ESEJ

Adam Smit
Nejednakosti koje potječu iz prirode samih zaposlenja

Sarajevo. 2019
 UVOD

Pet glavnih okolnostih koje nadoknađuju mali novčani dobitak u nekim zaposlenjima su
ugodnost ili neugodnost samih zaposlenja, lakoća ili teškoća da se nauči, stabilnost ili
nestabilnost zaposlenja, malo ili velko povjerenje, sigurnost ili nesigurnost u poslovnom
upjehu. Danas se ljudi bave onim što se nekada činilo iz nužde. Zato su danas u ne naprednom
stanju društva siromašni svi oni koji se bave onim poslom koji nekim ljudima služi za zabavu.

1
 GLAVNI DIO

Prirodna sklonost za zaposlenjem čini ljude da se bave onim poslom koje će im donjeti veću
financisku zaradu. Plaće za rad se mjenjaju prema lakoći ili teškoći da se nauči posao.

Kad se postavlja neki skupi stroj, očekuje će se nadmašiti kapital koji se dao za njegov
utrošak.

Čovjek koji je odgojen uz utrošak mnogo rada i vremena za zaposlenje koje traži spretnost i
vještinu, može se porediti sa jednim od tih skupih strojeva.

Očekuje se da će mu rad koji uči obavljati, nadoknaditi cijeli trošak odgoja zajedno sa
običnim profitima za jednako vrijedan kapital.

Da bi neka osoba stekla kvalifikacije za izvršavanje rada, evropski zakoni i običaji nameću
potrebu učenja zanata sa različitim stupnjevima strogosti i različitim mjestima.

U toku učenja zanata, čitav rad onog koji uči taj zanat pripada njegovom majistoru.

U mnogim slučajevima onoga koji uči zanat njega moraju finansirati roditelji. Obično se
majistoru daje nešto novca za to što uči.

Dok u stvaralačkim umjetnostima i slobodnim zvanjima još je dugotrajniji i skuplji. Zbog

toga bi novčana nagrada umjetnika ili medicinskog radnika trebala biti mnogo veća.

Plaća za rad u različitim zaposlenjima mijenjaju se prema stalnosti ili nestalnosti zaposlenja.
U nekim zanimanjima zaposlenje može biti stalnije nego u drugima.

Od početka industrijske revolucije uspjeh se definirao kao rad životnog standarda. Plaće za
rad mijenjaju se u različitim zaposlenjima prema sigurnosti ili nesigurnosti uspjeha u njima.

Sigurnost da će neka osoba biti sposobna za zaposlenje za koje se odgaja, može biti različita
u mnogim zanimanjima. Isticanje u zvanju od kojih malo njih postiže uspjeh, najodlučniji je
znak za one koji se zovu geniji ili viši talenat.

Javno divljenje prema takvim osobama može biti nagrada za njihov postignuti uspjeh.

Pretjerana umišljenost koju veći dio ljudi ima o svojim vlastitim sposobnostima, staro je zlo
koje su primjetili filozofi i moralisti svih vremena.

Manje se zapaža besmisleno povjerenje ljudi u vlastitu sreću. Nema čovjeka na svjetu koji
nema dio tog povjerenja. Svaki čovjek u svom nekom životu procjenjuje dobitak ili gubitak.

Da se mogućnost gubitka često potcjenjuje I gotovo nikada ne cijeni, možemo naučiti iz

profita osiguravajućih društava.

2
Pri svim različitim zaposlenjima kapitala obična stopa profita mijenja se sigurnošću ili
nesigurnošću dobitka.

Svoje zdravlje povjeravamo liječniku, svoj imetak povijeravamo pravniku i odvjetniku. Takvo
povjerenje ne bi mogli pokloniti ljudima u lošem ili niskom položaju.

Kada neki čovjek upotrebljava samo svoj vlastiti kapital u poslu onda tu nema povjerenja.

Kredit koji može da dobije, zavisi od mišljenja ljudi o njegovom poštenju, imovini, duljini
radnog ugovora, itd. Različite stope profita u različitim granama ne mogu poticati iz različitog
stupnja povjerenja.

Pri različitim zaposlenjima kapitala obična stopa profita mijenja se više ili manje sa
sigurnošću ili nesigurnošću dodataka. Obična stopa profita uvijek raste više ili manje sa
rizikom.

Od pet okolnosti koje mijenjaju plaće za rad, samo dvije dijeluju na profite od kapitala:

o Ugodnost ili neugopdnost posla, i

o rizik ili nesigurnost

u pogledu ugodnosti ili neugodnosti ima malo ili nikakve razlike u najvećem djelu različitih
zaposlenja kapitala, dok su razlike u pogledu ugodnosti ili neugodnosti rada veoma velike.

Izgleda da su u istom društvu prosječne ili obične stope profita u različitim zaposlenjima
kapitala bliže istoj razini nego novčane u različitim vrstama rada.

Potražnja za različitim vrstama rada nekada je veća, a nekada je manja.

Npr. Potražnja za poljuprivrednim radom veća je u vrijeme košnje i žetve, nego za vrijeme
većeg dijela godine. Za vrijeme rata kada je pedeset hiljada mornara priseljeno da iz
trgovačke službe stupi u kraljevsku službu, potražnja za mornarima u trgovačkoj mornarici
raste sa njihovim premalim brojem.

Profiti od kapitala mijenjaju se sa cijenom robe. Kada cijena neke robe poraste iznad
prosiječnog iznosa, profiti nekog dijela kapitala, mogu da porastu iznad svoje prijašnje
veličine, a kada cijena te robe pada, spuštaju se ispod svoje prave visine.

Sva roba je podvrgnuta promjenama cijena, ali neka više od drugih.

3
Evropska politika uzrokuje nejednakost u ukupnoj koristi ili šteti od različitih zaposlenja rada
I kapitala iz razloga što ograničava konkurenciju u nekim zaposlenjima na manji broj ljudi.
Glavna sredstva kojima se evropska politika služi jesu povlastice određenim staleškim
udruženjima.

Evropska politika ograničavajući konkurenciju u nekim zaposlenjima na manji broj ljudi,

uzrokuje veliku nejednakost u ukupnoj koristi ili šteti od različitih zaposlenja rada i kapitala.
Povečavajući konkurenciju u nekim zaposlenjima, evropska politika uzrokuje nejednakost
suprotne vrste u ukupnoj koristi ili šteti.

Sprečavajući Slobodan promet rada, evropska politika uzrokuje nejednakost u ukupnoj koristi
ili šteti od različitih njihovih zaposlenja. Status o privilegiranosti sprečava Slobodan promet
rada iz jednog zaposlenja u drugo. Čak i na istom mjestu.

4
 Zaključak

Možemo zaključiti da u nekim zaposlenjima, ako ne i u večini privilegirano društvo ima više
šanse, nego ona društva koja nemaju taj status. To sve može uzrokovati čovjekovu
nesigurnosr i nestabilnost prilikom njegovog zaposlenja. Isto tako politika evrope uzrokuje
nejednakost i ograničava konkurenciju u nekim zaposlenjima. Tom svojom politikom
sprečavaju slobodan promet rada na štetu u različitim zaposlenjima.

5
 Literature

Talkot Parsons, Edvard Šils, Kaspar D. Džes R. Pits (1969). Teorije o društvu/Osnovi
savremene sociološke teorije – Prva knjiga. Vuk Karadžić, Beograd.