bila bilo i
nezadovoljava
nezadovo ljavajuee.jlla:.
Sledeci razvoju panclnog (opet podnog)
Slcdeci korak u razvojll podnag) grejanjn
grejanja dcsdesioio se IIu 19. Wkll,
vd.:lI. bo""0
jedna varijanta novopronaclenog
novopronade nog parnog grejanjn.grejanja. Po loj vnrijanli II podu
toj varijanti pOel ll pros lorije
tllrijc ,
koju treba
tre ba grejati, ostavljeni
ostavlje ni Sll
511 zatvore
zatvoreni ni kanali IIu koje su 511 slobodno
sloboelnll poloze ne ce licnc
celicnl'
eevi, a kroz koje je prolazila pam
cevi. para . Istini
ISlini za volju ovakvo resenje nije IIZrlO IIze lo veceg ma ma--
poznalO .ie
ha; po1.nato da je prime
je ela njivano sporadicno
primenjivano sporaelicno IIu nekim
ne kim objektima bo ssto tn su crkvc
erkvc iii
bolnice, odnosno leciliiila
leWista i to u 1.apaelnoj
zapadnoj Evropi
Evropi., a mozda i Americi.
Moze se smatrati da dn panelno
pnnelno grejanje 1Iu danasnjcm smislll smislu ima svnj svoj pocctak
pnce lak ]f)U7.
1907.
godine kada je u E ngleskoj palentirana
patentirana instalacija
instalaeija sa eevima lIgralicnim
ugr;ll\(;nim IIu gr,ldevins-
grad evins-
ke cleme
clement nt e (podnvc.
(podnve, zidovc. plafone).
plafone), LIZ koriscenje
llZ kllrisce nje umcume rc nih tcmper,ttllra
Ic mper,llllra lopiL' topic
votl
vode. ubrlo izgrad e ne prve instalacije
e. Macla su ubrl.o instalacijL' ove vrstL:,
vrstc. i 10to IIu Englesknj.
Englcskoj, do sire
primenL: pancinllg
primene paneinllg grejanja savremcnog tipa do c10lazi
lazi tek pnccpnce lkom
tkom triclcsL'tih
trid csctih godina
gollina
(prva instalacija u Evropi izvan Engleske ~ngleske izgrildena
izgrnele na .ic gociinc 1I Am~t
jc 1929. goelinc Am~terdamll).
t' rd a mll) .
O vaj kratki pogled na istorijal
Ovaj istorijat panelnog gn:jnnja
grejanja zavrsimll
zilvr!;imo pociatkom
poclalklllTI da Sll prw ins-
su prvC"
talacije panelnog
pancinog grejanja - i [0 tu pla[onskog - 1III [kngradu grildenc Jinx.
l3engradll lIII gradenc I !)J~. godin
goci ine IIu
Dccijoj klinici na Vraearu.
Oecijoj klinid Vra.earu, a godinll
godinu dana kasnije
bsnijc IIu am:ksli hOle la "M
am:ksu hotcla " Mnazcszcstik
tik ".
Tal>cla 16.1
Tabcla 16,[
Podrucje
Pod ru cjc talasne
ta las ne duzine"\
d llzine A Tip
T ip zra ce nj:l
zrace nj a
Y
Kracc ad
Krace od 5·5· LO- II m zracenjc
visinsko zraec nje
5· 10-' do I· LO-'
5· LO" II m y-zraci
0
l'lO-C)
1' 10- do 2· 2·10
10 ' Il
,1mm rendge
rc nd ge nski zradz raoi
2· LQ-L
1: d o 0,411m
LO-Ldo 0,4 /1m ultraljubicasti zraci
ultraljllbicasti zraei
0,4 do O,8llm
a,81lm svetlosni
sve tlos ni zraci
~OO 11m
0,8 do 400 ll m toplotni
top lo tni ((infraerveni) zraei
in fracrvc ni) zraci
~OO JIm
400 p m do x km r<ldin
rll din tal:lsi, zTilcenja
tll lllS i, zrllce zvezdaa i Id.
njll zvezd td .
Z"
Za oblast
oblas t koja
kojll se ovdovdec razmatra
raz matra interesanlno
inte rcsa ntno je jed ina ono
jedino o no zracenje
zrllce nje koje, osim od oel
prirude
prirode male ma te rije koja zzraci, zavisii jus
raci, zavis jos jcdino
jedino od o d nje ne temperalure,
te mpe rature, i ko koje
je je tom
to m tem-
perillurom
pe rlll uro m jcd nnz noz nacno odred odredcno. e nn. TaTakvo
kvo zraccnjc
zracc nje naz naziva se te
iva sc temperalurnim
mpe ratllrnim zrai:\·-
zracc -
nje m. za razliku
njc raz li kll od
o d drugih
d ru gih vrsla
vrsta zracenja
zrace nja (radioaktivno,
(radi oa ktivno, zracenjl.:
zrace njc antene radiopredaj-
a nte ne radi opre daj-
nik
nikaa i dr.) koja nisli jednoznacno
nislI jed noz nacnu odredena
odred e na tc temperaturom.
mpc ra tu rom.
renomen
[-e zral:enja
no me n zraee nja (posebno tcmperalurskog)
tcmpe ra turskog) poveza n je iskljll iskljucivo transforma-
civo sa transfo rma -
cijom
eijo rgije. To
m e ne rgijc. znaci da S:lmo
T o znaci sa mo ma materija
te rija moze da d a emituje
e mituje i apsorbuje
apsorbllje zracenje,
zrace nje, a ni-
kak
ka koo geog..:ometrijske povrsine. Medutim,
me trijskc povrsine. Me dutim, na gra granici
ni ci dva te tela
la razlicite gustine (tacnijc
(tacnijl'::
Tilzlicitih
rIIz licitih svojstava
svojslava zracezracenja) desava se da
nja) dcsava d a zraci prome
pro me ne smersmc r i inle nzile
nzitelt u tako ta tiln-
n-
ko m sloju
s loju da mozc mo
d a moze rno govorili
govo riti 0 geometrijskoj
geo me lrijskoj povrspovrsiini.
ni. Na ssliei
lici 16.2
16. 2 prikaza ne Sli SII
mogllcnos
mogllcnosti ti apsorbova
apsorbovanja nja i re fleklovanja
fl c ktova nja loplotnih
loplo tnih zrakn
zra ka od povrsina raz razlicitih
licilih svojs-
svo js-
lava
tava , pri cemu
ee mu je jc analogija svc llosnim zraccnjem
a na logija sa svetlosnim ncigledna. Skiee
zracc nje m ocigledna. Ski ee na levoj sstrani trani
prikaZlljll gla
slike prikazuju glalk:e povrs inc koje
tkc povrsine kojc reflcklujll
reflekluju zra ce nje bbo
zracenjc o ogledalo, dok su na des- des -
noj
no j s trani rapavc
ra pave povrsine
pov rsine kojckoje re refIGktuju
fle klujll difuzno. Skice 1Iu prvnm
difuz no. Skil:e prvo m redu
redll (a i b) odnosl'
o dnosl'
se nanil te
tehnicke
hni cke povrsine kojc kojt jedan
jeda n dec zracenja apsorbuju,
zrace nja apso rbuju . a jed
jedana n den
deo refleklujll
re fie killju ; 1Iu
urn go m red
dru redllll (c i dd)) Sli
su po tpuno svctle sve lle (bele)
( bcle) povrsine
povrs ine koje svu doz dozracenu cnergiju
ra ec nll cne rgiju re-n ;-
Ikkluju,
fk ktlljU. a u poslednje
pos led nje m redu rcdu (f) je po povrsina
vrs ina koja oodgovara
dgova ra crnom
crno m telutc lu (0 crno
crnom m lclll
lciu
bice reci nesto
biee nes lo kilsnije).
b s nijc). Primer
Prime r (e) (e ) predstavlja hipo le licnu povr~nll_
pre dst avlja hipotelicnll povrSinu.
O d eenergije
ne rgije koju nos nosii ne
nekoko zzracenje knja dospeva ddoo povrs
ra ce nje i koja povrsineinc nenekog evrstog lc-
kog evrslog Ic-
la , jedan
la, jcdan dec ee ce se odbi
odbili ti od povrsine,
povrsine , jedan dec ee ce se apsorbovati
apsorbovali pri prolazlIprolaZlI krOI.
h oI.
le lo i poveea
te ln poveca ti njegovll lInutrasnu
unutras nll c nergiju,
ne rgiju , dok
d o k ee
ec oslalak praci kroz te
os ta tak proei telo_
lo. Pri tomt.:
to me
ee biti:
r+a+d=l
r+o+d=l (16. 1)
(16.1)
gdee je
gd je::
r - koeficijent
koeficijc nl re refleksije
fl eksije
oa - koefieije
koefi eije nt apsorpcije
a pso rpeije
d - koefi
koeficije prozracnosti
cije nt prozracnos ti (dijaterrrmosti)
(dijate rmnosli) pos posmatranog
ma tra nog lela.
le la.
Kod veeine cvrslihcvrs lih tela
te la dec toplotnog zracenja
to plo lnog zracc nja koji se nije reflektovao
refle.ktovao apso apsorbuje
rbujt'
se vee 1I dubini
dllbini od nekoliko
neko liko mikrona. U tom silicaju telo je praL;ticRo neprozrn&!o
prakticRo neprozrntno
(d = 0) i u daljem razmatranju
d alje m raz ma lra njll ee se smalrasmatrati dil svaka evrsta povrsina u potpuJWSli
ti da pOlpu~i
apsorbuje
apso rbuje onaj o naj dec
deo dozracene
d ozraeene toplo loplotne tne energije
e ne rgije koji se nijc od nje rcflek\oVao.
rcfJek\oVao.
If;. PANEL
16. PANEL-NO
NO G REJ, I NJ£
NJF: .171
J71
01 bl
c1 dl
.' /
el f1
T ]~
Ec=
Eo -- Cc
cc [ 100 [~] (16.2)
Cc = 5,667 [ WI]
W
m2 (100 K)'
K)
4] (16.3)
r = (({f
F ( 16A )
gdee jc
gd je Iif kodi
kodiee ijc
ije nl cmisijc.
c misije. "La
Za ernu
ern u tdo su SII f c = 1I i (I(f ec = J. I.
R ece
eee no jc da lCmpe lc mpe ra tursko zracc njc zavis
lursko zrace z;lvisii od prirotlc
prirodL: povrs ine koja kajil zraci kil()kan i
ad
o d te mpe rature. Kakkaa je
rature . Ka priroda
jc prira da povpovrs rs ille ernog Itela
ine crnog la dcfinisa na. na, to znilci
znaci cia je te tc mpc-
ratursk
rll lursko o z rll
ra ce njc
nje ernog le Le la jL:d
jed nozllacno
nozna cno otlrl'd odrcclenu
e no sll sarno
mo te mpe
mperaturom.
raturo m. Na s liL:i lici
16.3 se vidi kaka kako je te mpe ra lursknn I.racenje
ratllrsk I. ra ce nj c crnng
crnog te la raspnrcde
ras pn n.:de no po t:llasnim duJ. i.·
ta las nim dlll.i
ma . Jd/'
na ma. i d r pre dslavlja
prc dslil illtcnzitl'l
vlja inlc nz ilL'1 ec llergijc
nergijc ernog z ra ce nja
racc mperature
nj a te mpe ra ture T i la ta lasoe du
duzzi·
i·
J
ne A A,, iz razen
raze n u W W/m /m , a isprc
isprckida
kidil na linija povezujL: maks
li nija povezujc maksimllme imumc inleillLe nz
nziillee ta.
la.
TT
t !;
{AT I
~~ ~ p.~~~~~-r-+~
~.mg~-+4-~~;~\~~~r ~~~-+--4-~
-, \
Ako se na slici 16.3 ]6.3 posmatra sarno jcdnajedna kriva, koja odgovara jednoj jed no; odredennj
odredenoj
te mpcraturi , la
tempcraturi ta kriva predstavlja
predslilvlja gornju
gomju gntniCll
granicu intenzil
int enzil e!a
eta tcmperaturskog zraecnja
Icmpcralurskog zrilCcnja
doficne ta lasne duzine
dolicnc tillasne dll zine na zadaloj
zad aloj lc mpcraluri. Ne posl
tcmperaturi. oji telo
postoji lOj temp~:
tela kojc bi pri (oj IcmJX'-
raluri ria bilo
raturi hila kojoj talasnoj duzini moglo intenzivnijc
inlenzivnije zr<lciti.
zracili. Jcdioo
Jedino zra{;cnjc
zraecnjt: crnog
le la posliie nvc inl
tela enzitc lc
intenzile tc na svim talasnim duiinama. NilsUprot Nasuprot crnom lcIutelu lIvedcn
uvedcn
je pojam sivog te la. la . Pod sivim lelom
tclom podrazumcv;!
podrazumcva se takvo tdo tclo koje na svim talasnim
dlliinama zraci intenzite tom srnanjcnim
zraci intenzitctom smanjenim II1I istoj razmcri :
l sim
sm = = Iif ·l
·lec (16.5)
(16 .5)
Uporedenje emogcrnog i sivog zraecnja za odredenll
ocln:denu IcmperalunJ dato jc
tcmperalunJ dahl je na slid 16A.
IGA .
Emisioni oclnos
odnos €E naziva
naziv;! sc jos i koeficijcntom emisije. Kao sto sc vidi, za sivn sivo te
le lo
vrcdi re lacija
vredi lacijil
E
f~: = --
=-- (16.6)
Ec
Ocigledno je da ta relacija
Ocig1edno relaeija vaii
vah za ceo opseg opscg lalilsnih
talasnih duiina zratT-
cluzina prcko kojih sc zrat·c-
nje obavlja. Medutim trebil treba naglasiti
naglasili da cmisioni koeficijcnt evrstih Ida tela zavisi i od
ocl ug-
la 'P koji toplotni zraci zaklapaju sa normalom
Dormalom na povrSinupovrSinli koja zraci. Zavisnost '£ 'I''1' od
ugla prcma normali prikazana je jt: na slici 16.5 u polarnim
po larnim koordinatama
kllordinatama za nckoliko
razlicitih materijala, a prc ma me re njima SOlita
razlieitih Smila (E. Schmidt) i Ekcrla Ekcrta ( E. Eckert). Pa-
da u ocioei cia vrednost Ii." ncmetalnc povrsine
f ." za ncmetalne povrSine (nazovimll
(nazovimo ih " izolatorima ") je najvc -
Cim clclom
cim clc lom ne promenljiva - svcsve do llglil
ugla od GO° (i0° do 65°.
G5°. Drugim recima reCima Ick kocl jako "i5-
tck kod 'is-
kOSenog" zraccnja £..,.
kosenog" Ef' pocinje naglo da opada. Sa drugc drllgc stran~' kod OlClalnih
mclalnih povrsina
£'r osclno
se r'r osClno menja sa UglOmuglom zraccnja i najmanji
na jmanji jt:
jc za zraccnje upravno
lIpravno na povrSioll
povrSinli .
Sluga se uzima da je l..a
Slogil l.a "izolalore" rir gbllk<: povrsine i fI,,,
Zil glalkc
rlr nl1 = 0,95 za fi£" = 0,98 za rilpa-
rapa-
ve. Z" md"lm; pak
Za melalnc povrSine odgovarao bi odnos: eh:
pal; povdine rh:ll1I = 1.2.
.\.2. U ovim izrazima t"t' 1I" j.:-
jc
koeficije
koe ficijentnt zraecnja
zraccnja lIpravnog
upravnog na povriiinu,
povrSinu, a f.f, koc[icijcnt ukupnog zraccnja po ~vi
kocficijcnl t1kupnog ~vim m
pravclma.
IJQ'
~~JJ90'
~~;dl;~~~ ::::~-+~'=--!-:----:L-,Jgo'
o
a Qr 42 /l3 QI a; CI6 Q7
'r-
48 Q9 (0
a7 q8
t-
r
SI.
51. 16.5. Emisiolli koeficijclIt.
koeficijenl. £".
c p ' a) led, ..y/idall;
/a1.anj b) drYo;
drvoj c) slakloj bakarni oksid;
staklo; e) bakami oksidj
f) bivlIllt; g) alwnillijll111ska
J) bizmlllj allimillijll11lska brollza;
broT/l.aj /z) gvotde;
gyotdej i) hrom;j)
hrom jj) alumillijum.
alumiT/ijum.
(Prema E. SmUllSmitll i Ekertll)
Ekcrlll)
U tabeli
tabe li 16. II ddate
ate su vre
vrednosti
dnosti koeficijenta zraeenja za neke materijale
materijale..
Tabcla
TabcJa 16.II.
16.11. Vrednostl kocncUcnta
kocflcUcnla zra~enja
zra~enJ8
Matcrijai poYr~ina
Matcrijal •. poYr§ioa tOe En
Aluminijum, poliran 23 0,052
Bakar, poliran 20 0,Q3
Bakar, oksidiran 130 0,76
GvoMe, valjano 20 0,77
Gvozde, live no 100 0,80
GvoMe,
Gvotde, zardalo 20·
20' 0,61
Zlato, polirano 20 O,OhO,03
0,0270,03
Led gladak, voda 0 0,96
Ledena kora sirova
Staklo, glatko
°°
0 0,98
0,94
20
Drvo, glatko 20 0,8+0,9
Papir 20 0,8+0,9
Porculan 20 0,92
Opeka neomalterisana 20 0,93
Malter 20 0,93
Emajl - .2.
.2.00 0,85+0,95 ,
Minijumski premaz 100 0,93
16. I'ANE.LNO
PAN£LNO a n£JA NJF.
anEJANJF. 37';
.175
Dok se vecina
veCina cvrstih male rija Ja sa
cvrst ih malcrijaJa Sil Kojima
kojima sc u Ic
Sl: 1I hni ci sus
le hnici rccc mo po
susrcc..: n a .~ a 1I poglc-
ponasa pag/(; -
mpcra
du le mpc lurskog zzrace
ralurskog ka o sivo
race nja kao siva le ln,
lo, sa gasov ima jc ssilllacija
gilsovima ilu acija dnlgllcija
dnl gacija.. (i;)sov
(jil.m v i
apsorbllju i e milujll
apsorbujll milliju samo
sa mo 1I ne kim pojasevima spcklril
nekim spck tril koji su SlI za
Zil tilj gas kara
ka rakl kl e ri ssltiic-
c-
ni. Ako se deblji sloj nekog nckog gasil proz rilci crnim zrace
gasa prozrilci nj e m, gas cc za Ill:ka
zra(';e nje nc ka p o dnll ~j a
ocln
lalas
talas nih dllzina bili prozracan,
bi ti prozrilca dokk Ce zrakc
n, do nekih
zrak c ne drugih
kih dru gih lalasnih
tahlsnih duJ.ina apsorbnva
d uZ ina apsn rbnva l i
11 po
1I tpllnos ti iii de
potpunos Limicno. To je lZv.
delimicno. tzv. sele ktivnaa apsorpcija
selektivn apso rpcija (s lika 16.6)
(slika 16.6).. Za te hn hniicke
cke
svrhe znacajno jc se le ktivno zrace nje vode
lektivno ne pare,
vodene pil re, lIgljcn-di
uglj c n-di oksid
o ksidaa i jos nc kih visc- vi k-
ato mnih gasova.
alo gas ova. Smatra
Sma tra se da je SliVsuv vazdllh
vazduh (tj. kiseo nik i aZOI) ilzo t) rotpuno
po tpuno dijat er e rmmail l1n
za te mpe ra tursko zmcc
tempera zrace nje za dcbljine
dc bljine slojeva 11u Kojima
kojima se 1III nas im Ic tc hni ckim proble-
pro ble -
mima sreee.
Jj
Sf. J6.6.
6. 6. Se/eklivllo
Seleklivllo zracellje gasova
ga.l'Ova
U tabeli
labeli 16.3 prikazani su pojascvi zraec
prikaza ni Sll zraCcnjallglje
njilllglje n-dioksida i vode
vodene pare. Treba
ne pme. Trcba imati
u vidu da su prikazane
1I prikaza nc brojkc sa mo rno ilustrativm::,
ilustrativm:, je r ncne vrcde
vrede za sve prilike (apsorpcillni
(apso rpcio oi
pojasevi nisll bas ostro
pojasevi nisu , , , .
ostra ocrtani 11'I njihova sirina zavisi
( < i (ld
od ddebljine , ,
gasa).
ebljine sloja gasa)
,
Tab cia 16.111
16.11 I Pojasevi
Pojasevi zraccnja gasova
gaso,'a
G as
Gas Pojas Sirina pojasa od AI AI do A2 u Jim
Itm
Uglje
Vgljenn dio ksid
dioksid I 2,36... 3,02
II 4,01... 4,80
III 12,50... 16,50
Vode na para I 2,24 ...
.. . 3,27
rr
1I -l,80
4,80...... 8,50
III 12.. . 25
376 I1.Todom"ii
11. TodorrJl';<' I'ROJEK/OVASJ!:
I'ROJEKl OVA ,\']E I'OSTROJENJA ZA CF:NTRA
'ENTRIII.NO
l .NO GREJ..INJE
G llf-J.·INJE
16.3.1. Paralell1e
Paralelne rayne
ravne povrsil1e
povrsine
Dva
DVil pa ra le lm,
rille lnit ravna zid a, I i 2 (slika
ra vna zida, (s lika 16.7), razdvojena Sll
su neko m dijatermnom
dija le rmnom
ma le rijom ( n<'
materijom napr. suvim va
pr. sllvim zcluhom).
vazdllhom).
1 2
Sf.
Sl, J6,7. Paralellll: ravlle
6.7. Paraldlle ravllc povrJ-ille
Razmakk izmeclll
Razma izmedll ovih zid o'!a
ova mali je II1I odnosu
odnosll nnaa druge dve dye dimenzije obe povrsi-
ne. Te mpe ra lure na povrsini zidova SlI T,
Temperature Tl i 1
T2z., a kocficijenli zrace nja "<, i <z.
kocfieije nti zracenja ' 2. Svaka od
\ld
ovih
ov ih povrsi na e mitllje po jediniei
povrsina povrs ine e ne rgiju E
jed inici povrsine fj.j, odnosno Ez, pa je
o dnos no flo jc::
[.;, =
f.', = T ]4 ii £2
I [!i.]4
1O~
CC
"f. ICe E2 CeCe[[ l~O
= £2
E2 = T2 ],
T ]"1 (16.7)
100[ 100
nc rgija raz mcnje
a e ncrgija me nje nil z rac~ nj
nll zrac0 njee m po je
jediniei
dinie i povrsine ova dva te la dat
diltaa .ie
je izrilzom:
/ 6. PAN£LNOGRElANJ£
16. PA N£LNOG REJANJ£ :177
.177
((!i..)
100
4].'
T2 )4] (i 6.R)
( 16.R)
gde je:
je :
C Cc 1
1/2 = 1 1 = -:\:----:1:----:\'--- ,•
- -'1:-----:1:----:["--- ((16.9)
16.9)
- + - -1 - +- - -
t: 1 t:2 C 1I C2 Cc
Cc
odnosno
odnosno::
11 1 1 1
- -=-+--
--=-+- ---. ((116.10)
6. 10)
C
CI/2
I /2 C1I C 22 C
Ccc
Uzmimo da je te telo
lo 1 lakvog oblika da svi zraci polne iz bilo kojc lacke 1\ na
zraei koji polaze
njegovoj povrsini dopim
njcgovoj povrsine lela
dopiru do povrsinc Icla 2, slo znaci
znitci da povrsina
povrs ina lela
tela 1 mo ra
rit da bude
blldc
svud
svudaa ko nveksna iii ravna (zna
konveksna ci nik
(znaci ako i nigd
nikako nigdee konkavna
konkavna). ). Sf\latramo
S":Ialramo lakode da jc je
lelo
le lo 2 lakvog oblikil da sc
takvog oblika se iz bilo kojc
kojL: lacke
lackc B vidi eela Ida 1.
ee la kontura lela slO znaci dd"il
1, sto
tela
te lo 2 ne ma dubljih dzepova. kilo
bo ni veCih
vcCih izbocina. ObeleZoviljllci povrsinc lela I i 2
O bc leZilvajuCi povIsine
F" odn. F
sa FJ, Flo a njihov odnus re laeijom:
odnos relaeijom:
" F,
_ I =w
= (JJ (1 6. 11 )
(16.11)
F2
F2
izraz za razme nje nu eenergiju
razmenjenu ne rgiju zrace nje m izmcdu
zraccnjem izmedu ova dva le la glasiee:
lela glasiee :
Q I/2
QII2 =FI' C1I2[(1~r
= j.j . CII2 C~or]
T)"-- (T
[( Ido I~O )"] (16.12)
( 16.12)
378 8. Todomvic PROJEKTOVA
8.Todomvit PROJEKTOVANJE CENTRALNOGREIANJE
NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNO GR£fANJE
gdc jC:
(6.13)
C
C,"," - -.l.
~ ++ (J)('l..
OJ-.l. --11)
1:
£1 1:2
£2
Zanimljivo je videli vide li slucaj kada su povrSine FI FI i F2 medu sobom veoma razlicite. razlicite.
tj. kada jc FI < < F z2.. To je recimo slucaj kada se u nekoj veeoj prostoriji nalazi up a-
tj.
ljena
Ije na sijalica.
s ijalica. iii grejno te lola u fa brickoj hali. U tom slucaju bice 0)",0 (J)::::O pa jc:
jc:
(16.14)
!ls lO
to znaci ciaci a su za razmenu
Zil razme nu toplote
toplo tc zr:.cenjem u tom slucaju merodavne
merod avne jedino osobi-
ne le (tj. £GI).
la 1 (lj.
tela I)'
U ovaj slucaj mozc moze se lIvrsliti
uvrstiti i primer
primcr dat
dal na slici 16.9, lj.
tj. suplji pravougli para le-
pa rale-
lopiped cija jcd na stra na ima tempe te mpe raturu TI> a ostalih pet zajednicku te
ra turu Tlo tempe
mpe ra turu
T 2. Pod ovaj ovaj primer
primcr moze da se podvede prosto rija 1Iu ciju je je
prostorija jednu
dnu granicnu povrs
povrsinu
inu
(pla[o
(p lafo n, n. pod iii jeda
jt:dann od zidova) ugrade n grejni panel.l.
grcjni pane .
{f1!2= C1/2[(1~Or
QI!2 =C 1
7J)4 (U~n
!2 [( 100 100 !£,COS~~~~'Pl dFjdF
T2 )4] II cos 'PI cos 'Pl
fjF, dF; dF2
nr 2 2 (16.17)
gde jc:
je:
(( 16.
16.118)
8)
Napomenimo
Napome 16.17
nimo jos da je izr<lz 16. 17 tac<ln slucajevima kad<l
tacan sarno u sluc<ljevim<l kada su prostorni ug-
lovi dQ mali. Ocig1edno
Ocigledno je da je popomenuti
menuti izraz neprimenljiv za prakticna racunanja.
U lileraluri su obradeni mate
matematicki
maticki izrazi za nckc
neke posc
posebne slucajeve koji sc
bnc slucajcve se sreeu II
u
infenjerskoj
irnenje rskoj praksi, a mogll se naei i pomocni nomogrami, takode takodc za odreden broj
posebnih silica jeva.
pose bnih sillcajeva.
Q,
Qz J
= a z '• F(tI-1 )""
F(I -1 22)"" F.CI/2[(;~J - (;~S],
F.CJ/2[(;~S (;~rJ. (16.19)
(16.19)
pa je
3S0
380 8.1J o,lu"",;(
B. 'KJV"ll';C PI?0
PJ?Ol1l·
T:KJV
: KI 'OI: r: POSTI?OJ
IN1I,
I : INl t: 'JA
POSTROlJ:.Nl A 7..
Z1 I CENT I?. I LNO G RNA
CENTRA RE.lA NJ E
a- C
a =
- C 112
1l2
((l~or
:~o)"T-T
T _T
c'~Or
-- (foi
n)" P
(' 112 ·(3
= ('112 . ( 16.20)
1 1
l
O vab\V n"
Ovakav nacin
ein ma
matlLc' milliekng
mali (;kog prcllslavljanja
predsl avlja nja razme
razm\.:njc
nje ne
nc lop
loplol
lo lee zril
z ril cc
(;c nje
njcmm omllgll
omogu--
cava dil
da so
se IIu s illeajll
lu(;aju ko mbi nova nog pn;
kumbinovanog nosa loplo le
prcnosa zraec nje m i konvdcijum
t\.: zra(;cnjem kll nvckcijo m pisc pisl' :
((I16.2 1)
G.21)
gde jc:
je:
( 16.22)
I G.22)
u1I ce mu su:
Q 1f2
lfl - llkupno
llku p no razmenjena
raz me njena lo ploplola
ta konve
ko nve kcijo
keijom
m i zrace
zracenjem
njc m
a" - lIukllpni
kll pni koeficije
koe ricije nt
nl prelaza
p re laza toplot
to plo tee
ak
ak - kodicije
kodicijent nt pre laza toplo
loplole te ko nvekcijom.
nvekcijo m.
Kako
Ka ko jc veCine
je kod vcCi Ic hni ekih
nc le ckih pproblemil Zril Cl' nje samo
roblc mil zrilec jcdan
sa mo jcd nn oel
ocl vividuya
cluva razme
rilzme ncne
c ne rgije, 10
to se
sc gore prikaza nim naei na(;ino
no m,
rn, ra
razzmatranjc
ma tril njL' mnogi h slllt:iljeva
slucajeva lra Iransporl;,
nspor ta
toplo
to znatno
plo te znal no pojednos
pojednostavljujc.
tavljllje. lzvcs
Izves nu tes
teskocn
koeu moglo bi jedino da precls predstavlj
tilv lj a broj-
izracunilvanje
no izraellnava nje vrcdnosti p. Meclutim
vrc dnos ti (3. Medutim u lite literatllri mogn naei
ra lllri se mogll naci dijagrami la -
cl ijagr il mi,, odn . 1,,
be le koje daju gotove vrednosti
go tove vn:;dnos {J za razlicite te mperature T
ti .B T,, i 'f
T 2.
16.4. t. Pla
16.4.1. Plafonski
fon ski paneli
Ova
O va vrsla panelnog
vrs la p<l grcjnnja S
nc lnog grcj;)nj;1 s prnvolll
pravo m mozl: moze da eI;1 nos i nilziv
naziv "gn:ja
"grejanjc njc zr;ll:c
zr;lcc njelll".
njc m".
pOSIO
posln zracc
zrnccnjc elominir~
nje clo mini ra u razmLrazml'' ni lop lo le p;)nc
loplole pancla la sa on ko lino m. Ta cinjcni cinjenica ea jl:jc ontl d
z nacajil pre
znacajn prc svcga
svcg<1 zaZil mch
mc hanizaniz am pokrivanja
po kriva njil lnp lo pllnlnih
o lnih gllgubilaka
bilil k;l.. odnos
lldnosnn obel.bedc--
no obczbede
nja pOl reb nl: Icmpe
njil potrcbne ra lurl: vazd
tcmperalurc v<lzduhallh a 1I pros lo riji. a lakoele
prostoriji. lakock i /.a uslilveII slnvc lIgoclnosli
ugocinosl i.. 'l. Z ra-
Ce nje plafona
ecnje p la fo na na Ijlldskn
Ijlldsko lcio
telo u1I pros lnrij i grcja
prosloriji nn j pplaronskim
grl'jannj la ro nski m p,lIlLlom
pa nelo lll V V~ 0Il1;
';O I1l ,11 zzn;lcaj-
n,lcaj -
no III icc na osccaj
osceaj lIgodnus
ugodnosti. ti , Os
O siillliogn
lll togil l.nalan de o loplnln
zna ta n deo to pill tnl:c energijc
c nc rgijc dnzra
dozril cujc
clIjc se SL' sa
S;I
pl a fon skog panda
pla[Dnskog pnne1a na zidovc
z id ove i pod pruslorijc
prus lo rijc (vidi s libl liku ((l.I(). II ). cija
cijil Ic m pc ra
tempe tura zbog
ratura zlxJg
toga rash;,
loga raslc. a SIOslo lakode im<1 ulic;lja
lakllcle ima uli c;lja na nil lIuslove
slovc lI godnos
go.d no.s li li.. Na is lraz ivaiv<1l1ju ovo!', feno-
njll ovog fc no-
mc
mcna na radili Sli
su mnogi
mno.gi istraz iv;)ci
ivnci i pri 10 llle SC
Io.llle sc dos
dliSlolo do
tin izVt's
izvesnih nih rezu
rczu lta l;) pprilllc
ll,lla rime nlj iv ih
nljivih
u prilksi.
1I Gcncmlno
pra ks i. Cie rc'::l:no.
nc ra lno rece nt>, " pprcjako"
rcjako" zra cc njc
z race nje lop
top lolllll'
\(: sa pl pla[u nskog
a ro ns kog p;lnda
pane la (\dujl:dl'l uje
veoma
Vl:o m a nCligodno
ne u godnll nnaa osooSllbu
bu kojakoj a scse nan<1l<1zi
lazi IIu to
lojj prosloriji,
p ros lm ij i. a pre svcga l1naa njl: njcllll gl<1vU
nll glavu
((kllja
koja jc lIglavno
uglavno.m nez<1s lic:cna
m nezils ticl.:l1a ;1;1 in
inal':c je naj
ai::c jc najbbliza grej;lnom
liZa za grejano m pplar0I111).
la ro nll ) ,
25°C 33°C
b
A B
I'1'
16.11. Toploillu
SI. 16,11. Toplol/la ellergija
e/lergija dozraccllu
dozra cc/la l'a plaJo/l.\"kog pUlletU
l 'a pluJolI.\'kog palle/a IIU p otl. A - pallci
Ila zitlovc i pod. pallel
zal/vma celli pOYrSillll
ZUI/vma plaJo/la; B - pUllcl
POyriilll1 pln/OIlU; pa/lel zallzimu
zal/zima polovillli povdillc
povr,i'i/lc pll{{ollu
plllfolla
Posmalrajmo
P osm <l trajroo medusobni
me dusobni odnos jednc ele
oclnos jedne e lc me ntarne povrsine
nl arne povrs elF I i nio.j
ine tlF, njoj pparalrlnc
ara lrlnc
p ovrSine F
povrSine F2z (slika
(sliJ.::a 16.12). Prostorni lIgaougao sa le mc no m u dF I koji obuhva
Icmcno obuhvatll la konluru
ko nturll
p ovdine Fz
povrliine F2 neneka w,, a odnos ovo
J.::a bude w ovogg ugl<1
uglil prema punom
pre ma puno prostornom
m pros to rno m lIuglu
glu - nnazovi-
azovi-
roo ga "ugaoni odnos" - ne
mo nekaJ.::a budc
budc::
J'82
li2 n TodortJl';c
Tada lr",;': PI?Ol EKJ'O'I i1.vm
Pl?OiEKTO I'OSTUOi£NiA 2.-1
'A .ViE I'OSTU()jEN1A CEN'{UALNOGREJANiF.
/..·1 CHNHIALNOGREJAN1F.
OJ
(J)
<p = - ( 16.2:1
16.23 )
4n
Ovaj ugao ni odnns prcdstnvlja
ud nns rrcdstnv bezdimcnzionalnu
lja bezdi mcnz io nalnu vclicinu
vc licinu pprnstornog
rosto rnog ugl (II (li
ugl"... frI ( II
odnosu
od nosu na pun ugao) ugno) . Vn:dnos
Vrcclnos t ovog ugaonog ugao nog odnosa za dati primer data je jcdnim
s l o~e ni m izrazo
slotenim izrazolTI m koji ne&:mo
neec mo ovdc eiti rati. posto se u lilitera
ovde eitirati, tera turi mogu naci dijagrami
naei dij!l gromi
iz kojih se za Z!l od rcde
rcdenc nc vrednos
vrcclnosti ti IIJr ., a i b moze pprocilati
rocita ti <p.
<po Za nekene ke dn'
dmge ge polozaj,·
polozilj,·
e lem e nl a dF,
dF, vred
vreclii ncka drug<tdruga re relaeija da ta dmkcijirn
lacija data d mkcijim dijagramom iz kogi! kogo se oopel pe l
moze
maze proi:ila
procitatili vrcdnost <p za poznatepoznatc os ta le ve licine. Nije tdko td ko uociti
uoci t i ddaa u nvim pri- pri·
me ri rima povrsi na 1-'
ma pnvrsina 2 moze pprcdstavljati
1-"2 redstav lj a ti pla fonskii pa
plafonsk ne ~ a e
pane Jemcnat elF,
elemenat dF, glilvu
glovu nekenekc
osobe
osobc kojn .it: ,ic i7.
izluze
luzc na zrace nju pane la. la. Istraz ivanjima,
iva njima. koja smo gore pomc po me nu nuli. usta ·-
Li. usla
vljc na je
nnovlje jc zav
zJvis is nus
nos lt iZlTIcclu ugao nog odnosa 'P
izmcclu ugaonog 'P i maksimalne sn;dnje sn:dnje te mpera
mpe ralun: tu re
povrsinc
povrs pla fo nskog panci
im: plafo pancla.a, S oobzirom
bziro m nil na kriter ijume ugodnosti.
kriterijume zavis nos t da
ugodnosti. Ta zavisnos dattail .ic
,ic
grafii:ki jed
graficki jednono m krivokrivom m linijo m 11u odgovarajuec
odgovarajueem m dijagramu. Na slici 16.13. 16. 13. dat
d alaa SSIIli
dva
clva ddijagramil
ijagra ma:: levlevii koji ddaje
aje vrednost
vrednos t <p za razne dimenzije dirnenzije i visinu plafo pla fo nskog p;lJ1c
pancla IH
i dcs ni sa krivo m maksimalnc
maksimalne dozvo dozvoljene lje ne srednje temperature
te mpe ra ture pa panela
nela 1m. Te Temperiltll
mpe ril lll .-
ra 1m je nil sred
jc o na sn:dnja mperatura
nja te mpe povrsine pla
ra lu ra povriiine plafona,
fon a. kojoj mogu neogarni neoga rni ec ce no vreme
vrcmc
dn budu izlozene osobe (odnos (odnosno no njihove gJave gJave)) bez ne prijatnih iii ste tnih posledie;1.
Nije td ko ustanoviti
tesko uslil novili dciaa se de finisanjem
fini sanje m tempe rature 1m limitira Iimitira kapacite
kapa eitctl plafonskng
rla fo nsknp.
pil ncia,
p!l ncla, kojim tre ba da budu po kriveni krive ni loplotni
to plotni gubiei
gubici prosto rije .
prostorije.
a
I
hi
I
~
SI. 16.12. ZracC/ljc
Sf. dF,I lIa
e/cmellla dF
Zra ce/lje eicmcllta /la para/e/1I1l POyriillll F z
para/e/lIIl POl'rSill1l
- - o0 o0
-- --- -- to0
;::::
~
I- I--- I---
::::::: ..... f'
F:: F' 0 ,I 0, I
....... l- t--- ...... f' ~
" " f;'5'
f-... 1'\
"\
~ f-...
"'- "'- ...... ~ t.....
h..
" 1'\" ~
t...... '" ~ ~
F:::: I'\:
.......
........ ~ r\ \
[\\
0,L
,1 0
0,,22
., l-
'-' V
I-
;.;..c -- .-
l- I-
.-
I-
0 3 V-
/
'\ ~
"\ 1'\ t\~ \
:\ 1\1\ V
/
0 4 V
/
\ 1,5 \
1\ 1\ ~
..
,5· '~" 1/
/'
0 ,5'..,~,,55
alb,
alb- I ,[\1\
,[,1\ ou 17
[7
0 , 6~O
G~O .r.
\ ~
~
II
1/
1\'1\
Ii"OJ
In ,1iiO
~
~ '/
\1\
\
".-
In
,1~O,,7
t;:
l::
u
~O ,8
,&]0
7
-- ~.-- ... I]
L/
,'- l-
,/i
1.---
,-
r7 I ''c"
,9 "
~0 ,9
.!r~~oI ,0 I, 201/
f~~1 :0
...,uOJ
-,
V
II t
II/1IiI
SI.
Sf. I (i. I J. DOpll.i:tCII{I
DOplIJtCl/ll temperatllra poyriil/e plujima pri soblloj
povr.i:ille pla/ollll temperatllri 200
sobl/o) tcmperatllri e
(prCIIUI Kolmum)
(prclI/a Kolmllru)
Za
Z a silleaj
sillcaj prikazan nil na sliei
slici 16. 13. 'P = 0,75,
16.13. 0.75, a najveca
najve';;] duzvoljena lemperalura
le mperalma po-
Iilva ni cc je 26,5
vrsine lavimicc dc. iz eega
26,.'i dc. da ju: I;"
cega pruizilazi daje: t;" :::;
~ 30,1-1 dc.
JO,X 0c,
UopSle, velikc
Uopsle, veliku vrednusli
vrednusti odnosa 'P pripadajll vccim povrsinilma koje zracu
vecim pnvrsinama zrace loplolll
toplOlll
sa tavilniee, mak 'f'
tilvanice, a male 'I' vreelnosti
vrednosli pl.lnelimil
pane lima koji
kuj i zilllzimajll
zallzimajll manji njen den duo i kada je visi-
na proslorije
prostorije veta.
veea.
prostoriji grejanoj
U prustoriji grt:janoj plafonskim pilnclnm povrsina plafona razmenjllje zrace
panclom pnvrsina njcm
zraeenjem
loplolll
toplotu sa ostalim granienim
granicnim povrsinama te prostorije. proslorije. Od razmene
Oel silicajeva razme ne loplote
toplole
zrilCcnjcm koji Sll
zraecnjem matemalicki obradeni, gornji primer najbolje
su malematieki niljbolje odgovara silleajll
sillcajll iz
tacke
ta eke 16.3.2. - lelole lo obllhvaceno
obllhvaee no drugim
dmgim te lom. Prvo.Prvo, tj. obllhvaceno
obuhvaceno lelotelo je plafonski
panel,
pilnel a drugo. Ij. tj. telo
teln koje obuhvata,
ubllhvata. je zatvoreni sklop svih povrsina
svi h ostalih povrsi na prosto-
(vicli sliku 16.9.). Temperature lih oSlalih
rije (vidi ostalih povrsina mogu mogll bili
biti vrlo razlicile,
razlicite, a po-
gotovll spoljnih zidova i prozoril. prozora. Stoga se mora pribeCi odredivanju odredivllnju neke srednje
sreelnje
te mperature tih povrsina. SledeCi
temperature Sledeei oznake iz poglavlja 16.3.2. povrsina grcjne tilvilnice tavanice
bila bi Ft.Flo temperature
temperatlln: 'i') 'rt ,, a svi ostali zidovi i pod, cinili bi povrsinupovrsinll F2, srednje (za-
jednii::ke) temperature 1
jednicke) T2 2,. Toplota koju plafonski
plilfonski pane
panell odaje prostoriji zracenjem
Zf<lcenjem bi-
la bi definisana izrazom ]16.13. 6.13.
Dalje mozemo smatrati da je povrsina panela F) F t znatno manja od svih ostalih osta lih gra-
povr-sina prostorije F
nicnih povrSina F2, pa bi za konstantu zraeenja
zracenja plafonskog panela pilnela mogao
da se primeni izraz 16.14. u korne kome £1£t predstavlja koeficijent zracenja povrsine plafo-
na. Najzad ako koristimo izraze 16.19 i 16.20 dobiee dobicemo mo da je sa jedinice povrsine pla-
fonskog panela na ostale povr-sine povrSine prostorije zraeenjem kolicina toplote:
proslorije predata zracenjem
q, =£!,C
ql c '{3(t l -t 2 )
=E\·Cc·P(t,-t (16.25)
£ 1 = 0,93 dobieemo vrednost konstante zracenja:
Sa 'I
(I(,!tl)
'II',a
.a lld rl:ui va njl: [lrc
uurcdivilnjc p rc laz<1
laza 10ptop lnlL'
hlt l' sa grej grejm:l1l: lavanicl'
tavil nice ko nvckcijom Uu [lrincipli princi pu hi bi '",\
mng
moglili kl1rislili
ko ris titi pOLnat
p'JLIlalii iUilz
il.faz i za Uk l1 k za ho fiwnlalnll
Zil h,l riZlln ta lnll povrs inll inu , Mcdlllim
Mcullfim )(1"1\1/ Knili/ ' (I. (I,
Kra use) jc
KriIlISC) j memc rnjc
rnje lll
m dos;lo
d os ao On dn rCl.ult
rczull<11 a l:l: (1 k =
:I: (i = 0,2
0, 2 -;- W/m~K za SV
-;. 0,9 W/m2f( svcl: llobicajc
llobi cajcl1c lll.: ,It;
,III
eajeve pla[o ns kog ggrcja
cajevc pla[unskog n; ja nj;1.
nj,1.
Uoh ieaje ne Il:m[le
Uob ii::aje ll:mpCra lll re povrs ine plaJ'o
rillllrc plaronil nil kod pla fo nskog gn:janja
pl;ll'ons\.:og grcjanja krecu \.:recli sc
sc: il.l11\',
il.l11,'-
d u 25 °C i ,ti
du 0c, NajeeSce
-IS °C. Najedcc ((\.:od koll prns tor ij a "normalnc"
prnslorija " no rmil lnc" visinc
vis ine od okoo ko 3 m, sa pro prllppii',"
no
nom m Inplolnom
tnp lo lnom zils lilomtit o m i 1Ill kl ima lskom
klima tsko m podnt
podmt:jll eju sslii::nom
li eno m nasem)
nasc m) je jc 10 tll oudU 3() "(,
0( ' ,hl ). ,'
:IS 0c.
35 °C.
p rol ilZ i
prolazi
Slicno pla fo nski m pa
plafonskim ncl ima, zbog
panelima, z bog ogra nieenja tempcrillurc
ogranii::enja te mpl:r;lture povriiinc
povrSine po da. kapa
poda. kapaci c i-'
lei oval,:vog grejanja
te t ovakvog greja nj a je jc limiliran,
limit iran, tako da d a nije
nijc pogodan za objekte o bje kte s velikim spl'l: s pL'ciri iri ~'
nim gubicima
gubi cima toplo le. utim, kilko
tc. Med lilim, kako sc d anas sve vise paznje
se danas p aznje poklanja ~' nC
ste unji l.'
poklilnja stednji nL'r
'I -
g ije , pa Sl1
gije, zgrade bolje
Sll i zgradc bo lje lop
top lo tno izo
lotnCl lova ne, ovakvo grejanje
izolovane, grcjanje nnalazi il lazi sve veeuveCl1 priml'ntl.
prime 111 I.
O
0 110 no jcje sasvim prihvalljvo
prihvatljvu i za nase klimatske uslove, us!ove, za sve one obje ubjekle kte IIu Kojima ~11 ~u
postova
[lostova ni savre me ni prop isi to plo tnoj zas
illeni propisi 0 toplotnoj Zilslili zgrada,
0 titi zgrada ,
n . PANELNO r.mCl,·' ,yJ/o. .185
JKonvl:kc
onvd;cija ij a kod podnnpodno g grcja
grcjilnjanja jcj zznatna.
natna . I(ocficijcnl
/(ocficijcnt konvcklivnog pr.: prdilza
lnzil 1IOr
0p -
lo
lole krcec sc u1I gra nicilm
le kreee nicamn a ad :1.2 dn dll -l,R
4,8 W/ml
W/mLI( knd uo
l( kod lI obbicaje
icajc nih ko komfornih instalacii--
mfo rnih instalac
ja. dok St se kod istihiSlih takvih ins\ ,Iilncija
tnkvih ins\<t il cija knl:ficijc
kncficij ' nl prL'l;tza
prL'i;lzil torlole
to plOll' zracenjcm
zraccnjem nil na la,i
lazi 1I
gra nicama od ~.5
granicama ~ , 5 do 10,0
[0,0 W/m"K.
W/m "K.
Podni panc
Poclni pa nc li najpogodniji
niljrogodniji su Sli za/.a rrostorije
pros lorijc 1I Kojimakojima jt: je CCl'() pod s lnbodiln.
l'O pocl lnbod nn. bez na na--
mes tajil.. Neza
meS{ajil Nczamcn m nljiviljivi SlI 1I rprns
rnstn rima ()kn
tnrima vat:k ih baze
llk n p li vackih bazena, na. ail Yeoma
wo ma ondgnvaril.jll
d govarajll
muzcjima . s{anicnim
mllzcjima s ta ni cnim i s li cnim holov h()lov im imila i crkv(l
nkv;lma.ma. rnsc p()sL'imobno rrav()s
pra vlls lnv nim. U
la vnim. lJ rosillv
posillv--
nim proslOrij<ima
proslOrij1lma i stanovima,s tanov ima, 1Iu kn kojima
jima ima im,1 dust;1
dnst;l krupnog
krllpnog nnamd aml's laja
taja i {ctcppih;l.
iha. 1I
principu
principll jc povo ljnije ljnijc plafonsko gn.:janjc
grcja njc od o d podn()g,
podnog, zbng zbog ttoga )ga s In namcS taj rc
to namd rcml·ti
ml' l i
zraccnjc
zrace njc pod poclaa prcma
prc ma zidovima
zid ov ima il pl;l[o
p\;1ronll nll , a ssto
to jt:. bko jc
jl.: . bkn veee objas
je ve o hjas njc no, zna cajnoblj nn Z,I
Zit
oseca njc lIgod
oseeanje ugod nosli.
nos li. lYIcdutim
Mcdlltim svcdoci
svcd oci smo d a sc ~L' i 1I u takv
t;lkvimim objo bjee ktima
klima Vl:ll llla ccs lo
vcom,l to
lIgraduju
ugrildujll podnipo dni pancli
panl: li . R az log leZlez i 1Iu cinje
cinjc ni ci s in to jc izvod
izvodet nj c po dnog grcja nja jed -
podnog
nos tavnije i jeftinije od
nostavnije pla fo nskog, Ie
ocl plafonskog. sc mnogi
te se mnogi invcs invl:s li
ti tori oocldlu
lli cuju
ClIjll za jet'tinijll
jeflinijll vari-
janlu
jantll , pa i liZuz izvcstan
izvcslan l1s lrb ko
us trb kOIll [oru..
mfortl
t16.4.3.
6.4.3. Zidni paneli
Z idni rpaa ncli
ne li najccScc
najccscl.: St koris le
se k,1ris b o 7zallle
te kao .aml·n;1n<t m;knj
nckoj drugnj v r~,ti grejanja
drl1 gnj vr!,ti grcj<tnja ( npr. riltli
rmli -
j,ltorskom
jatorsko m grejanjll)
greja nju ),, kadil
kad a pos lojc ncki
posloje l1l; ki fi1 z loz i - ob
rilzlozi icno m.:
obicnll nctc lc hnicke
hni ckc prirocle
priroclc zzbog
bng kLl.jih
kojih
sc ta druga
drllga vrs ta greja
vrS la grcjanj
nj a nl: prilllc niti (jcdan
nc moze primcniti o d primc
(jCd ;1I1 od prime ra j c ggrt jnnje zatvnrsk
rejanjc zil tvor.\ kih ih
lij<t).
cc lija ). Ovi ppilne
il nelili niljccSec
najccSec zil lizuz imil.ju
imajll Illanji
manji den kog zida (recimo
d eo nc kng ( rtl:imo prnzorski
prnzors ki r;tril-
p;lr,l-
pCI), pa
pet), pit ni tcmrcrnturn
tcmperillura njihovc povrs povrsine nijt: strogo
ine nije slrogo limitir;m
limitir;tn ail ka o !ito
s to jc 10
In Sltl
s !ttl',
l'; lj ssaa
pla fonskim i po
plafonskim dnim
podni m pa
pil ne lilll<l,
lima, os osiimm il<iko
ko za 10 III n<.
nc: post
pos tojc
ojl! neki
ncki drugi loz i izv; 1lnn pi -
drugi ra z lnz
ko mfora . Ukra
tanja kOmforil. U kratk tkoo nj
njihova primc nil Ilijc
iho va primcna prois tl:k
nijc prois{ la iz za
c kla hlcva Z<1
zahtevil povcea njc tn
za povl!eanjem
ud ob
l1c1 o bnos
noSltii,, vec
vee iz ne kih clrugih
dru g ih r<1Z
r<1z loga
logil,, pa jc glavni za hl ht ('v
ev d<1 popokriju
krijll toplllin c guhil-
gllhil-
kc pros{orijc
pros to rijc..
400
W
m2
-'"
~
t:
to:
300 .......>
xn
JO'l
~
o
~ 0-
-0
0-
11.>
11)
t:
to:
0
~
~
200 ...
'0'
....
!>O
''-
-'
t:
to: 0-
'">
C':l
100
-
t:
C
~
"0
-0 !-
030 40 50 60 70 80
80°C DC 90
temperatura grejne vode
Srednja lemperatura vade tH
51.
SI. 16.14. Odavallje
Odaval/je lopiole
loplole zidllog
zidl/og paneta
pal/eia
386 B. 0 (/0 ' 01 ';(- PJlOJl:kTO
TodotrJ";f
/).1' I ~ 1I 1NJ
I'JlOJf:JCll) 1 r:; I'OS7ROJh\JA
11: l 'OSTlW JI:X JA Z.·I CENT/{.ILNUUJlEJA ,\'JE
CENTf{.1i .NU G /iEJ, I ,\'JE
Na slici 1 6 . 1-t.
sli ci 16. 1~ . data jl:
jc skica zidnog
sk ica jed nog zid nog papanela
nela sa ddijagramom
ijagramo m za oei retiiviiniL'
7.a odrediv<lnil'
kapill.:itetn.
kapitciteta . Dijagra
D ijagra m se od nd nosi nn
na zielni
zidni panel oel eevi
pane l od pre';nikaa ]/2",
cevi precnik spo li<l~ ni"
1/2". ako je spoljaslli;1
tempe ratura - 15 DC.
te mpefiltura DC, a 1I1lutras
unutrasnja C, karakteristika izolaeije (W.=
nja 20 DC. MJ..= 0,75 m210w.<IW. ita
zid je (lei
z iclje od opeke
o peke elcblji nc 36 em.
debljinc
grcje
greje ( na primer ako,it:ilko je gore tava n). Ukupna
gClf!': lavan). Ukupn a dcbljinil
ti cbljina svi svihh slojcva
slojeva iznad n 'vi kod koti pL pl di
fonskog
fo nskog panela
pa nela je b, b. a moze
mOl e sc se lloeiti
II Qcili da suSli i osla05 t<lla
la obc leZilvanja analogna
obe leZavanja <lnalogn<l o nim;1 / ;,;,
podni paneL Na taj t(lj naei
na cinn mozcmo
mozemo da koristimoko rislimo iste matematickemaLe maticke izrilzeizraze za prora ('ull l'u ll
i jed nih i drllgih
drugih panela.
tp
- J.';&.___
r tH
.~. -.--+ . ~
.~.-.~.~
.Q
Ll
II
.Q
Ll"
Pod
.0
.0
u
u
u
Ta anica
To aniea
Sf. J 6.16.
SI. 16.1 6. Prcsek
Presek kroz tipski
Lipski plafollski panel
pallel
Oa bibi sc
se odredila kolicina
ko licina (oplote
toplo te koju odaje od ilje jeua
jeda n pilpa Ot:1
nd mo mora ra se poznava
poznavati ti tem-
te m-
riltura povrsinc
pe ratura povrsi m.: pa nela . O
panela Ovava pak
pOlk zavzilv isi od top
toplo
lo tnih i ko nst nst ruktivnih osobina
oso bin a sa-
a neia ((raclInajuci
mog p anela ra cnnajuci ce lu meduspratnu
celu mcu uspra tnu konstrukciju).
ko ns trll kcij u). tempera
tl' mpcm luretll rc grcjne
grej ne vode i
uslova preprelaza
laza to plote
plo te na pov rsinama poda. pod a, od nosno
nos no plafo
plafona.na. J as no je da zbog sa
l1() .ie samcml!
konstrukcijc pil l1l:la (ubetonirane
konstrukcije p<tnda (ube to niranc ccvi Cl!yi kao
kilo lo ka lni izvori toplol
lobtlni to plot el! u relativno
rc lativno tankoj
ta nkoj
be to nskoj ploci)
betonskoj ploei) te mpe ra tura povrsil1e
temperatura pov rs inc ne nc moze bili biti uniformna po cciom cclom pa ne nc lu. Na
sliei t 7. prikaza n je ka
slici 16. 17. rakt e risti can
kamkt raspon::d te
(";a n raspored mp e rature povrsine pilnela.
temperature pilne la . R
Raa--
zu mljivo je da
zumljivo sc u prakticnc
d a se praktienc proracune
pro raeune ne moze uvoditi ovako ova ko komplikova
komplikovannaa raspo-
de la te
dela mpe ra ture povrSine pane
tcmperaturc lil, pa se pribegava takozvanoj
pane!;I, til kozvanoj sred sre dnjoj
njoj te mpera
mpe ra luri
turi
povrsinc : I, za povrsinu tava
povrSinc nicc i I"Ip za povrsinu pod
tavanice podaa..
Pod
.D
.0
.I
1---
u
Platon
t/2 V2
-i-- ._'.- tH
-,.k-- teo
P rak
rakti licno
eno od reuivanjcrcuiva nje ca k i srednje s re dnje te mp mpcracra lu
tun:n : pov
povrs rs inc pa nela os taje i d aiilljl'
ine panela jL-
ssloze
loze nono,, zbog slozc slozenosli nosti samog pa nela neia.. Na ime, uz sva logic na plljeunos
Naime, lavlje njn
pnjcdnoslavlje nj a., 10
to i
d a lje ostaje
dalje os taje dvndtivnd ime imcnz nz io nnlni
na lni pproblem
roble m prosliranja
p ros tiranja lo to plo
plotele sa
$,1 singllia rnim prslenaSlim
si nglliarnim prsle nas lilll
izvo rima to plo
izvorima plottee (a (n bin bi i trodimcnzionnlni,
tro dimc nz io na lni , kad bdna ne bismo lIsvojili p rc lp
usvojili pre tpos
os lavku
lavkll dilel il
se te mpe
mp e ratra tur
urila ccviccvi,, ounosno
ounos no grejnegrcjne vodc
vode,, ne mc nja duz
menja dllz cevi).
ct!vi) . Poz nato
na to je da se i /I.il .,1
111 = ~ fLU
au
U '
( I G . 2~)
AF
a srednj
s rednjl1a Ic
tc mpcnlllll<t ta j-.:
s ili paii d anta
rnperCl:u l a Slllp jl: izrllzo
izrazo m:
/811 (mil)
IgII (mil ) ( )
t +
1",=/1.+
1",=l
mil
mIl
'W-'
/W-1 tL ( J6.2'»)
(J(1.2lJ)
te
I ~ef \
It L
.
iI
.c ' Cl o,konv.
:.\
F
q,a
SI. 16. UI. Provodcllje
Sl. 16_1.'1. loploff! II
Provodclljc lop/ol.? .~taplI
16. PA
16 PANF:I /IFJ..!N}F:
N lol .NO G Uf:JA NfJ::
gdec su b;,
gd h;, oclnosno ljinc
o dnos no C; dcb lji ne sllljeva IIu sskladll
kladu sa ozn
oznaka
aka ma ntl li ka ma ·I'1G
na s likama 6.. 15.
t5. i 16. 16.,
16.,
il<I Alii i Ad
Ad oodgovariljuei
d gova rajuCi kodicije nti nli toplo tne
tn e provo tlljivos
uljivos liti materijala
mal Grijala .
Polazeci
Po lazeCi od poznatih
o d pllznil rc lacija
l ih re laeija za stap,
sla p, odnosno
udnos no rcbro,
rc bro, a sledcci
sledeci n<t n<tvcdcnu
na pred navcd c nu
itlcju
id eju 0 0 fiktivnom
fiktivn o m re bru iz medu ube lonira
lo nira nih cevi t1uob
0bijaju
ij aju se sledece re rel<tcijc:
lac ijc :
- za srcdnju le
Zil srednju tc mpcraturu povrsiine
mpera turu povrs nc podnog
po dnog panc\a:
panela :
k
Ip = I;+_
11'= c
I;+ _e [1/ (I" -I;)-K,,(l-I/)
['l(l,,-I; ) -K,, (l -ll) (/;-1,.)]
(/i- I,J] (1
(I 6.3
G.3 1)
a ec
z<t srednju
- za mpc raturu
s re dnju te mpe plafo
rat uru pla fo na ispocl
ispod podnog panc la
lil::
(m-/)
(T)
IgII -2-
11-
17 -= ml
mi (1 G.35)
(16.35)
2
300 II. TudOlYJI'ic' lI'ROlr::J..TO
II.Tudaro,·;c' I ~4 Jlo· I'OSTI?OJI:.·,VJ.
'UOll::kTO I'ANJI:: I'OSTROlr:.·,V1AI ,7.,·
... 1 'r::STK
'1;;,\ T n · Il
1I V() G RFJA
RI·:JA N1/-;
NJli
((16.]6)
1(),](j)
m = k" + kc
m= kr
( 16.:17)
IG.:! 7)
AIJ
A/1 d
Sva oo~ti1la
~ t a l a obe
()bc1lc7.CiViinja
c7.~! vil nja prema
prc ma slid 16.'15. U izrazu 16.37
slid 16.15. 16.:17 As predstav lja koGficijl'
As preustavlja klleficijl'nt nt
provodijivos
provodljivosri l i materijala
ma tc rija la izmed
iz medllu ube to nira nih (xvi
ubetoniraoih ccvi .
Tn:ba
T n:ba jllS jns m\ naglasiti
glasili da je jc u go rnjim izrazima koriscello
iz mz ima koriscc no josjns jedno pojl:dl111s
pojedllllstavljenje:
tavljl: njl::
duz illa ina fiktivnog
fiktiv nog rebra umesto
re bra lImcs to (I-{f)fl,
(I -d)fl, racunata
racuna til je lfl [fl.. To zllaci
znaci delilil jc 1I millematil:-
mille fll il til:-
kom
ko m muddu grejna cev red uk
modl'l u gn.:jna ukovana
ova na nil tanku tilnkll ((bezbez c1imenzija)
c1imc nzija ) ver tikalnu plocu
vc rtikalnu ploclI visilll:
vis inc
d, ssto to mcdutim
mcd lllim nema ne ma nck ne kii bit
bi!all
a n lIticaj
IItil:ilj na laellus lt rezultata
nil laenos n:zultilta .
Izrilzi 16.3
lzrazi 16.311 do 16.34 vllze v<lze za sslllciljevc kada SlI
lu c,\jevc kilela templ'fatllrc
su lc mpera turc vazdllhil
vazduha 1I u proslorija
pros to rija--
rna
ma iznad i ispod is pod ppanda razlicit e,, tj. I;I ; ~ I"
a nda razlicile I".. Ukoliko
Uko liko SlI SU ove
OVl: te mpempera ra lure jednakc,
ture jednak bice
c, biCl:
I,I, - I" = O. pa se gornji
0, pi! izraz i znat 00
go rnj i iZrilzi pojed nostavljlljll.
no pojednos tavljuju.
Isti llv
Isti uvii iz rilzi mugu sc prime niti i za pruraclIn
izrazi plafo nskog grcjanja, uz kkori.~Cclljl·
proracun pla[onskog o ri.~Cc njl·
odgova raju6 raju cihh oznaka prema slid
oz nak a prcma s li ci 16.16.
Ncposredno
Ne pos rcd no koriscenje
koriscc njc gornjihgo rnj ih izraza za Zit p proraclInavanje
romcun avanje pa panelnog
ne lnog grejilnja.
greja nja, na
primer
prime r prilikompri likom izradc iz radc projekta,
p rojc kt<l , za Zil danasnja
danas njil slwillilnja
shvatanja ipak je slIvise suvise zame zametno. tno . Stoga
se
sc 1III litenlturi
litc ra turi , a i 1Iu rllblikacijamn
pll bl ikacija mn nckih pro proizvudaca
izvUlJa ca ((na na primer pruizvodai::n
p rime r proizvod aea bak bakar- a r-
nih iii iIi policlilcnskih
po li c tilc nsk ih cevi ccvi za panl' panl'lnu lnu grejilnjl")
grcja njl') mogu naci naci dijagrami po mocu kojih ~l:
pomocll ~l'
moze
mozc Im:o hr/.ll doci
doci do traze trah' nih vrednlls
vrednusli. Rilwmljivo da
ti. RazumJjiv(l jcdan
d a jcda n takav dijagram
dijagra m mozc va- va -
ziti sarno
sa mo za jcdan jeda n odrnkn
odrl'dcn tip panela pane la .
Primer jl:dn jeunog og takvog dijagrama
eli.jagramil dat jc je na nil slici 16.
Hi. 19. O Ovaj dijagram je rad
vaj dijagrilm rauen e n na nil
lls no
os novll vu na napn:d
p rc d oopisanih
p isa nih mat maternal
e rna l ickih relacija,
re lacija , a odnusi se na podni ppanel <l ne1 cije Sll su ka -
raklerislikl.
rakt e r istik c: i dimenzijed ime nz ijc os osnovoih vc!icina de
novnih vclicina finisanc: be
ucfinisanc: t o n~k il ploCa
bctomkil ploc<l jc je debljim:
dc bljinc 70
mm, babrne bakarne (x cevi
vi SlI
su ugradeoc
ugrade nc na ullbini od
nn dl1bini ud 30 mm (rilclInatu
(rilcunatll do gornje iviec ivicl.: cevi).
I.:l:vi ) , "a
is pod bctllnskc
bc tll nskc ploce plocl: jt: tUpkl! na izolacija
je lupk)t izo la cija 30 do 50 mm i bcto betonska
nsk a konst mkcija dl'h-
ko nst mkdja tIl'b-
IjIjinc
inc :: == 150 mm. Prccnik Prl"cnik eevi cl'vi i osoo
os no rastojanje
ras toja nje eevi cevi za koje dijagratlijagram vazi dati Sll
m vazi su 1I11 pot-
po t-
plSlI.
P ISll.
l'olazi sc 51: odotl leve ord oruinatt:.
inat e, lj.tj. od potrebnog
po trc bnog spe specificoog
eiri ('; nog optcrecenja
o pte rc ce nja p<lnc panela la (koie
(koil'
sc razumljivo
razumljivll lldn.:cll1je
ndrcdlljc na nil osnovu
osnovll toplutnih
to plotnih gubitakn
gl1bitakil prostorijc)
prostorije) . PrcsekPrese k sa prvom prvnm ku- ko -
som
sa m prilvom
pravom daje uaje vrednosti
vrcdnos ti srednjesretlnje lempete mpc ralure
ril lure poda.
poda, kojc koje sc citilju
se cit aju 1Iu gornjcm
go rnje m dc tl e lu
ll!
dij ilgra ma (date
tlijagramil (dat e za neko nekoliko liko stantlddnih
slil ,d,:rdnih lemperatura
te mpe ratura vazdllha
vazduha u prostoriji).
prostoriji) .
Familija kosih pravih na desr;oj des r:oj strani
slrani de definisc pokrivac pancla
fini sc pllkrivac panela (keramickc
(ke ramicke pluci- ploci-
ce, parkut
cc, parh.: t,, it d.) i 10 to prckll
prc ko vred nosli loplotnog
vrudnosti to pJo tnog
1 , olpllra
ntpu r<l pllkrivilca. Tako T<lko na prime primerr pra pr;!--
va
Vii za vrc vrcdnnst
dnos t to toplot nllg otpo
plo lnllg ulpllrara R = 0,02 m" K/W, odgovanl pllkrivacu: leraco
odgllvara pokrivacl1: dcblji -
tc raco dt:blji-
ne 20 mm. mm. Presek lldgovilrajucom pravom
Presck sa odgovilr<ljucom pravo m iz ovog snopa m o pa ddaje aje popotn. : bnu lempe
trebnu te mpe rall!ratu -
grejne vode,
ru grcjnc vode. op o p ec t u zJvisnosti
zJv isnos ti od te tempe
mpe rature
r<lture vazdllha
vazdl1ha u proslo prosloriji.
riji. ZaZ a neke
ncke dn!k druk--
cije brakterislikc
kara ktcristik e ovog panela pane la (na primer dmgi drugi precnik i dmgo drugo osno rastojanjc cevi) ccvi )
:>gra m 6::
dij :>gram ct: bili nes to ddrl.lk(';iji,
biti nesto rukciji, pa pil bi lrebalo
tre balo imati pri ruei ruci i takav dijagram. Ustvari Us tvari
lreba
tre ba ras polagali
rits po lagali jedi1im
jcd i1im komple
ko mple tom to m oval-:vih dijagram a d ~ bi se ani
ova I...-vih dijagrama oni mogli u PUDoj punoj
meri
me ri koristili
ko ristiti za izradu izr<ldl1 projekla.
projekta .
0
0
0
c iTi
w
c: rrl
Vl
u
~
-<
"
w
~
>
c..
:>.
~
~
;:.:
"-
z
lCMPERA TIJRA PODA I, I"C) SREDNJA TEMPER.A TURA VODE I.,· ("C) 3:
.,,~
;<)'" ?O m
"''''
0 ;<:
~
~
~
~
~
~
~
~
~
~
II
f1 " 19 10 JI 11 JJ 1l 15 loS 11 JD 11 U }. H JO JS '0 H SO H 60 U
-' .-
~-
-
~
0:
I I I I I I I 1 r I I I I I t I I
~ ~~ Ii =15 t
" ~:i
'" = Ii 0 c:
~
~
~
Q
~
~
5\
:<:
J)}(
:;
.... 10 1/ 11 15 U. 11 ;rJ 19 JI JJ J5 J1 n JO)5 40 ' 5 so H fIJ 6S
-
I I I I I I I I I J I I I I
~
~~ 18 I I t I I I I I I 18 "':xl
:::>
0
....?- }S <
~
~
JJ J1 ) 9
<l
:::
)( 15 16 11 14 19 Xl J I
:::
::
a
< 11 1J IS )0 )5 I/).:s
.
so ss t.o ss
s-
~ ! , I I I I I
- -
I L u ! ! I , ! ! ! I I
111
20 --L 20 :- ~
:,~ I f ~, c;
~
,~
~
:::
.::;. O c: 11 IS 16 }7 jll 19 JO JI JJJJ 15 ) 7 19 " 10 )5, '0 !S so H Ii!
60 ',s ,...~ c
U PROSTORIJI I, ( C)
~ -
~-
51-
--
11 I I 1_ I I 1 I I I 1 I I ! ! I I [ t [ I I
'"'"
I
" 2} I
~. -~
'IEM PER A'IUR A V AZDUHA
>
~
;; }O - I I-
~ ;>-
r
,
,
<:>
'"""
~
-;:
!} :;;
(). f--. - .,.<:
~ z , r-'
!
0
~
-.is
§
II. :' ~ ~
I':
~. - a ." 90 r ~ t C)
~
;:,
~
:l: " ,, t
::..
- 5:i .,.
I*!l
0 ~ .. :-:-:
ir '
,
."
,
[=
~
- II SO I I
I-
8 m
rr ~ L: t- J. R:OOS -0 -
! ",
tTl
!-"
-.
~ i • --- ,' rl....c ·L R=O,07 ' 0 '
-
'I
,,
1"
5. R:O.oa -, ·
m
,.. t- • .:;:
I~~!I ~ I ! I~
R= 0.10 •• .
I vl';I.o
." 4=F . 4.
,
Iv
'"0
,
Qo 0 '-+- •
tBf
,
~ > }O
It
,
.... ,... , . --I-
200 i d = 28 x 1,5
i"
,
•v.
.j.,
1 ,- _ J
,
,+ '+ , i+ .. :1": - -+ . r-+
~
~ U' -z: ~
~
I
:
.. " ¢, lj".. . ,.. . , i ' 1-1 "" ,. r' .
'';'' f+ t i+ ~ .: .. ' .. ' ,.I ! 'l:! "
~ -" ' L . l
' , H":' -C' -" .(.~ · ::::rr~ ' "~~ ..
i' l
I~
' f-'
I
,
..
.::s;
. --
rl' :1 -'
t~
~
---
:'\.
'1-
,-
:; 't
! . I , I .J. ,
. . . , r l l l l l, I I " I· I" f I I I ' ,1 _ I ' _[ 1 . 1 l' 1
:' :-
7 _· H· ....
'C
J9 '
392 B.Todorov;c
B. Todorov;c PROJEKTOVA .'I'J£POSTROJ£NJA
PROJEKfOVAlVJ£ POSTROJENJA ZA
Zr1 C£NTRALNOGRElANJ£
C£NTRALNO GREJANJE
~J----l
.,LjL---- l
k-L...t.~
£-'--"--'-, 2
3
"fiii~~~
~il~~=i
3
SI. 16.20.
Sf. J 6.20. PIlIJnl/ski
f'lliJollski panel
pallel ispod medwprall/I:
medllspralllc knnslmkcije
kOllslmkcije
noseeu
Na nose ell konslrllkcijll
konslruk ciju (5), koja jc najceS';c od profilnog gvol,da,
gvo;;\cla, dok je jos na popo--
du , monlira sc
dll, se cevna
cev na zmija (4) pre ma masinsko
masinskom m projLklU. Tom prilikom se izv izvrse
rse i
pOlre bnc prove
polrebne pravere re (hlaclni
(hladni vodcni
vodeni pritisak,
prilisak, ispravnm;t
ispravnml lIJ1l1lrasnjeg
ulilltrasnjcg SVl'llog
swt log profila) . Za-
Z a-
lim
tim se cecela
la konslrukcijil,
konslrukcija, zajcdno sa ccvirna
ccvima podi
podignL'
gnL' (uz prethodno poslavljanje
pos tavljanje izola-
dje (2) na mesl mest o) i prievrsti za meduspratnu
medllspralnu konslruLiju
konslrllLiju pomoeu,
pomoclI, za 10 to vee predvi-
pn;dvi-
clenih
de nih vesa tOgil oclozdo
vesil ljki. Posle toga odozdo se nabilclIjc
nabacuje mailer vi~c slojc
maher I ' vise sIOjC·..a.
il. Millter
Maller je od kre-
kre -
ca i cemenla dodalkom ,iutanog
ce menta sa dodatkom .iulanog tkivil.
tkiva. Pn,;
Pre pOSledl:jL'g
posled':jl'g sluja
sloja mallt:rll postavljll
paslavljll se ra-
bie mreza (6). Ukupna
bic Ukllpna debljina malle ra (J ) zajedno
debljinil milltcra z<ljedno sa cevima ob;;;no iznosi oku oko 70
mm. Prilikom nabaeivanja
mrn. nabaciva njil malte
maltefil
ra od pnschnog
pnsehnog je jc znacaja da mnlter
mailer pr:one dobra uz lIZ
Ct:vi sa svih strana.
Drugi nacin posl<lvlj anja pla
posl3vljanja plafunskog
fonskog panel<;
pane", pprikazan ~liLi 16.21. O.,de
rikazan je na sliLi O"de se meme--
duspratna konslrukcija
duspralna konstrukcija (sa ugradelllm
ugrad e mm supijim
slIpiJim blokovimil)
blokovima) izvodi sinhron;,'.Ovano
sinhron;,wvano sa
WI
1Q.f n. T"
Il. Tot/ore I'ROJ £KI
",,;,' I'I?OJ
do",I1';" O I'~
£KrO J ·~ I.VJ
I NJ J: I'OS Tf~OJE.VJ.
t: POS TT~OJ E.YJ. I1 7.
7_11 C/·:.YT/(
C/·:.VT/{ 1LNO G RI::I.·I
ILNO f?!:J'" ·YJ I::
Vl/;
pl~ronskim
pl al"o nskim pam:lu l11. Na Il\lrizo
pandom. hllrizo nl ;l lnll dnnjll
ntalnu donju op lalll
llpla plilfo
tll pl na Pllst"vlja
" l"o n<l posl<lvlja sc neuphnli
ncupholi nd
mrdil
mrc7.a od lld 11l:ln gvozd a. 11(1
11l.: Jo nskog gvozda. Ilil kuju
klljll sesc monlira I:cv na
mo nt ira cev mija (liZ
n<l I. l11ija (uz SVCwe obavczl1l;
obavcznc PrtlVl:
Prtl Vl"-
n.:).
re ). pa Sl'
Sl ' sve In to /.a lijc bclo
/.,tiijc llOI11. Posle IOga
bdullOI11. poslavljajll sc
toga postavljaju 51: slIp lji blokuvi.
suplji blokllVi. dovl'sav;1
dovl"sav;1 ::111'.
1".
mailira od
l11atura oel bClollSkllg
bc tllllskug gvni.da
gVll/.da i bc lonira
tollira preaslala
preos ta la mccillspf;llna
meduspratna kllnslrllkl:ija
kUllstrukcijn . Topllli
Toph ,J-.
Ila
na izolal:ija hitlroizo lcH:ija. slojevi poda i maltcrisanjc
jzo lacija.. hidmiwl'lcija. mallc risa nje plafuna
plafona ratle rad e st: nakn aclll")..
Sl.: naknad'll
Ovaj Ililcin
naCin obczlx:tiujc idcalnu inl
nbc!.b 'lill je idealnll intcgraciju
cgraeijll plafonskog
pla[onskog panela I11ctluspr~tnu klll1
pancla 1Iu mcduspralnll kUI1 \ ·.
Irllkrijll.
trukriju. a li za ht hl cva
cv<l dnblll
dnbJ1l nrga nizaciju
nizacijll rilda
rada na grad ilislll,. ppoSIO
gradilistu o.~ I O st:
Sl.: radnvi nilna Cl'Vllll
U:Vllll j
zllliji.
zmiji. na postavljanju arma ture od bclunskog
pnslavljanjll armililln: bctollskog gvnzda i bctoni[(lnjc
bel onirilnje mo rajll r<lju izvuti
iZVlltiiilili
si ni1ronizovano.
si n hronizova no.
L C
I
II ~
, ~
1----
1-----'-
5
'----"-'.L.4'I"-'L.._~
_ ....J________________ =----"-'f'+JL-----'
2 5
. "".'
' /
"
".,:, ' ':">" , /..: .'
Lamclas
La me lastiti plaro
plafo nski
nsk i pane
panell jc va varij,mta
rijanta pla[onskog greja grejanjanja koja ima za cilj d a IIu iz
Zil eilj iz--
vcsnoj mcri
mc ri smanji to plo
sma nji top inerdj~1 a
lo tnu inercija ove vrst e greja
ve vrste grrja nja. Princip je da se na grej grejm;m; ccvi
prievrste la
prievrstc mclc, obicno ad
lamcle, aIUJlI111ijum~ kog li ma, kojc
od allllll1llijum~kog koje brl.O odvodc
odvode toplotu
toplo tu od ccvi.
Mode li ovih lamcillstih
Modcli lamc!astih pla pla[onskih
(o nskih panepanela la llglavno
uglavno m Sll SII definisani piltc patenlima
ntima pnjcdi
pojcdi--
nih proizvodaca, a izmed izmedull scor
scoe se raz razlikuju
likuju II naci nu pricvrsciva
nacinll pricvrscivilnja nja lame
lamelclc za ccv
lXV i zaZ,l
pla(on,
plaCo n, u vclicini
velicini i ob likll
liku lame
iame la, 1I\.I na cinll vez
nacinll vezivanja
ivanja sa mal1mal leero m. Na sli ci
rom. ci 16.22. pri pri--
kazano je jed
kilzano no rese
jedno rde nje lar.:,-:.lSI
la r.: ,-:.lst 0r, pla fonskog
oC pla[o nskog pa nda.ncia.
Oblik sasame
me lame le mo:t.c: '::
lc mozt: ~ .1 blld
budec raz li cil. Na slici
razlicit. sli ci 16.23.
J6.23. prikazano jc nckoliknm: ko likn ka-ka -
rak
ra kttcris ticnih oblika lamc
c risticnih la mc la. Lmr Lam.::1clc mogu da buduu rflvne
ci a bud ra ll ne iii talasas
iJi tal le.
as aslc.
a b c d e
000 ao °0
000
°0 0 °0
00° °0°
°0°
0000
00 0
00°
00 00 0
0°0 2
o~o
~Ii
°0° °0°00° .• 0°0
° ° °0°00 0
:' 0°0 ,00°
. °0° 000
0°0
0 000
°0°
' 0°0
0 0
1°00
0°8 1°°°
°0°
00 0°0 c=-, ';1
0° 00 0
°0° 0°0 0°0 c: 1'1
~
000
0°0
0 °0° °a •, 0°0
000
0°0
0 0 •' °0° °0 0 °0
° °0
"I. . ;;i;
.• 'f. n. lzgled
:n. Jzglcd trekih
/fckih palclIlirallih
palel/liral/ih lallie/a
lame/a
re~L [ :j.i
Postojc i re~Lr :j.. . ..7 ,n:!~ l e~a sa donjc
!n:!:te~a do njc stra
stram:,
nc, slika 16.2·t
16.24.
Ne moze
Nc sigllrnoscu r ; :~ ii u kojoj meri
maze se sa sigmnoscu lvakvim re!ie
mc ri je nvakvim rese njima smanje na top lo t--
toplot
inc rdja ? Ia[o
na inercija ns!; ~ pane
Ia[ons!;e:; panela, .:li jc ne
la, .:li neosporno
os porno dacia je raspoclcia
ras pocle la te mpera ture pia ro na
mpe rature
ravnomc
rav no me rnija.
rnij a.
~....- - 60cm
1-.<- 60 em •~ I
3
:'vrnenimo
:'ull1cnimo jos jedan tip plafonskog grejanja, takod
takodee pate nt irani, sa slobodnim
patent
grejnim cevi ma u prostom
cevima plafo na. prikazan
prestom dllplog plafona, prikaza n na slici 16.25. Grejne ee cevi
vi (4)
okace ne Sll
okacene su na medllspra
meduspratnu kon~tmkciju (I),
tnll konstmkciju (1), koja sa donje strane ima toplotnu izolil-
izola-
396
396 IJ To<irm)l'ii
ll. -ror/rlfTll'ii PIIOJEkT OI1:·1
PI/OJ rJ..TO :·1,\11, Z,J CENTR-JLNO
!'()STROf /:",vfA ZA
ME I'OSTROJC,vJA CE,vTT<4 LNO G
GJ?EJANJE
!lliJA Nf E
1
2 .. - - --'0
4
4 ~3
ftjE
~~~ ... ...... :~
: _~
~ . '".... ..:.. ....... '..'.. ' .<:-:-..~.... .. : . ......
. .. .',
....
"
85
.. ... . ...
"
........ . ',
'
...-: - ~- .
', '
. " . '.
.., ..' . ..- .....
.... ' .
. .
5 .. ' 0 0
"- . .~.\:~
.':' :.~..-.. :.:.:::::\:':.'.<.\:
~.~ .~..:..'..~':..':. ..:..< :: ':}.:..::. :.::::::':\~~.:.'::..: :.: ::.:: : :: <::: :~':.::.:::~
::.~" '.
.....~...';-:~...-":,"..
"':' .. . ..
' ... -.. .. .... ... .....
. . '. 0'.' ·. ·..:'..........
" . . .. .' . ........
-...':. . . ,',' ',.', .. .
' . ...... '.
.. ~'.~
:..:c:::.', ....:.:.":"~'
'. " ,
::
.... ....' ... ',' . ' .
. :...:..:',.:',.....:.. ... "...~..~:.. .
:::::...:.....:.::...:.....:....:.:...:.~-.:.:. ...
' ,
'...
. . .: ~
-
....
' "
:
- ..........
;.:~.\.>.\
. '.
.............. ..:....:.',',...', .'.'... .
........ .
:.~. ' " .~ ~ ... , ' . . ..
malUrIlU
Illil mreZ\I. kako
lurnll mreZlI, b ko ~.: ne bi priliknm
bi prilik o m be loto niranja
ni ra nja po me rn ril !.:. I'o~ lllp
le, Po~ tllp ak jc
je l"takav
kHV Uil ua
S ~ preko
st' prl' ko pn livi
livinilske
nilsk e flllijc
fo lijc sslav
lav lj a ar
ilrmal
mal urnil lTU'C~il nil koj
urtl a mrcl.iI kojuu Sl' pol;Izu
po lazu i vczuju cev CCVIll; ne
z mijc. Na [o (oll)graL'iji. lika 16,26.
tl)gra fiji, sslika vide ~l' ccvnc
16.20 , vidc rnij c po
cev nc z mijc polozene
loze nc prc kll ko arm"lurn
arm a lurnee mrc·
mrc-
zc
zt' pre bClobc to nirilnja
niril nj a.. Ccvnc
C CV Ill: z mijl' se sc n aj cc ~ cc
ce I."
za ailrmalurn\l
rmalurtlU mrczu mrc/ \I vczuju
vezuju z ico m, m. aalili su
nL'\., i proizvodaCi
nl'!.. p ro izvoclaCi ns mislili prigodap ri gnda n pribopribor: ja ha cc (lei
r: .ia od pla st ike
plilsl ikc koji se sc nal ie ll na iIa rm
rlllil-a-
IUrllu mrcZu,
lurnu mIcZu, a Ko kojim ~e jc
jimaa ~c jccldnos
nostlavav nn fik s iraju ccvc('vii 1Iu zc
zcljenom
ljc nn m rpo o loi.ajll.
lolaju , zzalim kalib-
a tim kali b-
risn
risil nc rpnclme
ncimcllacc
acc za pos lavijilllje
Zil pus la vlj lllljl' ailrrmalurl'
malurL' na pn trcb nll
po lrcb nu vis illu
inu i sl.
s!. . Ci
t ime
mc sc monl"!.;1
mo nt aza
panela
pa nd a ml pl a ~li l: nih ct'vi
od plil~li ccv i ppojl~
ojl~ dn()Slavljuj
dn() S l a vljujc
e i ubrzava,
ubrLava. Z a rllzlikllra z liku ou prvng opisanllg
lJd prvog o pisan()g
nacina
naCi na Inonlaz
mo nt az<:l' . ,wdc
ovd c sc nalina li va nje belo nnm
njc lx:to nn m obavlja
o bav lj a u jcclnn
jcdnnm m rpo lezuu,, pos
o lez posk:le rpos
os lalil v-
Ijanja ispilivanja
Ij a nja i isp cevnt· zmije
itiva n ja cevnl' zmijc..
,
.
~
't -
,
. .\
\ .
•• ,
.
". ,
~. • • \
.
. .
\
" ... 4 \ • .
\
,
,"
\
\ \ '.
\.
< ,
, ",
\ \ '-\.,'. \
\
\ \
\\
'\,.
"'. \
~
\
,
'
\ \.
'. .
," '., ." \ . ' \ ... .
\' \
,
! "
\ \
1 '
\ \ \ \ \
"
SI. 16.26. Foillgallje
Po/agal/}e CliVlle zmije podl/og grej{lIIja
cevl/C zmijc gre}al/}a
Pomenimo
Po me nimo najzad d ciaa poslojc
pos(ojc i podni
pa cini p<lncli
pa ne li koji oponasilju
o po nasaju istorijski rirnski
rimski hipo-
kaust, opisan u poglavlju 16.i.
ka ust, opis<ln 16.1 . Rcc
Rec je 0 objc ktim<lil koji imilju vazdllsno
obje klim vilzdus nn grcjanje,
grejanjc, il<I kod
ko d
kojih se (opao
topa o vilZduh
vazduh za ubil\'ivanjc
uba"ivanje u prosto rijll vodi
p rosto riju vo cli be(onskim
bt:tanskim kanalima
kanal ima nenc posrcu-
pos rc d-
no ispod pod a. a. Na (aj
taj n<lcin
nacin lleu toplnlne e nc
Lie u loplntne ne rgije
rgijc koju nasnos i vazduh
vazulIh predaje
precl aje se
sc U
u tim
kanalima podu, cimetime se dobija
elo bija i podno
poclno grejanjt:.
grejanjc . Ovakvo
O vakvo rdc njenjc maze se na6naCj u ne-nc -
kim crkvama.
crkva ma.
na ,usl(;d
na, os t ccl: nj
us kd ()stcc(; nj ll~ (rn:imn
(rl'l:imn od nd koro1.ijc)
koroz ijl' ) procu p ro wri ri.. S t" te knjc t<l
te tc kvim
tnkvi m ssilicaje
lucajc vim<l vima I1mll'!l1 l1l!!11
d n nlls
dn nas t<lta nll su vd ikc , a njillnvo
vGl ike, njih ovo on tkla tkl a njanj a njc ko kn mplikova
mpli kovil na no i skupa
skup o .,
I'rvi
Prv i pa nd rackn i su m.l
ndii radeni ud cdicnih
cdi cni ll crn (;rn ih cevi,
ccvi, relk rcd c ad od bakarn
bak<l rnih. ih.
Pa nc li izraocizrad c ni od ce lilicn cnih c(;vi, uko lik
ih cevi, liko o ssuu izvcdc
i1.vcdc ni ni ko rc rekktno
tnll po p roccd roceduri m""11
uri ., mil gil
bud u dcl uglJVcl::ni
cia budu ugllvd': ni , sto jc je nan<l prak
p rak ti cnim prime p rl me rimari m;, i provere
provc re no. no . Bitnn
Bitno je j(; dOl hct bct o ll '"'"
s po ljljne
spo ne sstra tra nenc dobra nnlcgne nfl lcgnc nnilil ccv lXV ka ko se ne nc bi bi fo rmira le lc supljinc
slIpljine uz spo s po ljni i'id zid ('l·· (T·
vi. Na mes mcs tima takvill ta kvih supljisu plj infl
nn vrc mc no m do cl o laz i do ci a kornzije
kornz ije na spo ljooj ljo oj sstrantran i (c·,lc'\ii..
sto
s tn u kr<ljnjcl11
kra jnjc m sslu dovod i cl on po
lu caju dllvodi pojilve rocurivanja.
jave p rocurivanj I<oroz ijaa sa IInutras
i1. I<orozij unutras nj ~ 1 rr.1I1"
nj.:c Sl ,III,'
ccvi je jc isklju cc nn. uk
isk ljll ccna, Ukllo liku su cc vi nc
l:Cvi p re kiidd no
ncprl:k ispllnje ne
nn ispunje nc vo vad d ou m.
m,
T
Tl:L! mpc
mpl'fal ra tursb
ursk<i dil a ta L!ij<l cc
tacija cL' lil::nih
licnih ce vi vi IIu ddllobroj
broj mcri jL' jc s,lO bril1. na elililt
s;1o braz <1 ciji
cl il a tac iji h.", ·I ..
' III
n<l . Med
n<1 Medull tim, tim. zbog r<l/.l icit e tu
Zbllg [(v.licile to plo tne provod p rovodljivos ljivosltii celicdikkaa i ilc bl: tOTI<1
to na mo ra ril se vo<ii lltl I,,
SC' volli 1.1 ·
cun a da ci a pro me ne te mpe ra ratun;
ture grcjne
grcjnc vod vodee ne budu budll nagk - slo s lo lIuos os ta lo m va vilzi
zi /.<1
Iii " \\,'"
ne k; sa lIile
pa nek ubelo lo nira nim cevima. cevima, beL bel o bzira na ma tc terija
rijilll ce vi.vi, Pose bno sc se zilZ<l ht l'V;J
l'V;1 d" d; ,
prvo
p rvo IIuzgrevil
zgrev<l nje novougrad novougradee nog pa nel nc1 a bude
bu dc pos tllpn tupno. o.
Urcjne
G n.j ne zmije oocld ce li cnih cevi ccv i su dovo ljno krulc, krule . lilko lako d a<l ne nc pos toji o pas nost nos t d" da III I
to ku mo nt aze ododc
lo o d e do iz mc me ne ko nri nfi guraeije,
guracije, !ito s to sa ba karnim i plas ti cnim cev ccvim;1
im:1 nijl
sili caj. Ova
slu O va osobosobina ina ce ce!licnih
icnill cevi cini ih vrIo vrlo pogodnim Z<I izradllll pl ail [o
Zil izrlld fo nskih pa nci: nch1.
Celili cne cev
Ce cevii nijenijc mogueno
mo gll eno kva kV<1 lifikova
li fikova no savij a ttii na sa Sil mo m gra gradilis
dilis tlltu ., 11.
Iz tog
to g r;lIl,
r;III,,I ··
gil ccvne zzmijc
ga mijc sc nil gradilistll praw pravc od pravih cevi ccvi i fa bri cki l::ki izizrad
rauee nih cevnih ccv nih III hl \.;~ m"
!l\ ; ,
odli rccil;
o rc cl c nog radiju sa. T To o za ht eva ve vcIiki
liki broj zavari zavilri va nja nj a., ;1a zavilr ivaci mo rajll
z il va riv<lCi raju ima li ti (HI
govilfajucll kva lifikacijll
gllvarajuell li[ikaciju , jc je r scse nC'ne SOles me dozvo liti da d a sesc us uslc loscg zavariva nja ~"'
lc dcl losl:g s\c'lli l lj
prt:sc k cev
presd ccvii oseosc tno s ma manji ( iz tog raz
nji (i,. razlogaloga se po zav rsc rse tku
tkll s kl a pa nja nj a cevne zzmi,ic mijc h~ 1ldl .. 1
nju obilvcZllo
ubavcz nll pro pus ta ka brisilnil
kil li brisa na mc til ta lna ku glica gli cil kilk il ko bi b i scse provc rio sve svc tli p rl';"hn '~,·~
ccvii na svim dc
cl'v d e lo vima).
vima) . Zbog Z bog toga je ce na mont mo nt aze p a nela ne la od celicnih l::c1icnih cevi rc hltivll
rl'hl livllIlli
visoka i trajc t rajc dud ll go, duze ncgo nego Sil bil brnim
sa bilk a rnim iii plas ticnim cevima. cevima,
Dil
8ilka ka rne cevi su 511 skuplj
sk1lplj e od o d ce cc li cnih,
l::nih, ita prakticno nisu podlozne po tlloznc ko korozrozijiiji , P;!
P,! 'C. \C.
o bicno
ob icno primt:prime nj1lju
njuju na luksuznijim
Iliksuznijim zd zdaa njima, gd gdee se lrazi neogranicc
traz i nCllgrani cc na trajnos t. f'.k k··
dutim,
dlltim, lIkupna ukupnil ce na pil pa ne nelala iZrilde
izrade nih ood bakil rnih ce
d babrnih l:evivi moze dci a ko nkurise o nima il
rad e nim od ce celicnih,
li l::nih, i to zbog toga ssto to je mo nt aZ ilZ aii panela
pancIa otl o d ba bakarnih
ka rnih ct:vi cevi je jednos
dnosLl.i\J\ ·'
nij a. bIia i jeftinija.
a, bria jeftinija . Ba ka rne cevi cevi se mogu mogll bcz bez tdkoca
tcSkoca savija li ti na sa s(Jmomo m gracl graclilil i;111i\ 11I
prc ma po tn::bi
pre tre bi i jed jcdnnsnos tavnim
lav nim aalalo m. Da
la lo ll1. D aljlj e,e , baka
ba ka rne cevi ccvi sc mogu isponlc isporuciti na01l)
iti nan ll )''
tillll;
ta ne na ka kalc le movc d1lzinedllzine od 50 i viiic viSe me:; me ta ra, ra , tako
ta ko d a jL' jc broj nas na stilvljanja
tilvljanj a cevi ccvi 11u ,ie'd j,''' ·'
grcjnoj zzmiji
no j grejnoj mi,ii vrlo mali. mali. Os im toga ba ka karn rn e cevi se nas nastlilvljaju
a vljaju lemJje \t:rnJj e nje m. ;1 1.;1 1.<1 I111 II
oll pc radju
raciju pos tllje prigodni je jccld nos tavtavni ni ail lil
latiti,, kan
kao i po llip l1l p rip
ripre re mJj
rnJj e n ma te terija
rija l za ki k i ll
lj e njc, ta ka
Ijenje, ko taj posao moze d a o bavi i radnik ra dnik sa manjim I--valifikacijama kvalifikadjama od nnih k"ic'
o d onih kllil'
Sll polre:;
S1l po lre bne jedn jed noo m zava rivacll . Sve to cini d a se na mont
zilvarivacu. mo nt az i moze nad na d o knacliti
knadili <>II" tllll'
sstoto 5Cse izgu billl bilo na skuplj e m mat rijalu.
milt c rija lu.
I<a
Ka koka je Iinearno
lincarno te mpe ra tursko izduzenje izduze njc baka rnih ce vi pod po d istimislim us uslovima
lovima o() ktl k..
1.5 put a veee od ce
1,5 celilicnih,
cnih, mo ra se 0 lo tome
mc vo voditi
diti ra racuna
cuna jos pri proje klova nju, Olin" udnll,,"·
no tre ba izbegava iz begilva ti ve vdike
lik e duzine pravih cevi eevi u pil panelnoj
ne lnoj zmiji.
z mij i.
Pre ne
Pre:; nc pune dve elcl eece ce nije na tIiistu triistu su se pojavile plaslicne plasticne ecvi ccvi izmde
izril<.le ne na h;l/ hil/ii
po lie tile na ., od odnosno
nos no po lip ropile ropije na. na. Postoji
Post oji ve ei Ci broj proizvo daca ovib ovih ccvi, cevi, Cijiciji proi/'
v('eli
v(' eli se u 1I veeoj iii iIi mamanjoj
njoj mc me ri razlikuju
raz likuju u recepturi rece pturi osnovnogos novnog ma mate te rija la. Zajedni
rijala. Z aje <.lni ('kll t'kll
im je dil <.I ll se cevi je dnos lavno i bao
jednos brzo pa pakuju
kuju 1Iu ppane a ne le (is (isporu
pom cuju se u koturovim<l koturovima vc li· li-
u~l z in e , savij
kc c.hllline silvij aju se na gradilistugradilis tu bez a la la, ta, a za nas nastavljanje
lavljanje ccvi ce vi pro proizvodaci
izvod aci su kr," \.; 1','
16. P.-INJ,
JIi. P.·IN I: UV()
LNO G I?U.·INJI:·
(jRJ-:J.· INJI: 3QQ
.IQ()
il'ali
irali prigoclan.
prigodan, pouzclan
pouzelan i praklican
praklicilil firi ling).
ling), da im aj ll prihvalljivc
el a imajll prihva lljive Ic rmic rmickkec osob inc (di
oso binc (di--
l al~jc ccvi n<:
lal;u;jjc od ~ lupajll
ne ods tupaju mllo mnogo go ooclel dilalaci.ic
di la laci.ic be belona). cia im
ln nil) , da im.ie Izv. "ubrlimim
.ie Izv. "ubrlillli m sslarc
larc -
njelll"
njclll" .U laboralurij
.u .labora lorij i (rcc
(rec jje 0 slilfc
s ta re njunjll malcrij
ma lc rijailllaa lIzrok
lIzrokoviinog nail.mc nicnim promc-
ovanog nail.menicnim
!l<Ima
nama priliska
pr it isktl 1 ICmpcritlurc)
IcmpcC<llurc ) pnlVercna
pnlVcrc na d ll go llriljnost riljnos l i da cia SlI
Sli jc flin
je fl e. Zbog
ine. Z bog nj njih oVl'
ihoVL'
ci1tslicnoSl
cktslic nostii morajll
mo raju sc SL' pri
pr i montazi
mon lai i pa pancne la vez ivali za ncki ne ki (:vrsl rosli
i:v rs l ros lj. kako
lilj, jc prika-
kil ko .ic pr ika-
zaoo n8 slici 16.26. Pns Pnsilllll ov
ovii ma lc le rijali ima ju osobi nll da
rija li imajll cia im sc 5e posle nc kog (ug lav- la v-
nomjako dugog) vvrcmc n: mc nanil clclimicno
dc limicno mc nja ssiruk lruklura molckllia.
ili ra Illo·lt:klll a , os la jc da dll se vid
vi uii da Ii Ii
Ie pro
le prollTl'nc
me nc imaju nek nc kog ulicaja na izclrZ
og 1I1icaja izdri ljivos
ljivoSll i Irajn os l pancla
Iraj nos pa nela izritde
izrade nih od lih ccvi.
Kako sc ova vrsla vrsta sstarc nj a mal
lare nj" mil lec rrijala
ij a la zi1sacla
zasada ne moze maze si mulirali
simuli ra li ninikkaakvim
kvim skraccni
skracen im m
pro ce~o m. biee
proccwm, bice polpo lrcb nll mn ogo goclina
reb llo god in a da ci a bibi ovi mal mil lcerij
rij a li dokazali
clo kaza li svoju kon ko nacllcnu
nll
va lj.most za pllnclnopa ne lno grejanjc.
g rejanjc. Zasael
Zasad se ooeld po policlile ih. od
li c lile nsk ih, lldn.n. po lip ropi lc nsk ih ccvi
li propi cevi
radec sarno pocln
rad poelnii panc
pancli,li. pOSIO
pOS IO nijedan
nijecla ll oel o cl proizvOUilCii
pro izvo d acil ovih ov ih ccvi nijc po
ce vi nije ponllclio nck llu
nueli o nek
prihv;ll lj ivu konslrukcijll
prihvatljivu ko nslru kcijll za plarn nskc pancle.
Zit plafo pane le .
Cevi
Ccvi sC· u'jc{l no m pa ne
SC· lI"jronom mogll u princi
nc lu mogu prine ipu pll slagil clva nacin a: u vidu
sla ga li na ciVil vicl ll serpe nl inaa
sc rpe nlin
(s lik
likila 16.27.a)
L6.27.a ) iii u vidu
ii i 1I PUZll (s lik a 16.27.b).
viclll PUZil
rr r r r r
r" r"
r------"\
.
~
,
f (
( -- -- -
I C-~
-)
l- ~
I I
I l _____ J
'-'
~ '--
~
'-'
~ ....-
'-- .- ~
..)
a b
SI. 16.27.
SI. J6.27. Siagallje
Slagallje cevi II vidll .H i ll vidll pllza (b)
!rpClIlilla (a) ill
serpclltilla
~
S obzirom da
cia lcmpe raturll
le mpe ra tura gn:jnc
grejne vod
vo cl c pri proticlI
pro liea nju kroz grejnu zmijll o pada.
z mijll opacl a,
ako jc panepanel.stagan
l.staga n II u vidu
vid ll se rpe nlin
ntinlla,, pojavice se izvesna razlikll
izves na raz lika u le
tempe
mpera r1lluri
luri grcj-
grej-
povrSine
ne povrii ine na jednojeclno m i dru
drugom
go m kraju panela.
pa neia. Ova razlika
raz lik a se moze iskoristili, uz do-
isko rislili, liZ
datna
da tna konstruktivna
kons truktivn a reSe reSc nja (s
(slika
lik a IIG.28.b l6.28.c) da
G.28.b i 16.28.c) ci a se p ojaca grejanje recimo liZ
grej a nje reeimo uz
spoljaSnji
spo lj <ci nji zid iiiiii prozor.
p rozo r.
~~/I////I//////(/(((
~Af////(I//////((//// ~////{/l/I/I/I///(/(/I
/ltll/////////(/ ///
1))I??7JIJ?77777)))))))))(
))77?777J?717 17)))))))))/ ;;7))))))777777))))))7777.
;;;))7))7)777))))));7)7//. /J/7/71J//7/Jlll))))7/)71.
77)/??7//????/)I))))7?)/7.
CD
SLl6.:ii/l..
SLlli;:iiJJ.. Neke varijallle
varijallte s/aganja
s/agallja cevi II vidll serpentilla
serpent ilia
Uko liko ~ I ozcne
li ko su ccvi slu7.e ne u1I vidll
vid ll puza, ncma
ne ma osel
os..:t nc
ne razl
raz likc
ikc 1I le
tcmpcraturi
mpaaluri grejnc'
gn:jllc' p.p,
vrsiflc
vrs i·m; na jL'dnom
jL,dnom i dru drug.,mgn m krajll panda, panc la, jer su uvck uvek jedn
jednail pored drugc
drug.: hlati
hlillll1lj
nij".. I
toplija cev, pa.ie
loplija pa je Iclemperatura
mpcrillura povrsine ptlvrsinc pancpane la manjc-vise
manjc-visc ujcdnace na . MeLiulinl
ujcdnacenil. MeOUli nt 1I ''1I
oVilkvim
ova kvim pakovil
pakov;lIljCJ11 1l1 ():i.,~ se
ll.iC'Jll mol", so:: obczbeuil
l1uC'zbedilii dit
dil panel odaje
odajc loka
lokalno
lno (recimo
lrecimo pornl
po red PI' IIl l .
lOra)
zorit) V ell koliCinli
vCClI koliCinu loplol
toplOI ' ; videt viuel i prinll:r
prinu..: r na s lici 1I'i.29.
10.29.
,-J - - - - - - - - - - L,
(~ 'J)
r---------~
I
I!
r----,
--->J
I
II
II ...J___
___ I
iI :
I I
I
(~----~
(~---- I
~~L~--
~~ ----~
______ ~
C\;vna zmija
('evna zmi ja
Prikljucak
Prikljuca k 112
11 2 dovodni vod
sa venti
vcntilum
10m Uu ormari6u
urmaricu
Povezivanje panela
Pllvezivanje pa ne la sa razvodnom i povratnom
povralnom cevno cevnom m mIeZo
mrezom m mora da zadovo
zadovolji lji
po trebe ured
urednognog odvode
odvodenjanj a vazduha
vazdllha iz vode. Ako jc u pitanju podni iii plafonski pa -
ne z mija treba da bude izvede na korcklno
nel,l, cevna zmija korektno uII horizo nt a lnoj ravni, a prikljllcci
prikljucci
morajll omoguce kretanjc
moraju da omogllce kre ta nje vazduha prcma prema najvisoj tacki prikljllcne
prikljucne mrelc.
mreZe. Na sslici lic i
prikaza no je se matski poveziva
16.30. prikazano povezivanje nje plafonskog panelapane la na mrdmrcZlIu (ovaj problem
naroci to osetljiv kod plafo
je narocito plafonskih panela) . Uko liko se rad
nski h panela). radii 0 panelll
pane lu na najvisoj
najv isoj c taz
ta zii
cevnil vertikala ne ide
(tj. ako cevml id e dalje),
dalje). povr?tni
povr?lni prikljuCclk se mora izvesti analogno
prikljll ca k sc analugno
prikazanom,
prikaza no m. stirn
s tim sto se na najvisoj ta cki nal az i sud za sakupljanjc vazduha . Priklju-
tacki Prikljll-
dovodnu cev, zajedno sa rcgulacionim
eak na dovodnll reglilacionim ve nlilo ntilom,
m, obicno je smdtensmd ten u poscb-
poseb-
ormari~lI postavljenom na pogodnom
nom ormaricu pogod nom mcs mes tll
tu 1Iu zidll
zidu..
Povezivanje pod nih pa nela sa mrdom je ma manjenje kriticno, pos to se prikljllcci
kriticno. posto prikljucci i nn nil
dovodnu
dovod nll i na odvodnu cev po pnlvilu na laze visinski iznad grejne zmije. Obicno sc
prClvilll nalaze
prikljucka smestaju uU zajed
oba prikljlleka zCljednini cki
eki ormaric smes te n na pogodno
sme!ilen pogodnom mes lu u zid
m mcslll zidllu.. U
praksi eesCes to se 1Iu jedan ormari
ormaricc smes tajutajll prikljucci za vise susednih grcjnih z mija. mijCl. ve-
za nih na zCljedni
zajednicki razde lnik, od nosno
cki razdelnik, nos no sabirnik. Na slici s lici 16.31. prikaza n jc
16.31. prikazCl je jcda
jedann
komplel razde lnika i sabirnika
sa birnika za vise sused
slised nih grejnih zmij zmijaa od
o d plasticnih ccvi (isto-
( i5tO-
vet
vetnana resenja
rese nj a vaze i za podne pane lc le od celicnih
ce licnih iii bakitrnih cevi). Fntograrija
bakarnih ccvi). Flltografija j"
jc nilp
nilp--
ravlj c na 1Iu fazi
ravlje mllntazc, pre betoniranja cevi i pre lIgradnjc
razi mllntazc. ugradnje ormaricil.
ormariea.
Na slici 16.32. prikazani su isti razdelnik i sabirnik u kmpnije m planu. pla nu. Na razdelniku
razde lniku
gomji ele menat)
(na slici gornji me nat) nalazi se po jedan regulClcioni
regulacio ni ve ntil za svaku
svClku zrniju,
zmiju, g1avni regu-
!acioni
lacioni ve ntil i CllItomalski
ventil automatski ventil zaZCI ispustanje vazdllhCl.
vazduha. Na sabirniku (donji elemenat)
elemenal) sc se
za svaku zrniju nalazi po jedan regulacioni navijak i takode automatski
zmiju naJazi automa tski venti!
ventil za ispusta nje
isplislanje
takode i sJavina
vazduha. Tu su lakode slavin a za punje nje i prainjenje, termometri
te rmome tri (na dovodnoj i od-
vodnoj cevi), a trebalo bi da na prikljucku svake grejne zmijezrnije bude i merac
mcrae proloka,
protoka, koji bi
omogucio pravilnu raspodelu grejne vode na sve pane1e. prilozenoj fotogra-
pane1c. U prime m na priloienoj fOlogra-
~0 2
402 ""I""".,,, rwc
n/I ··",d",.,,,.;; r/~(llU,:rOl
lj U,T() I :·I SJ I·: 1
:· IS1H l'OS7'I,OJ F ,\J. 1 "-
'(lS'I'Ii0 1FX1. 7_ I1 II:,\TR.·II.NO
( '/:"STRA I .NO G [,F)..! NlI:'
/WJ.· IN1E
fiji. mccllllim.
mcclulirn. nc nema mcra cii
ma mCril rl'll lllkil
c;1 pro l ()k~,. pil cc ba l iln~
p<l Cc ;tn~ iir:1
nl njc
njl' !.;o gn.: j nc vocl
ko licinc gn;j za pojedi
vod c 7.a pojecii n\
n,
zmijc hili
zmijl' bili 1l'7.l: njl' rrccizno.
IC7.c i ma njc prcclzno.
\
, '. (; k I
0. 32. Sabimik i rtlzdc/Ilik
SI. J/ 6.32.
St. rtlzdc/llik ZlL
za podll
podllcc pallele
pallete
Ekspanziona
posuda
posudo
2
1
I
L
3
~,""",:-I
....._ .... Ekspanziona Ekspanziono
Ekspanziona
poludo
poluda . posudo
posuda
2
6
5
Naa prime nl
N ru sa s like 16.34. mrde radiJatorskog
radiJat orskog i pa ne
nellnog
nog grejanja po potpuno
tpuno su
razdvojene.. C
razdvojene Cirkulaeiona
irkulaeiona pumpa (5) pokrece grejnll grejnu vodll
vodu iz top
toplo tnog izvora kroz ra-
lotnog
mreiu i kroz primarni dec
dijatorsku mreZlI deo razmenjivaca toplole
toplote (8). Mreza
MreZa panelnog gre-
janja dobija grejnu vodu iz sekundarnog de la razme njivaca toplote lIZ uCesce pose posebne
bne
eirkulcione pumpe (4). Temperaturski senzor (7) kontrolise temperaturu
konlrolise le mperaturu grejne vode
i lIpravlja prolaznim motornim ve ventilom
nlilom (6) na primarnom krugll
krugu razmenjivaca.
razme njivaca .
Prvi prime
primerr (slika 16.33.) je jednostavniji
jednoslavniji i jeftiniji (ima manje lIgradlIgradce ne opreme),
medlltim u ovakvom reilenjll
medutim postoji
rese nju pos opasnost da usled eventllalnog kvara na sistemu
toji opasnosl sistemll
regulaeije u pane le nenepredvide
predvide no dospe grejna voda nedozvonedozvoljeno
lj e nb visoke te mpe ratu-
re, sto bi moglo da izazoye neocekiva
neoeekiva na na napreza nja 1I belonskom
prezanja betonskom delu de lu pancla, pa i
osteeenja.
osleeenja. Sa drugim resereSenje
nje m (slika 16.34.) tako ndto prakticno ne moze da se do-
16.34. ) lako do -
godi
godi..
lIgradnjll \I beto n. Na
lIgrlldnj\l Nil slici 1(),35. prikazan
slici 16.35. prikaza n je jeda
jcdann !akav lc ktricni
t"kav c le k!ri cni grejac prip
pripmv
r,wlje ljc n
za lIugradnju 11 pa
gradnju 1I ne l. l'rnizvll(la
panel. l' roizvn(laccii ovih grcjaca obicno imajll u svo m programll
imaju 1I progra mu gn. greja : jac.Co,..:;
razlici!c ssnagc
razlicite nage po jcdinici
jcu iniei povrsine
povrs ine., lako
tako da
dil se mogu
sc mo gu formi rali paneli
formirali pa ne Li sa razli
ril1. 1i ci !im
tim
toplot nim oplcrcccnjem,
toplotnim op! c rece njc m, prcm<l
pn:ma po!rcba
potrcbamama grcja nj
nja.
(l,
Sl, 16.35. E
S f. 16.35, Elektricni grejac
lekiricni grej pane/liD grejallje
ac za palle/llo
G la vna osobin<l
lavnil osobina ovih clc k!ri cnih panda
clcktri pane!a jc jednos tavna u gradnja
jednostavna gradnjil i niska uknpna ukl1pn<l
ce na
na,. ail i jeunnstavJ10
jednnstavJ1 0 rukovaruk ova njc: dovodovoljnoljno je Sil mo okrcmlli
sarno o kre nllti pprekidac
rekida c i evcn!u alnll po-
cvcntualnll
desi
desiti ti lermos
te rmos lat.
til!. Os
Osnovna
novna pak mil manana im je nc ne mogucnns
mogllcnostt ko ntinll aCl lnog reglllisa
konlin\l regulisa nj iL
il .
Trcnutn(l
Trc nutna ssnaganaga ()vih
ovih grt;jaca podcSava St;
grt:jacil podeSavil se po princi
principu lIkljuce no/iskljuccno,
pll ukljuceno/iskljuce no. vodt;nn
vod t: nn
nc kim lc
ne te mpCralllrskim
mp ral urs kim sc nzoro m, m. To znilci
znaci cia cc se pri pr i spo ljas njim le
spll ijas ra turama,,
te mpe ratllrama
projck!n e,
visim od projcktn e. pilnclni grcjacgrejac ccsto isklju iskljll civati
civali i po novno ukljuciva
ponllvno ukljllcivati, ti, p<l
pn cc i
te mpe ra
Ic lura poda biti pro
r<ltura mt: nljiva,, (Iil mnglo bi dil
promenljiva dodee i do dopunskog napreza
da dod naprcza nja u
belo
bc to nu, odnodnosos nn
no malte
mil ile ru
ru,, lIko
lIkoliko sko kovi temperature
liko bi skokovi te mpe ra ture uslcd
usled diskontinuilt;la
disko ntinuitt:l a bili bil i
zna tni.
Elcklricni
Elcktri cni grejaci
grcjaci zn za pil ne lno grejnnjc,
ponelno grejonjc, koji se da nas mogu naei
sc danas naCi na lriislu
Lriislu vrlo su Sll
kva lile lni i dugotrajni
kV(llitetni dll golrajni ((mnogi
mnogi proizvodaci
proizvodil Ci dajlldaju za proizvode vrc
Z(I ove proizvodc vre menski neogrilneograni ni--
ee nu garancijll
ga ra l1l:iju., sto
s!o bi lretre balo
bolo da bude znak izuze izllzetnog kvalile la).
tnog kVillile ta). Medulim,
Medlltim, cinje cinjenic(l
nica
je ddila svnki
svaki e leleklricni grcj(lc nosi Sil
kt ricni grcjac sa sobom
so bo m pot pOlee J1cijalnll
ncij(llnll mogucnost pregorevanja, knje
se moze desili
sc desiti i posle
pos le vise godina nes me mt: lill1og
t,lnog radrada.a.
R ecimo na krilj
Recimo kraj\lu JDS
jos i lOto da ncposredno
ne posredno koriscenje
ko riscenje e lck!ricne e ne rgije za
lektricne energije Zil grejil njc
grejanjl:
pros lo rija pute
prostorija putem m clektro
cleklrooolpo lpo rnih grejoca,
grejaca, pogo lO vu ako
tovu a ko se ele ktroprivreda
klroprivreda zemljc ze mlje
bazira pre tezno na le
preteZno tc rmoe!t:ktril
rmoe le ktranama,nama, predst
predslavlja zloupo trebu nacio
avlja zlollpotrebu nacionalnihnalnih ec ne rge ls-
nergc ts-
kih resursa
resursa,, iZllzcv
izuzcv u slucajevimil
slucajevima kada kad a ne nc postoji le hno-eko no
tehno-eko nomski prihvatJjiva altcr-
rnski prihvatljiva alt e r-
nnliva,
nat iva, odnos
odnosno no uko liko se ne
lIkoliko nc ko risti
risli pe riod
ri od dne
dnevnevne minimalne pOlros potrosnje nje .
I~
1=
r ,
~ ?~ c
,
,
? c
Pogled odozdo
B=170cm
Presek
Grejaci
G rejaci se obicno rade u vise metaril
metara dugackim trakamn.
trakama. Prime njuju se za
Primenjuju Zil grejanje
velikih
ve kilo sto su fabrickc hale,
likih i visokoih prostorija, kao hale. sportske dvorane i sl., odnosno
onih objekata kod kojih zbog velike unlltrasnje
unutrasnje visine dolazi doclo ose tne razlike
osetne n1zlike u tem·
tem-
pe raturi vazduha po visini. Grejaci
peraturi Grejilci se obicno postavljaju ispoel samog plafona, a te tem-
m-
pe ratura grejne vode je 90nO °e, pa i vise. Ugodnost se postiZe
perilturil posti.Ze zrilcenjem
zracenjem toplote na
mesta gde se ljudi kreclI (a uglavnomje rec 0 prostorijama 1Iu Kojima
Ijudi kreeu kojimil Sll
su osobe stalno u
pokretu), dok je temperillura niskil: od 15 do 18 °C. Zahva :jujuCi
te mpe ratura vazduha relativno niska: .jlljuCi
pozniltom
pozna tom efektll
efektu panelnog grejanja, temperaturil vazdllhil po visini prilicno je lIjeel-
temperatura vazduha ujeel-
tako da gubici
naeena , taKo gubiei toplote kroz krov i gornje delove
de love zidoVil
zidova nisu preterano veliki,
ve liki,
406
./06 Todorovic PROJEKroV.-tNJE
Jl. TodorrJI,if.
R. PROJEKroVANJE 1'()SrROJF.VJA Z ,1 G.NTIVtLNO
1 '()SrR()jr~VJA ZA CJ::NTR.1LNO G REJANJE
GREfANJE
sva ko m s~ lu
u svakC'm llI caju
cajll ma
manjinji I1ncgo k;ld a bi
cgo kilua bi sc isli
isti prosto r grtgrl"iao
jao radijatorima iii vazd usni m
iIi vazdusnirn
grcJa nle
greJa n.le m.
Zail proracun ovi
Z ovihh grcjaUI mozc sc
grcjacil moze se koristiti
ko ri st iti metoo
me tod prikaz:ln
prikaz:1n u pOglilvlju
poglavlju 16.5., od-
nos l1o
no izrazi 00 od 16.30 do 16.17. l6.17. ali modi mt'd ifikovani odgovarajuci nacin. Tako c,'
fi kovani na oogovarajuci
umes koeficijenla kc
umcs to koeficijenta kc [iguris;lli Cl,. lIumcste
figuri s;lli Clc, prccnikaa cevi d pojavice
mcs to prccnik pojav icc se dc bljina limc- lime-
nog
nag p las lilsta. kocficijent pro
ta, kncfieijent vo dljivo~ti .As
provodljivosti 1 8 odnosice
odnosicc se na m3te rij al lime
rijal nog plas
timenog plasta. ta , do"
do!..
ce tctcmpera
6:: mp cralllrclllre vazo
vazd uh uhaa sa go rnje ~lra n e biti medu sobo mjed nakc.
rnjc i donje strane ti. IIi; = 1I"u .
nakc, tj.
Na slici
Nil prikazanl1 jje' karak
sli ci 16.37. prikaza braktcristiea ra spo rcd
tcristica n raspo viseCihh zraeecih grejaca u jed -
rt:d viseCi
noj proizvod noj h;lli.
nej proizvodnoj ha li.
--",
I
i
I
I
l
1
:I
I'
I
I
__ -=-=:...:- - ' I
_ ~J
S l. 16.37. Ra.l"porecl
J 6.37. Rasp ored visef:ih zrai::ei:ih gg,.ejaca
visecih zrai::ecih rejaca II
Il proizvod/l oj "ali
proizvodll hali
16,9.2.
16.9.2. Paneli
PaneIi za topJjcnjc snega
Pre vise dcce
dcee nija
n ija pos ta la jc
je popularnit
popularna jed jedna lacija - ko
na insta laeija kopija
pija podnih panela za
grejanje prosto rija - cija jl:
prostorija je uloga da sa slobodnih
slo bodnih povrSina
pO\'rSina topi
to pi napadali sneg.
sneg. Izvan-
Izvan-
red na mogucnost
redna mogucnos t jednos
jcdnos tavnog
tavl1og i brLog,
brLog, takoreCi tre nutnog uklanjanja snega,
trenutnog snega. nave
navela la
je mnoge
rnnoge da ove instalacije
instalacijc lIgnldlljll,
\l grad uju , pre !';vcga
&vcga u frekve ntnee sao
frekventn saobracajnice sletno-
bracajnicc i sletno-
lc tne
po lcl ne staze vclikih aerodroma, ali ali i parkiralis ta.
ta, zatim u prilaze privatnim
priva tnim gara'l.a
garaZa--
ma,
rna, pa ca k i u trotoare ispred izloga prodavnica
prodavniea i robnih kuca. kuca . EEnergetska
ne rgetska kriza, koja
jc 1973. go
je godine
dine potresla svet. dovela je do saznanja da ovakav nacin uklanjanja sneg< sncgu1
prcdstavlja
prods rasipnistvo,
tavlja ras ipnistvo, pa se sc paneli za topljenje
topljcnje snega danas uglavnom koriste tamo
ekonom~ko-finansiski
gde za to postoje ekonomsko -[inansiski razlozi. Takav objekat je, recimo poletno-
sletmt
slelna staza ne kog frekve ntnog aerodroma, cije bi zatvaranje zbog sneznih
frekventnog sneZnih padavina,
cak
ca k i u kracem
harem vreme nskom inte rvalu, izazvalo pomeranje i otkazivanje olkazivanje brojnih leto-lelo-
va, sto bi pogodilo veliki broj pulnika, putnika, a prevoznicima nanelo finasiske gllbitke (U05- (uos-
lIklanjanje snega sa iste povrsine takode zahteva
talom mehanicko uklanjanje znatan utrosak
zahleva znalan
cnergije, posto se na ovak'vim
ovak.-vim objektima u tu svrhu po pravilu koristi brojna i mocna rnocna
mehanizacija ).
mehanizaeija
los jed an primer primene panela za topljenje snega, koji je danas dosta popula-
ran, a ima i svoju realnu finasijsku racunicu, jesu fudbalski tereni na velikirn velikim sports-
16. I'AN"LNO
16. /?FJ A NfH
f'ANELNO G UI:JAN1E -10 7
.f07
kim sstadi
tad ioo nima. Kori~~cnj\:
nima . Korisee panela
nje pilnc la za
Zil top ljljec njc::
nje ssncga
ncga na ovakvim
llvakvim objcklimil
objc klima o mogu-mogu -
caVil odrl.avanj\:
cava odr7.ava nje sporsportskih prircdbi
tskih prirccl praklicno
bi prakt svako m vrcm\:
ii':no po svakom vremenu nu . a tu
tll leli
IcZi vee po pom\:-
me-
nllti finansijski
nuti finans e rekal.
ijski erebl!'
Konslmkeija
Ko ns truk cij a panela za lopljc lop lj c nje
njc sncga
s nc ga je j\: ko pija pudnog
pLldnog panela pos lavlje tav lj e nog na
tlu . S
Slika l6.38. daje prese
lika 16.38. presc k kroz jeuann tipiea
h oz jecla tipica n pane pa ne l za lo pljcnjc ssnega
topljcnjc postavljcn
ncga postilvlj en u
javnu saosaob ra~aj ni clI
bracaj cl l.. (i
( ircjne cevi (1
rcjne eevi ( I)) ugradc
ugradenc nc su
5U u s slnj
lnj mrs,lVog
mrsnvog be to na (3). iz
betona iznad
nad ko-
ga se na nalaz
laz i he
be to nska ko ns trukeija
kons trukcija ko lovoza. Sa donje do njl; s lrane
ln \l1l; nala zi sc
nalazi se ssloj sljllnkail iii
loj Sljunk
lomlj kamena (4). koj
lo mljce nog kamcna koji,i, po
pored
rccl os oS lalog, predstavlja
talog, predslav lja i nl;ku
ne kll to tnll izolacijll
lo plo tnu izo ia ciju pre-
rna tlu (5) .
ma
c = 70em 2
i't
3
S= 5cm
b= 75cm 4
L
1
5
lavni
G lav ni zadatak panela
zacla tak pa nela za lo lopljcnj\:
pljcnje snega je da obezbeui pre laza k sn6nih
cia obezbedi s nc'l.nih pahulji-
ca teeno stanje
Cil 1Iu tceno stanjc u sksklauu
ladu sa int inlcc nzil c lom
to m ssndn\: paclavine ,. tak ao ddaa sc
nd m: paclavinc se sspreci rormi
prei':i fo rmi -
ranje
ra nje sncZnog
s ncz nog pokrivaca.
pokrivai':a. To Tn z naci
na i':i cia sc
51:: za vremc::
vr\:me sndne
s ndnc padavine na povrsini panela
rarmira
for mira mc!iavina
mcSilvina voue
voclc i s ncZ nd nihnib pahllijica
pilbuljica lemperalure
tc mperil ture 0 00c.
c. U 10m rcZimli - Ij.
to m rezimu tj. za
vreme
vre mc snczsnez ne padavinc
padavin\: - toplo lop lo tna
t na energija prcdataa nil
c nc rgija preclat na gllrnjoj povrsini
go rnjoj povrs ini pa panela
nelil mora
da
cia nadoknadi principll,, po red
nildo knadi u1I principu recl loplol
Inp lo tee loplje
to plje nja nanapadalog sncga. jos: to plotu po
paclalog snl;ga, pOlt--
rebnu
re bnu cia ci a sc za grejc do tacke
SI; sneg zagrejl; tai': kc lotopplje
lje nja
nja,, toplo
toplotu tu kojn se sa gornje strane mciiilvinc
kojn Sl; mesavinc
nega i vod
ssnega voclee odaje okolnom
oclaje okolno vazdllhll i lo
m vazdubu to plotu
plntu isparavanja
isparava nja onog vouenog filma
o nog dela vodenog rilma
koji
koj i ispari u tokll to ku procesa toplj\:nja
top ljc nja snega.
s nega. Pri lome Ire ba ril
tome Ireba raellnati
cunali sa rel relativno
a livno vi -
sokom vrednos~lI koericijenta
soko m vrednoscu kodicije nt il prc prelaza
laza toplo
toplote te a sa povrsim:
povrs ine panela
pan ela nilna mesa vinu vode
mesavinu vodl:
Pomcnimo ovcl\:
i snega. Poml;nimo ovcl c duail bi.
bi, pri melcoroloskim
mc teoro loskim lIslovima
uslov ima koji.vladaju
kn ji'vlaclaju 1I na se m pod-
naSc
neblju.
neb tl;mpe ralura povr~
srednja I\:mperalura
lju . sreclnja povrsine panda iznosila 2 do ]3 n
ine panela nc.
c:.
Gornji
Gn rnji konce pl pt proracuna imaee, meciutim,
pro rili':unil imace, medutim. smisla sa samorno ako je temperatursko
te mpe ratllrsko po-
Ije 1Iu pilne
p"nelu staeionarno,
lu slacio na rno, lj.tj. "ko
il kn jcje 1Iu lre
trenutku
nlllku kacla je snegs ncg poceo
pocco da pad a panel vec vee
zagrejan. Ukoliko
bio zagrcjan. Uko liko panel
pa ne l slartuje
starluje lek tek kada
kacla sneg poi'pocne ua pacla,
: ne cia pada, tj. pocne
tj. ako sneg poi':ne
cia pada na hladnu povrsi povrsinu nu papanela. docice u prvom Irenutku
nela, clocice tre nutku do clo [ormiranja sneZnog .
[o rmiranjll sneznog
pokrivaea.
po krivaca. Ka Kapacitet pane la uglavnom
pacilet pllne uglllvno m m.:ee dovoljan da
m:ce biti clovnljan cia brzo
brzn otopi nastalinast ali sneZni
snezni
po krivac, a kako je sneg dobar
pokrivac, do bar loplotni izolator, izolator. docicc
docice doclo stvaranja (zv. lzv. tunelskog
eefekla. Neposredno
[e kla. Neposred iznad povrsine
no iznacl po vrsine panela formirace Cormirace se supljina ispunjenaispunje na zagrejanim
vazduhom pome. pomesa ~anjm
nim sa voclenom parom, zasvodena zasvoclena vee oformljenim sndnim
vec oformljcnim s ndnim pok-
rivaee m. Sta ce se dalje deS
rivace cleSavati:
avati: da Ii ce se sndni sneZni svoclovi obrusavati pa ponovo ponovn
-lOS
-IDS B.Todorovic PRO}
B.Todomvir EKTOV4 IV} £ POSTROJENJA
PROJEKTOJ<4NJE POSTRO} EIV}A lA (,ENTR4LNO
rENTR4 LNO GRElANJE
GREJA IV} E
formirati. zadriavaju
[ormirati, zaddavajuCi Ci sneg na koIovozu iIi Ce se posle izvesnog vre mena
koIovOZll , iii me na sneg
s ne g ipak
otopiti, zavisi
otopiti. zavisi od mnogo [aktora utim, neosporno je da pane l La
Medutim,
[aktor1l . Mcd topljenje ssm;.g'l
J.:<1 topljcnje nt;.ga
u tom slueaju
sillcajll nije odgovorio
odgovo ri o zadazadalkutku da odredena
od rede na kolovozna povrsinpovrsinaa bude Uu SVil- SVil-
ko
kom m tre nutkll bez sndnog
snd nog po kriva krivacaca . Iz tog razloga obieno
raz loga obit no sc pand
panel pllsti
plls ti u pognn
pogo n i
prt: poeetk
pre poeetkaa padanja snega, na osnovu
p ada nj il snega. osnovll me melcorol()~ke
teoroloske prognoze, da bj bi se saviada
savladala ia po-
lna top
ce tna toplotna
lo tn a inc
ine rcija
reija . I\ko sc se pane
panell prcthodno
prcthod no lIzgreva
uzgreva pre pocetka
poeetka padavina, uslovi
pad avina , llslovi
na njegovoj povrsini Sll drukciji ncgo u [azi (azi aktivnog
akt ivnog topljenja
toplje nja snega, (povrsina pane lil
jc suva, te mpera tura vazduha je najceSce razli
je ci ta od O°C, a koeficijenl
razlicita koefieije nt pre laza toplo- to plo-
Ie
te je znatno manji) pa jt: je i odavanje
odavCl nje toplot
to plotee drukcije, uglavnom manje od nomin nominalnogCl lnog
kapacite la pa
kapae it ela panela.
nela.
Najza d postoji
NajzCld post oji i treCi silleaj
sillcaj za koji pant:!
p ane l mora pripravljcn, a to
mo ra biti pripravljen, to.ieje lrenutak
lre nut ak kil ka--
da pad avine pres lanu . Tada se na povrsini nalazi film vode; pri lome lempe raturil
temperalufil
vazduha
v<lzduhCl mOle
moze izne nCld Cl znatno
iznenada znat no da opadne.
o padne. velar
vetar moze da se pojaca
pojaea (eime(cime se povcca
povcca--
va koeficije nt prelaza loplote),
to plote). moze da dode dod e do razvedravanja
razvedrClva nja i time do povecanjapovcca nj a
zraeenja povrsine. Kontrolni proracun panda
povrsine . {(ontrolni pa nela mora se uraditi
urClditi i za ovakav slucaj, jcr jer
ukoliko
uk o liko panel nije u stanjllstanju da pokrije toplolne gubilke ovaJ,.-voj situaciji
gllbitke u ova!:voj sitllaciji moze doci clo6i
do formiranja leda , ssto.ie islo lako
to je isto ne pozeljno
tako nepoze ljno kao i formiranje
forminmje sneZnog pokrivaea.
Najzad llkupni
ukupni kapacil
ka paeit e lt panda,
pa neia, lre ba da pokrije i gubitke
treba gubilke loplole
toplote premapre ma tlu.
NajvilZniji me
Najvainiji metteoroloski
eoroloski podaei
podaci za dime nzionisanje
nzionisa nje panela za lopljenje
toplje nje snega Sll: 5U:
te mpe rature vazdllha
tempe vazclllha pri Kojima
kojima dolazi
dolaz i do sneZ
sneZnihnih pad,lVina
padavina i int
intenzitet
e nzite t padanja sne sne--
gao
gao Ovaj
O vaj drugi pod podalak obieno u meteoroloskoj
ata k sc obicno meleoroloskoj sluZbi vodi u zavisnosli
zavisnosti od duzi duzinl' nc
posmatranog perioda.
pe rioda. Tako posloji maksimalni desetogodisnji intenzite
postoji mClksimalni inlenzitel.t. zatim
zalim mak-
simalni inle nzitet
nzitel koji se pojavljllje
pojavljuje jednom IIu 50 godina, itd itd.. Korisnik instalaeijc
inslalocijc ij
projeklant
projekta Ce se opredclili,
nt ce o prede liti, u zavisnosti od znacaja povrsine kojll kOjll tre
lrebaba slilili,
stititi, koju od OU
ponudenih
ponud e nih vrednosli
vrednosti treba uzet uzeti.i. R
Recimo
eeimo radi informacije da sneg sm::g 1I II Beogradu naj- n<lj-
temperaturama od -2 °C do +2 °C,
cesce pada pri tcmperaturama °C. sa maksimalnim
maksimainim desetogodisnjim
2
intenzitetom od 4 kglm h.
intenzilelom
17. PARNO GREJANJE NISKOG
PRITISKA
17.1. UVOD
Paroo
Parno grejanje pripadaa vrs li grejnih
grejanjc pripad grej nih sissiste
le ma kod kojih klljih se 5l: kao nosilac
nosilae 10 IOrlo
rio ll:
te ko
ko--
ri sti vodena
sli vod e na papara.
ra. Iz parnog
pam ag kOlla kolla , vode
vodena na paparil
ril koja
kojn je na viik visl:rn
rn priliskll o d almnsf- a lmns f-
e rskog slruji
struji kroz cevnvod dn grejnih le te la. U njima
n jimn se SI:: para kondenzlljc,
kon rl c nzllje, pri ct: mu sc
os lobada
lobadil lo to plola isparavanja
plo ta isparava prcnosi
nja i pre proslor
nosi 1I pros to r koji se zagrcva
zagreva . O brazovabrazovani kond
ni ko nd e n-
za l se vraca povratnim-kond
povrat nim-ko nd e nznim cevovodom cevovodo m II1I kolao.
ko lno.
Zavis no od priliska
pritiska pa pare, raz likllju se grejanje
re, razliklljll greja nje pa parorom m niskog i visokog pritiska priliska , s
lim
tim s lo nadp ritisak oa d 0,5 bar smntra
to se nadprilisak srnalra gornjo
gornjom granicom
m gra ni co m niskog priliska,p ritiska, a paroo pa m o
grcja nje visokog priliskapriliskn jcje o no kod kngn koga vodc na pa parara ima nadpril
nadpriliskc is kc o d 2 do 5 .1 bilL
Siste mi paroog
Sisle grejanja
pa mug greja nj a niskog priliska, mngll bili sa do njim iIi
pri liska, mogll iii gu
go rojim
rnjim ra1.vndo
razvn dom m
pare
pa re i sa nisko iii iIi viso ko popolnzenim vodovirna za pov ra
lnze nim vndovima ratak
tak kokonclenzala
nckn1.ata .
Vode na para pa ra se
5e proizvodi IIII koll ovima niskng
kOllovima niskog iii visovisokog priliska.. Kac/a
kog priliska Kada jt: je II ppila-
ila-
njl! ovaj drugi
nju c/ rugi sillcaj,
sillcaj, o nda se pre korisce nj njaa pare za grcjanje
grejanje pritis,lk
prilis,lk mo mora ra redllkova
rcdukova -
Ii.. Vrednosli
li V rednos li niskog priliska
p ritisk<lll1I praklicnoj
prakti cnoj pprirnc si51e mim,1
rime ni 1III siste mima La za grcjanjl: krcclI se
grcja nje krccII sc od
0,05 ba barr ko d rnanjih
manjih grcjnih pos lroje nja. do najvise 0.1
poslroje 0.15.1 bar nadpriLiska
nac/priliska IIII s illcajevima
lucajevima
kada su krajnja lIdalje lIdaljc nja mrcZc dc/ o 500 m. Nadp
ccvne mrc:Ze
nj a ecvne ritisci od 0.-1 i 0,.1
Nadprilisci 0.5 bar se 5e jav lja-
jll
ju 1Iu silicajevima
slucajevima kada kad a se pa paroro m snabdevajll
snabdevaju pored grcjnog grejnog s iste islema
ma i drlldrugi gi popolrosa
lrosaci, ci,
keto na primer kllhinja i vese
prime r kuhinja vesernica.
rnica.
P rednos ti parnog grejanja
Prednosli grcjanja Sli su 1Iu njcgovoj ma loj ine rciji i lls
inerciji us led logatoga II brzo m post i-
1I brlom
zanju
za njll odredenih
odrede nih le mpe mperatura
ra tura 1Iu grejanom
greja no m pros proslorll.
torll . [{od
Kud njih ne nema ma oopasnosti
pas nost i od 1.a- 1.a -
mr lavanja
m rzava nja je r cevovod
eevovod 1I l! pre kidima rad radaa nijl:
nije ispunjen
ispunjc n vodo m. m. Tro.
Troskovi
skovi pos lroje troje nja
SlI
Sll niski,
niski , medulim
medutim posloji
pos toji nil. ne dostalilka
dos ta laka kojikoj i su sllzili
slIzili dome
du me n, prime nc ovog na cina
nacina
greja nja. Svakako niljvilznije
grejanja. najvaz nij e je jc leSko prilagodilvanjc
teSko prilagod avanje grcjnog kapacil kapaeil ec la til Ircnlltnim
tre nlllnim
pOlre
pUlreba bama.
ma. Zbog
Zbug toga do dolazi
laz i do pregrevanja pprost ros too rija pri
p ri vis
visiim
m spospoljnim
ljnim tc tempcralll-
mpe ratll-
rama sto se sc odraiava ill i u veCim troskovima
troskovimll pogo pogona. povoljnll
na . Ne povo ljna je i visoka tempe te mpe ratu -
radijalora,
ra radij a to ra, obzirom na temperature
te mperature kako pare lako i ko nd c nzala, od o ko 100 "C,
kondenzata,
sto bitno
Slo pogorsava
bilno pogo rsava te rmicki komfor.ko mIor. Losiji su SIl i higije nski lIslovi,
IIslovi, jc sc na tako vi~o
jerr se vi~ o
kim le temperaturama
mpe ratllrama nnaa povrsinama grejnih Ida tcla javlja sago sagorevanjc
n;vanje cest cesticaica prasine
pras ine
koje vazduh nosi u svojoj cirkulaeiji cirkulaciji po prostoriji
pros toriji sto slo je od nd lIticilja
IIlicaja na sluzokozlI
disajnih organa.
organa. Pri visokim te tcmperaturama
mpe ra lurama pre nosnog nos nog f1uida veCi su
f1l1 icl a veci Sli i gubici to toplo
plo te
.flO
4 /0 n.7 (lflo!Vl'icc I'IW JEkT0
n .1()(/orrJl'i JEKTO 1J.:·1NJE
':'1NJE I'OSTROJENJA Z·1 CF.l\T&1
/'OS7ROJENJA Z-1 CEf>lTRr1L\'OGR£JAl'
L \'OGREJANJE
UE
17.2. PRINCIP
PIUNCIP RADA
PPrc
re ukljueenjil
ukljuee nja u pogo n, ko kOlaolao jc
je declelimicno
limicno ispunjen
ispunje n vodom lznad nivoa vode, II
cevimil i grejnim
cevima grcj nim Iclima tdima nalaznalazii se vazduh. Pustanjcm
Puslanjcm urad kolla, proizvodi se panl para ciji
<:iji
prilisak
pril isak faslc rasle do pOI pOlrebne
rebne vrcdnosti
vrednosti ; para prodire pTOdire IIII razvodnc
razvodne vodovc
vodove i grejna tela.
Para potiskuje
potiskujc vilzdu vazduhh prema gre nim telimil tdima IIII Kojima
kojima zbog svoje manjc gustine. IIvek uve k
kbdi izmld v;lzcl vilzdllsnogllsnog sloja nc mdajuCi se su njime. U zavisoosti zavisnosti od priti.'ika
pritiska koji ima
pilra
p<lri! Ilil
na ulaZll
ulazll 1IU grcjno grcj no le I.c lo. 1Iu njega
njegil prodirc
prodire vcCa
veca iii
iIi manja kolieina
kolicina pare sto jc je i u vezi
vezi
sa IIrcn;nunulnom
Ino m vel veliei icinll
nom I11 ()Ivora
III vo ra rcgul
rcgulacionog
acio nog raclijatorskog
rilclijatorskog vcntila.
ventila. Yazduh
Vazduh u dodim
sa paroP.l
parop:! co Jobbija ija pribliZno njenu njenll le temperatunJ,
mperalum, ali i pored toga je jc JDS
joS uvek tezi od par~' p<lr~'
i uvek je :+ncl ; + ( ~ d nje. U projcklnim
projcktnim lIslovimallslovima IIu grejno telo treba da prodre ona kolicina koliCina
\::0.1 .1J ce sc IIu nje mu
pil r<- \;:oj
p"r(' mll koncle
koncl enzovilti,
nzovilti, tako cia se izbegne da para dospe u kondenzn kondenznii
;je~)) lnrCZf'
.leL lJlrc7.f' . Za lo pritisak prilisak pilrep<lre ispred
isp red grejnog
grcjnog tela treba da je podden tako da prodr\.' prod,,:
tacno ona ~~;0
Iileno ;(' Ii cina parc p<lrc koja se moze u njemu konde nzovati. S obzirom da gubil:i
nje mu kondenzovati. gubil:i
top lo le II1I pros
toplo prostorijitoriji varirajll,
variraju, pr<l prakticno
kticno je nemoguCe u svakom svaL:om lrenutku
trcnutku podesavati
podcia\'ali
ve nl il pa sc se IlaIlil izlilZlI
izlilZU iz grej
grejnognog telil stavlja odvajac kondenz.ata
kondenzata kuji koji sprecava prodor
pilre 1I konci
pare konc! c 'lznll'l'l. nll mreZlI
rnreZlI .
Da hi bi v,wlv<tzulIh llh mllgao
mogao da se pot
cia sc pntisne
isne iz cevne
eevne mrezc
mreZc i grejnih
grcjnih lela,
tela. postroje
postrojc njcnje mor;,
mor"
da ima II dclll delll kondcnznc
:,o nd clll.nc mrdc al.mosrcrom, sto jc po pravilu
mrde vew sa atmosfcrom, praviJu na prikljucnll
prikljlll:nllil
kOlld c nz t~oj mrez
kondenzI:uj mrezii prema kOllu. kOIIl!. Oeo ccvovoda kojim sc oSlvaruje ostvarujc spoj sa spoljnom
~ "ccl ill o m nazi
sl'edinoll1 naz ivil velrena cev. U rdimu kada sc islJjlll:uje
va se vclrena islJjucuje md rad kOlla
kotla i kada prestan\.'
prest<lnc
slrujilnje
sl rlljilnje pilre,p<lre , zilosla
z<1oslalil la para se ko kondnd ce nzuje. Tacla
Tada IIu sislemu dolazi do IImanje umanjenja nja pri .
tiskaa pa kroz ve lrcnu cev' ulazi
tisk ulilZi vazduh
vilzduh koji ispunjava celo postrojcnjc.
postrojenje.
Kondenzal
Kond e nza l koji sc obntzujc obrazuje 1Iu grejnim telima prirodnim padom aliCe otia: kroz kondo::n-
kondt:n-
znu
ZIl11 mrdu
rnrcZu eiji eij i su Sll precnici
prccnici manji od razvodnog pamog dela dcla ecvovoda.
cevovoda. s obzirom nil na
razlikll
rilzlikll u guslini gu~t ini pare p<lrc i vode.
vode. Prcma polozaju polozajll kondenznc
kondcnzne ffifde razluk-l.Iju se vi.
mreic razlul':l.Iju vi.~oko
~oko
polozcna iii SUVil
polozena ~ uva i niskopoloze nil na iii
iIi mokra.
U cevovoclll
cevovodu za kond c nzal nzil t vladil
vlaclil atmosCcrski.
atmosferski. au a II razvodnim voduvirna
vodovirna pritisak Pil pa -
re koji je iznad iznacl atmosferskog.
almosferskog. Zo na iltmcsrerskog iltmcsfcrskog priliska
pritiska poeinje na izlaznom pri-
kljll
kljuckucku grejnih lcla lela i oblllw<lt
obllhvataa celu ce lli kondenznu
kondcnznu mrdu. mrefu. Vcrtikalc kondenznc
kondenzne mrek rnrcic-
direktno vode 1Iu horizontalnll
clirektno horizontalnu ko kondcnznll
ndenznu ccv kroz kTOZ koju se kondcnzat
kondenzat sli sli'va
..a ka kotlu.
Kondcnza
Kondenzilll se obrazuje obrazllje i II1I parnim voclovima,vodovima, naroeito
narocilo IIu poCelnom
poi:etnom periodu rada
siste ma, kilcln
sistema, kilda su Sli cevovod
cevovodii hlilclni.
h.ladni. Zbog loga toga se mora voditi raeuna rarona 0 njegovom
njcgovom otica-
njll i oclvoclenju
nju oclvode njll kroz koncl kondcc nzni cevovod.
ccvovod. Kada su u pitanju horizontaJnihorizontalni delovi
dclovi pamo::
pam.:
mreZe,
rnrde, ooni ni se postavljaju
postavljajll pod nagibom od oko 5% 0 u pravru slrujanja pare. U sluc,1-
pravcu strujanja
ve rlikalnih usponskih vodova ne moze se izbeCi da kondenzallcee
ju vertikalnih kondcnzat lea: suprotno Slruja- struja-
nJu pare.
pare.
Konde nzat se sliva u jed
Kondenzat jcdnomnom pravcu i para kuja koja ima
irna znaIDo
maIDo vceu
veeu brzinu ga zaus-
tavlja
tavlja.. Naslaje nagomilavanje
da svojom masom milso m savlada otpor
kondenzata i u momeotima
nagomililvanje konclenzata momcntima kada se nai.-upi
o lpor pare, dolazi do probijanja kondenzata lIZ
naL:upi u koliCini
-_
kolicini
uz prasaL:.
prasak.
....
17. PARNO G RElAN1F. IS KOG PIUTISKA
REJANJF. N ISKOG PI'JTlSKA ./11
411
....T T
b
r
r-L--.J
I
r
- !I cc I
I
I I
-----
a I
.d I 1 A .1
0 ~-- --- U- -- ~--
r--
f--
--:::
~ ::-- f-
.11 'II '7
",'rTTTTTr"'" " " " " " "
Iz horizo ntntaa lnog razvodnog cevovoda para prod ire u grcjnil grcjnll te
telala kroz uspo nskcnskl: vo-
dove. Kada je ovaj rilzvodrazvod poslavljen
pos lav lje n ispou le la , radi
is pod grej nih lela. raui sei
se i 0 Izv. da donjc
nje m razvo-
du o U tom slubju
slu b ju ecvovod
ccvovod je ispod lava nicc sute re na 11il iznad ko lla. tla . ![urizo
I Iorizo nlalm:
nlalm; ccvi
bl<lgo m nagibu (oko 5%0) .i kada
su u blagom kad a se radi
rael i 0 vc
veCiCim duzinama,. izvod
m duzinilma izvodee se skokovilll
(slika 17.1).. Nagibo
(slikn 17.1) Nagibom m se obezbeduje
obezbedllje olicanje
o tica nje ko nd e nza ta la koji se moze pojaviti 1Iu od-
, rede nim lIslovima
uslovima pogona.
pogo na.
Pri skokovitom
sko kovitom vodenju
vodenjll ho rizo ntalnog ko kondenznog
nd e nznog cevovoda do laz Iaz i do skllplj
skupljanja
a nja
ko mJ enzala u tackama ccvovoda
nd enzilla cevovoda u kojima
kaj ima scse izvodi skok na visi vis i nivo (tacka Ana slici
17. 1 ), pa se i na
17.1 mcs tu mo
nil tom mestu morara osigura
osiguralili njegovo
njcgovo odvod
odvodee nje.
nje . T o sc se poslizc
pllstizc spaja-
njem
nje m sa kond enznim
e nznim cevovodom po moclI U - cevi. cevi. Kod izvodenja ovog spoja jedan jcda n
krak je
jc veza
vezann za pa rnu, dmgi za ko nd ez
Zit parnu. nu ccv,
eznll cev, a 1Iu cevi
ccvi je voda
voda.. U lokutoku rada siste ma, ma.
posto 1Iu parnom
pa rnom delude Ill vlada nad pritisak, nivo vade
vlad a naci voci e ce u1I krahl
kraktl pre ma ko n- de cie nznoj
ITUd
rnrdii bili po mere n na viiic,
viSe, tako da Ce tojati razli citi nivo i vode
ce pos lojati vode,, a razlika OdgOVil-
nu gova-
ra ve licini nildpritisk
nacipritiskaa pare Pk (slika 17. 2) .
pa re Ih
::
==
b
a
§
-
==
.><
a.
Ho rizonl
llo rizo a lni ko
ntalni konunu e nzn
nz nii cevovod
t:evovod je pod nagibom nagibo m pre ma kotlu ko tlu sa kojim jc u vezi
pre
p re ko vc vcrtikalnog priklj1l0ka 1Iu koji sc
rtika lnog priklju{,;ka se sliva ko kondenzat.
nd e nza t. U njenjcmumu jejt; nivo kondenza
kondenzatil lil
uve k iz iznad nivl)a vode 1Iu ko
nad nivoa kotlu, velicinu
llu , za ve nadpritiska
licinu nadpr ko tlu lh
itiska u kollu Pk. Veza sa atmosfcrom
a tmosfcro m
je ostva
jc ostvarenare na u horizontalnuj
ho rizonla lnoj ko kond cnznoj
ndcnz noj mrez
mreZ i, bl blizu
izu kotla,
ko Lla, preko vetrene
ve tre ne cevi ciji jcje
o lvor
tvor izdignllt
izd ignut za 20-30 em iz iznad
nad horizontalne
horizo nl a lne kondenzne
ko nde nzne eevi.
eevi .
Pri ovakvllm
ovakvo m ra zv,1dll , po isklju ce nju sistema
razvl1dll s iste ma iz pogona, horizontallni
ho rizontallni kondko nd e nzni
ccvovod
t:cvovod jc suv, toku
SHV, it 1I lo ku rad
radaa sa mo rno jedan
jeda n nje n deo mokar, ma ka r, po cemuce mu je i dat o imt:
da lo ime
ovakvoj
ova k-voj ko konfiguraeiji
nfiguraeiji cevovoda.
cevovoda. Medutim, 1I slucaju da jc ho horizontalna
rizo nta ln a kondenznit
ko nde nzI1it
mreza ugradcna
mreZa ugradC Oi\ pri podllpodu itiiii cak
b tk is pod njvoa
nivoa podpoda, a, u kanalima,
kana lima, onda
ond a se radi 0u nisko-
loic noj, odnosnu
po lozc od nos no mokroj
mo kroj ko kondenZl'.oj mreZi (stika]
nd e nzl'.oj mreii (slika ] 7.3). Kod ovako poslavljcposlavlje nog
glavnog ko nd e nznog
ndenz cevovodaa ne ma po
nog eevovod potre be za specjalnim elementima
trc bc e le me nlima za izdvajanje
izdvaja nje
de la mreze pod prilisko pritiskom, jerr u svim spojnim vertikalnim
m, je ve rtikalnim prikljuCcima nivo vode dik-
lira
l ira visina
vis ina vod
vodee u kotlu nadprilisak pare
ko tlu , odnosno nadpritisak pa re u kotlu,
ko tlu, tako
ta ko da para ne moze da da
prodre
prod re u ko kondenzni
nd e nzni deo eevovoda (slika 17.3 c). e).
I kod ovog razvoda,
razvo da, ukoliko
uko liko horizonlalna
ho rizo nla lna pa parna mreza ima skokove, u njenoj
m a mreia nje noj naj-
na j-
niloj lacki
niioj tacki se os igllrava odvod kondenzala ko nde nzata spajanjem
spaja nje m sa ko kondenznim cevovodom
nde llznim cevovodo m
(s lik a 17.3 f).
(slika
Para
Pa ra pOliskuje
pOliskllje vazdllh iz grejnih le te la i cevovoda pa se postavlja
poslavlja poseposeboa mreza za
bna mreh
odvo d vazduha u atmosfcru a tmos(cru (slika 17.3 b). Ona O na se nalazi iznad nivoa konde kondenzata
nza ta 1III
spojnim
spoj cevima, da kle iznad vode
nim eevima, vodenog
nog stuba koji odgovara nadpritisku kolla, kotla, k<Jko bi
strujanje
struja nje vazduha
vazdllha bilo osigurano.
osigurano . Isti eevovodcevovod sluii
slui i i za ulazak vazduha u mreiu rnreiu po
pre kidu rad
prc radaa sistema. Uko liko sc
siste ma. Ukoliko se deo horizontalnog konde kondenznog
nznog cevovoda spus spusta nil
ta 11i1
niZi
nili nivo, na prime r zbog podvla0enjapodvla{';enja ispod vrMa, vra ta, obezbedivanje
obezbediva nje odvoda vazduha pri
pllnje
punjenju nju kotla vodom,
kOlla vodo m, vrs i sc spajanjem
spajanje m sa mreZom za ve vetrenje
trenje (slika
(stika 17.3 d).d) .
rT ...
T
r- r-
I I
I I
I I
c=--1-___
c~-l- ___ 1
J ____I, _, ___
I, I
I
I
b
- - - - - - iI- - - e
------
c
it
~
d
-- .".:::
~
""',.""""""",,~ .. , ,. .", " ,
Stika 17.3 Sema
Sli/w Scma sistellla
sis/em a sa lIisko po[ozcllom(suvom)
po[ozellom(sllvom) kOlldenvlOtn mreZom:
mretom: ( a - velrella
cev; b - cevovod za vazdllh; Ilivo vode uII kolin za vreme pogona; d - veza sPIlStenog
vazduh; c - lIivo spltStenog dela
kOlldellZlle mreze sa vauiusllom;
vazdllslIOmj e - lIivo
nivo kOlwenzala)
17. PARNOG/IDANJENISKOG
PARNOGREIANJENISKOG PRfl'ISKA
PRITISKA -11.1
Ho rizo nt
Horizo ntalna
a lna kond enz na mreia
mre:la je stalno ispu nje na vodom,
ispunjena vod om, pC!
pa otuda nilZiv
o tlld a i naz iv ovak-
vog razvoda
razvo da - mokra ko ndenzna mrei
kondcnzna mreza.a.
,..
---- ---,
II
T T It
I
.-
,-
r- !
.- I
I I I
.L
I I
I I
I I
I I I
J
i
" ._________
o_~ -..L------~-----:1
~ --1 ______'
I
I
I
I
lj
- '
.....J __ I
--..:.:=;:-
----'-~-
--
", .,,; """"""""""""",,,
",;
Na slici J 7,5
Nil 7.5 je prika-.:ana
prikazana Serna
se rna go rnje
rnjcgg razvoda ali sa niska
nisko polozenom - mokram mokrom
kondcnznom
kondcnz nom mrcZom,
mrcZom. Slicnn kao kilo kod donjeg razvoda,
razvodil. kond e nzn
nznii vertik
verlikalni
a lni vodovi scSL'
splislajll
spllst ajll do nisko polo7.c
plllllzcne
ne horizonlalnc
horizo nl a lnc mrcZe,
mrele . pri Ccmll
\;emll je nivo kondenzata
kondenzala IIu njima
iz nad vis ine vode
iznad vod e II kOIIIi.
kollll. za
Zit vis
visinll
inll stll
slllba
bn vade koji odgovara nadpritisk
niltlpriliskllll pare. Zil do-
clo-
vod i izl'lz
izlaz vazdllh'l
vazd llha iz PLlslrojcnja
poslrojenja prcdvid
prcclvid ec na je
jc vclrena
velrena cev
ccv sa olvoro
otvorom m za ve7.ll
vezu sa alill -
mosfcrom. II 1Iu ovum slucajll
mosferom. sillcajll sc
se vrs
vrsii odvod njavanje horizonla
ho rizonla lnc
lne pa
pamc
rne mrdcmrde spaja-
nje m krilja horizo
horizonlalnog
nl a lnog razvmJnog
razvounog cevovuda
ccvovoda sa kondenznim.
kond enz nim. Slivanje
Sliviinje kondenzala
kondcnzala 11II
pojedinc
pojedi ne vcrlikale
verlika lc sc
se izbcgava
izbegava prikljuckom vt:rtikale
vertikalc iz go
gornjcg
rnje g dela razvodn
razvodnih ih cevi
ccvi 1III
vid
vidllu luka.
lu ka ,
c -----, ,-,
r
UI I
I I I
I : I
I ! I
'1
I~
1t11 II
b t: I I
--v--
---0--- -+-------,-------
_~-- - - } - - - - - - - , - - - - - - - - T - - 0
1=---
f='
f="
~I I I I
Slika 17.5 SCilla pamog greja/lja
17_5 SellIa gomjilll razvodom i lIisko
grejallja sa gomjim p%zellom kO/lde/lZ/lolll
I/isko poloiel/om kOlldellZllolll
mrezom:
mreiom: (a - vetrel/a
vetre/la rev; b - otvor; c - veza vertikalc
verlikalc odozgo)
dobij(l kondcnzna
dobija kond cnz na mreza
mrda koja nijnijce 1I dirckt noj vezi
dirck lnoj vcz i sa kollom
kOl lom pa neci
ncCi bili
bil i "polllpljc-
" po loplje-
na
na"' i grejna
grcj na le l:l mogu bili na isloj visini kao i kol lovi,
Icla lovi, pil
pa i nize ad
od njcga.
----,
- ----,
Povralak
Povra e nzala
lak ko nd enza la iz rezc
reze rvo(lra
rvoa ra u kOllove
kOllovc vrsi
vrs i sc pomocu pllmpe, pumpe, i to najeesce
na jceScc
nc direklno,
ne dircklno, vee prvo u jedan jcdan visoko polozc
polozcni rezc rvoar S, odak
ni rezcrvoar oda kle lc kond enza
enz:l l prirlld-
prir,)d-
nim padom ao lice IIu ko liove. Naravno
kOllove. Naravnu da laj meclll-rezervoar
meclu-rezervoar mom bili loliko to liko iznad ni-
vodc u kotlu
voa vode koliu ddaa raspolozivi hidroshidroslalicki
lalicki prilisak bude budc dovoljan da savlada nad-
prilisak uII kOl
ko llu
lu i olpo rcre u vcznom
veznom ccvovodu
cevovodu.. O Ovako vrlleanje kond enza
vako vrabnjc cnza la je bolje
boye rcre--
se nje od direklnog
sc dircklnog prebacivanja
prcbacivanja konde nzata iz prvog reze
kondcnzata rvoa ra jc
rezervoara jcrr jc
je punje
punjc nje
njc kOlla
kolla
l
ravno me rnije pa su oscilacije
ravnomcrnijc oscilaeije nivoa vode u kOllu kotlu male I..
illljucivanje
Ukljucivanje pumpe je jc po pravilu aulomalsko
aUlomatsko po moeu kontakla ko ntakta sa plovko m koji
se usposlavlja cim nivo vode
llsposlavlja eim vodc u glavnom sabirniku
sa birniku ko nd enza dosligne odrede
cnza la doslignc o dre dc ni nivo.
nivll.
povra lak kond
Za povralak ko nd eenza
nzala la iz vcCih
veCih pOlrosaca pare (bojle (bojlcriri za pripre
priprc mu lo ple po pOI-
t-
rosne vode, razme njivaei
njivaci toplo
toplote,
te, grejaci za vazduh ild .), ko korisle, uSlavljaCi pare
rist e, se uSlavljaci p:lrc a
ccsec ccvnc
jos ccSCc ccvne pet
pe llje (s lika 17.7). Pe lij:l
lje (slika tlj a deluje Z:l lvarac, i nc
elc luje kao vodeni zatvarac, ne propusla
vazduh. Da Oa bi se omogueio izlaz vazduha vazeluha na kondeko nd c nznoj ceviecvi se poslavlja aulomalski
automalski
venlil za ispuslanje vazduha koji propusta
ventil propu5la vazduh a za lvara se pri nailasku pare.
zatvara pare .
Ukoliko se aparali
aparati koji korisle paru nalaze na laze blizu kotlova mogu se poveza ti dire direkt-
kl-
no sa ko kOllom
llom i radiee bez smelnji iako su u zoni zon i pritiska. U 10m tom slucaju kond e nzna
mrda nije u vezi sa atmosferom
mrez.a a lmosferom pa nema razlike priliska, pritiska, vee i u kondenzko nde nznomnom vodu i
u pa rnom vlada a lmosferski
lmosfe rski prilisak, pa ee nivo vod e u ko kondenz
ndenznoj noj cevi bili skoro isti isli
'--
--;,
- ;--
x-
a. l!.
1-----:::
.- . -....
'--
. L..
",'""""""""""""""""
Slika
SUku 17.7
a.
H = P - 2000 (Pa)
Kao i kod vodenog, lako i kad kod pamog grejanja, raspolozivi naponaporr sc lrosi
trosi za Irc njc
Ire nic
dclovima ccvi i za savladivanje mcsnih
u pravim delovima mesnih otpora.
olpora. Dok jc je kod vodenog grejanja
'napor bio potrcban
polreban za strujanjc
strujanje vode kroz razvoelnu
razvoelnll i povratnll
povralnu Illiezu, kod parnog
mrezu, koel
grejanja napor scse trosi zakljucno sa grejnim lelllm.
telnm. Povralak
Povratak konele nzala
nzata IIu kOla
kota o 051-
varujc
varuje se silom tde iii pomocu
pomoeu pumpe.
Postrojenja parnog grejanja izvoele sc
Poslrojenja se sa gornjim
gomjim i elonjim
donjim razvodom.
razvoelom. Koel oba sis-
lema razvoda, povralak
povratak kond enzata
enzala prirodnim
priroelnim pute
pule m moze biti
bili kroz visoko poloze nll nu
(suvu) iIi
iii nisko polozenll (mokru) kondenznu mreill.
mrezlI.
Horizontalna pama mrda
Horizonlalna mreia polale
polaie se sa nagibom koji ne DC sme d a je milnji
manji od
m/m. Kod
0,002 m/m KocI cevi koje imiljll
imajll nagib slIprotan
suprolan loku konelenzata
tokll konele nzata , maksimalill1
milksimala n nagib
iznosi 0,005 m/m
17.5.1. ProracuD
Proracun parne cevne mreze
prilisak pare na izlazu
Ako jc poznal pritisak izlazll iz kotla.
kOlla. prora cun cevne
prorai':lIn cevnc mrdc
mrd:c se nc ne razliku
razliku--
.ie od
.je proraclIna prikazanih za voclcno
oel proracuna vodcno grejanje. U prelhodnom proracunll proracunu uzima se sc
cia sc 67% oel raspolozivog napora lrosi na lrenje
ela Irenje IIu pravim elelovima
dclovima ccvnc
revile mrdc.
mreic. pa
5e na osnovu loga
se toga odreduje
odredllje jeelinicni
jeelinii':ni pad prilisak R za kolo najncpovoljnijeg
pael prilisilk najnepovoljnijeg (najutla-
(najllda-
Ijcnijcg) grejnog
Ijenijeg) grcjnog lela:
kolla
- pritisak kotla
- potrcban
potreban pritisak ispred
isprcd venlila grejnog
grcjnog tela
tcla
ra~plozivi pritisak
- ra<;plozivi prilisak PI - P2
1'2
- za Irenjc
trenje 1Iu ravnim dclovirna
delovima Illicic
mreie O,67(p 1 -- P2)
O.67(PI pJ
- duZina pamih vodova { (m)
- jcdinicni
jcdinii':ni pad pritiska
priliska R = O,67(Pl
N 0.67(PI - 1'2)
P2)
I
Naknadni proraeun Ireba
treba cia da stvarni polre ban napor.
slvami potre napo r. Koeficijl.:nti
Koeficijcnli mesmesnih
nih otpo-
olpo-
ra odreduju
ocIreduju se islo kao i kod vodenog grejanja.
Prilikom proracuna Ireba vadili
proraclIna treba voditi raeuna da 1I u lIsponskim
usponskim voelovima
vodovima u Kojima para i
kondenzal imaju suprolan
kondenzat tok, vrednosl za R ne treba da prede 100
suprotan 10k, Palm. Pri vccim
JOO Palm. vl.:cim
vrednostima za R, veee su brzine strujanja
slrujanja pare, a s obzirom na slIprotan
suprotan smer otica-
oliea-
dolaziti do sumova
nja kondenzata, moze dolazili l:-umova 1Iu poslrojenju hidraulicnih lIdara.
postrojenju i hidralllicnih lldara.
lz istog razloga nemacke norme daju granicne precnike za pojedine kolicine kolicinc lop-
top-
lote koju nosi para (tabela
(tabcla 17.1), a sovjetske norme maksimalne brzine strujanjastmjanja pare
(tabela 17.1I).
.fI8
-1 18 B. PR01F.I<TO I ~-I .vl E I'OSTROJCNlrI
Todoro ..;,' PROJEkTOVrlNJE
B.Todorol'ir Z·I CENTR·
POSTR0 1J;NlrI 2.-1 CENT R-1 l.NO GRFJANJE
1I.NO G RI:JA N1F.
Tabc la 17.I
Tabcla Prccnici cevi
L7. I l'rccnici ccvi za parnc vodovc
vodove 1Iu 7.avisnosli
7.avis nos li od kolicinc toplole
loplole (W).
1.lur
Prcrnik
I'rcrnik CC\'j
C'c\'i
nlni vodovi
izolli olni
Il nrizonl vodnvi
1/2"
2320
3W
5230
(I""
1011 0
10 110
..••
IIIIII "
21510
215 10
III !"
l'l
31400
i' 39,5 mm
39,S
27900
5 1,5
51 nun
,5 nl/II
56990
56991J
Vcrt
Vc rtiik~
kJ llli vodc.w i
lni vodovi 3250 7320 13950
1395 0 29070
29071J 43500 38840
38114 0 78730
78130
ccvi
Prccnik ccvi 57 (>-I
(,.! 70 82,S 88 100,S
1110,5 113
11 3
Horizontalni vodovi
Ho rizonlalni vodovi 75000 102340 129100
129 100 200000 2384 10 338430 46 1710
171\1
Vcrlibill
V crlikoillii vodovi
vodo vi 103390 140720
14 0720 177930 275630 326800 465200 63 150(J
1500
Prccnik rcvi
rl!vi (25
125 137 150
ISO IBO
180 204 235 2SI)
250
IloriZOIl13lni
Ilorizonlailli vodovi
vudovi 603600 76S740
768 740 978 100 1575900 2198 100 279 1200 3721600
372 160(1
Vc rli kalnii vodovi
Vcrtikaln 81 ) 730
825730 1052500 .- . .- . .-
~'2"
\'1" 14 10
~/4"
~/I " II!
18 12
I" 22 14
11'/~
~I:' "
'' 23
23 15
1
I '~,'!,~ " 25 17
50mm 30 20
veri
vcCi od 50 mm 30 20
U nak
naknaclnom
nildn om proracunu , koji se lakodc r<lzlikujc od proracunil
tak odc ne nlzlikuje proraCUn<l vod e na g grL"
vodenog g lT -
koe ficij e nti mesnar
janja, koeficije mcs nor otpora odreduju
o tpOr<l odred ujll se takod
tak odee prcma
prc ma tabcli VI 1I dodatku.
dodatkll.
Ako lre ba izvr~ili
lreba izvr~i li proraclln ccvm: mrde
proraclIn ccvnc mrczc za pos postrojenje
trojc nje za koje
kojc nije zadat pritisak
pritis<lk
pare
pare,, prorilclIn
proraclIn vodova najne povoljnijcg grej grejnog
nog tc tcllaa sc
se neslo razlikujc. Nairne, k,tk
nes to razlikllje. k'iko\l
ncdostaje pod
nedostaje a lakk ()(1 ras
podata raspo
po lozivom
lozivo m pritisku,
pritisk u, je
jerr tek tre ba odrediti prilisak
treba pritisa k pare II 1I kOI·
k(ll -
Ill,, cevna
lu cev na mrd
mrdaa sc dime dimcnzionik,
nzionis e, vod eci eci ra ClIJ1ila 0 podacima
clln podaci ma iz labe tabe la 17.[ l7.ll
17.1 i 17. II . ZZ""
laka
taka dimenzionisanu cevnll ccvnu mrczu
mrcZu iz izracuna
racllna se polrcban
potrcban napor na osnovu koga kog<l sc us· us-
vaj;)
vaja prilisak 1Iu kotlu
kotlu..
Z
Zaa pro
proraclIn vnd ova za sva
racun vodovll SVll clrllga
dru g" grcjna tcla sadaa .ie
te la sad je poznat
poznal pritisak
prilisak kotia pa pro·
ko tla pi! pro-
racun bazira na jedini jedinicnomcno m padu priliska.
Kod parnih vodovCl
vodova grejnih tc la, koji se nalaze
telil, na laze blizu kolla,kOlla, preostajilce
preostajace neis- koris-
koris·
pritisa k, pos
cc ni prilisak, posto to sc precnici cevi nc mogu smanjivati smanjivali ispod od rcdene ggranicc,
odrcdene ranice, pa Sl' SL'
visak priliska
pritiska prigllsuje pre thodnim doterivanje
prigusuje prethodnim doterivanjem m organa n::gulisanjc.
o rga na za reglllisanje.
Primer 1
Ocl recliti polreban
Odrediti po treba n napor
napo r za strujanje pa re kroz cev precnika 3/4. Duzina
pare Duiina cevi je
20 m, kolicina loplote kojlt nosi para jc Q = 6490 W.
toplote koju W. Pritisak pare je
jc 10000 Pa, a zbir
koefidjcnata mesni
koeficijcnata mesnihh otpora iznosi 3,5.
Prema
Pre ma tabe
tabelili VII, u kolo
kolonini za precnike 3/4 traii se polje sa kolicinom toplote 6490
W. U isto m po
istom lju nalazi
polju brl.inu strujanja pare v =
nalaz i se podatak za brlinu 12 mls. U krajnje le
=12 le--
voj iii
iIi clesnoj
desnoj kolonr jedinicni pad pritiska R = 80 Palm.
kolone dobija se podatak za jcdinicni
Za pritisak paparere od 10000 Pa odnosno 0,1 bar, apsolutni pritisak je 1, 1.11 bar. Na di-
jagramu za gubitak pritiska Z, na apscisi sc se nalazi me rodavita vertikala za zasicenu
mcrodavila zasiccnll
paru
pam ciji je pritisak 1,1 bar. Na lazi se kosa prava koja oznacava brzinu
Nalazi brzinll strujanja od ]122
m/s.
mls. Na ordinati
orclinati se dobija vreclnost Z = 47 Pa.
clobija vrednost
420 8.
B.Todorovic
Todorrw;c PROJEKTOVANJE
PROJEKfOVANJE POSTROJENJA ZA
ZIt CENTRA LNO GREIANJE
C£NTRALNO GREJANJ£
Po~to je
Po§to jc Z = 47 Pa, za koeficijent o tpora 1, stva
koeficijenl mesnog otpora rni napor za savlad
slvarni ivanje
savladivanje
mesnih otpora iznosi:
Z = 47 x 3,5 = 164,5 Pa
Ukupan napor za zadatu deonicu treba da iznosi:
H = 20 x 80 + 164,5 =1764,5 Pa
H
P
Primer
rimer 2
Odrediti pritisak pare u kotlu
koOu i dimenzionisati
dimenzionisali cevnu rnrezu strujnih ko la grejnih
kola
tela x i y, ako se postrojenje zagreva parom niskog pritiska.
pritiska.
Horizontalna i vertkaIna date su na crtezu sa svim pOlrebnim
vertkalna cevna rnreza dale potrebnim podaci-
rna. Duiine deonica upisane su u formular za proracun cevne rnreze.
Postrojenje je izvedeno sa donjim razvodom i suvom kond e nznom mreZom
kondenznom mrezom
Prcgled
Prcglcd mcsnih
mesnih otpora:
deonica I
- kotao
kOlao (sarno izl az) 0.5
- 2 kolena 3,0
- izvijeni ko mad
komad Q.i
Q.l
3,0
deonica 2
suprolan smer "'u/",=O,8
-T raeva, odvajanje suprotan w"lw=O,8 1,8
deo nica 3
deollica
wolw = 1I
od vajanje prolaz "'01'"
- T raeva, odvajanjc o
deo nica 4
deonica
raeva,Odvajanjc prolaz wplw=O,78
- T raev3,Odvajanje 0,2
-Iuk
- Iuk 0,5
- koleno 1,0
- zasun !U
Q.1
2,0
deonica 5
una!usno odvajanje, prolaz duld=
- unalusno dold= 1I "'pl..,=O,64
wpl..,=O,64 0,4
deonica 6
prolazd
- unakrsno odvajanje, prolaz old=O,8 "'pI",
d.ld=O,B wplw=1 =I 0,1
0,1
deonica 7
suprolan smer odvajanje WuIW=0,76
-T raeva, suprotan Wo/W=O,76 1,8
- dva luka LQ
2,8
deonica 15
suprolan smer W
raeva, odvajanje suprotan
-T caeva, WuIW=O,9
uIW=O,9 1,5
deonica 16
dconic.,16
odvajanje, proia? WJW
- T raeva, odvajanjc, = 0,7
WufW= 0,3
17. PARNO GREfANJE
GREfANJ£ N ISKOG PRIT
NISKOG PRITlSKA
ISKA 421
- kolcllo 1.0
-. znS
zaSlI lI
UII Q.J
03
1,6
deonica 17
dvld = 1 W",W = 0,85
odvajanjc, prolaz duld
- unakrsno odvajanje, = 0,2
deonica 18
dconiCJ
unakrsno odvajanje,
odvajanjc, prolaz d. =
WulW = 0,75
ld = 0,75 1 WvlW
d.td = 0,6
nica 19
deonica
deo
-T mtva, suprolan smer
TraM, odvajanjc worw
smcr odvajanje = I1 1,3
-2 luka
-2luka l.Q
2,3
3500 T
o T
3500 2300
1T I
2300
-~T ...q-
~T --<#-
0 xX Y
-~ ! -
,-,.
I 0 I I
01 g0
01 ~~ I ®
2900' ~:
2900';"",
. .
T
T
I C'-
r-- T
T
2900 2300 1'<1'2300
1
1"<1' ] T
I
,-,. i -.(#- ...--Q-
~
I ,.,.
r>.
-4-
ij 0 0
II@
2900
011 ~0
T I
r-l
rl
2900 1150
®~
IT
0
I T 1150
T -
I
-<#-+ -4--(#- I--~
--~
I
I
t-4--
~-
I 18600 11500
0L ------- --- - I
,
SlikiJ
Stika 17_9 Sema uspolIskih
uspoIIskih vodova
-122 8. TodOf"CJI'ic PROJ
8.TodorrJl'if: EkTO l,~t NJE POSTROJENJA ZIt CENTRALNO G
PROJEKTOVrtNJE RElANJE
GREJANJE
o
(j) o <0
r r
0 1I I
IL.::_18600
18600
1..::_ .
.
--.:x.---
--;:r,.---
\!V
II~
I
I
I
SHim
Slika 17.10 Horizolllallla
Horizolltailla cevlla mreia
mrei.a
Kondenzna mreia
Broj deonicc KoliCina topl ote
loplole prcenik
preenik eevi
ccvi (m)
oduzeta
odulcla od pare
8 3500 13
9 7000 13
10 12800 20
1I
11 18600 25
12 35000 32
13 52000 32
14 81000 13
20 2300 13
21 4600 20
22 9200 20
23 11500 20
24 29000 25
25
IZ PlANAMRili
IZPlANA MAm p.."
Preth. NAKNAONI
NAKNADNI PROAA(:UN
PAORA¢UN
RAZUKA
RAZLJKA
pnwnlk
pnK:nik SA PAETHOONIM PREtNIKOM
PAE¢NIKOM SA PROMENJENIM
PAOMENJENIM PREtNIKOM
PAE¢NIKOM CEVl
P-"" T"".
Top!. ~
~:
Ma•••
••nl O"""a clIVi
cavi d
pratok
protok protok ~; w A
R II · R
A ~~
L~ Z d w A
R I· A
I·R ~~
L~ Z
II·· R
A
(n - h)
Z
(p - D
(p.
(W)
f'i) (kg/h) I(m)
(kglh) (mm) (mJs)
(mls) (palm) (Pa) (Pa) (mm) (mJ.)
(mlS) (Palm) (p~
(Pa) (Pa)
(n-
~.)
(1'-) (p.)
(1'-)
• b , d
• II
• h II I) k II m 0 p q ,
PamlllOdovl grejnog tela X
Parnl vodovlgrejnog
"
,
,_
811)00
81000 5.0
5,0 57 22,S
22.5 3,0 . 56
10
70 350 3.0
'"
2 52000 7,0
" " " ''''
SO
11/2
18
18
SO 350 1,8
1,' I1S
"5
3
,•
35000
1....
7,0
" 70 .90 0 0
118
" " " '"
10,0 1 1/ 4
11/4 '50
S
5 12...
12800 3, S
3,5 1 1/4 9 22 71
77 0,'
0.' 10
•
6 7000 3,S
3,5 1 9 30 105
10S 0, 1
0,1 3
7 3500 1,0 ".
3/'
'" + " 7 26 26 2,8
~I
~ I·R+
"" 'R+~Z-
LZ - 803
-
• 2651 p,
Po
, , ,
ZI grejno
Napor za greJno lelo
,
telo
, , , , , 2000 p,
Parn!
Parr"\l vodovl greJnog lela
vodovi grelnog tels Y , , , I 4651
, ,
p,
Raspolo.livl
AaspoloIM napor
Ut~no
UlfO~no u deonicl
u deonlcl 1I
sooo
5000 2000
350
- ~~~'"
• _.
3000 p,
1,5 182
" 11 SOD
15 29IlOO
29000 7,0
7~ 1 1/4 20 100 700 1,S
18
" 11500 6,0
',0
3,5
1
," 14
".
70
10 '20 1,6
I ,'
0,2
'"9
94
"
11 9200 3.'
3,5
".
1I
" 12 SO 115 0.2
0,6
" """
\8 4600 3"
1,0
3"
1/2 " 9
9 60
158
"8
60
0,'
2,3
"
15
56
56
"
19 2300 .3
'--
L"R +L' · ".,
~ I'R+~Z-
"" + 812
-
• 267.
2575 p.
Pa
18. DALJINSKO GREJANJE
18.1.1. Uvod
Pojedinacno
Pojedin zagrcvanje:
ac no zagrcva njc: oohjckata sopstvcnim
bjckata sa sops centralnim
tve nim ce grcjanjcm
n tra lnim grcja paurazumc-
n jc m poUraZUI11l:-
va da svaka zgrada illlilllaa sam
samosta lni izvor lOplolC.
osta lni ro pi OIC. A to povlaci
povlaci izdvajanje
izdvaja nj c pros lora
lo ra za
lage rova
rovanjc goriva,
njc gori uglja ounosno
va, uglJa o unos no uljuljaa za lozenje iIi Illazula,
lozc:njc iii koriscenje:
mazu la, kori scc: njc: so
-o psl vc nog
ps lve
dimnjaka
dimnj aka i izdvojeni prostor za sljaku
izdvojc ni proslor aka je
slj aku ako kotao na cvrsto
jc kot,lo gorivo..
cvrsttl goriv
U nasc:ljima
nasdjillla sa vcCim
veCim brnje brnjem objekala,
m objcka la, pojcdi nacn<1a grejna
pojcdinacil grt:j na postrojcllja
posrroje nja sa svoj svojilll
im
ko tlo m i dimnjakom,
kotlolll uimnj ako m, ve liki li ki su izvori zagade nj a oko okolnje:g spoljnjeg
lnjc:g spolj prostora,
njcg pros tora, kakako
ko zbog
dimaa i ostlih prod
dim produkata
ukata sagarcvanja,
sagoreva n ja, tako i uslccl uslecl dnpremanja
uopre manj a gor gorivaiva i kasnijeg
bs nijeg oclvoze-
nja slj ake ako se kori
nj a sljake koristi
sti uga lj.
Efikasnost
Efikas nos t pojeuinaenih
pojc:d inac nih ko korlrl ava
ova koji
koj i su uve
uvekk re re:lalivno
la li vno mamalihlih kakapaciteta jt: uvek
pllcil e ta jc:
ma nja od onih
manja vcCihh snaga, pa je svc to uovclo
o ni h veci uovc:lo do snabdevanja
sna bdeva nja to toplotnom
pl otn o m ecncrgijom
ncrgij o m
naselja,
nase lja, reolla
re(lna i gradova u celini, cclini, cecentralizov<lno,
ntra li zovan n , 1Iu okviru da daljinskih
ljinskih sistcma grejanja,
sis te ma grc:j a nj a,
zajedniekim
sa zajed nickim izvorolll
izvoro m toplOle
to plOle i njenilll razvodjenjcm
nj en im razvodje nje m UO uo svakog potrosaca.
po lrosaca.
Prema
P re m a lome, prednoS
lo me, pred nos liti daljinskog
ua lj inskng sistema grcjanja
siste ma grc janj a su u veeem
vece m stcpenu korisnostiti u
s lcpcnu korisnos
proizvodnji
pro izvod nji to toplote
plote na jednolll
jed nn m zajcdnickom
zajcd nickom Il1 mcst ll, u moguenosti
cstu, mogucnos ti kor koriscenja jeftinijeg
iscenj a jeftinij eg
goriva, manjim zagadenjima
zagade njima iIi ii i bar zagadcnjim
zagadcnjimaa koj kojaa sesc mogu zna znatno
tn o smanjiti
sm anjiti ppovolj-
ovo lj-
nom lokacij
lokaeijom om ko kotlarniec,
tl arni ce , boljoj kontrokontrolili sagoreva
sagorcvanja, moguenosti
nj a , mogucnos preciseavanja
ti prcciscava nj a
otpad nih gasova prc
otpadnih pre napllstanja
nap usta nj a dimnjaka
dimnj a ka i doprcmanju
dop re ma nju goriva na jed jednono mesto
mcs to koje jjce
obieno
obicno ud udaljeno
alje no od zgrada u nase naselju,
lju, a sve to uz ma manjunju opasnost
o pas nos t od pOZara,
pOZa ra, veeu
sigllrnosti u radu i laksc
sigurnosti lakse i strueuno odriavanje.
stru cuno odriava nj e. Medutim,
Med utim, inves invcstieiona
ticio na ulaganja
ul aga nja su
velika.
ve li ka.
Sistem ddaljinskog
aljinskog grejanj
grejanjaa se
so:: sas toji od to
sastoji plo tnog izvora, eevovoda
toplotnog cevovoda za rrazvod
azvod
toplotnc
to plotnc ccnegijc, preuajnih
negije, toplotnih pred staniea
a jnih stani ca ((tzv.
tzv. ku cnc podstaniee)
cne pods ta ni ce) i ggrejnog
rejnog postro-
jenja sa svojim eevovouom
cevovouom i grejnim te telima
li ma u samoj
sarnoj zgradi.
zgrad i.
Autor peglavlj.
AUlor poglavlja Daljinsko grcjanjc jc d iplomirani ,"asi
diplomirani nski ,"7.cnjcr
masinski mzc njer Pelar
Petar Vasiljevic iz ,.Beograds kih
IZ ,,6eogradskih
elcktrana"
elek trana"
425
.n6
-116 Il. r,x/orQl'ic
/J. I'IWJE.!;TOI
r ,x/oral';!, f'IWJI' ~·Il 'JI: I'O~TfWJ£NJA
.I\TOVr I'O~ TROJr.NJA ZA
ZIt C£NTRAL"
·E.NTR ·IU;O GRr'-'. INJE
'O GREJA NJ£
Prvu poslToje
Prvo postrojenjenj.: daljinskog gn.:janja
grcjanja 1I Evrupi
Evrup i izg rlllkno
raucno.ic je 11:>74.
1:)74 . godinc Nc mac-
goclinc 1Iu Ncmac-
koj u "iduvidu hlokovskog
hlokOVlikog sis lcm ll:maa i kuriscc
korisccno no jc z,\Z,l snahdcvanje
snahdcva nj c lopotnom lopotn )m energijom
cnergijom
gradskc
gralhkc bolnicc
bolnice u Bonu. Na taj wj naei
naeinn climinisa
climinisana Sli lokalna
na su loka ln a lozista lozis la iz bol ni nickih
ckih pros-
IOnja pa je
IOrija jc znalno
malno po<.Iignut
podignul nivo hig ijcnc. ijcne.
sistcm gradskog d;tJjinskog
Prvi siSICJl) daljinskog grcjanja
grejanja pucco
pocco jc je sa rauom radom 1900. gouinc godine u
DrczdcnlL
Drczd.:nlL 1ft.-anasct visespratnica sc
o..-anasct viscspralnica 5C snabdcva
snabueva lo i(1p IOp lotnnm
lo ln o m cncrgijom
cncrg ij orn iz kombi-
nO\'anog postrojcnja
poslrojcnja za prl)ilVodnjll
proizvodnju lopl toplotnc
o lm.: i clckiricilc
c lcklricnc ecncrgije,
nc rgije, a jos 1.'i ,)bjcka ta SI;
\.'i "hjekala 51;
snabdeva.lo same clcktricnom
snabckvalo clcktricl10m cncrgijol11
cnt:rgijom iz istng iSIng poslrnjcnja
p05lrnj c nja . Ovaj sistcrn jr jt nas
nastao
lao pr-
VC nslYCnO Wog
vcnst\'cno Wo<s javne
jaYne bezbednosti
bczhcdnoSli i smanjcnja
srn a nj enja 10k;)l
10k;Jl nog zaga
zagaucnja,Jcnja, a svakako5vakako i da hi se
bi sc
postigao \'cCi slcp.:n iskoriSccnja
pDStigao vt:Q iskoriscenja ovaovaJ..-vug postrojcnja . Do prvog sVcl,
J.."Vog poslrojenja svct~kog raw jjos
kog ratil os :;5 vc'-
VC'-
likih grado"a
gradova slcdilo jc ovaj primcprimer. r.
Na fa prdasku
pn.:lasku "cko"a, nastajc i daljins
vckova, nastilje daljinsko ko grcjanjc
greja njc II 1I gradll Fn:dcrick.~berg (Danska)
grauu Frcdericksbcrg
pri ccmu je jc kau
bo gorivo
gori\'o koriscen
korisecn gradski olpad, a snahdcvana snahuevan a je novo iZi;radc iz~ra ucnJ na bolni-
ca. 1I Budimpcita
BudimpcSla prati trend trc nd i dobija s istem
uobija prvi sislt: m daljinskog
daljin,k og grejanj
grcjanj"a 1904. 19U4. godine.
god inc.
Zasloj u ral:Yoju
Zastoj sislema je
r.17xoju sistema jc bio 10k
tokom o m rI svc
ve lsko:;
ts kog r,JI
rrlll:l. i I11<.:cp,'!'
j1l,,.!\;c1n'1
rcdll'l po, lc njcga
nj ega cb ci:.t
bi polom
potom do 1930. gooi godinc prckn 2IJO
nc prekn 21)0 pO;;lr"jcnja
poslrlljcnja d:dj d:".Iin ~ k(\!:! grl'
im:ko,;! janjaa I"Jdi
gr"janj r Jdi lo siron'
Enop<!.
E\Top.:.
Toko!l1 ohn:wljanja
Tokom ohna\·ljanja gradova koji ~1I porll
ko ji su ~ cl1i II lo
porus<.:ni to ku .11 sv,'t,kog n
SVI'I ;; ).;llg ral;].
rat" . gPI(lc:ni
gr;1(lc:ni SLl
SLI
tema i po
sis lem;l ccavanje broja potrosa':a.
povccavanjc potrosarn. Najvece prosircnjc od 7,4 % godisnje
p ros ircnjc <ld godisnjt:
wbddcno AusLriji.
wbddeno jc u Austriji.
U zcmljama elE
eIE uccsce daljins kog grejanja
daljinskog grcjanja se kn:cc
sc kn.: cc 00 12'1r. 1ILI Hrvatsknj
ud 12'k Hrvalskoj do 71!'?r
70'/'; Uu
k:rajni Lctoniji. U pojcdinim urbanim zo
krajni i Lcloniji. ZO llnaa llla
ma (lvog
ovog rcgio na, udccr
regiona, dostizc i ·)W,;·.
uuco dosriic ')()'/;'.
Uzi majuCi U obz.ir
UzimajuCi slanovnislvo, preko 40% su
obzir ukupno stanovnistvo, ' u knrisnici daljinsko;; ~re j:lI1j
daljillskog gre janjaa..
Dri:.t\c
Dri:Jn.: EU nai"isc konste !,ao
najvisc korisle gor ivo ugalj 34'l,
xao 1;ori'/O 34'lr i prirodni gas:;1
gas :;1 ';;,;. ali su za;llIp-
a li SLI za;lllp-
Ijepj i obnovlji\'i
Ijcpj obno\'lji\'i iz.vori II 'Ic-,
izvori sa 11 9(·, dok IIu zc
zcmljama
mlj a ma CTE lIuga
ga lj 6ni 48(' ~ udcl
t:ini 48" udela.. II celoh
celokL pn
pl1nj
oj
potro-nji. pnrodni gas 33
pOITosnji. prirodni 9C a obnovljivi izvori
33% %..
izvori svcga J1%
Stanovi prikljueeni
prikljuee ni na daljinske gradske Ii industrijske
670.000 23 %
sistemc
St anovi sa grejanjem
Stanovi grejanje m na drvo ugalj i slieno 1.180.000 40%
ad
Od ukupne prikljuene snage potrosaca
potrosaea od 6 000 MW, 70% (4200 MW) se odnosi
na stambeni prostor a 30% (1800 MW) na poslovni prostor i jayne objekte (skole (skole,,
obdanista, bolnicc, domovi zdravlja i sl.)
Akcija prikljueenja
prikljuccnja novih potrosaea
potrosaca na sisteme daljinskog grcjanja u Srbiji jc
zadnjihi godina veoma intenzivna. U to toku
ku je izrada dokume ntacije za Valjevo a
dokumentacije
sprema se i modernizacija sistema u Kragujevcu. U Novom Sadu, Nisu i Beogradu
8eogradu
revi talizacija jc zapoecta 2001. godine.
18, /J, IIJINSI(O
18. fJ. ,, JINSI\O ( a
;UE.!ANJI,'
l!,lA NJI,' -12<)
o.. _
0
Pozarev;lc
PozarevOlC
Valj~vo M:rtj~anpek
MC'tj~anpek
Negotin
Ba
8a dna
. - G . Milanovac
G.Milanovac ~ Bor ~
KosJen.c
KOSBJea"s,cta •• Kragu.l:vJ3C
Kraguit vac d - .~ . ,-r
,..,
_ _ ~ ..Basta . Jag
a9 dina
Ina ZiJJ" e
ZaJ e CUtl
cu t'f
.'U.i:icc
..
UZfCC Cacak. • ~
• Kr K"ja~ev
Knjaiev .
'.
Priboj • i•
• • N
Nisi s .
• H~a
N~a Varos Kruseville •
Krusevac
.
Plu.vlja Prijepolje
Slilw
S/i.Iuz /8.1.
/8./. GrodQvi
Gradovi u Srbiji sa daljillskim
daljinskim sistemim(l
sistemima, grejallja
grejanja
- toplovod
wp lovodii - ecv
ccvna
na mrd
mrdaa kojom
kojo m sc et: ne rgija u ohli
obli ku VTe
vrc lc
le iii tople
to pic vode razvocli
razvod i
do po lrosaca
trosaea - zgrad
zgrada.
a.
to plotna rn:uajna
- torlotna preuaj na stanica,
sta ni ca, koja turlotnu
toplo tnu ec ne rgiju iz toplovo
ncrgiju d a (prima
toplovoda (primarni
rni deo
razvod a) prcdajc
razvoda) kucnom
prcdaje kucno m grcjnom
grcjno m postrojc
pos trojc nju.
njll .
- kucno gre jno pos
grejno poslrojcnje,
troje nje, razvodi LOplotu
to plo tu ka grejnim te lima iii spremniku
spre mniku
potrosnc
potros nc topic
to pic vodc
vode (sekunu arni deo
(se kunuarni ueo daljinskog
d aljinskog razvoda).
razvoda ).
6
5
1. Kotao
2. Razdclnik
CcYo,-od
3. Ccyo\'od
.t. Poh'osaci
·t
7 4
J1 Sabimil.:
:'i. Sabimik
3 r.. Cirkulacionc
(i. Cirlmlacionc JlUI11Jlc
JlUIllJlC
7. EksJlanzioni sud
Slika
Stika 18.2. Uproscena sema sistema daljinskog grejanja
Pre dodonoscnja oU luke 0 prikljucenju
nose nja odluke priklj uee nju na s iste m da ljinskog gTejanja
grejanja analizira se
eko no nomicnosl
mi enost sistema n ajvi ~c zavisi
sis tem a a ona najviSc zavi si od gustine toplo tnog opterecenja
opterece nja koje se
izrazava prcko
pre ko snage po trosaca
trosaea p o sta mb mbee noj povrsini (MW/
(MW/km2)
km 2) iii snagom
s nagom potrosaca
pc
po d uzi ni toplovoda
duzini to plovoda (MW/km).
(MW/km ).
Tzbor parametara
fzbm param c ta ra u sistemu grcj;lnja
si stc mu grcj anj a zavisi pd tL:mpcrature
temperature razvodnc
razvodne i povratne
povra tnc vo-
ddaa,, njihove tc mpe raturske razlike i pritiska. Analizira sc i maksim alno to toplotno
plo tno opte-
recenjc
rece njc u to ku jcdnc
jcdne grejn c sczosezo nc ka kaoo i godis njc iskoriscenje
god isnjc iskorisce njc proizyodnih
proizvodnih kapacitete
kapaeite te
izraze
izrazcno nc u casovima
casovim a rad a
Cevovod nc mrdc mrde se pos postavlja ju bez ka
tavlj aju kanala
nala sa nadze
naelzemnim
mnim vodenjem
vode nj e m iii se polazu
direktno
dirc ktn o 1Iu ze mlju,
mlju , od nos nll
no u bcbctonskc
to nskc ka nale pod zc mlj o m.
Prednosli
Prcdnosli daljinskih sistema
sislcma grejanja:
grcjanja:
• ne ma po
nc potrebe
tre be za transpo rtoll1
rtom i doprc
ciopn:manjem
manjem gOrlva
gonva elo
clo pojcdinac nih
pojcuinaenih
zgra d a, sto jc od puscb
zg rad posebnog znaeaj a u graclovi
nog znabja ma,
graclovima,
• mogucnust
lll 11gll cnost kurisce
koriscc nja jcfrinijih
jdtinijih cnc rgena la (maw
e nc rgcna ra i uglja),
(mazu ta
• vcea pogn
vceil nska sigurn
pognnska sigllrn ost lIpo tn:bulll
os t upo trc: bo lll vise knll
knllova
ova nnaa jeclnom
jt:clnom mcslu,
mcs tll.
• usll: Li a prnstlJra
usted" prostllra u zgrad:llna jer nema
zgrad a1ll 3 jcr kOllarnicl:, dimnj
nl:ma kOllarnice, uimnjakaa ka i rezcrvoara
rezcrvo ara za
go nvo.
n vo.
• nu rz<i \'a l1jl' i prntivpoz.arn
on laksan 0o ndrza\'anjl' si~ lI rnlls t jc:r
pro tivpo7.<J rn a Sif,:lIrnlls jn sc strueno
struenn llsoblje na lazi
lazi
jo:: tlnnlll
11 :1 icd l1 <'1ll I11
I11cc,.l u,
,. lu.
lR l JAU1N.
Ig. IJ/lU I N. KO G /I1'-1
/18 1 II1\'1r-.
Jf, -131I
./3
• mogucnost
moguenos t ct: ce log ~S i s~ tl e.: m a u S;(lllOj
ntra lnog rcgulisa nja (C
c.:ntralnog S<1m oj topla ni .,
to plani
• ma
manj njee zagad
zaga dcc nj.:
njc ziVOlll
zivo tll ':c ssrccl
redill (p(l~ wji samo
inee (p(lslC1ji c1i mnjaa k, ddovo
sam o jed a n c1imnj ovo ljne
ljnc jc
vi sine, iza
visine, bra n i loeiran
izabra pre ma
locira n pn.: mu ru zi vCl
w trova
rova 11a izgradcn
izgradt: n je kau i to plan
planaa va n
sla mbc nog de
s tumbe dellaa grad;])
grau3) ,
• u ko kUlllb in ova nnm
mbin noll1 proeesli
procesli pproi roi zvod njc lo pl u lne
loplo ln.: i c h: ktr
ktricne
icnc ec ne rg ije
rgije
pos lize se
poslize sc najbu lje iskll
iskurrisce
iscenosl gnr iva.
nus t gnriva,
• pos toji mogucnos
poslOji mogll cnos t spalj iva nj a gradskog sJll
spa ljiva sl11t:ca
cCa kao b o izvo ra toplo
to pl o tc
le i kao i
korisee
ko risce nje ob novljivih izvora
izvo ra top
to plloule.
le.
Nosioc toplo le
Nosioe te u sistc
siste mu da lji nskog grcja
grcjalljanja mogu bi bittii topl
toplaa voda te mpe rature do
110 °C 1Iu razvodn o l1l
nI vod u, vr..:
vrt:laI;] vo da
cla lempcra
te mpera lu pre ku 110 °C kao i pa ra ni skog
n; preko
tu re
od nos no visokog pritiska
nosno
Slika /18.3.
8.3. Mil/.e/rJl'
Mille/rJl' pal'lli
pami blok kol(w I()I). 6.5 IY£W
ko/rw T 109, IY( W ( 10 I pare 110
na cas ,WI
ca s )),, .I'lI
kOlllo illo lllol/im
kOJllbiJf(l goriol/ikoill
l allim gorioll i kolll gas- /JIa~lll, 1'lIlIlifa/urom
go.\'- IJIfI:/I/, l'ell l ilalur OJl1 i kOllllllldll
kOl/la/ldllimi lll fi
p llilu/ll
li I/om
I : nerg~nli ~()J
l:nergc1l11 ~ \ )jii :iC
sc kor islc is te U u lnpln
tnpla ll am a<1 Sl1: su: g.l~
gas ,. 1I1:'LlIt, ulje za
1I1 illlll. uljc l et 11 ,i.l' ll jC i uga lj. Pri
Il ,I.l'lIje Pri njnji·i'
hll\om i7.\1nrll
11""1\111 i7.hnrll lleha llcha obratili
obra lili p:lznjll
p:lznj u na ce Cl' nt', Si~ttr IlLlS lI ! 'llabJcv:lljd
nc, Sit;1If110Sll! 'nabuev:llj' l,, tls l,) 'e
u,I,) ''': lra
lranspo
nsp(l J"r
la 1l1l1gUC''1
101 lll11gUL''1o\li s kla d
11\li ,kln is [ ~ nj a, lr,,
dlslenp. Ln l ~h.IlVt; ~Ii':: n<l
~"\l\'t; i ~Ii'~ nn .
U rhiJ i se
lJ ' rbiJi sc 1III lop
lCl pllilllam Ilajv i ~c kori
,III<llll a najvisc knr islslL,, pojl'dlll
poic li ll .1CIlU
,lcnt! iii k(1 kOll1 nin,)I, ;lIlll, gil
l1l hilll)Vanll. " <ISs i lTI
mazli
<lZ UI.l.
Ip" ~r..lja
',,, kr..Jj a 11.ll S~li1Idc
:lilldc..',cli
d ihh gndi"lllli n<l
nil piP' ll,log
'slog vcbv~ka I'I'Cl'r': t(,ZIl<1
ld: n<1 se ' ~ kun"li(
k Ui\ < I( 111'1 ::JI I :Inu:
n a 1.',11 : ln~IS we SV..: vc '.~
v":c':
l""la
I.' 1(1I;)ne n~ lIpmup(lt rcbljavOlju
rcbljH";Jju gas kan ka ) USIlOV
u:nQvl1O IllJ gn
g'lrivo,
n vo. 'I akoukll n<\ f'rill1 cr
na rrim ~ r 11
u NIlNl' ''11
1 1111
m 'adu ';tdu ,s..:c !!:ts
ga,
kO11I i',li
1..1 i.. li 100'
lOll' ( 1I dalj d:t!j ijsk
ijskill1
im SislclI1l1l1a, Bc:"c.:raliu .'(1';,.
s islcllllI I1a, 11\J Bc":;radll ,'(lli l . a nd gr'iilcgrc!ilc sanne 2 (J0 3N ~
,ann..: 2fJOJ/tJ-I
\ ciiL.
t.: iik" 111[1Il)p lana
luna LIu 'is 'i~ u
u,. 1\.1
Kliviivi VIr. 11,,<:':la
p,, -da jc; ,I:t k(l
jc :1;1 r i~l1 Is
kmi:-'II F;l~. '.I
klIU t'IV(1 F:'».
d:lll,,'IV(1 r llvcci
1vc;ci POIl'lIS;I':
pnlrl)Sil(
It 1'101 11;'. 1ILI ]l '·ra
lI:-I.I'1 1_ 11'1'1,111;'
""I,,, rag~uf o.:\'c lJ - I. (),[){)(J
Llfcvc'I gt1dhl1jC ~"!!
lnlla gl)cihllJC
(J.()f)(J lona Il r(;'aani',:
S ~lg()[C\ n.l ": llV~IL'1
L1V ~lk" vd vc likl'
ike koilknit-,
CI IlI lIII!,!l!i.l"
(II I.:" i p()r~d
p"n;d lIgraclcugradcni ni lJh ,'kklrp
('Ic klrnlill T a )I;;1' (l1l'':I~'
lti l -r;. [l1L'C· i~l.lVdll!
' Vel I:l' PIOlllll"W\ ~:Ign
': I'I(l<illk;w! ~ ~ lgn rrcc vanj ",;l,
pred t ~l\
prell l l a t:l:c
~1\ Ilit 'I "",1 (I)\kll-zdr
\k (\-zd rO!\' ;!\' ~I\cIl1
~I\ ':l\i problem
prnhkll1 !.;, LO I n!
o! 1)li 'lli
lJli .lti
18. O/ ILJINSKO
IU INSKO GN£JANJ£
C;U8ANJE -133
-/31
Osn(J\'ni
Osnovni cle me nt u ppro izvod nj
roizvod njii lo
toplo tnec e<: n<:rgije
piclln jc kotao
nL:rgij c jG kojii moZe
kOlao koj m oZe b iti rar
bili parnml,,
to plovodni iIi
lo iii w
\'Telo
elo od ni.
Kada sc lo plola proizvodi u pparn a rmm im kot iovilll a<l ((kot
kOllovim lovi sa pl alllc
kOllovi a me ni m cevima
cev ima iiiii i
slnnoa::vru koLlovi)
SlTTTlO<XVIli koLiovi) proizvcde ~ a r a sc
proizvede na para se 1Iu pro tiv-s lr
p rotiv-s trllj
uj nim apara ti maa ko
apa ra tim koris ti za
ri s li
zagrev"d.oje "ode.
zagrev-anje vode. pa su kruzn
kruznii £o
tokk pare
pa re i krll
kruzzni gn:j ne vo
ni tok grGj vodc po lpun
dL: pO tpu no
o odvoje
udvojc ni
ni..
Kada sc loplola
top lOla proizvodi u vre
vrc lovodnim
lovoclnilll ko tl ovim
o vim a postoje dva m mog
og lluc'
cal siste
s is te ma:
m a:
• d ireklan, u kome vre la vod
dircklan, vodaa iz ko tla
tl a eirkuliSc
cirkulise kroz sekllnda
sekund a rnu di stributiv-
stri b utiv·
mrefu uz prethodnu
nu mreru prc thodnu redllkeijll
rcdukciju tetc mpe rature
mpc ra turc i priliska,
pritiska,
• indirektan,
indircklan, kada se vre la voda
vod a iz ko tl a vod i dod o pro tiv-s trujn og apa
a pa rata -
lo plote, u komc
razmenjivaea toplote, ka m e sc vrii i zag rcva
se vrs re va nj e vade sc
sekklln da rn ag
u ncla og eirku-
c ir ku-
laeionog kruga.
lacionog kruga .
18.2.3. Gorionici
U proccsu proizvodnje to plotc
plo te ko
kotlovi na teena
tl ov i l1a teeno iI gasovito gorivo
gor ivo imaj
im aj llu lozni
uredaj, LZV. gorionik koji zavisno
zavis no od ko ri sce nog gor goriva
iva maze biti 1Iljni,
moze biti gas nl
uljni , gasnl
kombinovani gorionik za gas i m
mazu!.
awt.
Da bi sc obczbedilo potpuno sagurevanj
se obczbcdilo sago revanj e lozivog 1I1j ulj a u ko tlovima za grepnJe
tlovim a za g repnJ e 1I 1I
Slika./B.4. lzgled
Izgled plamella goriOllika
g01'iollika
• rOlac
rntac inni
illni gurio ~.5) .
ni ci ((, 1.1 8.5).
goriuni
Kombinovani gorioni
gorionikk
gas-mazut
:..ll-'lEH="':-=j-":":"---
..ll"lf'H="':'''-'---- Primami n.zduh
PdmanU \'uduh
Ulje
(SAACKE)
Vazduh
je vracanje
vraea n,i e plaillena
pla me na u kOIll OTli za sagorcva
kOllloru sagoreva nj c. I ssuvi
nje. uvi ~c veli ka brzina iSlica istiea nja III mozeze
izazvati
izazva ti oduvava nje
nj e (olkidanje) plamena
(o lkida nj e) pla mc na od go ri o ni
ocl gorio nika, SIO izaziva sme
ka, SIO Ille lnj
tnj cl! IIu raclu
radu .
Brzin
Brzinaa kojo lll
m sesc plallle
plamenn pro ' li re nije kon
proslire ko nstanlna. O na pri
·tanln a. Ona l i ~ n o varira sa leill
prilicno le m-'
peraturom, vrstom
pcraturolll , sa vrsto gasaa i obli
m gas oblikom go ri o nika
ko m gorio ni ka odnos
odn os no nj egove
cgove mlazn
mlazniee-dizne.
iee-dizne.
Slika18.6.
Slika Kornbinovalli goriOllik
/8.6. Kombinovalli goriollik gas- maZllf finll e SAACKE.
maZlI1 jirme
labdam
wb.:lam<la i dijagramiI1l
uijagra mim a. OVO
Ovo oOl:lkihva
l:l ksava ana
:I na lizu
li w rada
raua toplanc,
top lanc, optimi zacijuu,, prcdvid
optilllizacij preclvidanjc
anje
potro
pOlros' njc i proizvodnjc topkl
lopk, till'
tm.:: c nc
ncrgijc slicno.
rgijc i slic no.
Slika. 18.7.
Stika. J 8.7. KOlllanc!"i
KOII/alldlli celllar
celliar top/ane
loplall e N.Beograd.Primenjella
N. Beograd.Primelljena SimellsOI'a
Sim l!IIS0l l a Ilajllovija
lIajll{)vija
tellll ologija upral1
le/lllologija ljallja .
upral'ljallja
.. . .' .
\ - A,' • \
.• ' \..
..- '--
~ -.-- .... .
~ ."'
......
' ..'
.-
Ce tvorocevni sistem
4) Cetvorocevni sis tern se sastoj i od po dva razvodna
razvouna dva povratna voda za
grejanjc i za potrebe snabdevanja industriskih potrosaca.
" ~
\
. ~
" ~. ' "
/.~
'r
- .-\\,
, --
-.
Stika 18.11.
IB.11. Nove lelmo[ogUe
lelmolog(je prikaza toplovodlle
top[ovodlle mrei
mreiee lIa aero pod[o£ama
podlo;:ama
Na levoj
kvoj strani slike 18.11. prikaza na jc topl
toplovodn
ovod naa mrda ucrtana
ucnana na gcodetskim
podlogama a na des nom delu slike je toplovodna mreia
desnom mreza ucrta na na aero snimeima
lIcrtana snimcima
gradske cetvrti.
gradskc celVTti.
18.5.2. NaCin
Nacin postavljanja toplovoda
Postavljanje cevne mreie
mreze toplovoda zavisi od zada tka snabdeva nja
zavis i ad nj a i od lokalnih us-
lova
lava (stanja podzemnih voda, povr~ in
(stania podzcmnih c vode. 1I1icnllg
il1 s k e ulicnog rpokrivaca, ras krsnica,
okrivaca, raskrs nica, postoje-
·U O
·UO 1J. I'odolO\·ic' I'ROJt::KTO I :~"'J
l o. l{)t(mc I'ROJI:.KIOI lo· "I ·OS77WJE.
/lNJ/:; OSnWJE.NJIi 2..1 CE.N
'111 Z.-I CE 'TR/ IL NO G'NEJA
TR, II. 'iF.
GNE.J.'I NJ£
tih insta
cih illsta lac
lacija
ija i orugi
uru gi h postrojcnja za sna s nahdcva
bdcva njc (gas, votl vou a , odvod njava njc,, d
nj ava njc cl. c ncr-
nt:r·
gija, ttcl
c l cfonski
cfo n ~ kih linijijaa ...
h lin .. .), kao i o d Ipropisa
ropi a zas tit
titcc okoline,
o ko linc, drveca i vcge ta cio nih povrsi·
tacio povrsi-
na. Naravno oa dn uz svc to sigllrn us t rad a s istc
sigllrllos iste ma pprcre dstavlja
d stavlja ne
nc izbd
izbci ni fa ktor.
kto r.
la maa ccvi toplovodi mogu
Po vr lam m ugu hiti :
• sa prccl
prcd izolnva
izo lnvannim ccvima i dlirek
im ecvima tnilll po laga njcm
irc ktnim nj c ll1 II ze mlju
m lj u,,
• sa cclicnill1
cclicnilll cl.:vima
ccvima za po laga nj
njce u bc to nske ka na le
lc
Kod nas su sc do pocetka 90 godi god inana lIglavn
uglav noo lllm ugradivale
ugrad ivale ce licne ccvi kojc koj c su
polaga nc u hc bctoto ns
nskeke ka na lc LIuzZ pre thodnllu izolaciju
prc thodn izo laciju ll1inera
minera lnoln o m vu no m.
m. Povrsinska
zas (ita
tit a se izvodi bitllmi ni zira
b ituill ini no ill
zirnno m hartijo
hartij o m sa traka maa oodd ne rdajuce
t raka ill rd ajuccgg Illa
ma terija
te rij a la (slika
18.11).
18.11 ). U pojcdi
pojcd inim slucajevi m a povrsinska zas
nim sillcajcvima zastila se radi sa limc
ti ta sc lilllc nim o illo
mo tace m od
ta ccill
a iliminijum
llllll inijull1aa iii
iii ppocinkova
ocinkovanog nog cclicilog
celicilog lima.
I
_f~
.
\
.. ..;
S1.I8. /2 Cevi
Sl.18.12 It
/I Ileprohodllom kallalll
lIeprohodllom kallOlll
18.1 J. Nadzemlli
Slika /8./3. NadzemTli toplOl'od
/oplOl'od TE Kostolac-
Kos/olac- Poiarevac
Na
Na slikama
slika ma 18.13
IS.l3 prikaza
prikazann jc toplodaJckovou,
loploda lckovou, prccnika
precnika 600
600 mm,
mm , uuzine 6,5 km sa
kojim
kojim se so.: Pozarcvac
Puza n;vac snabdcva toplotnol11
topl olnol1l cncrgijom
encrgijom iziz terl110eJcktrane
lcrmoe lcklrane Kostolac.
Toplovou
Toplovou jc jc uradcn
uradcn od
od cclicnih
celicnih (xvi
ccvi izo lovann stakknOI11
izolova sta kJenom vunom
vuno m aa spoljasnja
spoljasnj a zastita
zastita je
jc
od policstcra
od po licstcra.
Na
Na slici 18.14. prikazan
slici 18.14. prikaza n je
je nad ze mni
nadzc mni toplovod
loplovod ,, precnika
prt:cnika 400 mIll ,, duzine
400 I1lI1l duiine 77 km
km ,, sa
sa
kojm
kojm se
so.: grcje
grcjc Lazarevac
Lazarevac iziz tnplanc
topla nc koja
koja sc
sc nalazi
nalazi uu Vreocima
Vreocima ii pripaua
pripaua rudarskom
rud arskom
komplcksu
komplcksu Ko lubara.
Kolubara.
·U2 B. (odowI ·if I '1IOJO,:rOIII1NJI, f'OSTl iOJE J/ l /./1 Clo NTf0LNO C Il t:J/lNJE
M -' --
~ .....~
.~ ·i ' .,
< .\:..-. ,
~.
.~ • •t .' ,
Slika 18.
J8.115.
5. Primeri dotrajalih cevi usled
IIsled prodora vode so
sa ulice
IIlice
S lika //8./6.
Siika 8, /6. !'rilller ZGmenee aksija{,wg
Primer zafT/ell aksijalll()g
W/i"TJ(m<.atclra.
WI'Tlf)'(!Tl ;:l/,!Uf'lI. veil/i/o i vodecih
l'elltiin vodeCih osial/flca
os/ollaca 11 0
11(1
{opll'odil7la slar
topil'odil7la slarosli / 5 god.
asti 15 zbog p
god . zllag prurlura
ror/Orll
Fode so
"ode sa 1I1ice.
IIlice.
Predizo
Prt:!dizo lova ne cevi
cevi sc izraduju do nClminalnog
d o nnl11in a ln og precnika
prdnika ONDN 1000 sa standanll1 (lnl
s tandard nnn1
iii pojacanom
pojaca nOI11 [Jopoliu reta
liurc ta nsko l11
m izo lacijom
lacij(lm , IsporliclIjll
Isporllcujll se, u zavisnos ti od
zavisnosti od p rcCnika,
prcc ni ka. 1I
duzinama
duzin a l11 a oJ
od 6 111, 12 m i 16
m, 12111 m. Olpornc
16111. Otpornc SLISli na le te mpera ture do 150°C
mpe rature 150 DC i rad
radni pri lisilk
ni prit isak
do
d o 25 bar. Rok traj anja iz iznosi
nosi 30 godina
bakarne iice
zice
polietilenska
polie tile nska zasti tn ai1 cev
zastitn
poliureti1
po liureta n - tvrda
tv rda pe na (PU R
pena
celicna cev
ce v
51.18.17.
SI.18.17. Predizolovana cev sa uredajem sa registrovanjrm pojave curenja
18. f).'IUINSKO
/).4UI SKO G /<EJ/I NJ/;·
/W.J/ INJI;· 4-15
li urc ta nsku
U r o liurcla llsku - .. p ur'· p<: IlU pO cc
ur·· P': l"eloj njenoj du
loj Iljenoj zini
Liuzi ni sc ugraduj
ugrad uj u dve
Live baka rn e zice
(51.18.
(51.1 8. 17). F izieka
izicka osob ina opadao pada nja o tpora kod pojavc pojave vlage
viage iskoriscc na jc za a larmni
lar mni
SiSlClll
sisle m , rpaa se
sc Ill ccri o tpo r iZllledu
ri otpo iZllled u penopc noJlllll oblozc
obla zc nih babakarnih
ka rnih zica cclicne cevi . U
ziea i ecliene
slucaju puca nj a ecliene
cclicnc ccvi
ccvi iii sr
spo o ljn ec plas tiene
ti cne ccvi
cevi d o lazi do
Li o prodo
prodora
ra viage u pur -
pc nu . Pojava vlagcvlage sc loeira aalarmnim
51.: locira prcciznoscu od 0,2% ko ntro lisa nc
larlllnim sistc mo m sa prccizno'cu
duiinc.
dliZinc.
Za razliku
razli ku ad o d celicnc
cclicnc ccvi koje prvo za htcvaju
zahlc vaju gradnju be to nskih kan ka naa la,
pred izo
predi lcl\"3nC ccvi
zoicl\"ane cevi se dire klnkl noo rpoo lazu u zc mlju uz pre tho dno
zC llllju dllo nasipanj
nas ipanj c pcs ko m.
m_
P,'ednos
P ,'ednos li predilolovanih cevi:
ti prcdilolovanih
l zo lacij a sa pu r ·- pe no m (bez freo na ) i cvrsti spoljni
evrsti spo motoc sprceavaju
ljni o motoe sprecavaju velve like
ike to p-
lotn e gub ilkc, osiguravaju
lotn", osigur avaju sigurn osl, traj a nj a (30 god ina),
ost, du g vc k traja ina ), a ecvi
ccvi poseduju sis-
tem za ko ntrolu os teCcnj teec Ilj a sva kog de la cevovod·a.
cevovod a.
Upo tcrb
tc rb o m razlieitih
razlicitih sposr o ljnih ecle
lc me na ta (fitin
( fitin ga) ko mpe
mpc nzacianih
nzacionih ddclova,
c lova, moguce
je prcrizno
prccizno izvcs izvcstiti naj
najkompi).;ova
komri kova nijc Ii asc uII grad skim podr
gradskim podruLl ej ima liuzZ kra tko vrc me
cjima
mOlllazc.
mOlllaic .
is(Vp/us
is<Vplus
Stika
Slika 18.18a. Ugradllja
Ugradl/ja prediz%vallih cel'ifirme l.wpills direkillo
cel1ijirme ls0p/IIS direktllo II
Prcli,rad
P regraullu arlll~lllr
Ilu an u cine: vcnli
n al llru vc nlilili , zasuni , le
Ic rlirasti
pliras ri zavrlaCi
zav rl aci i cilindri cnc slav
slavine
inc
(s I.LS.
I.L8. 19.)
19.)..
Vcnlili
Vc nlili (s I.l
I.1 8.19.)
S. 19.) scse saslo jc o d ku
kucis cis ta i ugT;ldc
ugrad c nih dc
dclova
lova,, vre
vrctcna
te na i ru cm1g
cnog locka,
kupc i scdsediista,
sta , ka
b o i zapti
zaptivaca
vaca..
Zasulli imaj
imajuu kucislC
kucis lC i svo
vojjce ugradnc dclce lovc: vre tc na sa ru cnim toc
tocko
ko m i klin
klinastim
as tim
iii pravim
pravi m zas
zasun
un oom
m i zaptivaccm
zapli vaccm .
Stika
Slika J/S.20.
8.20. Leptirasti zatvarac
zatvarai: firme pogol/om N" 700 na
Adnms sa motornim pogollO/1l
jirme AcWms I/a polaZII
polaZIl
magistrale
magistrate II toplani N.Beograd
Lepliras ti zalvaraci
Lcptirasti zalva rac i,, sl
51 18.20.
I S.20. imaju
im a ju m ale mere ugradnje, i njih ova ugradl1j
ugradnj a je
znatno lak..~a
znatl10 lak.~~ u oclnosu
odnosu na n<l vcnlil
vcnlilcc i zasunc.
zasulle . Mogu biti sa rucnim i sa motornim
moto rnim pogo-
no m, rrcgraclni
prcgTadni iii rc gul
gulaaccioio ni , a nal
na leganje
cganj e leptirice na telo se ostvaruj
ostvarujee rreko
preko zaptiv-
nih e lemenala
lemenata iii kao metaln a me tal.
Cilindricne
Cilinclricne slavinc ostvaruju pouzdano zatvaranje
zatvaranj e i pregradivanje
pregraclivanje sistem
sistemaa ali imaju
veliku tdinu i znatno vece mere
vcliku me re za ugradnju
ugraclnju u uclnosu
udnosu na leptiraste zatvaracc.
zatvarace.
Zaptivanje izmedu cilindra i tcla
tela slavine postize se specijalnim mastima.
Stika 18.20.
/ 8.20. Leptirasti zatvarac firme pogollom N"
firm e Adams sa motornim pogOI/OIll polazu
N° 700 lIa po{aZIJ
magistrale
magistrate II toplalli N.Beograd
Il toplani
Leptirasti zatvarac
LepliraSli za tvaraci,i, ssll 18.20. il11 aj u m
18.20. illlaju maleale mere ugradnj e, i njih nji hova ugrad njaa jc
ova ugradnj
la ksa u odnosu
znatno laksa odnos u na ventilc
vcntile i zas un ullce . Mogu biti sa ru rucnim
cnim i sa motornim pogo-
no m, pregradni
pregrauni iii rcgula
rc gulaci cio
o ni
ni,, a nalcga
naleganj njee leptirice
Ieptirice na te lo se ostva ruj e preko
ostvaruje pre ko zap tiv-
zaptiv-
nih eelemenata
le me nata iii kao metal
met a l na metal.
me tal.
Ci lindricne slavine
Cilindricne slavinc ostvaruju pouzdano
pouzda no za tvaranje i pregradivanje
zatvaranje prcgradivanje sistema ali imaju
veliku tei.inu i znatno vece mere za ugradnju u udnosu na leptiraste
vcliku tez.inu le ptiraste zatvaracc.
zatvarace.
ci lind ra i tela slavine
Zaptivanje izmedu cilindra slavi ne postize
pos tize se specija lnim mastima.
specijalnim
18.6.1. Predajne
Pcedajne stanice
PotrosaCi - stambe
stambenini iii poslovni, povezuju se na sistem daljinskog grejanja preko
pred ajne stan
predajne ice tzv. podstanice.
stanice podstanice. Osnovna funkeija
funkcija predajne stanice jeste sniienje
snizenje
temperature i pritiska iz to plovoda. Proje
toplovoda. ktne temperature u razvodnom primarnom
Projektne primarn om
cevovodu iznose i do 150°C a pritisak do 25 baT. bar.
U kucnoj instalaeiji
instalaciji temperatura razvodne vode radijatorskog grejanja se menja od
90 DC pri spoljnoj
90°C spo ljnoj projektnoj temperaturi, do 40°C 40 DC kada je spoljna 12°C. Najvisi
Najvisi
pritisak u ()vim sistemima
ovi m siste mima jc do 6 bar. (Slika 18.27).
18.27).
.us
US 7(x/fJ/ '/I'ic: "f'HOJEI>TOVANJE
8. T(xlcmll'ic
13. /W JEI\TOVANJE POS7/WJENJA ZI1 CHNTR_f/.
POS7 1W J ENJA 2A NO C
C ioNTRALNO f<£JANJE
G IU£JANJ£
regu lacij u)
regulaciju)
MM7 - tempera
temperatura tura spoljnj
spoljnjeg eg vazduha
vazd uh a (koristi se za n:gulaciju).
rcgul aeiju ).
Prva eetiri
ce tiri ulaza
ula za regul a tor prihvata
regulator prihva ta iz racunske jed iniee merila
raeunske jediniee me rila toplotne
roplo tn e eenergijc
nergij t:
pre ko komunikaeionog
ko mun ikacio nog prikljucka.
prikljueka.
U to plo tno-pred aj nim sta
plotno-predajnim nica ma su ugrade
stanieallla ugradeni ni i ecleme
leme nti za meremerenje nje pritisaka:
pritisaka:
MM8 - pritisak vode iza regula regul atora
tora pritiska
MM9 - pritisak
prilisa k vode na ulazuul aw uPS u PS
MMlO - pritisak vode na izlazu izlaw iz PS
I R
R I~NU
<;{)NU ~
IIIj I iI
II III
I II
II III
,'III 1-+ 1>.l1A8
1-+J..l1ll8
II "I -,
..,
II
II II,
", ,,
__ ...JI
_ _ .JI
~~~~-=---::-::-::-::-=-l------=~::-- ~
:: : Ll - - -- - - - - - - - - - - J
:: L_-:.-:.-:.·::::.-:.-:.-:.,-------'
II
,
"1J6
I ."'1.A6
'
I I
I
I ~~~
: r----- (fr - - - '
I 11 1 I ,
L@
I
[III
FlJ __ _ _ .J I
I
r ( ,
I
1Jt.A2
,,
I
1111.44
r- - - J_JI L_
L_ -, tJt.A7
)'..
"'1115
SSV-regu
SS V-regullator
ator pritiska R-rcgu lal
R-rcgul o r-kon lro
a tor-kon tro lc r
SOV-pn:strujni
SOV-prcs truj ni ventil
ve ntil SDNU- daljinski
SONU- da lj insk i nadzo r
VFL-rcgul a tor proto
protoka
ka RJ-racunska jcclinica
jed inica
MM3-merac proloka
MM3-me rac pro toka
R I SONU •
..
II I I'
I'
I "I
"I
I
I
I
II:
II:
III
't.~
-t- MM7
MM7
-,
III I
~L..::-.::.:. __-_
: ~L.::-~ -_-_-_-_-..:-_-~ =:. __ . ,
-_-_-_-_-_-..:-_-~
I
I
MM ' __ .J
I
~-----;M~~
~-----~M~~ I
MM6
~, I.JM9 SS
SSVV
I 1.,1.,1.,
:I r------r 7 r--
r - - - - - -(7r-
""" - -,
I I I II I
L~ _ _ _ -"I I
r~ (, SOy
SOY
I MM4 __ J
J I I
I r - -_-'
_..J
I
MMS
MM5
Slika. 18.22.
/8.22. Sel1la direkl!le podslallice za grejanje
direklne podslanice grejallje
., \.\ .
_ I \
I I I
---r....J •
I m'EJ
-. •
Regulator
R egulator prolUka
prutoka scse koristi
koris ti da ogra ni ci protok
og ranici prorok \Iu primarnom dclu
delu podstaniee.
podstanice. Kod
!..:valitativnc
kvalita tivne regulacijc protok sc se odrzava konstantnim.
konsranrnim. Sastoji
SasLOji sc od regulatura
rcgulatora dife-
dif<:-
rencijalnog pritiska
ren cijalnog pritis ka i venti
ve ntila
la sa eelektro
lektro motorn
motarnim im pogonom. Svi clementi smes smeSteni
teni su u
jerlno
jedno kueiste
ku cis te i zajcd
zajcdnic ki sacinjavaj u intcgralni regulacioni
nicki regulaeio ni ventil.
Kod kvan
Koel tirativ
kvantita ne regulacije u regul
tivne ato ru proroka
regulatoru protoka smcSten
smcSte n je i venril
ventil za regulaciju
temperature u napojnom napojnol1l vod voduu sekund
se kund arnog
a rnog dcla predajne stanice.st:mice. Zadata
tempcratura
te mpera tura vode ode u napojneom
napojnco lll dedelulu sekun darnog dela predajne
sekundarnog prcdajne stanice
s tani ce menja
mcnja se
sc
zavisno
zav prolllcnc
isno od pro temperalure
ll1ene te vazd uha. (SI. 18.27).
mperature spoljasnjeg vazduha.
pritiska
Regulacija pritis ka sluzi
slu zi za oclriava
oclrZ<lva njc konstantnog pritiska u napojnom voclu voelu
primarnog
prilll a rnog dela poclstanice
del a pocls tani ce sa dirckt nim prikljucenje
c1ire ktnim prikljucenjem m potrosaea.
porrosaca.
18. /)r IUINSKO G/U::J! I iF. 451
P,
PI P2
P2
, .
..
~
'.
'.
. 2
A
~
60
Regul
R egul ator rrritisk
r it is kaa u kombinaciji ~a prestrujnim
ko mbin aciji sa pres trujnim iii ~ i g urn os nim ventilom
iIi sigurnosnim ventil o m obezbe-
obe zbe -
duj
dujee kucnu instalaciju
ku cnu ins ta laciju od ppreviso
reviso kog pritiska
pritiska..
($""'<p=~---l
Slika 18.26. Pres/rlljni
Sfika Prestrujni velllif
velltil 1.1
1.
I. Telo ve nt ila
Te lo ventila
1.1 E le menli za povezivanje
lementi poveziva nje
3. Pecurka
Pecurk a
4. Osovina
4. Osovin a pecurke
5. Opruga pccurke
pecurkc
Pobudi vac
6. Pobudivac
6. l.Radna membrana
6.l.Radna me mbrana
6.2.Sigurnos na membrana
me mbrana 6.2
7. Osovina pubudivaca
8. Opruga
9. Poklopac opruge
10. Prsten
Prste n za podesava nje
es,,:;:8
12. Indikator pucanj a membrane
Indikato r pucanja m e mbra ne
-152 8. "dO/v,';c ll'IW
8.7T"dof'Ol';c l l::" T O 1
'IWll:A'TO ·;·INJf' POSTfWlr·
I·;·INJ(,· PO.'T'Wl/· \I 1 / ·1 (, -r:Nn
\ 11/ hV.,.,,,' . 1ILNO
LNO (;
C; f{f':J"
/lU/ INl E
IN1E
-+-+ -i..,.J+f-R
,
1 'I
1 I
..I -
Te mp eratura slJo
slJ oljasnjc!] "' H du h(l
ljas njcg yudu h ~ rOC]
{OCJ
S/ika 18.27.
/8. 27.
...-.-,
~, ....
Mikroprncesnrski
Mikroproccs nrski rC 1,;III
£III ,llor
'1[or (knntrnkr)
(knlltrnkr) POSC dUjl' elva
POSCdUjL' dva kOlllunikaciona
kUlllun ikaciona prikljucka
prikljucka::
ko mun ibciju sa
jedan za komunibciju nadrcdcnill1 ccn
S,I nadn.:lkllim cc nlrOIll
tro lll sllll:Stcnill1 distriblltivnom ccntru
sllll:Stenilll 1Iu distributivnom cen lru
toplane i drugi koji slllzi kom llni kacij ll .saa ra
sluzi za komunikacijll cunarsko l1ljcdinicolll
racunarsko llljcdinico lll lIgradcnog
ugraden og meril
m e rilaa
IOplotne
toplotne ene rgijc.
encrgije.
Mikroproccsorski
MikroproL'cso rski regulator lIgrackn u pod~taniCLI
regula tor ugrackn podstani cu o lllogllcuje rca lizaciju sledecih
ill ogucuje rcalizaciju sledeCih
regll
reguliacionih
acionih krugova: krug R 1I za reguli. rcgll iisanjc
anjc temperature
temp era ture vode vOlk 1Iu se kundarnoj
kund arnoj mrezi i
reguli sanje
R2 za n:guli s~ nje pro toka vodc
protoka prilll arnnl11 delu
vode u prilllarnnlll dell! ecvnog
ccvllog razvoda. Rcgulacioni
Reglilaeion i krug
kr ug
R2 obezbcduje i ogran iccnje l1laksi
ogranicenje lll alnog dozvolje
Illaksilllainog dozvoljenog llog pprotoka, pre lazi na
rotoka, odnosno prelazi
regulacijll
regulaciju protoka kad iZl11c rena vrcdnost
iZlllcrena vn:dnost proLO
prolOka ka postanc jednaka
jedna ka zadatoj
zadatoj..
---.
izmenjivaei ,j~' Z;'Pthi~lilm'~ ~s
S~· ~;'Ptlv~jjl;';-~ ~5 ' ,. .:-'...
LPM; Plocasti Izmenjivaci
. ,
.............
";mIN-
,;~"e ' .......
N""",,,I:
Kt-.p pfDC,
-.- -
-""'-'.... .
. " """ ......
.. .:.
.,
1
_______
- "/,/1.,,,. ",.
- - -- - -""""". ",-----
''''''',--- ----
Slika J8.
Stika 29a. Plocasti izmelljivaci
8.29a. iVlIelljivaci
.J5.J
./5./ fJ.Tudorov;c
B. Todnr(lv;C PIW
P/W 1EKI
lIi K'/ 0I 'A Nll:
O J'ANJ rOS IIW l/:;NJ.·1
/:: rOSUWJ/' O:.NTI& II.
/ J I (,tNT/v
NI.·J i'A 0 G
ll.NO /<FJ.·INJt:
GW:.J.· JNJI:'.
TRACO
Plo~as ll IZmenl,vat,
Plotasli loplole
IZmenJlvaci loplotc
~S .
LPM LemlJenl placa9tlizmonJIvaei
placa9tllz"'.njlvatl toplate HS
] I I -
0 ......... •
lIosul
----
."
,~
•
I
/ 8.30. Termosfa
Slika 18.30. fski venfiljirme
Termoslalski vellliljirme Hen.
11I
)I
1.
I . isparivi 2. eleklrollski
elek/ronski 3. elklrollski
elkfronski so
sa radio
modemom
Stika 18.30. Deli/elji
Slika Delilelji toplote jirllle
jirme Zenller
Zenner
Uko liko
li ko su na radijaLoru
radijaloru ugradcni
ugradc ni tcrm ostatski vcnti li dolazicc
termostatski uolazicc do smanjenj
smanj enj a
pro toka u kucnom ra
poveca nj a protoka razvoc1nom
zvoclnom poslToje
postrojc nju.
nju . U to m slucaju preporucuje se 5e
ugradnja
ugradnj a kucnih
kucn ih pumpi sa promenljivim
promenJjivim protokom. protoko m. ToT o su " pamc tnc" pumpe sa
pametnc"
p romcnOI11
promcno l11 brzin-: sistcll1u grcjanj
brzin<: u SiS1CIl1u grejanja. a. Bi Billoo kakva pro me na us
kak-va prome lcd potrcbe
uslcd po trcbe grcjanja
grejanja
(orvaranjc
(otvaranje iii zatvaranjc vcntila) uzrokovati
vcnti la) cc uzro kovati ddaa pumpa
jJul11pa tre
lre nutno rcg uli se protok
nutn o rcgulise prolok u
potrcbom, od
sklad u sa pOlrcbOI11, nos no pumpa ce obczbeuiti
oclnos obczbediti optima lnu radnu tacku LIuzZ
minimalnu
minima lnu porrosnju c le ktri cne ec ne rgij ec .
potrosnju c1ektricnc
.5(, I:, 1",:",lJ1;, l 'I\U.II: A/r JI I ·,'.,f,
I. (·,\ lll rJjl·l' VJ,
(,\ 1111ll /.. 1 ( II'.N
Vi. I !.. /I 1I
..V I Ii . .\'r) (:
11,0\'0 lIr-JANiE
(;l<r '.hlN1F.
",
li lia UU/.
.,,,/ilill PI/ IIl/lL' (I 'PI:
Grund/o ' pll/llJlC
/lUI, Grund/os P I: 'a promellljivim pr%/wm daljinskim
protokom i doljinskim
podda vanjel11
{Jodda njel1l
UrOll',
UpOln "' 11[1 1 1<'
11 11 1 It!:rmllslats
l'mosla tskkih ih venl"
vcnll l"... , dc
Ic lilc
litc lja lurloH;
l!JpIOlC pumpl sa prome nljivilll
promenljivim
prolo
prol okk'lIl!
' )I1! ., kllcnilll
kllCllilll gl'<.:jn
gn::jnilll iIlSI." ,1<11.l111.1" ,. po~tizc
il11 iIlSI,d""II,II11 p o~t i ic sc
st! uSiccia od 20-30% toplotnc
ustccla ad taplotnc
c ll crgi.i ~ i "J ,I-.-
cllcrgij..: 1-:11' dcktricnc cncrgl
W,(, ckklricnc jc
clll:r;; ljc
,,~. D!l
18. UINSKO
D.'IUI NSKO G III!iA
III:JANJE
NJ£ -15
457 7
Olev;! od
Oli!va o aja llj
dvaja nj.:<: ~a~O
gaMwa\· ~1 i Iljih\WII
nJlhnql n<:lItra
m: lIlralliiza':IJII (llll.:ksavanj~
za<:iJII., oll l<:ksava nj <: 'ode li Olla v. lIlj.: inhihi-
odc i tioLiavanj<: IIlhihi -
proltiv
lOra pro iv kOl"Ozije.
kornzijc.
it' _\
)"' .
. . Jii
'I
Slika. 18.32.
J8.32. Izgled
lzgled
Llllutraslljosti cevi
unlltrasT/justi
magistralllog
magistralnog cevovoda
cevovocla kada
kacla
priprema vode lIije
/lije bila
hila
odgnvarajllca
odgovarajllca
Pored tradi
Porcd cio na
rraliicio ln ili - h ec mi ~k ih lr.:lm
nalnih trelmana kotlovske
antl kot sis lcme da
lovs kc i vode za sislt:rne daljinskog
ljinskog
grcjanja u prirn c ni pn;ovlae);]vaju
primeni pos lllpci za dodalni trc
pn;ov laclavaj u roslllpci tre tlll<ln
lm an vode koj
kojii ssuu viSe
visc fi zzicke
icke
prirode nego
prirodc ncgo ht:llliske.
hcmi skc.
Hydro
H ydro - X jt; rosturak
jc plls lupak i naziv pro proizvoda
izvoda za lrctmalrelillann kollovsk~
kotlovsk~ i vodc vode u siste mima
sis tcrnillla
el a ljinskog grejanja,
daljinskog gn.:janja, koji rruza
prllZa kompklnu
kOlllpklnu zas za~ lilu od ko rozije i kal11cm:a
oel korozij.: kamcnca uz obezbcdc-
obezbede-
njc
nje clikasnog
efibsnog i bc zbcdnog
bezbcd nog ras lvara nja vcC
raslvaranja vee srvorcnog
stvorcnog kamcnca.
kamcnea. Uz pO~lupak spro-
U z ovaj posllIpak
voeli sc
vodi se i fillriranje
li llriranjc voele ~is lcmll , s l. I18.33.
vod e u Sistclllu .33. fill c ri dclim
Filleri delimicnog icnog lob loka se prikljucuju pa-
ra lclno sa glavnilll
ralclno glavnim povra
povrallnim
nim vodom.
vouom. Usrncravanjcm
Usmeravanjcm e1ela povralnc vode (5-15%
dela povratnc (5-15%)) na na
fi lt eere
Iilt oelsl ranjuju sc mulj i gvozdcnc
re oclstranjuju gvozdenc (\;s ces lilicc (lJpiljci).
cc (llpi J..:.onlllinlia
ljci) . i'-o linll a ln
lnu srna lljcnjc
u SlTIa nje nj e lTIulj
mulj a i
opi aka rcdukllj
op iljljaka reuukuj e lal ozc oze nj e u1I kOllovil11a,
kotlovim a , iZl11iz mec nji v(lci
vaci mH
ma , ccvim3
ccv im 3,, radijal
raciijal o)rima
rim a i ve nti-
venli-
lima'l pa sc ooeldava
lim visok
clrzav<l vi. ni vo ctikas
o k nivo c fibsnosli
nos li 1Iu prc
prcnosli
nm u lup lu plloo le.
le .
·1f>1i Il.
II. Tod" ,o, ie' I'liOi
7i,d<l10l I'liOJ/:"K"/"()/ I/\"Je l'n
U,TO I : It\H:; .ITIIOJl- .\'
/'(I.ITIiOH .viJ.··1 CIoN n(I II.'\/()
/'.,1 Ci:'NTlU
I /.,,1 II. ,vO (;// O
D i/ INJ
lNi e
E
19.1. UVOD
An alizc i studij
Analizc studijcc enc rge tike 1Iu gradovima Srbijc [191
cncrgetike [1 9] pokazale
pokaza le su da se u nasoj
sredin i oko 40% ukupnc po
sredini potrebne
treb ne energije
e nergije kori
koristi
sti u stambenim
stambe nim i javnim zgradama zgrada ma u
Izv.
tzv. "toplotne'·
"LOpiotne" svrhe
svrh e (za grejanj
grejanje, e, ve
ventilaciju,
ntil aeijll, klim
klimatizaciju
a tizaeiju i pri
pripremu
pre mu tople potrosne
potros ne
vode).
vo de). Ako hi se obulwatili
ob ulwa til i i kancelarijski
ka nee la rij ski i stambeni
sta mbe n i objekti
obje kti koji se nalaze u okviru
ko mple ksa i evide
industrijskih kompleksa ntiraju izdvoje
evidentiraju no kao pot
izdvojeno potrosnja
rosnj a eenergije
nergije industrij
industrije,e,
ond
ondaa bibi se pokaza
pokazalo lo da se u toplotne
toplolne svrhcsvrh e u gradevinski
gradevinskim m objektima
obj ektim a trosi
trosi gotovo
uku pnc energije naSe
polovina ukupnc n a~c zcmlje.
zemlje. Pri tome, daleko da le ko najveci
najveci deo
dec toplotne
to plo lne energije
odnosi na greja nj e u gTadcvinskim
se odnosi gradevinskim objektimaobje ktim a i prvcnstveno
prvcnstve no zavisi
zavisi od samesa me zgrade,
nj ene lokacije,
lokacijc, od termi
termickih
ckih osohin
osohinaa nj njenog
enog omotaca, zapravo od ma materijala
terij ala zidova,
njih ove ve
vrste prozora i njihovc licinc, kao i od obima
velicinc, ob ima infiltraeij
infiltracijee spoljnjeg
spo ljnj eg vazduh a sto je
takode
takodc odraz kvaliteta
kvalitcta gradnje.
grad nj e. Uz potrosnju
po trosnju u lopltoplotnc
a tn e svrhe,
svrh e, objekti
o bj ekti koristc
koris te elektric-
e lek tric-
nu encrgiju i za osvc tle nj e, cesto i u dnevnim
osvetlcnje, dncvnim pe ri odima, ope
periodima, opett zavisno od samog grade grade--
vinskog obje kta, njcgove
\'inskog objekta, nj egove geo me trij e ali pre svcga od velicine
geomctrije ve licine i ka
karakteristika
ra kte ristik a transpa-
rentnih
rc ntnih cclemenata
le mc nata u fasa tlama.
fasadama.
Godisnja
God isnj a potrosnja
potros nj a energije u najvecemnajvece m brojll
broju postojeCih
pos tojeCih zgrada u Srbiji je u pro-
scku 2-3 puta veca nego u najnovijim, pod podignutim
ignutim u nekonekoliko
liko zadnjih godin
godina. a. U njim
njimaa
je ona ispod 100 kWh/m!, z
kWh/m , sto bi mogla da bude dan danasas gornja. gragranicna
ni cna maksimalna
vrednos t potrosnj e koja bi se dozvoljavala.
vrednost dozvoljava la.
Razlog
R azlog vevelikc potrosnje
likc potros nj e u nasim zgradama je u cinjeni cinjenici
ci da
d a daleko
d aleko najveCi deo
stanbenog fonda
fo nda 1Iu gradovima
gradovim a Srbije predstavlj
predstavljaju
aju gradevine podignute 1Iu vremevre me kada
cnergetska
energe kriza
tska kri za nije
nij e jos bila ni na pomolu
pomolll iii tek
te k sagledavana, sto kod nas nije nij e bilo
ozbiljno shvaceno.
shvace no. Ali LO to je bio
bi o i pe
period
riod kada je u nasoi
nasoj ze
zemlji
mlj i vladala
vl adala kri
kriza
za stanova pa
jc prim aran zadatak bio omoguCiti smestaj ljlldima
primaran Ijudima a ne trositi investicije l1a na energerski
ene rge tski
efikasne zgrade.
zgr ade. To danas nij nijee slucaj i najnovije zgrade
zgra de su pprojektovane
rojektovane u eenerget-
ne rge t-
skom poglcdu dale dalekoko kvalitctnije jer se potrebama
potrcbama za grejanje, kao i !etnje hladenje,hl ade nj e,
prilazi
prilazi stroiije s obzirom na porast cena encrgenata
c nc rge nata i tros
troskova
kova grejanj
grejanja.
a.
4611
46
-162 IJ. Todorrll'ic PROJ/:K"'01
8. Todorol"ic I'R OJ"KT()I ~4
~ 4I\'J"
1\'11: f'OSTRO.lEN1A
f'OSm O.lENJA Z/I CENT/v
CENTRAII. NO GREJ,
/.NO INJE
CREJAN1F.
Za
ZaLO,lo, kad
kadaa je
jc rec 00 cne rge tskoj efikas nosli zgrauaa treba
nosti zgrad trcba razlikova ti pos lojece
razlikovati tojccc zgTa-
zgra-
de od ou onih kojc koje su zidanc
zidane zad njih deseucsc t god ina iii
godina iIi se tek projektuju
projcktuju i preclvidaju
predvid aj u za
gradnju. Prvc Prve su u veCini
veCi ni i predstvljaju
prcdstvljaju naj manjc 80%
manj e 80' 1(> ukupnug
ukupnllg gradcvinskog
grad ev inskog fonda u
gradoiv
g radoiv ima im a Srbije. Grubim
G rubim anlalizama
an laliza ma scse pokazalo da bi interveneijama
intcrvencijama na poslojccim
posLOjeCim
o bje
bjekklima,
tima , njih ovo m eenergetskom
njihovo nerge tskom revitalizacijom
revitali zacijom i nakn adnim prilagod
naknadnim prilagocl ava njem
nj e m no-
vim l:ne rgetski m kritcrijiumima,
l:nergetskim kriterijiumima, njihovim prikljuCivanjc m na ce ntralizovane daljinskc
centralizovane
siste
s isl e me grcjanj
grcjanja,a, po trosnja e ne
potrosnja rgijc samo
nergijc sarno za greja
grejanjenje mog
mogla um anji za 20-40% .
la da se umanji
Pri lOme
to me i u vclikim
ve likim sta nhcnim i poslovnim objcktim sa vise vis!:: korisnika, dosads
dosadsnja
nja prak-
naplaCiva nj a utroSc
sa naplaCivanj utrokne ne e nc
ncrgij
rgijce iz sistema daljinskog
d a ljinskog grejanja koja se obraclln obracunava ava
prcma kvadraturi korisccnog
prema kori scc nog prostora
pros to ra,, ne
nc stimulise
stimuli se na raci o nalno ko risccnjc i stednjll
ste dnjll ,
pa Se lIvode mcraCi mcraci i sistc m naplate prema stvarnoj potrosnji . Upore dcnja potrosnje 1I
sistem
zgradallla sa naplatllm iZlllcrcnoj stva
naplatum prema izmerenoj rno j potros
stvarnoj po tros nji sa sta novima sa placanjcm
stanovima placa njcm
prcma kvadraturi,
pn:ma kvad raturi , provcre
provcrenn jc na izabranim objektimaobjektim a prikljucenim
prikljuce nilll na Beogradsko
Beogradsk o
d ~djin
d:. s k(1 grejanje.
l ijinsko grcja nj e. Utvrdjcno
Utvrujeno je da je 1Iu slllcajll naplate prema izmerenoj
silicaju naplale izme ren oj stvarnoj po-
lrosnji ona bila manja manj a za preko
prc ko 10% nego u odgova rajllcim stanovima sa naplat
odgovarajucim naplatomo l11
prcllla njih ovoj povrsini .
prellla njihovoj
Da bi
bi sc
se po trosnja e nergijc
potrosnja ncrgije 1I zgradama
zgradam a iz ranij cg pcrioda grad
ranijcg ~vcla
njc svc
gradnjc la na n;Jjmanjll
n:tjmanjll
1ll0gllClI
mogucli meru
me ru , 1110ra
mora sc izvrsiti
izvrsili njih ova cnergctska
cne rgc tska rchahilitcija naknadnim gradcvinskim
gradcvinskilll
radovima. spoljnim zidovillla i krovu sc 1Iu takvim slliCajevima
radovillla. Na spoljnilll slllCajevima dudaje
dodaje izolacija a na
prozorima
prozorim3 sc vrsi za me n;J
se vriii na sta kala
bla iiiiIi celokllpnog
ce lokllpnog prowra. Poboljsa nje izolacije
prozora. Poboljsanje izolm:ije sc fadiradi i
na zidovim a prcma negreja nim proslorijama
prem<l negrcjanim proslorijama.. Zaptivanje
Zaptiv<lnje zgradc treba cia bude bllde fa!.. da
'''',) d;t
tah.,'\)
sc cg i spoljnjeg pritiska aoud 50 Pa oSlvaruju 3 izmc
' c pri ra zlici unutrasnj eg nc: vazuuh
iZIllCllC vazduh na n;] sat
ako zgrada ncma nc:ma nikakvc vcntilacionc:
vcntilaci(1ne uredaj e a 1,5 izmena ako su oni lIgradeni. llgraclcni. Ovab'c
Ovah.·vc
nakn
na kn adn c mere za po pobolj~anj
bolj ~a nj e encrgctske
e ncrgetskc ccfikasnosti
rika snos ti zgrada mora Ja ua obuhvate i novo
izo lova nje cevne mrde ako je 1Iu zgracli
izolovanjc inst;]lisan o cc
zgradi instalisano ntralno grejanje. Au individulnim
ccnlralno inciividllinim
kotlarnica ma treba
kotlarnicama rreba slediti primer Ncmackc,Ncmacke, da 5e se kotlovskc
kotl ovskc jedinice lIgrade
lI grade ne
nc prc pre
trideset godin
godinaa u predviden
predvideno OI1l rokll za
m roku mcne, a da novo lIgradeni
zamene, ugradeni kotlovi ispunjavajll
odredeni stepcn korisnosti. Uz to mora da se predvidi prcdvidi i definise remo nt i podesavanjc
delinise rcma podesavanje
svih elemenata sistema za grcjanje. Naravno da pri revitalizaciji rcvitalizaciji grac1evinskih
gTadevinskih objekata
pre svega to treba lICiniti
uciniti kod velikih potrosaca (bolnicki ccntri, hotelski kompleksi kompleksi,,
spo dvorane i drugi.). A da bi se to ~ve ostvarilo znacajno bi bilo da se prethodno
rtske dvoranc
sportske
lIspostave
uspostave za konski normativi, standardi i c1ruga druga obavezujuca akta.
savremenim metodama integral
Nove objekte treba projektovati po savremcnim no obuhvataju6i
integralno obuhvatajuCi
sve clemente od lIticaja
uticaja na odrziv razvoj do onih koji se odraiavaju na energetske zah-
teve. A to su bioklimatski faktori, odgovarajuCi gradevinski materijali, raspored i ka-
rakteristike gradcvinske rnase, sistemi za grejanje, klimatizacija, ventilaoija,
gradevinske mase, ventilacija, osvetlenje,
liftovi, osobine i velicine fasadnih elemenata a pre svega prozorskih povrsiona, itd. Sve to
uzZ savremene programe optimizacijc, simulacije ponasanja zgrada u uslovima koriscenja,
LI
~
-1~ ,
~O
'C J
~
.
s ,:,:_
~ ''-,
•.. - ...... _--_ _-_._. __ ....-~.....
.. -...- - - -.•..- --.----....
"
.83
[oo.
.. .;i )J "-\
.t
Qv ~
. ..-d
~ ~ , QLZ ~-
. \
~
~-..
:
KOflSf!aa
Konsn
.j
:i
I·l
. . -.1
:: Q
-~h
Q C'
l-....
Qhh
-----
~
c::.""""= "",,,,---
energlJa
PI; i·············· ···· ··············
1····I·~CJ>r. i·:·····················.. ········
·····~~~
:i
:
··~ ········ · :ll
n.._.u
.c;;:LJ
c n
1( ~~~ I Distri-
~:~~WiStri. Ale
A1cumu· 'I ~II'I -?!t.f
--"'It'.:. - Prima~a
energlJa
~-
~-'c buciJ'a
bucija I ~u- " Kotao - ~.
7
(;"- ~'7JL.~a~
~'7~L~a~ cclJ~a~
l~Ja~ ,'
I '--
Q.' dv t.
l- r I~ f.hi:b..
v~L _~
Q' ', . ., J
iIL d __ a_
_ _ __ Os ~L _ . ·>v .
"-\.
Finaln~ energija
Finalna
O~od
Q~od = 50,94 + 75,29 A/Ve + 2600/(100 + An) kWh/m2 (19.]))
(19.1
z
O~od
Q~oo = 72,94 + 75,29 A/Ve kWh/rn
kWh/m2 (19.2)
19.
/9. OGR4NICENJE
OGRA1WCENJF.. POTROSNJE
POTROS i F.. ENERGIJE
ENERC /1£ ZA
7...4 GREJ.fXJE
CREJ.f ':IE -165
Za ostale
oSlak zgrade najvcte
najvece vrcdnosti
vrednOSli dozvoljcnc
dozvolj.:nc potrosnje
pOlrosnj c primame
primarnc cnerglJe
cnergije se
pn: ma jcdnaCini:
izracunvaju prema jeonaCini:
Za koriscenj..:
korisc.:njc gc mjihh izraza potrebno
gllrnji potrcbnu jc prethodno odrediti faklOr obli ka zgrade.
oblika zgrao..:. U
tu svrh u SL SL I'n
pi 'o'n izracunava
izracuna 'a iX'\Tsina
po\Tsina omotaea
omUlaCa zgradc
zgraJc koja ob uhva(~ ~'<':
koj a obuhval;.I !'\'c g-ra
gra menc
nlcne zido\'c
zidm'c
od\'~jaJ\I Illl
koji oov;Jja)1l Iln ulraSllji
utraS llji prostor od spoljne
spoljnc srcd inc kan i pOHsinc zidova u ncizolovanom
sredinc llc izolovanom
polkro
pOlkro 'Ijl!. Racuna sc
·Iju. Raeuna 00 gomjc ivic..:
. c od ivio.: nivoa zemljista iii,iii. aka sc ia\i;.Inica
iavallica najnizc
najni zc claze!
C:laze
nalazi iznad pO\Tsine zemljista ond a ad gomjc ivicc plafona
pO'Tsinc zemljisla pla fona do gomjc i\'icc ivicc ta\'anicL
tavanicL
najvis.::g
najviScg spra ta, odnosno do gomje
sprala, gomjc iviee
iVlcc efektivne
cfcktivnc izolaeije
iwlacijc zgTade. Llzimaju se
zgrade. Llzimaju sc kao den
dc,)
onH'taca
om< povrsinl: prowra.
' laea svc povrsine pruzora. staklenih
staklcnih vTata,
"Tala, vrata hovnih prozora, ukoliko razgra
vral;! i krovnih razgrani.ni-
Ca\'aju
ca"aju grcjani prostorproSior (xllxl spoljnc sredine.
srcdinc: . ISIO
ISIO tako se
sc obraeunava
ubracun;tva u oomotac molac ji povr ~i n a
poVl'~ina
kr(wa
hova prema
prcma spoljnoj srcdini. Sa donje stranc slran..: zg-rade
zg.rade kao den deo omotaca
omot:Jca treba ukljuCi ukljuci ti
povrsinu
povrsin u OS nove zgradc,
osnovc zgrade, zapravo povTsi pO'vtii na poda koja len len na zemlji
zcmlji iii podrumska
tavannica
tava ica ako se podrum (suteren) (sulcrcn) ne nc zagreva_
zagrcva. Ukoliko se zgrada siri na nekoj svojoj svoJoj
visini i pre\'azil
prcyazil37j azi osnovu nile etaie,
etai..:, onda i podne
podnc povrsine tak-vog
taJ..:vog sprata
spraia koje su Sll sa
donje
donjc strane
stranc u dodiru sa spoljnim vazrluhom,vazduhom, predstavljaju deo omotaca.
Zapremina grejanog
Zaprcmina grcjanog pros lOra V,
prostora V. jc
je uvek uJ..:upnog volumcna zgrade Vi
uvck manja od ukupnog Viu
zgradc do tri sprata iznosi:
proscku za zgrade
Ve = 0,76 V (m 3 ) (19.4)
a za ostale zgrade:
Ve = 0,80 V (m 3 ) (19.5)
oderedivanje maksimalno dozvoljcnc
Za odercdivanjc dozvoljene potrosnje mcrodavna
merodavna jc i ncto
neto povrsina
AN. koja se odnosi na koristan prostor zgradc
zgrade a za visine spratova do 2,6 m.
m. Ako ne ma
prcciznijih
preciznijih podataka ona se izracunava prcma
prema izraw:
izrazu:
(19.6)
20. Kraft
Kra ft Gunther,
G unth e r, ll Ilandubuch
andubu c h fur Techn Tc chniischcn,
sc hc n , Gebaudt:ausrus tungg ., VES
G eb nudenll s rus tlln V EB Verlag
fur 8auwcscll.
Gallwcscll. Be Berlin
rlin , 1978.
"I.
" 1. OJ.
DJ . Croome.
C roo me. B.M B.M.. Roberls
Rob e rt s , Air Co ndition
nditionin ingg and
a nd Ventilation
Ventilati o n of Buildings.
o f Buildings,
P.:rgamon
P.:rgamo n Press.Pn::s.
n
~2.. H. Laasko.
Laasko, Handuhuch
Hand ubllch der Technischen
de r Techni schen Gebaudeausll.lslUng.
Gebaudeausmstung. VOl - Verlag. Ve riag. 1976.
:!.l. Re!!ein
2.1. Regein fur n lr die Bc Bcr.:chnung
rechnung des Wamlehedarfs
Wam lebedarfs von Gebauden.
Gebaude n. Ol DIN 470 1, 1983.
2.1. W.P.
2.1. W.P . Jo Jones. Conditionigg Eng
nes , Air Conditioni Engineering,
inee rin g, Edvvards Arnold
Edv vard s Arn Publishers,
o ld Publis Britain.
hers, Great Britain,
1985.
25. F. Bos
Bosnjakovic,
nj nkovic, Nauka 0 toplini, 11 IIdeo, knjiga . Zagreb, 1976.
deo, Tehnicka knjiga. 1976.
26. Kolmar, Liese, Strahlung Heizung, Oldenburg
26. Olrienburg Verlag,
Vo!riag, 1957.
195 7.
27.
27. Mackassy A. A .•, Banhidi L.,L.. LuCistoe
LuCi stoe otoplcnie.
otopleni e. Stroizdat. Moskva.
Stroiz dat. Mos kva. 1985.
2R C. Bottcher. T.
28, T. Rakoczv, Klimatechnik. Dubbe! Dubb.:1 - Taschenbuch
Tasc henbuch fur den Maschinenbau,
Springer Ve Verlag,
rl ag, 1990.
~. M.S.
M .S . Si Siljlj ak. Pri log istraziva
istrazivanjunju uticaja lokacije
lo kacij e grejnog tcb tela na toplotni bi lans
prostorije, Zbomik 2 1. Kongrcsa KGH, KGH , Beograd,
Beograd , 1990.
JO. Branislav
30. Bra ni s lav E)akovic,
E>akov ic, UtiUticaj izolacije
caj izolac pojavu
ij e na poj transporla
avu tran formiranjee modifiko-
spo rta vlage i formiranj
almosfere
vane atmos fe re u rashladnim komorama sa osvrtom osvr1om na osobinc
osobine domaCih
do maCih izulacionih
izo lacionih mate-
rijala. Doktorska disertacija, MaSinski fakultet, fakultet , Beograd, 1967.
31. Lji lja na D.
Lj ilja Marjanovic,
D . Marjanovi c, Matematicko-fizicko
Matematicko-fi zicko modeliranje procesa adsorpcije i desorp-
cije lako-isparljivih
lako-isparijivih organskih komponenatakomponennta u klimatizovanilll prostnrijama,
prostnrijallla, Magistarski
rad, MaSinski fakultet,faku ltet, Beograd, 1991 .
3~ JUS - U. J5.
32. J5 . 520 - Metoda proracuna difuzije vodene pare u zgradallla zgrddama - Beograd, 1980.
33. N a t a.~a M. N
33 . Nata.~a Nikolic,
ikolic, Termofizika zgladc, M a.~ inski fakultet, Beograd, 1992.
Diplomski rad , MaSinski
zglade, Diplolllski
34.
34. District Heat in Europe. Country by Country, EUROHEAT EUROH EAT& Power - !3mssels, Brussels, April 200 I
:;5. Zbomik radova:radova: Savetovanje toplana TOP YU 2000 Nis, Maj 2000
36. Tehnicar masinski mas in ski prirucnik, Dr. lng Malic Dragomir, Obradovic Nikola Nikol a i Curcic Vo-
jislav ing, Beograd 1961
DODATAK
470 8. Todorovic PROJEKTOVANJE
B.Todaro,;c PROJEKTOVA NJE POSTROJENJA ZA CENTRALNOGREIANJE
CENTRALNO GREJANJE
Vodfllfl~
V"dMflk -1 7J
,/71
Nazivna Nazivni
Naz i vni Spoljn!
Spoljnl DehlJ ina
OehlJ i na Unutra s nj i
Unutrasnj Hasa Sadrzaj
Sad da j
me ra precnik pre c ni k z ida precnik :
vad e
vode
Im1 1T',m
"'.In rM1 mm
nun kg/m
kg /m 11m
3/8
3/8 10 17,2 , 35
22,35 12·,5 0,852 0,123
1/2 15 21,3 2, 65
2,65 16 ,0
16,0 1 ,22
1,22 0,201
3/4 20 26 ,9
26,9 2,65 21,6 1,58 0,366
II 25
25 33,7 3,25
3,2.5 27,2
27,2. 2,44
2.,44 0,581
II 1/4 32 42,4 3,25 35,9 3,14 1 ,0 12
II 1/ 2 40 48,3 3,2.5
3,25 41 ,8 3,61 1,372
22. 50 60 ,,33 3,65 . 53,0 5,10 2,206
1I 2 3 4 5 6 7
Ce
eelI i cne cevi bez sava JUS cC.B5
.B5 .,22
22 1 (DIN 2.448)
(Ol N 2448)
,
17,2
20
I
I 1,8
1, 8
2
,
5
4,5 Ii,
I
13 ,6
16 I! 0O,, 68a
683 1
, 890 ,'
0 ,890
l 14 5
0 , 145
C, 20 1!
21,3
Z I,) 2 5 I 17,3
17 , 3 ,!ii 0,962 !:
0,962 0,235
25 2 6,3 21
I
I
,I I I ,t 13
;I
I 0,346
26,9 2,3 77,1
,1 22
2Z ,3 ,I ,4 I ,,
1 ,41 0,39 I
0,391
I ;, I
I,
30
31,8
31 ,8
I
I
2, 6
2,6
2,6 !l
Ii
B
8
I 24,8
26,6
,iI
,
,7.7
II ,77
11,8B
,88
C,48)
0,483
00,556
,556
,
22,6
,6 8,8
8,B
33,7
3B
38
42,4
I 2,6
2,6 ,,
i 10
10
111I
28,5
32,8
37,2
,I
2,01
2,29
2,57 !,
0,638
0 ,638
O,8lf5
0,845'
: 1, 087
1,087
40 lf4,5
44,S 2,6 12,5
I :
!,! 2,7
39,3 11,2.13
,213
!ii 2,95 ,,
, ;
48 , 3 2,6 12,5
I 2. ,5 43,1 1,459
51 2 ,6 14,2 45,8 ,
, I 3, 12 iI 1 ,647
1,647
54 2,6 14,2 I 48,8 3,32
3 ,32 1,87
50 57 2,9 i 16 51,2 3,9 i, 2,059
i,
60 ,3
60,3 2,9 16
63,S
63,5
70
2,9
2,9
2,9
;
,,
1
,I 16
17,5
54,5
54,S
57 , 7
57,7
64,2
IIII
I
4,14
4. 14
4,36 I 2,333
2,615
I 4,83 3,237
65 76, I
82,5
82.5
2',9
3,2.
3,2
II 20
22.,2
22,2
70 ,3
76, II
5.28
6,31
6.31
3,882
3.882
4,548
-l72
-1 7_ 8_ Todorm';c
8, PROJEKTO I~· I NJF.
TodorOl -;c PfW1EKTOVA ~E PUSTR01£N1A
POSTlWJ£NJA ZA CF.NTRAL NO GREJANJ£
ZII CENTRIIL G REJAN1£
TABELA I (NASTAVAK)
1 2 3 4 5 6 7
250
244,5
2.44.5
267
66.3,3
6,3 -'
25
2.5
25
2.5
2.31.9
231 .9
254,4
37.1
40,6
40.6
42,237
50,83
50,B3 I
273 6,3
6.3 25
2.5 260.'/
260 ," 441I .6
,6 53.256
298,5
2.98,5 7 •, 1 25 2.84,3
284.3 5 1 •1 63,481
300 318
31B 7.5 I 25 303 57.4
57, " 72,107
323.9 7 •1 25 309 ,7
309.7 55.6 75.331
7S.331
355,6 8 25 339,6
339.6 68.3
6B.3 90.579
350 368 8 25 352 70,8
70,B 97.314
406.4 8,8
8/8 25
2.5 388,8
388.8 85,9
85.9 118.725
118,725
400 419 10 25 399 101 125,036
125.036
457,2
457.2 1100 25
2.5 437,2
437 .2 110
11 0 150,124
150,12.4
508
50B 1I 1 25
2.5 486 I 135 185,~08
185.508
500 521 1 1I •5 25 498 144 194.782
550 558.8
55B.8 ,5
12 .5 25 ,8
533 .8 170 223.793
600 609.6 12,5
12..5 25
2.5 584,6
584.6 185
lB5 268,415
2.6B,415
TABELA I (NASTAVAK)
1 2 3 I,~ 5 6 7
vi sa savom
cevi
Ce 1l i cne ce
ee sa vom JUS C. B5.Z4 0
JUS C.B5.240
17 ,2
17,2 1,8
,8 Z, 9
2,9 13,6
13 ,6 0,608 0,1 45
20 2 2 ,9
2.9 16 00.890
,890 0,201
21,3
21 .3 2 4,5
4.5 17,3
17 , 3 0,962 0,235
0.235
25
25 2 4,5 21 , 13
I ,13 0,346
0.346
26,9
26, 9 2 5 22 ,9
22,9' 1 ,24 0,412
0.412
I
30 2 5 26 1 ,39 0.531
31,8
31.8 2 5 27,8
27.8 11,48
.48 0,607
0.607
33,77
33. 2 5 29.7
29 .7 ,57
1 .57 0,693
0.693
38 2 5 34 1 .79 0, 908
0.908
42,4
42.4 2 5 38,4
38.4 2,01 1,• 158
40 44.5. 2 5 40 .5
,5 2.11 1,288
I , 288
48,3
48.3 2,3
2.3 5 43,7"
43,7 2,63
2.63 1 ,,55
51 2,3
2.3 5 46,4 2,78 1., 691
50 57 2,3
Z.3 5 52,4
52.4 3,13
3.13 2,157
2.157
60,3
60.3 2,
2.33 5 55.7 3, 31
3.31 2,437
2.437
63,
63.55 2,3
2.3 5 58,9
58.9 3.50 2.725
2,725
70 22.6
.6 5 64,8
64.8 4,35 3. 298
2.6 5 67.8 4,55 3,61
3.61
73
76 , 1
76,1 2,6
2.6 5 70,9
70.9 4,75 3,948
3.948
82,S
82,5 2,6
2.6 5 77 ,3
.3 5. 16
5.16 4,693
4.693
80 88,9
88 .9 2,9
2.9 5,6
5.6 83,1
83.1 6,2
6.2 5.424
101 ,6 2,9 6.3 95,8
95.8 7,
7 • 1111 7.208
100 108 2,9
2.9 6,3 102.2 7.57 8,203
114,3
114.3 3.2 7.1
7. I 107.9 8,83 9,144
9. I 44
127 3,2
3.2 7,
7. I 120.6 9.84 11.423
165. I
165.1 4 8 157, I
157. 16 19.384
168.3 4 8 160,3 16.3 20.182
177 .8 4.5 8 168 .8 19.2 22.379
193.7 4,5 8,8 184.7 20,9
20.9 26,793
200 219.1
219. 1 4.5 12,5 210,1 23,7
23.7 34.669
-l 7-1
-1 B.Tot/OIOI-i';
lJ.Tor/o,OI';c PIWJU,TO
PI<OJf:'f, TO I'/
I'ANlI:
INJI, I'OSTlW
/,OSTlWJENJA C/:NT~ ILNO GREJANJE
JENJA 7..'1 Ct'NTR-ILNO
TABELA I (NASTAVAK)
1I 2 3 4 5 6 7
I
22111144,5
,5 5 12 ,5
12,5 234 , 5
234,5 29,5 43 ,1 89
43,189
250
250 267 5 12,5 257 32,3
32 , 3 51,875
51, 875
27-) 5 ,5
12 .5 263 33 54,325
300 323, 9
323. 5,6
5, 6 12,5
12 ,5 )312,7
12,7 43,88
43, 76,797
76 ,797
1,, 355,
355,66 5,6
I
12
12, 5 344,4 48,2
48, 2 93 , 157
93,157
368
368 5,6
5, 6
ij 12 ,5 356
356,8,8
350 I 49,9
49 ,9 99, 986
99.986
400
406 , 4
406,4
419
41 9
6,3
6,3
6,3
6 .3 I! 17.,5
12 ,5
12.5
333,8
393,8
406 ,4
406,4
!, 62,4
64,3
64. 3
121,
12 1,798
798
129 .,717
717
I i
500
I,
457,2
508
6,3
6.3
6,3
6,3 I
!I
12,5
12 , 5
12,
12 ,55
1;44,6
44 4 , 6
11195.4
195 ,4 I•I
70,3
78,2
78 ,2
155,249
)92.75
)92.7533
550 1I 558,8
558 .8 6. 3
6.3 !i 20 546,2 86,1
80,1 234,311
234 ,31 1
600
60 0 609,6
609 ,6 , 6,3 i 20 597 94,1 279, 923
279.923
650 II 660,4 7,1 20 646, 2
646.2 /15
115 327.962
32 7.962
70a
700
750
71 1,2
711,2
762
7, 1I
8
20
2a
20
697
746
124
124
148 .
,
: 381,
381,553
55 3
·437 , 087
·437,087
I I
800
80 0 812,8 i 8 20
20 796,8
796 ,8 158 498,642
498 ,642
850
850 86 3, 6
863.6 8,8
B, B 20 846 185 562,1222
562,12
900
1000
914,4
914 ,4
1016
I 10
10
10
20
20
894,4
894 ,4
996
936
I
223
248
628,28
779,1 28
779,128
1100
11 00 111120
20
I 11 20
20 1098 301 946,8 79
946,879
1200
12 00 122.0
1220 12,5
12 ,5 20
20 1195
I 195 372 112
/121,568
I ,568
1)00
1300 1320 12 ,5
12,5 20
20 1295 403 1'317,132
1'317, I 32
14000
140 14
1420
20 14,2
14 ,2 20
20 1391,6 492 1520,963
1500 1520 14,2
14 ,2 20 1491,6 527 1747,409
16000
160 1620 16 20 1588 633 1980,573
D()da /llk
Doda /"k -175
Tem
Tempp.. kg/m 3 Tem
Tempp.. '<9 1m 3
I< g 1m Temp.
Temp. 'I(g
< g/m
/m
3 Temp .
Temp kg / n3
kg/M
40,0
40 ,0 992 , 24 44 , a 0 990 ,66 1148,0
8,0 988 , 96
988, 52 , 0 987,
98 7, 1155
40. 1
40, 992,
992.2020 44
44 , 1 990 ,62
990,62 48, 1
48. 988,,92
988 92 52 •, 1
52 987,
98 7. 10
40,2
40 ,2 992,
992. 17 44.2
44 . 2 99
9900 , 58 48,2
48 . 2 988 ,87
988 .87 52 , 2
52, 987,
987.06 06
40 , 3
40,3 13
992. 13 44
44 .3 .3 99 0,. 5111
990 48 ,,33 988,8
988,833 52 ,3
,3 98 7, 0011
40,4
40.4 992. 09
992,09 44 , 4 990 ,,50
50 48
48 ,4 988 , 78 52,4
52 .4 08'
j
9~
9860 ,, 97
I
40 . 5 992,05
992.05 44,
44 , 5 9.0,
990, 46 48 ,S
,S 988
988,, 74
74 52
52 ,)
,S 986 ., 92
40,6 992 , 01
992.01 44 .6 ,6 99
9900 ,4 2 48 ,66
48. 988,7
988 . 700 52,6
52.6 986 ., 87
87
40,7 991,97
99 1,97 114,7
14, 7 990 , 38 11118,7
8, 7 988,65 52, 7 986 ., 83
40 , 8
40.8 991 ,991/11
991, 44 , 8
44, 990 , 33
33 48,
48 ,88 988 , 61
61 52,8
52 ,8 986 ,79
, 79
40,
40 , 9 991 ,90
991, 90 111144 .9
,9 990.,2299
990 48 ,'l
,9 988 , 56 52,9 986 ,74
, 74
441,0
1,0 99
9911,86 45,0
45 ,0 990 ,25
990, 25 49,
49 ,00 988 , 52
988.52 53 , 0
53,0 986 ,69
, 69
4 1•, 1 1,82
99 1.82 45,
45 , 1 990
990,21
,21 49
49 , I 388
388,, 47 53, 1
53. 986,
986 , 64
41 ,2
41 .2 991,78
99 1,78 45,22
45, 990,16
99 0,1 6 49,2 988,43 53, 2
53. 986,. 59
986 59
4 1, 3 991 ,74 45,3 990 , 12
990, 49,
49.33 988 , 38
988,38 53,3
53 .3 986.55
986 . 55
41,4
41. 4 9911.,70
99 70 45,4
45 .4 990,07
99 0.07 49,4 988.
988,3434 53,4
53.4 986,50
986.5 0
41 .5
41 ,5 ,66
991 .66 45 ,5
45,5 990,03
99 0.03 119,5
49, 5 988
988,,29
29 53,55
53. 986,45
986 , 45
41 .,66
41 991 .6
,622 45,6
45 . 6 989,99
989 . 99 ,6
49 .6 988,25
988. 25 53,6
53.6 986,40
986, 40
41,7
41.7 991 . 58
991.58 45,77
45, 989,95
989 .95 49,77
49, 988 ,20
988,20 53,
53,77 986,35
986 . 35
41 .,88
41 9911.,55
99 55 45,8 989 .90
989,90 49 ,8
49.8 988, 16
988. 53,8
53 , 8 986 , 3 1
986,3
41, 9
41.9 991,51
99 1. 51 45,9
45 ,9 989 ,86
989,86 49 ,9 988, I1
988. 11 53,9 986,26
986 . 26
42,0
42 . 0 991 .,47
47 46,0
46 ,0 989,82
989. 82 50.
50 . 0 988 , 07
988,07 54, 0
54.0 986.21
986, 21
42 ., 1I 991.43
991 .4 3 46
46 , 1I 989,78 50, 1I 988,02
988 , 02 54 , 1I 986.
986, 16
42,2 9911.,39
99 39 46,2
46. 2 989,74
989.74 50,2 987,97
98 7.9 7 54,
54,22 986,111
986.1
42,3
42.3 991,35
991 . 35 46,3
46 .3 989,69
989.69 50,3
50.3 987.92
987. 92 54,3
54 ,3 986,07
986 , 07
42,
42.44 991 ,31 46,4
46 .4 989 , 65
989,65 50,44
50. 987,89
987 ,89 54,4
54 .4 986 ,02
986,02
42,5
42 . 5 991,27
991 .27 46,5
46.5 989,61
989.6 1 50.5
50 . 5 987,84
987.84 54,5
54 . 5 985,97
985 .9 7
42,66
42. 991 .23
,23 46,6
46. 6 989,57
989 .57 50,6
50 .6 987.80 54,6
54 . 6 985,92
985. 92
42 , 7
42.7 991 •, 19 46,7
46.7 989.53
989. 53 50,7
50 . 7 987.75 54,7
54.7 985.87
985. 87
42.8 991 •, 15 46,8
46.8 989,48
989 .48 50,8
50.8 987,71
987.71 54.8 985,83
985.8 3
42 ,9
42.9 991 • 11 46.9 989,44
989 .44 50
50,9
,9 987.66 54.9 985.78
985 . 78
43.0 991,07
991.07 47.0 989.40
989 .40 51 ,,0a 987, 62
987.62 55.0 985,73
985. 73
43, 1
43. 991 .03
, 03 47,1
47.1 989,36
989, 36 51 • 1I 987.57 55, 1I
55. 985
985 ., 68
43,2
43.2 990.99 47,2
47.2 989,31
989.31 51 .2,2 987,52
987 , 52 -55,2
-55.2 985,63
985.6 3
43,3
43 . 3 990.94 47,3 989.27
989. 27 51
5 I .,33 987.48 55 , 3
55.3 985,59
985.59
43,4 990,90
990.90 47.4 989,2Z
989 . 22 51 ..44 987,43
98 7.43 55.4
55 . 4 985.54
985. 54
43.5
43 .5 990,86
990.86 47 . 5
47.5 989 ,18
989.18 551I .5
,5 987.38
987.38 55 , S
55.5 985,49
985.49
43.6 990,82
990.82 47,6
47.6 389
389.. 14 551I .6 987.33 55.6 985.44
985 . 44
43.7 990,78
990.78 47.7 989.09
989.09 51 .7
,7 987.28 55.7 985,39
985.39
43.8 990.74 47,8
47.8 989.05
989 . 05 51 , 8
51.8 987.23
98 7.23 55,8
55.8 985,35
98 5.35
43.9
43 .9 990.70
990 . 70 47 . 9 989.00 51 .9 987. 19 55.9
55 . 9 985.30
98 5.30
-l7(,
./7(1 r"dorm 'i(' P'WJ':KIOI
/J. rodO/YJI·ic
/J PIWJI:XrO I ~'INJr::
~.JNJ£ POSTfIOJI,l\'JA
POSTlWJI, /\'}A 7...-1 C1, NTIt-lLNO GRI:JANJE
7....-1 Cc.NTft-IL,vO GRFJIINJ£
59,0 98 3,75
983 ,75 63,0
63.0 98 1,67
1, 67 . 67,0 979,50
979.50 71 .,0a
7] 977 ,2 3
977,23
59,
59. 1] 953 ,7
.7 0 63 . 1] 981 ,62 67 ..1I 979,44
979.44 71 •, 1] 971,17
977.17
59,2
59.2 983,65 63,2
63.2 981 .57
98] ,57 67,2
67.2 979,39 71,2
71 .2 977.
977.12 ]2
59,3 983.60 63,3
63.3 98]
981 ,51 67.3 979,33 7]
71 ,3
,3 977 •a7
977.07
59,4
59.4 983,55
983.55 63,4~
63. 981,46
981.46 67,4
67.4 979,28 ,~
71 .4 977,01
59,S
59.5 983,50
983.50 63,5
63.5 981 .40
,40 67,S
67.5 979,22 ,5
71 .5 976.95
976,95
59.6 983.~5
983,45 63,6 981,35
981.35 67,6
67.6 979,16
979.16 71,6
71.6 976,90
59,7
59.7 983. 110
,0 63,7
63.7 981,29
981 .29 67,7
67.7 979, 11
979. 71 .7
,7 976,84
976.84
59,8 983,34
983.34 63,8 981 .24
,24 67,8 979,06
979.06 71 .8
,8 976 ..~~8
~8
59.9 983.29
963,29 63,9 981 , ] 8
981.18 67,9
67.9 979,00
979.00 71,9
71.9 976,
976. 2
f)rldtll{/~
f)nda("A -/ 77
TABELA II (NASTAVAK)
Temp.
Temp. kg /m 3
kg/m Tem
Tempp.. kg/ m3
k g/m Temp. kg/m 3 Temp . kg/m 3
TABELA II (NASTAVAK)
Temp,
Te mp . kg/m 3
kg/m rQmp,
Te mp . kg/m)
kg /m
3 Temp. kg /m)3
kg/m
88 ,,00 966,
966,6C 6e 92 , 0 96 3, 99
963, 96,0
96 ,0 96 1,2
1, 222
88,1
88 , I 966
966 ,62
,62 92,
92,11 963
96 3 , 92
9Z 96,1
96 , I 961,,15
961 15
88,2 966,5
966 ,5 5 92,2
92 ,2 96;
963 , 85 96 ,2 961,08
96 1,08
86 , 3 966 ,48 92,3
97,3 963,7 8
96),78 96 ,3
,3 1, a
961,
96 011
SB
88 ,,44 966,41
966 ,41 92 , I,4 96 3,, 71
963 56,'.
96, 'I 960 ,94
960.94
88 .5
,5 966
965 , 35 92 , 5
92. 963,65 96, 5
96,5 960 ,87
88,6
88 ,6 966 ., 28 92,6
92 , 6 9b3,58
9b 3. 58 96 ,6 960,80
960 ,80
88 ,7
86.7 966,2
966 ,211 92,7
92 ,7 963 ,,51
51 96 ,7 960 ,73
960.73
88,8
88 ,8 966, 14 92,8
92 ,8 963,41.;
96 3,41; 96 ,8 960 ,66
88 , 9 966 , 03 92 , 9 963 , 37
96) 37 96 ,9 960 .5 9
960,59
89
89,0 ,0 966 ,01
, 01 93 , G
93,G 963,
963 , 30
30 97,0 960 .51
,51
89 , 1I
89, 965,95 93 ,,11 963 . 23 37 , 1I 96 0,44
960 ,44
8<;3 ,2
8' ,2 965,88 93,2 963, 16 97,2 960,37
89 , 3 965,82
965.82 ,3
93 .3 963, Ia
963 ,10 97 .3
,3 960 ,30
960,30
89
89 ., 4 965,75
965 , 75 93,4
93 .4 963. 03
96 3,03 97,4
97.4 960 ..23
23
89,S
89, S 965 ,68
965.68 93 ,5
93,5 962 ,96 97.5 960 ,1 6
960,16
89,6
89.6 965,61 93 ,6 962 ,,89
89 97,& 96 0,0 9
89,7
B9, 7 965,54 93,77
93, 962,82 97,7 96 0, 02
89,8 965,48 93 ,8
93,8 962 , 75 97,8
97.8 959,9 5
89,9 965,41
965, 4; 93.9 962,68 97,9
97 ,9 959,88
90,0
90 , 0 96 5,3 4
965,3 94 ,0
94,0 962 , 6611 98,0 959,81
90, 1 965,28 94 .,11
9" 962 , 51/1
962,5 1 98,1I
98, 959. 74
959.74
90.22
90. 965,21
965 ,2 1 94,2 962 ,477
96 2,4 98,2 959,67
90 ,3
90,3 965 , 15 99/.1;,,33 962,40
962 , 40 98,3 959,60
90,4
90 ,4 965,
965 ,08
08 11,4
99/1,4 962,34 98,4 959 , 53
959,53
90,S 965,01
96 5,01 94,SS
94, 96 2,27 98,5
98,S 959,46
90 ,6 964,94 94,6 962,20 98,6 959,39
90,7
90 ,7 964,88 94,7
9'1 ,7 96 2,13
962, 13 98,7 959,32
90,8 964,81
964, 81 94,8 962,07 98,8 959,24
90 ,99
90. 964,74 94,9
94 ,9 9611,,99
56 99 98,9 959, 17
959.
1 ,0
:J51,0 964,67 95,0 96 1,92
961,92 99,0
99.0 959.09
91 1
91, J 96q,61
964,61 95,1
95 ,1 961 .85
,85 99, I
99.1 959,02
91,2 964,54 95,2 961 ,78 99,2 958 , 95
958.95
91,3
91 , 3 964,47 95,3 961,71 99,3
99.3 958,88
958.88
91,4 964,40 95,11
95,'1 961
96 I ,64 99,4 958,81
91,5 964,33 95,S 961I .5
96 ,577 99.5 958 ,74
958,74
91,6 964,26 95,6 961,50 99,6 958,67
91,7
91 , 7 964,19
964, 19 95,7 961 ,~3
961,43 99,7 958,60
95B,60
1,8B
991, <;,64,13 95,8 961 ,36 99,8 958,52
91 ,~ 964,06
964.06 95,9 961 ,29
,l9 99,9 958,~5
958,45
100,0
100.0 958,38
I
Dodalak
D odfllak -179
479
Uzgo n u Pa
Uzgon P;t prl l empc rnturf
rnturi U~gon
U ~go n 1I
11 prtt llee mpcraturi
Pa pr mpcralu ri
u sfla7.nom
sflnznom u uspo nskom k raku od
kraku
kraku od 95 90 85 80 95 90 85
I ~
2 3 4 5 2 3J 4 5
94,9 0 , 69
0,69 - - - 9 1,
1 , (.G 22,95
94,8
94 ,8 1,)7
1,37 - - - 91,5 2J,63
23,63
994,7
4, 7 1I ,9
,966 - - - 91,4 24, J2
24 ,32
9 4,6
94 ,6 2,75 - - - 9 1,3
1, J 25,01
94,5 3),4)
,4 3 - - - 91 ,2 25 , 69
94,4 4, 12 - - - 91 ,1 26,)8
26,38
94 ,)
94,3 4,71 - - - 91,0
9 L ,0 26,97
94,2
94,1
5,)9
5, )9
6,08
-
- I -
-
-
-
94 ,0 6,77 - - -
9),9
93,9 7,45 - - - 90,9
90 , 9 27,6
27.65 5
9),8
9) , 8 8,14 - - - 90 , 8 2 8,34
7.8,34
9),7 8,8)
8,8J - - - 90,7 29 ,0 3
29,0
9J,6
9 ),6 9,5
9,511 - - - 90 ,6
,6 29 , 62
29,62
93 , 5 10,20 - - - 5
90 , S 30 ,30
, 30
9)
9J ,4 10,89 - - - 90,4 JO,99
30,99
9),)
93,J , 57
11 ,57
II - - - 90,) ) 1 ,68
31
9J , 2
9) 12,16 - - - 90,2
90 , 2 32,26
3 2,26
9)
93 ,1 12,85
12 ,8 5 - - - 90,1 32 , 95
9) ,0
93,0 13,5)
13,53 - - - 90,0
90 ,0 3}.54
33,54
92,9
92 , 9 14,22 - - - 89,9 33'14,23
, 23 0,69 -
92,8 14 , 91
14,91 - - - 89 ,8 34,91 1,37 -
92,7 15,59 - - - 8 9, 7
89,7 .1 35,50 1,96 -
92,6 16,28 - - - 89,6 36,19 2,65 -
92,5 16,97 - - - 89 , 5 ]6,8
36,8 7 3 ,33
3,33 -
92,4 17,55 - - - 89,4 37,56
)7,56 4,02 -
92,3
92,) 18,24 - - - 89,)
89,3 ]8,25
38,25 4,71 -
92,2 18,9)
18,93 - - - 89,2 ]8,8)
38,8 3 5,]0
5,30 -
92,1 19,61 - - - 89,1 39,52 5,98 -
92,0 20,30 - - - 89,0 40,11
40 / 11 6,57 -
91,9 20,99 - - -
91,8 21,67 -- - -
91,7 22,26 - - -
~80
-180 IJ. T"dorU\ ';·;<'' P/iOJEKFO
IJ.T()dorU\ l'I\OlEKI OII :·INJI: POSTlW.lI::NlJ'l·/ lz.·t
:- /Nlt: PO.\TIWII;N .-l Cl, /, 'TR.-II
CFI"TFV If .NO IiEJ.'/Nl£
.,vO C IiEJA NJE
1 2 3 4 5' I/ 2 J 1 5
8B,9
88,9 40,80
40 , 80 7,26
7, 26 - - 84 , 9
84,9 66 , 59 33, as
33,05 0,59
0 , 59 -
- - -
BB , 8
88
88 ,7
88,6
8 8 ,6
H ,3
42
, )3
3
4 2 , 07
07
42 , 76
76
7 , 85
7,B5
8 , 5)3
8,5
9,
9 , 22
-
- -
-
84,8
84,7
84,6
84 , 6
67 , J/ 8
67 , 86
68,55
86
68 , 55
)) ,64
3J
34,32
35,01
1,18
1 ,86
, 86
2,55
-
-
I
88 , S
88 5 4 4 9 , 90
43 , 44 90 - - 84, 5
84,5 69 , 23 35,70 3 ,24 -
B8 , 4
88,4 44, OJ 10,49
10,4 9 - - 84 , 4 69 , 92
92 36,38 3,92 -
88
8 8,3,3 H,7
44 , 722 11 ,I 18 - -- 84,3 70 , 5l
I51 3 6 ,97
, 97 ~ , 51
4,51 -
88
8 8,2,2 15
1 5 , 40 1 1 , 87 - 84,2 71 , 20
20 37,6
37,666 5,20
5 , 20 -
88,1
8 8 ,1 46 , 09 12,55
0 9 12, 55 - - 84 , 1 71 , 78
71,78 38 , 25
38,25 5 ,79
5,79 -
88
8 8 ,,00 13 ,1 4
4 6 , 6 8 13,14
4G,68 - - 84 , 0 72,37 38 , 8J
83 6,3
6,377 -
87 ,9
8 7,9 47
4 7 ,37
, 37 113,83
3 , 83 - - 83,9 73,
73,06 06 39,5
39,522 7,06 --
67 , 8B
67, 47 , 95
0 ,95 14,42
14 , 42 - - 83,8
83 , 8 73 ,655
73,6 40,1I 1
40, 7,65 -
87 , 7 48,64 15, 1O - - 83 , 7 7 4 ,33J
74,3 40,80 8,
8,34J4 -
87 ,6
87,6 49,, 33
49 )) 1 5,
5,7979 - - 83 , 6 74 , 92
92 41, J8
41,38 8,92 -
87,5 4 9 ,9
,922 1166 ,3
,388 - - 83 , 5
83,5 75,5
75 ,5 1 '11,97
-I I , 9 7 9 , 51. -
87 , 4 50 , 60 17 , 06
17,06 - - 8) ,44
83, 76,
7 6,1010 42,56 10,10
10,1 0 -
87 ,3
8 7 ,3 51 , I 9
51,1 17
17,6,6 5 - - 83 ,3
83,3 76 ,7 9
76,79 43,25 10,79 -
87
8 7,,22 51 , 88
51,88 18 , 34
18,34 - - 83 , 2
83,2 77 , 37 4 3 ,84 11,38 -
87 ,1 52 , 56
5 2,56 19,02 - - 83, 1I 77,96 4 4 ,42
44,42 11,
11,9696 --
87,,
87 ° 53 ,1 5
5 3,15 1 9,61 - - 83,0 78' ,65
, 65 4455 ,H
,H 12,65
86 , 0
86,0 53 ,84
, 84 20 , 30 - - 82,9 7 9,24
79,24 45,70 1I J3 , 24 -
86 , 86 5544 , 52 20 , 99 - - 82,8 7 9,83
79,83 46,29 13,83 -
,7
86 ,7 55
5 5 , II 21 , 57 - -- 82 , 7
82,7 80,51 46,97 14,51
14 , 51 -
86
86 , 6 55,80
55, 80 2222 , 26
26 -- - 82,6
82, 6 81, 10
81,10 0,5
47,5 6 15,10 -
86 , S 56 , 39 22 , 85
22, 85 - - 82
82, S5 8811,6
, 699 48,15
48, 1 5 15,69 -
86
8 6 ,4 7 , 07
5 7,07 23 , 55~4
23,
24 ,1, 12
-- -
-
82,4
82,~
82,3
82,38
82,96
48,64
48,84
49 , 43
49,43
16,38
16
16,,97 97
-
-
86,3 57
5 7 , 66
86,2
86 ,2 58,25
58 , 25 24 ,71
,7J - - 882,2
2, 2 83 , 55 ,0, 11
SO ,II 17,55
17 ',55 -
86 ,1
,1 58,94 25,
25,40 10 - - 82 ,1
,1 84,14 50,60
50, 60 18, 14 -
86,0 59,62
59 ,62 26,09
2 6 , 09 - - 82 , 0 84,83 51,29 18,83 -
85 ,9
8 5 ,9 60 , 3\
60, J\ 26 ,,77
77 - - 81 , 9
81,9 85,42
85 , 42 51,88
51,8 8 19,422
19,4 -
85 , 8
85, 61 , 00
61,00 27, 46
27,46 - - 8811 , 8 86,10
86, 10 52,56 20,10 -
85,
8 5,77 61 ,5 7
61,5 28 , 05 - - 81 , 7 8 6 ,7 9
86,79 53,25 20,79
2 0,7 9 -
85,6 62 , 27
62,27 28,73 - - 8811 , 6 87,38
87 , 38 53,84
53 ,84 21,38 -
85,S
8 5,5 62,86
62 , 86 2299 , 32 - - B1 , 5
81,5 8 7 ,97
87,97 54,43 2 1, 97
97 -
885,4
5 ,4 63 ,4 5
63,45 29 , 9911
29, -- - 81, 4 88,
88,6565 55,11
55, II 22 , 64
22,64 -
85,3
8 5 ,3 6~ 4 ,14
,1 4 0 , 60
3) 0,60 - 8 1,3
81,3 . 89, 24
8 9,24 55 ,7 0
55,70 23 ,24
23,24 -
85,2
8 5, 2 6 (,72
( ,72 )311 ,19 - - 81 , 2
81,2 89,83 5 6,29
56,29 2 3 , 83
23,83 -
85 , 1 65 ,311
65,3 J 1 ,77
31 - - 81 , 1 90,42 56,88 24,42
24 ,4 2 -
85,0 66,00 32,4 6 - - 81, a
81, ° 91,1
9 1,1 0 57,5
57,577 25 ,11 -
Dod{/wk
Dot/a/ok 48 1
481
1 2Z 3 1 5 ! 2 3J 4 5
8aO,9
0, 9 91,69
9 1 ,69 58,15
58, 1 5 25 , 69 - 76,9
76 , 9 115
11 5 , 9911 82 , )8 49 , 92 18,7)
18, 7)
80,8
80 , 8 92,28 58,74 26,28
26 , 28 - 76,8 116
1 16 , 50 82 , 96
82,96 50 , 50 1199 , )2
8 0, 7
80,7 92 , 97 59,
59,43<\ 3 26,97 - 76 , 7 11 7,09
7 ,09 8)
83 , 55 5 1, 09 19 , 9911
80,6
80 , 6 9)
93 , 56 60 , 02 27,56
27 , 56 - 76 , 6 1 17,68
17 , 68 84 ,1
, 144 5 1, 68
68__ 20 , 50
80 , 5 94 ,1
, 144 60 , 61 28, 1 5 - 76 , 5 118 , 27 84,7)
84,7J 52,27
52 , 27 21,08
80,4 94 ,7J
, 73 61,19
6 1 ,19 28 , 7)
28,73 - 76 , 4 11 8 ,8
, 866 85,)2
85,32 52
5 2 , 86 2 1, 67
80 ,),3 95 , 42 61,88 29 , 42 - 7 6 , )J
76 11 9 , 44
119 85,911
85,9 5)
5 ),, 45 22 , 26
80,2
80 , 2 96,01 62,47
62 , 47 30 , 01 - 76
76,2,2 1 20 , 03
03 86,49
86 , 49 54 , 0 3) 22 ,8 5
80
8 0 ,,11 96,60 63,06
63 , 06 30,60
30 , 60 - 7766,1
,1 120 , 72 87,1 8
87,18 54 , 72 23,
23 , 54
8 0,0 97, 18 63,,65
63 65 31 , 19
Jl - 76 , 0
76,0 121 ,3
, 3 I1 8 7, 77
7,77 55 , 3311 24 ,12
7 9,9 97 , 77 64 , 2J
23 31,77
31, 77 0 , 59
0, 5,, 9
7 5', 1 21 , 90 88 , 36 55 , 90 24, 71
7799 ,8 98,46
98, 46 64 , 92 )2 , 46
32 1 , 27
1, 75 , 8 122
1 22,, 49 88 , 95 56 , 49
56,49 25,3
25 , 300
7 9,
9,7 99,05
99, 0 5 6 5, 51 33,, 05
33 OS I1 , 86 7 5,7 1 2)
23 , 07 89,53 57,,07
57 07 25 , 89
7 9,6
9,6 99 , 64
99,64 66 ,1 0 3) ,64 2,45 75 , 6 1 23 , 66 90, 1 2 57, 66 26,48
7 9,5 1 00 , 22 66 , 69 34 , 2323 3),04
, 04 75,5
7 5,5 1 24 , 25
124 90,71 58 , 25 27,, 07
27
79,4 100 , 84 67 , 27 3344 , 81 3),6), 63 75 , 4 124
1 24 , 8044 91, )0
9 1, 30 58,84
58 , 84 27,65
27 , 65
79 , 3 10 1, 40 67 , 86 35 , 40 4 , 22
4,22 75 ,3
7 5,3 1 25,43 91 , 89 J 59,43
59 , 43 28 , 24
79 , 2 102,09 5 8 , 55 36,09
36 , 09 4 , 90
4,90 75,2
75 , 2 126 , 02 92 , 48 I 60 , 02 28 , 83
79 , 1 102 , 68 69,14
69, 1 4 )6, 68
36,68 5,49 75 , 1I 126 , 60 93,07
93 , 07 60,6 1 29,42
29 , 42
79 , 0 1 0 3 , 26
10) 69 ,73
69,73 37 / 27
37/27 6,08
6 , 08 75,0 I 27 , 19 93 , 65 6 1 ,19
61 , 19 30
)0 , 01
01
7 8,9
8,9 1103,85
03,85 70,31 37,85
37 , 85 67
6 , 61 74,9
74, 9 127,78
127 ,7 8 94 , 24 61,78 30 , 60
78 , 8 1 04,~4 70,90
7 0,90 )8 , 44
38 7 , 26 7 4,8
74,8 128,37 91 , 38
94 62,37
62 , 37 31 . 1 9
31,
7 8,7
8,7 105,03
105,0) 71, It 9
71,4.9 39 , 0)
03 7 , 85 74,7 128 , 96 9 5 , 42
95 62,9966
62, 31,17
31,77
78 , 6 105 , 72 72,18
72 , 18 ) 9 , 72
39 8 , 53 74 ,6 129,55
129 , 55 95,91 63 , 45 32 , 26
7 8 ,5
,5 106 , 30 72 , 77
72,77 40 ,3
, 311· 9 , 12 74,5
74 , 5 130,04 96,50
96 , 50 64 , 04 J2 , 8 5
7 8,4
78 ,4 1 06,8 9 7) , 35
73,35 40 , 89 9 ,7'1
,H 74,4
74,4. 130
1 30 , 64 9 7 ,,09
09 64,63
64 , 63 33 , H 44
78,3
7 8,3
78 , 2
1107
07,4
108
, 488
1 08 , 17
73,94
74,63
41 , 46
42,17
42, 17
10,30
10,
110,98
0,98
) ° 74
7 4,, 3)
74 , 2
74,2
131
UI , 2211
1 311,, 80
13
97 , 67
98 , 26
65,21
65 , 80
34
) 4 , 0)
03
)4 , 62
34
78 ,1 108,76
108 , 76 75 , 22
75,22 42 , 76
42,76 11 , 57
11, i .4 , 1
7.4 132 , 39)9 98 , 85 65 , 39
)9 ) 5 , 2211
35
78,0 1 09,34 75,81
75 , 81 4) , )5
43 35 1122 ,1
, 166 74
74 , 0 132
13 2 , 98 99 , ~4 66 , 98
98 ) 5 ,7 9
77 ,99
77, 109,93 76 , 39
)9 4) ,9)
43,9) 12 , 75 7J , 9
73, 13)
13 ) , 557
7 10
1 000,, 0)
0) 67,57
67 ,57 36,38
) 6 ,3 8
77,, 8
77 11 0,52 76 , 98 44,52 13
1 3,, 3) 4 73 , 8
73, 1 34, 15
34 ,15 1100 0,
0 , 62 68 , 166
68,1 36,9
3 6, 977
77,77
77, 111
11 1,,1111 7 7,57
7 ,5 7 45,11
4 5 , II 1 3,93
3,9 3 7733 , 7 134 ,74 10 1 , 20
101, 68 ,7 4 3 7,56
37 , 56
77 , 6
77,
7777,, 5
11 1, 70
111,
1111 2,29
2 ,29
78 ,1 6
78,
7 8, 7 5
45,70
4 6 , 29
14,
14 , 5511
1 5,10
5, I °
73
73 , 6
7)
73 , 5
13 5 , 2 3
135,
135 ,8 2
101 ,69
10 1,69
102 ,28
69 , 23
23
69 , 8 2
38
38,, 5 °
38 , 6 4
77 , 4 11 2,8 7 7 9 , 34 46 ,8 8 1 5,69
5 , 69 73,4 13
1 3 6,41 1 02 , 8 7
102,87 0 , 4411
7 0, 3 9,2
9 ,2)3
77,33
77, 11 3 , 46
46 7 9 , 92 47, 46 16,28
16, 28 73,3
73 ,3 13 7 , 00
137, 00 103,4
10 ), 4 6 71 ,0 0 )9 , 81
77, 2 11 4 , 0 5
114, 8 0,51 48 ,0 5
4 8,05 16
1 6 , 87 7),
73, 2 13 7 ,00 103 , 4 6
103, 71, 00 3 9 ,81
77, 1 11 4 , 74
114,74 8 1, 20
81, 4 8, 74 17, 55 7J ,1
73 ,1 138,1
13 8,1 8 104,6
104,644 7 2 ,18 4 0, 99
40,
7 7 ,0
77,0 11 5 , ) )
115,33 8 1,79
81 ,79 49 ,)3
,33 18, 1 4 73,0
73, ° 138 ,7 6
138,7 105, ,2 3 7722,77
, 77 41, 58
41,58
-182
.JS2 8, TodorOI';i
B, PrWJ£KrOI'ANJ£
Todoro l'l'c !'[WJEKTOVA r OSTROJENJA Zrl
NJE POSTROJENJA ZA CENTRIIL NO C
CENTRALNO G RElII NJ£
N}E
I 2 3 4 5 I 2 3 44 5
72, 9
72
72 , 8
139,
13 9 ,33 5
13 9,94
9 , 94
105,81
105 , 81
1 06 , 40
7)
73 , 35
n
)5
7},,94
9~
42 , 17
42 ,,7766
68 , 9
68,8
68 , 8
1 62 , 0 1
162,59
1 62 , 59
128,47
1 28,47
129 , 06 96 , 60
°
9'6 , 0 1 64,H2
65 , 41
72 ,,77 140 , 5)53 10 6 , 99
106, 74 , S)
53 4) , 35
43 68 , 7 16 3 , 08
1 6 3,0 129
1 2 9 , 55 9 7,
7 ,09
09 65,90
72,6
72, 6 1411,, 02
14 10 7, 48 7 5,02
5 , 02 4) , 84 68,6 1 6]
63 ,6
, 67 1]
1 3 0 , 13
1] 9 7, 67 66,49
72,5 141
1 41,, 61
61 108 , 0077 5,611
7 5,6 44 , 42 68 , 5 1 6 4, 16
164, 16 1) 0,62
130, 62 98 ,11 6
98, 66 , 98
72 , 4 14 2,20 108 , 66 76 , 20 45 , 01
01 68 , 4 164
1 64,6, 65 131
1 31 ,11 9 8 ,65
98,65 67 , 47
72 ,3 142
1 4 2 ,7
, 788 1 09 , 25 7 6,79
76 , 79 45 , 60 68,]
68, 3 16 5,, 24
165 1 31,7 0 99,24 68,06
72 , 2 14)3 ,37
14 , 37 109,
109 ,88 3) 77, 37 46 , 19 6 8, 2 16 5,73 132,19 99 , 7]
73 68,55
72, 1 143 , 96 11 0,
0,4422 7 7 , 96 4 6 , 78 68 , 1
68, 166 ,]2
1 66 ,32 1 32 ,7 8 00 , 32
1 00,32 69, 14
72 , 0 1 44 , 55 11 1, 0 1 78 , 5555 7,)7
4 7,37 68 , 0 1 66 ,91
, 91 1 3 3 ,37 10 0, 9191 69,7]
69 , 73
71,9 1 45, 1 4 11
ll 1l , 60 7 9 , 14 4 7, 95 667,
7, 9 1 67
6 7,, 5 0 13 33,9,6
,9,6 101,
101 , 50 7 0 , 31
71,
7 1 ,8
8 14
1 4 5,
5,7733 11 7)
1122 ,,1199 79 , 73 4 8,
8,5544 67 ,8
t 8 1168
68 ,09 134 ,5 5
1 3 4,5 1 02 , 09 711 , 90
7tl,
,7
7711 ,7 1146
46 ,3
, 322 11 2 ,7
, 7 8 8 0, 3 2 49, 13 67 , 7 168,58
168 , 58 13 5,
5 , 04 1 02,58 7 1 , 39
71,39
71 , 6 1 46 ,90
, 90 11)
11 3 ,,33 6 80,90
8 0 ,90 4 9 ,72
, 72 67, 6 1 69, 07 lJ5,
13 5 , 53
53 1 03
0 3,07
,07 7 1, 88
71 , S
71, 5 11447,
7,))99 11 ) , 68 81 , 4400
11) 5 0,2
0 , 21 67, S5 169 , 66 13 6,12
6 , 12 10]
10 3,, 66 72,47
7 2 , 47
7 1 ,4
71 1 47,, 9 8
147 11 4 , 44 81,
81 , 98 50 , 80 67 , 4 17 0 ,24 136 , 70 104,2
10 4 , 244 73,06
73 , 06
71, 3) 1 48,5 7 11 5 , 03
0) 82 ,5 7 51, 3 9 67, 3 17 0, 73
170,73 13 7, 20
137, 104, 7 4 73 ,55
71 , 2
71.2 1 49 , 06 11 5,52 8)
115,52 83 ,06
, 06 51 ,8 8 67, 2 171,] 2
171,3 13 7,
7 , 78 10 5,,3]22
105 74 ,11 4
74,
71 , 1 149 , 55 116,01 "' 8)83 , 55 5 2, )7
52, 67. 1 171, 8 1 1 38,27 105 , 8811 74,6]
74,63
7 1 ,0
71 150 , 14 11 6,60 84 , I 4 52 , 96
5 2,96 67 , 0
67,0 172,4 0 13 8,86 106,40 75 , 22
70 , 9 150 , 37
150,)7 117,1 9 84 , 73 53 , 54 66 , 9 1 72,99
72,9 9 139 , 45 106,99
106 , 99 75
75 ,8811
70,8
70 , 8 )2
151 , 32 1 1 7, 78
117, 85 , 32 54 , 13
13 66 , 8 173 , 48 139 , 94 107 , 48 76,38
7 0,7
70 ,7 15 1, 8811 I I a , 27
118,27 85
8 5,, 8a
88 54 , 62 6666 , 7 17 44,07
,07 1 400 , 53
14 1 08 ,,0077 76,8
76 , 8 8
70,6 152,40 11 8 , 86
1I 86,40 55 , 21 66,6 174,56 14 1,, 02
141 106,56 77 , 37
77,37
170 , 5
!l0 152 , 98
98 1 19,44
19 , 44 86 , 98
80 55 , ~0
~O 66 , S 175,05
175 / 05 141 , 51 109 , 05 77 , 86
70,4 1 53,57
53 , 57 120 , 0)03 87 , 57
5"1 56,39 66 , 4 17 5,54 14 22,, 00
DO 1109
09 , 54 7 8, )6
36
~ 0,) 1 54, 1 6 1 20 , 6)
63 8eB ,1 6 56 , 98 66 , 3 176,03
176 , 03 1 42 , 49
142 11 0,0)
0,03 ,7
-788,85
, 85 ,
70 , 2
70,2 154,75 121,2 1 a8,75
88,75 57 , 57 66 , 2 176
17 6 , 62 143 , 08
14 3 ,08 11
1100 , 62 -79,4)
79,0
70
70 , 1 1 55 , 24
155 12 1,
1,7700 89 , 24 58 , 06 66, 1 177 ,21
17 7,21 ( 4) , 67
143 111,
1 1 1, 2 1 80,02
80 , 02
70 , 0 155 , 83 122 , 29 89,8 3
89,8J 58 , 64 66,0
~6,0 177 , 79 144 , 26 111, 80 80,61
69 ,9 1 56,42
56 , 42 122 , 88 90,42
9 0,42 59 , 23 65,9 17R , 2S 14 4 ,7
144 , 755 11
1 1 2 , 29 8 1,
1,110 0
G9,8
69,8 1 57, fl O
5 7 , ()0 1 2 3,
12 3 ,47
47 91,01 59 , 82 65,8
65 , 8 1 78 , 8877 4 5,, ]3
1145 33 11 2,87 8 1, 69
669,7
9 ,7 157 ,49
1 57,49 123 , 96 91,50 60, 31
60,31 65,7 179 , 36 1 45 , 8
145, 822 11),3
113,3 6 82 ,1
, 188
69 , 6
69,6 1 58,08
58 , 08 1 24 , 54
124 92,08 60 , 90 65,6 1 79,85
79 , 85 14 6 , ]2
146, 32 1 13 , 86 82,G7
82,67
69 , S 158 , 67 1 25 , 13 92,67 6 1, 49 65 , S
5 80 , 44
1180, 1 46,90 11144 , 44
1 83 ,26
8),26
69,4 159,26 125 , 72 9)
93 , 26 62 , 08 65 , 4 180,9
1 80,9 3 14 7, 39 114, 9] 93 8 3, 75
3 ,75
69 , 3 15 9 , 75 126 , 21 93,75
93 , 75 62 , 57 65 , 3 181, 42 ~2 14 7, B8
7 ,88 115
11 5 ,42
, 42 84 , 24
69 , 2 160 ,3, 344 126 , 80 )4
94 , 34 63,15 65,2 1lB8 2 ,01 148,
148 , 47 11 6 , 0 1 8 4 ,83
69,11
69, 160 , 83
160,83 1 27,
27 ,29
29 94,8)
94 , 83 6 3, 65 65,1 18
1 822 , 5 0 14 8 , 96
148, 11 6 ,5 0 85
8 5 ,3
, 32
69 , 0 161
1 6 1,, 42 127,88
1 27,88 9 5 , 42
95 64,2 3 6 5,0
65 ,0 1 8]
83,0, 099 1144 9 , 55 117 ,09 85 , 9911
OodalaA
Doda!o" ./S.l
.JS3
1I 2 :1
~ 1 5 I1 2 3J '1 ..sS
64,9 183,68 150,14 117,fi8
tli,fiB 86,4
86 , 499 60,g
60 , g 204,47 170,9)
1 70,93 138,47 107,28
64 , 8 184,27
184,2 7 1 50 , 73
73 1I 18 ,27 87,0
87,088 60 , 8 205,06
20 5, 06 171,52 13
13 9 , 06 107,87
107 , 87
64 ,7
,7 184,76
184, 7 6 151,
1 5 1, 22 118 , 76 87,57
87 , 57 60,7
60 , 7 205,55 172,01 139
13 9 ,55
, 55 108,)6
64 , 6 185,25 151,71
151 , 71 119,2
1 19 , 255 88 , 06 60,6
60 , 6 206,04 172 , 50 14 0 ,0<1 lO8,8J
64 , S 185,
185,74 H 152,20
152 , 20 119,74 88,55 60 , 5 206,5)
20 6 ,5) 172, ~9 1 400 , 5)
14 53 109 , 34
64 , 4 186,23
186 , 23 1 52 , 69 , 2)
1 20 ,23 89 , 04 60,4 207,02 173,
1 73,48
46 141,02 10 9 , 8B33
64 , 3) 186,82
186 , 82 15),28
153 , 2 8 1 20 ,82
, 82 89 ,6)
89,63 60 ,)
,3 207,51 173, 97
97 141 , 5 1
141, 110 , 32
64,2
64 , 2 187 ,31
,)1 1 5)
53 , 77 1 21,31
21 , 31 90,
90 ,11 2 60 , 2 208, 10 174,56 1 4 2 ,10
, 10 110,9
1 10,9 1
64,11
64, 1 87
8 7,,8800 1 54,26 1 21,80 90,61
90 , 61 60 ,1
,I 208 , 59 175,05 142,59 111,40
111 , 40
64 ,0
64 , ° 188,)9
1 8 8 , 39 154,85
1 5 4 , 85 122,)9
1 22 , )9 91 ,2
, 200 60,0
60 , 0 209,08
209 , 08 175,54
175 , 54 14)
1'13,, 0 8 111,89
63,9
63 , 9 188,8
188 ,888 155,)4
155 , 34 122,88
1 22,88 91 , 69 59 , 9 209 , 57 176,0)
176,03 143,57 112 , 38
)8
6),8
63 , 8 189,46
189 , 46 155,
1 55 , 9)
93 1 2),47
12),47 92 , 28 59 , 8 210
2 10 , 06 176,52
17 6,52 114~,06
44,06 11
II 2 , 87
6),7
6 3,7 18 9 ,95
, 95 156,4
15 6 , 422 12
1 23,96
3,96 92 , 77 59, 7 210 , 65 177,11 114444 , 65 113,4
113 ,466
6)
63 , 6 19 0, 54
190,54 157,00
157 , 00 1 24,54
24 , 54 9),3
93,366 59,6
59 , 6 21 1 , 1144 177,60
17 7 ,60 14 5 , 14
145 113,
113,95 95
6)
63 , 5 191,0)
191,0 3 1 5 7, 49
157, 12 5 ,0)
,03 9),85
93,85 59,5
59 , S 2211
11,, 6)
63 11 --'1 8~ , 09 145 , 53 6) 114,44
1 14,44
63 , 4 19 1 ,62
191, 62 158,08 125,62
1 2 5,62 94 , 44 59,4 2 12 ,1 2 16 7 ,58 146,12 114,9)
114 , 93
6),2
63 , 2 1192
92 , 11
11 1 58 , 57 126 , 11
II 94 , 93 59,3 212
2 12 , 61 179,07 14 6 ,61
,61 1 15,42
63 ,1
,1 1 9),19
9 ) ,19 1 59,65 127 , 19 96,0
96,011 59 , 1
59, 213 , 59 J1 8
80 0 , 05 147,59
147 , 5 9 116, ·\0
116,,10
6)
63 , 0 19),68
193,68 1 60
6 0 ,1 4 1 27 , 68 96,50 59 , 0 2 14 , 08
2!4 11880 0 ,,54
54 148,0
148, 086 11 6 , 9 0
62 ,9
,9 1194,1(
94 ,1 7 16 0,6)
0,63 1I 28
28,, 17 96,99 58,9
58 , 9 214 , 57 1811',·, 03
18 148
1-18 , 57 117,
117 , 39)9
6 2, 8 1 94,76
9 4, 76 161,
16 1 ,2222 1128,76
28 , 76 97,58 58,8
58 ,8 215,06
2 15 , 06 18:t ,52
18 1 49, 0606 11
1 17,88
7,80
6 2, 7 195,25
1 9 5 ,25 161
1 61 ,7
,711 1 29 , 25
129,25 98,07 58,7 215,
21 5 , 55 182,01
182 , 01 149,55 !l8
lI8,)7,)7
62,6
62 , 6 195,84
19 5 ,84 16 2,)0
2 , 30 1 29 , 84
129 84 98,65
98 , 6 5 58,6
58 , 6 2 1 6,04
6 , 04 1 8822,,50
50 1 5 0 , 004·\ 118,86
62 ,S
,S 1196,»
96,33 16
1 62,
2 , 79
79 1)0,)3
13 0,3 3 99,15 58,5 2 16,
1 6,535) 1.82,99
1.8 2 , 99 I SO , S)
150 53 119,)5
11 9, ) 5
62,4
62 ,4 196,82 16),28
16 3, 28 130,82
13 0 , 82 99 , 64
99,64 58 ,4
,4 21 7, 02 18),48
1 8) , 4 8 151,02
15 1, 02 119,84
62·, 3)
62', 197,4
1 9 7,4 1 1 6 3 ,8877
16), 131 ,41 10 9,22 58,)
58 , 3 2 17,51
17 ,5 1 18
18)3,, 97 151,
1 5 1 ,5151 12
1 200 ,»
, 33
62 ,2
,2 197,90
19 7 ,9 0 164,)
16 4 , 366 1)
13 1 ,90
, 9O 100,71
1 00, 7 1 58,2 2218,00
18, 00 184,46
1 84 , 46 11552,00
2,00 120 ,8, 822
62,1
62 ,1 1198,39
9 8 , 39 16 4 , 85
164,85 132
1J2,39
, 39 1 0 1, 20
101, 58,1
58 ,1 218,49
2 18, 49 1 8 4, 9955 152,49
15 2,49 121,31
12 1, 31
62,0
62 ,0 198,88
19 8, 8 8 6 5,, 34
1 65 J4 1)
13 2 , 88 101,6
101, 699 58,0 2 18 , 98 185
185,44 , 44 152 , 98 121, 80
6611,,99 1 99 ,47
, 47 165,
1 65 , 9)
93 13),47
133 , 47 102
102,28, 28 57,
57 , 9 2 1 9 ,47
, 47 1 855 , 9)
18 93 1 5),47
15),47 12
1 22,29
2,29
6 1 ,8 19
1 999 ,96
, 96 1166,4
66 , 422 1 33
J) , 96 110022 ,7
,777 57 ,8 2 1 9 ,96
, 96 186,42
1 86,42 115),96
5 3 , 96 1 22, 7 7
61,7 20 0,,45
200 45 166,
16 6 , 9 1 1 34 , 45
134,45 10),26
103 ,26 57 ,7
,7 220,45
22 0, 4 5 186,91
1 8 6,91 1154,45
54 , 45 1 2 3, 27
61,6
6 1, 6 200,94 167,40
1 67, 40 134,94
13 4 , 9 4 103,75
10 3 ,7 5 57,6
57 ,6 22 0, 94 187,41
1 8 7 , 41 154,
15 4 , 95 1 2 3,7
),766
61,S
6 1,5 20 1,43
201, 43 167,8 9 135,43
13 5 , 43 104, 2244 57,S 1,4)
22 1, 43 1 8 7, 90
187,90 155,
15 5 , 44 124
124,25, 25
6611 ,,44 2 01,92
01 ,92 168,j
16 8,j 8 135,92
135, 92 104,74
104 ,74 57,44
57, 221,92
22 1 ,9 2 188,39
1 88 ,39 155,
1 55 , 9)
93 124,
1 24 , 74
74
61,)
61,3 202,51
20 2 , 5 1 168,97 136,51 1 05, 3 2 57 ,3
57,3 222,41
222, 41 188,
188,08 88 156,
15 6,42 42 125,23
125 ,23
61,2
61 , 2 03 , 00
2 03,00 169,466
169,4 137,00
137, 00 1 0 5,81 57,2
57 , 2 22 2 ,9 1
222,91 189,37
18 9 ,37 156,91
15 6 , 9 1 125,72
1 25 ,7 2
61,1 20),49
203,49 169,95
169, 95 1 37 , 4 9
1)7,49 106,30
10 6,3 0 57,1 223,40
22 3, 40 189,60
18 9,6 0 157,
1 57 ,40 40 1 26 ,21
, 21
61,0
61, ° 203,98 170,44 137,98
137, 98 106,79 57,0
57, ° 22)
223 ,8,899 190,)5
1 90 ,35 157,
157 ,89 89 1 26 ,70
./8-/ 8 . Todoru";c
B, Todolv ,';c PROJl;;I\TO POSTROl l:.Nh l 7..-1
VANJE POSTROJl:.Nhl
PR0 1/:--I\TOVAfVJE 7..-1 CLN
CIoN J'/\'-lt ·U G{?U.'
/'/\. 'It,\,\'U /l'iJC
G f?U.' /fVJE
-----------------------------------------~------
1 2 ~ ·1
'\ 5
I----+--
1 2
2 !!
::1l
-- I- - - --- -- -- - ·-----
I-----+- - --I-------··--·--- '- -_ ij
4 51
,; -j
56,9 224 ,33 8
224, 1 90 , 84 15 8,38
158 ,38 1 27 2 7 ,1 9 5522 , 9 24 .1 , ·\·100 12'J~ ' P'::;
2 1) ':1 , 8(-, 177 ., :ID
:1:1 14 ,),::;> 14,;'~ :' 1
56 ,8,8 2 24, 87 1 91
9 1,J
,3 3J 15 8 , 6 7 1 27 ,68, 68 52 , 6
52,8 2 4 3 ., 89 2l0,15
2 l0,1 5 177 , '39 11 1 14646 .,77 1
56 ,77
56, 225 ,3 6 19 1,8 2 159 ,3, J 6 1 28 ,1" 52.7
5 2 ,7 2,4 14 , 28 Il
2.4 2 I1G , 7 01
G,I'l 1J 77U0 ,, :;'~88 It. 7 , l rJ
It.7 I
56 , 6 225 , 85 1 92 ,31
, 31 1 59;
59 ; 85
8 5 1 26,66
28 . 66 152 , 6 2 4 4,66 2 1 1,14
21 178 , sa
1 , 1 4 178, 5 3111 11177,Q ,4'1'1
56 ,5,S 226
2 2 6 ,3 ~ 1 92 , SO 1 60 ,34
160 , 34 1 29 ,1 5 52,5
52,S 24
L4 S .l :7 2 11,
11 , 63 6 317 179,179 , 17 1l 4477 ""~bi
:" i
56 , 4 22262 6 , 83 1 93 , 29 16
1 6 0 , 83
8 3 1122 9,6~
9 ,6 ~ 52,4 24 5 , 66 6 G ??' 12
l2,l.2 17 9 . 6 6 114
,1 .2 1 L79,6G 1 1 '1 5&,, ,17,
'/ .
56
5 6 , 3] 22 7,, 32
227 32 193 , 78 1 61 , 32 1301 3 0 ,1 3 52 ,],3 .24
2 46,05
6,05 2 1 2 ,51
212,51 18 0, 0 5 1 1'~,; aH ,,e6
ll)O,fJ5 12(, II
56 , 2
56,2 227 , 81 1 94 , 27 1 6 1, 8 1 13 0,62
1 30,62 52,2 ~ 4 66 ,, 55 41
24 41 2~ lJ
13 :,no 0::; I ~O0 ., ~~:
113 54: 14') :~? ,' ~:' b I!
I' .1,.,
__ . ,
52,2
5 ~; I 1 2222 8,3 0 1 9 4,, 76
194 76 11 62,
62. 3 0 1 13
1 3 1,
1, 1ll1 52 , 1 12 46,9]
46,93 2_ t3
l3,l , 3ry~ ,,ueO,
O,.J '-13 Il'l 'l, ~,:·
2 lB , 7 9
~.' ~
2 47 , -1 - J2 i 3 , 8 8 J~ III , ,1 2
~ 4 7 ~~i2~,~ 1 ~_Bl , '~~_l~~')_' ' ~!
56
56 , 0 228,79 1 95,2 5 1 62 , 79 1133 1 ,6 1 52 , 0 1. ~; .J , ".: I
5 5 ,9
55,9 229 , 2-8
229,28 1 95
9 5 ,7
, 744 16 3, 20
3 ,20 132 ,1 0 51 ,~ 2477 , 111 ' 1<+,2 81 r 15 11 ,82! L : , [.~
: : [.-;-\I
55 , 8 2 2 9 , 77
229 196 , 2J23 1 6 3) , 77 13 2,59
2 ,59 51 , 8 2~ 8 ,,2
2<' 211 ~1 4,
~1 4 ,'r77 ' tIL,H 11151
.to.::,7l 1 5 \ #. O~
O~ 1I
55
5 5 ,7 230 ,1 6 1966 ,6
19 , 622 1 64 ,1 6 1 32 , 98
132 5 1 , 7-, 2'\
20\ 8 , 7-, (J I
21:; , I"
:~ l :' liS
:~l
l" ', 8 J ,, ..
'.8 Il iS :" ,
' 1)0 i 5 1 , r, 1 ,
55,6
55 , 6 230 , 6565 1 97 ,11 1 64 ,6, 65 13 3 ,4
133 ,477 5 1, 6 2 4 9 ,,l9
24 19 LiS tdJ
t DJ , l') t ') lIT)2
r; 2 , flfi l.l l
55 , 5 2lJ ,14
2 lJ,14 1 9 7 ,60 165
1 65 ,1 4 133
1 3 3,, 96 51 ,I ";~- "4"
t.. ~:-- ,, 6 8 "1
b- ,_
".L" 1-
o,_"14 'j 1I 0~,
H -"
.,l1 ,, /'"
~.
) ,'1 '_'J " ."•."''11
':: 1":>_"
1" 5
,O ')
55 , 4
55,4 2 31 , 63 1 98 ,0, 099 16 5 , 6633 134,4 5 5 1,'1
1 , ,1 2 50 , 17 t7 ~ i16, G3
6 I G3 4 , 17
t B ·,l7
IB l:.. 2 I .)'\ "1
1:,2, : ,' ,
55,
55 , 3] 232 ,12
2J2 ,1 2 1 98 , 5 8 1 66 ,1 2 134, 98 5 1,
1 ,33 250 , 66
250,66 ~'7,, 1
l17 422 1:) 4 ,6( /111 5"iJ'~7 3, J 7 ;!
~ l 7 . ')J ~~ l~ 5~ :l~, e II
5 5, 2
5 5,1
55 ,1
232 , 52
23 3 , 0 1
1 98 , 9 8
1199
99 , 4 7
16
1 666 ', 5 2
1 6 7,0
7,011
13
U 5 ,33
13 5 , 82
82
5l
5l ,, 2
5 1,1
2
1, 1 ,
251 ~ 5
25 1
251,~4
25
I
I
0 5 :.: 17 .
1 , 54 I1 2~ !! 88 I, 00
Ov l
L
L !~ R:\
~ ~ ,, 0~ :;~
l, :jjJ~ ,, JJ"tI 1_J"
c: -~
54 ,, "" :: I~ !
J
I
- j'
55,
5 5, 0 2333 , 550
2J 0 1 99
9 9,, 96 1 6 7, 50 13 6 ,3 1 5,1 , 0 .
5 1 ,0
2 S 2,03
2S ~ ,O~_ 12! ~~, ~~J \ i~_f~5
12I 3 , ! ':lf.\ '1 '-?~~.i \ [\ 6 , il i
26 •
5 ,\ , 3" !
54 , 9 23 3,9 9 200,
2 0 0, 4 5 1 6 7, 99 136 , 80 5a
5-0
0,, 9
'0,8
25 ~-4,,-1-2:~-'I
252, ~ 8, e8~:-1 ~:~~-~
2":)::) 0~._,
•• , 'lI"'" I --''.'-'.
I "-_' l."
-,j
_ , 4'::,~ ! .. 0 .... v IlP, ..
3 --I, I!.!.';~"
6 ,1 ,;-\ .
J ';,
_, •f.;' "~' , ,
-:-'5 1-
L"j '!.!. '1
i5',
.. ) ,, _2'
5')..' • e:)
I
n".•1 J.
J.
"~.~
t ""7"
"7
.!~1S-,7-'
._ u.2
-'-'e
3-
l :; , 7 -, Il .'.U7: S0
rr:i·J·~
i'
G...' I, U"~7. ' S"
J • _)(;
l !I i r) " ,• 1::
;:)"'
I'
I (":
\. .JSc.·)
C • '~
f :,
) ~._ 1If
~~
2J5
2 J5 , 36 2200 1,82
1, 82 1 69
6 9 , 36 1 3 8 ,1 8 0'"\
l· ·I ....
54 , 5
54 2)5 , 85
2)5,85 202 , 31,
20 2 ,31· 1 69 , 85 13 8 , 67 50 , 5 7S
75 '! f~ , lq l q '\:,
'J:, r'c,
,~c, 1 1IjH,1::
jl~H 1['"• . c:- 0::-' "." j
54,4 22.,166,31
,31 2022 , 30
20 30 1 70,34
7 0 ,34 13 9 ,16 ~~ c· ,, 4
SC ! 2:;"i
., - . ;~6
. 6 I 22) .J 1 i" ~,}j2:r,;,
") .., . ,j,t '\~ ':: r" I ILt,;
'. ,-, "~:
'
54 , 4 139,16
I12)
t I·
5 4 ,,3)
54 2] 6 , 8 3 20) , 29
236,83 1 70 , 83
83 1 399 , 65
13 5
50 0,]
I L. :;" i r :0
25·t,9
2 :' ·; ,9 ',;"} L:~
~ :~ l,
I
I,'
J , l~ :"l'
....... .... ,
i· 11 .~!fJ,·-,7
~!iJ,'J7
', . .
It".;}c
I t :, ';'J:
,',-J:
54 , 2
54,2 2)7
237 , 2 222 20)
203 , 68 171,
1 7 1, 22 14 0 , 04 5 G, 2 "2~ 'j ~ ( 4;)
rj 5 4 ;) 1.). 1 .!)::
. I).' ! l '3""3 '~~:-! •" "l'1 tJb It {"3
i 1 i" P
(.. ' '';'r- I} ..:J.
IJ
. ~ lJ ,
~~ ij
50
5 0 ,, 1i 22. 5S~-):C}J.
· n. J.. , -,~.~.?
••.-, l- ,,·lt
1, I:' Il llH'~'--f" , <;r; J'
s J$!-l. "
54 , 1 2 3377 , 71
/1 204 , 17
17 171,
1 7 1, 7 1 14.0
1 40 .. 5]
53 oJ" ..
ii
i ......~ , Y! 111~) V' •~ 4: . ~~
I
______ L
1-_ ____L .. ____
----~-, - __J ,- L -.
____ ._.
J____ -- .JJ
5) , 09
5J 238 ,6 , 699 20 5 ,1 6
205 17 2 ,7
, 700 141, ~ 1
53,8
5J,8 2 3 9 ,1 8 205
2 0 5,, 65 17
1 7 3, 19 14 2 , 00
5 3,7 2 3] 9 ,,55:39 206 , 0 4 173
17 3,,58
58 142,3
14 2 ,3 9.
9
53, 6 240,7
2 40,7 20
2 0 6 , 5 3) 174,07 14 2 ,88
5 3,5 2 40,5 6 207,02
2 07,02 174,5 6 14 3 ,37
53,4
53, 4 2 41,05 20 7 ,51
, 51 175, 0 5 143,8
143,6 6
53 , 3 2 41,5 4 208,00
206,00 175,544
175,5 144,35
144, 35
5 3, 2 24 1,1, 93 2 08,3 9 175,9)
175,93 144,75
144,7 5
5 3 ,1 242,42 208, 8 8
208,88 116,42 1 45,24
45 , 24
53,0
5 3 ,0 2 4 2,91 109,]7 176,91 145,7]
1 45,73