KAKVU VODU SALATA VOLI?

2017.
VIII. RAZRED

SAŽETAK

Na klijanje i rast salate utječu broji čimbenici. Jedan od njih je i pH vrijednost vode kojom se sjemenke, a
kasnije i biljke zalijevaju. Ovo istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja kiselih kiša, odnosno pH
vrijednosti kišnice, vodovodne i destilirane vode na klijanje i rast zimske salate sorti Posavka i Vegorka.
Istraživanje je provedeno u zatvorenoj prostoriji s kontroliranom količinom svjetla, temperature, zraka, vrste i
količine tla te količinom vode kojom su sjemenke i klijanci zalijevani. Istraživanjem se je došlo do rezultata da
nije utvrđeno postojanje kiselih kiša jer je pH vrijednost kišnice iznosila 6.5, vodovodne vode 6.8, a destilirane
vode 6.9. Sjemenke obiju sorti salate najslabije klijaju i najsporije rastu ako se zalijevaju destiliranom vodom.
Ispitivanjem klijavosti sjemenaka pod utjecajem kišnice i destilirane vode utvrđene su razlike među sortama.
Salata sorte Vegorka nešto bolje klija kad se zalijeva vodovodnom vodom, a brže raste ako se zalijeva kišnicom
dok salata sorte Posavka bolje klija kad se zalijeva kišnicom, a raste kad se zalijeva vodovodnom vodom.
Zaključiti se može da u uzgoju zimske salate ne bi trebalo upotrebljavati destiliranu vodu već blago zakiseljenu
kišnicu ili vodovodnu vodu. Salatu sorte Posavka bolje je uzgajati na otvorenim gredicama, a salatu sorte
Vegorka u zatvorenim zimskim plastenicima.

Ključne riječi: sorte Vegorka i Posavka, klijanje, rast, pH vrijednost, kišnica, destilirana voda,
vodovodna voda

UVOD I OBRAZLOŽENJE TEME

Da bi biljke rasle moraju imati povoljne stanišne uvijete, dovoljno tla, zraka, svjetla, topline i vode.
Često se misli da je dovoljna samo dostatna količina navedenih uvjeta, a ne razmišlja se da je i
biljkama potrebno zdravo tlo, čist zrak, puno svjetla i umjereno topline te nezagađena voda. Zbog
razvoja suvremene industrije, primjene suvremenih tehnologija u poljoprivredi i drugim područjima
života u biosferi je sve više štetnih tvari. One reagiraju s padalinama (kiša, snijeg, tuča) i stvaraju tzv.
kisele kiše koje štetno djeluju na rast biljaka, a preko hranidbenih lanaca i na zdravlje životinja i
čovjeka i tisućama kilometara dalje od mjesta svog nastanka. One su postale vodeći problem
razvijenih i nerazvijenih regija i to na svim staništima (Čož-Rakovac i sur. 1995, Litvinoff, 2001).
Kiselom padalinom tj. kišom naziva se svaka padalina čija je pH vrijednost manja od 5,6. U svijetu
je istraživanje kiselih padalina počelo još početkom 20. stoljeća i došlo do zaključka da kiselost
padalina različito utječe na različitim staništima u različitim godišnjim dobima. Tako je kiselost nekog
staništa veća u proljeće kad se otapaju veće količine snijega, ili na staništu čije tlo zbog svoje građe i
strukture ne uspije ublažiti kiselost (Čož-Rakovac i sur. 1995).
Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 1971. godine prati kemijsku onečišćenost
zraka i oborina na svojim mjernim postajama. Iz podataka mjernih postaja jasno se vidi da se tijekom
godina povećava broj dana s padalinama čiji je pH<5,5 i da već 1985. godine nije bilo padalina čiji je
pH>5,6 na mjernim postajama u slavonskom Brodu i Osijeku. Za pretpostaviti je da je ta kiselost
nakon tridesetak godina, tj. danas visoka i na ostalim mjernim postajama (Čož-Rakovac i sur. 1995).
Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 1
Slavonski Brod i Osijek su urbana središta regija koje su prepoznatljive po poljoprivrednoj proizvodnji.
U Republici Hrvatskoj se još uvijek puno hrane uzgaja na otvorenom bez ikakve mogućnosti zaštite od
kiselih kiša i drugih štetnih tvari. Znanstvenici su došli i dolaze do novih spoznaja o utjecaju kiselih
kiša na rast biljaka koje se koriste u ljudskoj prehrani. Istraživanja potvrđuju da je rast biljaka ovisan o
pH vodene otopine kojima su se biljke zalijevale, ali isto tako dolaze do spoznaje da genska struktura
pojedine vrste i njezinih sorti utječe na rast tj. različito reagira na različiti pH otopine kojom su biljke
bile zalijevane (Grljušić i sur. 2007, Bukvić i sur. 2008.).
Salata je jednogodišnja sorta lisnatog povrća koja u sebi ima velike količine vode i male energetske
vrijednosti. Jako je bogata mineralima i vitaminima. Posebno se ističu kalcij, željezo, magnezij, jod,
mangan, bakar, kobalt, nikal i silicij, a od vitamina C, B i E te tvar laktukarij koja se nalazi u njenom
bijelom soku i ublažava bolove, smiruje i osigurava miran san. Postoji velik broj sorti koje se razlikuju
vanjskim izgledom, hrskavošću i različito su prilagođene životnim i klimatskim uvjetima. U našim
krajevima se uzgajaju dva tipa salata, ljetne i zimske. Ljetne su salate koje se siju u proljeće, a zimske
u kasno ljeto i jesen i namijenjene su uporabi u proljeće. Postoje različite sorte. Od ljetnih salata
poznate su sorte Majska kraljica, Casard i Kristalka, a od zimskih sorti Ljubljanska ledenka, Posavka i
Vegorka (Sl. 1).

Sl. 1. Vrećice sa sjemenkama zimske salate sorti Vegorka i Posavka upotrebljene za istraživanje (izvor: Ella i Matea,
http://miagra.hr/sjemenske-vrecice-povrca-cvijeca-i-zacinskog-bilja/salata-vegorka/ )

I zimski i ljetni tipovi salata uzgajaju se u plastenicima ili na otvorenim gredicama (Šribar 2017).
Rast salate, ali i drugih biljaka ovisi o nizu čimbenika. Tako npr. Matotan (2008) navodi toplinu,
svijetlost i vlagu kao presudne čimbenike u rastu i razvoju rajčica, a učenice XV. Gimnazije, E.
Orešković i D. Koprivčić (2012) u svom GLOBE projektu Kvaliteta vode i njezin utjecaj na razvoj i rast
povrtnica ističu da različiti minerali, fosfati, nitrati, nitriti i posebno karbonati koji su odgovorni za
tvrdoću vode imaju utjecaj na klijanje i rast biljaka.

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 2

 Ovo istraživanje počelo je od pretpostavke da je i u našem okolišu zrak jako zagađen štetnim
plinovima poput sumporovih i dušikovih oksida koji u kontaktu s vodom iz atmosfere stvaraju kisele
kiše koje negativno utječu na klijanje i rast biljaka koje čovjek koristi u svojoj prehrani. Pretpostavlja
se da destilirana voda ima pH 7 i kao takva je najpovoljnija za zalijevanje biljaka kako bi se potaknulo
njihovo klijanje i rast. Za kišnicu se pretpostavlja da ima pH manji od 7 odnosno da ide u područje
kiselih padalina (pH<5,6) i kao takva da usporava klijanje i rast biljaka kao i vodovodna voda za koju
se pretpostavlja da ima pH>7 i blago je lužnata pa negativno utječe na rast biljaka.
Cilj istraživanja je istražiti ima li pH vode utjecaj na rast salate tj. istražiti koja voda, kišnica,
destilirana ili vodovodna voda najpovoljnije utječu na klijanje i rast salate. U istraživanje su uključene
dvije sorte zimske salate, Posavka i Vegorka. Obje sorte se najvećim udjelom uzgajaju u otvorenim
vrtovima i plastenicima Republike Hrvatske. Cilj je istražiti koja sorta bolje klija i čije jedinke pokazuju
veći napredak u rastu s obzirom na pH vode kojom su zalijevane tijekom istraživanja.
Da bi se postigli ciljevi istraživanja temeljni zadaci su precizno izmjeriti pH voda koje se u
istraživanju koriste za zalijevanje salate, odrediti klijavost sjemena obiju sorata kao i izmjeriti dužinu
klijanaca obiju sorata.

METODE RADA

Istraživanje je provedeno u kabinetu biologije u trajanju od 60 dana, od listopada do prosinca

2016. godine na dvije sorte zimske salate, Posavka i Vegorka uz dodavanje vodovodne vode,
destilirane vode i kišnice.
U stiroporne sandučiće s po 20 rupica promjera pet centimetara koje su namijenjene uzgoju
presadnica stavljen je supstrat (zemlja) za uzgoj povrća i cvijeća do oko jedan centimetar ispod
gornjeg ruba. Supstrat je u sandučićima blago pritisnut i na površinu supstrata pažljivo su stavljene po
dvije sjemenke zimske salate navedenih sorti. Sjemenke su pokrivene supstratom u debljini oko 0.5
centimetara koji je nakon toga opet blago pritisnut. Ukupno je zasijano 120 sjemenki salate, 60
sjemenki sorte Posavka i 60 sjemenki sorte Vegorka u 60 rupica stiropornih sandučića (tri sandučića
po 20 rupica, u svaku rupicu po dvije sjemenke). Zasijani stiroporni sandučići stavljeni su u plastične
podloške kako ne bi došlo do istjecanja vode prilikom zalijevanja. Sandučići su stavljeni na keramičku
prozorsku „dasku“. Prozor je okrenut prema sjeveroistoku. U kabinetu biologije je održavana stalna
temperatura zraka, oko 20°C uz neznatna odstupanja zbog djelovanja sunčevog zračenja preko stakla.
Supstrat u kojem su posijane sjemenke, a kasnije klijanaci, zalijevani su vodovodnom vodom,
kišnicom ili destiliranom vodom. Svim trima otopinama je prije zalijevanja izmjeren pH pomoću
digitalnog pH-metra. Kišnica je skupljana od početka školske godine do sijanja sjemenki. Dvadeset
rupica stiropornih sandučića (10 zasijano sortom Posavka, 10 sortom Vegorka) polijevano je s po 10
mL destilirane vode, 20 rupica s po 10 mL vodovodne vode, a 20 rupica s po 10 mL kišnice. Količina
otopine za polijevanje određena je pomoću injekcijske šprice, a polijevanje je provođeno svaka tri do
četiri dana (utorak, petak) u trajanju od 60 dana. Redovito pri svakom polijevanju su klijanci salate
fotografirani priručnim fotoaparatom (mobitelom).
Nakon 60 dana istraživanja (polijevanja i promatranja) pristupljeno je mjerenju i uspoređivanju
klijanaca salate. Metodom preborojavanja i statističkog izračunavanja srednje vrijednosti utvrđen je

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 3

ukupni broj klijanaca pojedine sorte. Usporedbom broja proklijalih sjemenaka i broja posijanih
sjemenaka i statističkim izračunom utvrđena je klijavost pojedine sorte. Na isti način je utvrđena
klijavost pojedine sorte salate pod utjecajem kišnice, destilirane i vodovodne vode.
Nadalje, uz pomoć nožića (skalpela) neposredno iznad površine supstrata, klijanac (mala biljčica)
salate je odrezan, prislonjen uz mjernu traku (ravnalo), istegnut i izmjerena mu je duljina u
milimetrima. To je napravljeno sa svim klijancima pojedine sorte koje su polijevane navedenim
otopinama. Metodom aritmetičke sredine izračunata je prosječna (srednja) dužina klijanca.
Nakon provedenog istraživanja pristupljeno je sistematiziranju i analiziranju rezultata, izvođenju
zaključaka i pisanju rada.

REZULTATI

Od sijanja sjemenki do mjerenja dužine klijanaca prošlo je 60 dana. Prvi rezultati istraživanja tj.
klijavost bili su vidljivi već nakon 15-ak dana. Jasno je uočeno, a na kraju istraživanja i potvrđeno, da
zimska salata sorti Posavka i Vegorka imaju klijavost nešto veću od 60% (Sl. 2.)

70.0% 63.3% 61.7%

60.0%
50.0%
40.0%
30.0%
20.0%
10.0%
0.0%
Klijavost Klijavost
Posavke Vegorke

Sl. 2. Grafički prikaz klijavosti sjemena

zimske salate sorti Posavka i Vegorka

Od 60 posijanih sjemenki sorte Posavka proklijalo je 38 sjemenki (63.3%), a od 60 sjemenki sorte

Vegorka proklijalo je 37 sjemenki (61.7%) (Tab. 1. , Sl. 2.).

Tab. 1. Klijavost sjemena salate sorti Posavka i Vegorka

zalijevanih kišnicom, destiliranom vodom i vodovodnom vodom
Kišnica Destilirana voda Vodovodna voda
Posavka Vegorka Posavka Vegorka Posavka Vegorka

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 4

 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 1
1 0 1 0 0 1
1 0 1 0 0 1
1 1 1 0 0 1
1 1 1 0 0 1
1 1 1 1 1 1
Klijavost sjemenki (Da =1, Ne=0)

1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
Ukupno
proklijalih 14 12 14 10 10 15
Klijavost (%) 70% 60% 70% 50% 50% 75%

Praćenjem klijavosti obiju sorti salate pod utjecajem vodovodne vode, destilirane vode i kišnice
uočene su razlike u klijavosti. Najveću klijavost, 75%, ima salata Vegorka čije su sjemenke zalijevane
vodovodnom vodom. Slijedi Posavka, 70% koja je zalijevana s destiliranom vodom ili s kišnicom. Pod
utjecajem kišnice Vegorka ima klijavost 60%, a 50% klijavosti imaju Posavka koja je zalijevana
vodovodnom vodom i Vegorka koja je zalijevana destiliranom vodom (Sl. 3.)

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 5

 Klijavost (%)

Vodovodna
Vegorka 75%
voda

Posavka 50%

50%
Destilirana

Vegorka
voda

Posavka 70%

Vegorka 60%
Kišnica

Posavka 70%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%

Sl. 3. Grafički prikaz klijavosti salate sorti Vegorka i Posavka

pod utjecajem vodovodne vode, destilirane vode i kišnice

Nakon sijanja sjemenaka, a prije zalijevanja izmjerena je pH vrijednost vode kojom su sjemenke, a
kasnije i klijanci zalijevani. Tako je kišnica imala vrijednost pH 6.5, vodovodna voda 6.8, a destilirana
voda 6.9.
Ako se u istraživački odnos klijanja ne stavi sorta salate već se njena klijavost prati isključivo u
ovisnosti s vodom kojom su sjemenke zalijevane onda se iz slike 4. vidi da je proklijalo 65%
sjemenaka koje su zalijevane kišnicom, 62.5% je proklijalo onih koje su zalijevane vodovodnom
vodom, a najmanja klijavost je pod utjecajem destilirane vode pod čijim je djelovanjem proklijalo 60%
sjemenaka (Sl. 4.)

65.0% 62.5%
60.0%
70.0%
60.0%
50.0%
40.0%
30.0%
20.0%
10.0%
0.0%
Klijavost pod Klijavost pod Klijavost pod
utjecajem utjecajem utjecajem
kišnice destilirane vode vodovodne vode

Sl. 4. Grafički prikaz klijavosti salate

pod utjecajem kišnice, destilirane i vodovodne vode

Završna faza istraživanja je bilo mjerenje dužine klijanaca salate sorti Posavka i Vegorka. Iz tablice
2. i slike 5. je vidljivo da je najveća prosječna dužina klijanaca 101 mm kod sorte Posavka koja je

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 6

zalijevana kišnicom. Kod te iste sorte je zabilježena i najmanja prosječna dužina klijanaca od 76.50
mm koja je zalijevana destiliranom vodom. (Tab. 2., Sl. 5).
Vidljivo je da se duljina klijanaca nakon 60 dana istraživanja među sortama salate zalijevane
različitim vodama razlikuje. Tako se duljina klijanaca sorte Posavka koja je zalijevana kišnicom kreću
od 65 do 113 mm, one koja je zalijevana destiliranom vodom od 20 do 117 mm, a one koja je
zalijevana vodovodnom vodom od 55 do 133 mm (Tab. 2).

Tab. 2. Dužina klijanaca salate sorti Posavka i Vegorka

zalijevanih kišnicom, destiliranom vodom i vodovodnom vodom

Kišnica Destilirana voda Vodovodna voda

Posavka Vegorka Posavka Vegorka Posavka Vegorka
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 60
65 0 20 0 0 85
70 0 55 0 0 86
89 18 55 0 0 90
90 70 60 0 0 95
98 80 60 50 55 99
99 83 70 61 65 100
101 86 73 65 66 105
102 90 76 72 71 106
Dužina klijanaca (mm)

105 91 81 79 81 109
111 96 83 80 81 110
115 98 95 83 85 110
117 98 110 85 95 113
119 111 116 90 98 115
133 112 117 107 133 115
Srednja
dužina
klijanaca
(mm) 101,00 86,08 76,50 77,20 83,00 99,87

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 7

 Srednja dužina klijanaca (mm)

Vodovodna
Vegorka 99.87

voda
Posavka 83.00

Destilirana
voda Vegorka 77.20

Posavka 76.50

Vegorka 86.08
Kišnica

Posavka 101.00

0.00 20.00 40.00 60.00 80.00 100.00 120.00

Sl. 5. Grafički prikaz srednjih duljina klijanaca salate sorti Vegorka i Posavka

Ako se iz suodnosa istraživanja dužine klijanaca izostave sorte salate, a uspoređuje se dužina
klijanaca kao posljedica zalijevanja različitom vodom onda je vidljivo da su najviše rasli tj. postigli
najveću dužinu klijanci zalijevani kišnicom čija je prosječna dužina iznosila 94.12 mm. Slijede klijanci
prosječne dužine 93.12 mm koji su zalijevani vodovodnom vodom. Najmanje su narasli klijanci
zalijevani destiliranom vodom. Njihova prosječna dužina je 76.79 mm (Sl. 6.)

94.12 93.12
100.00 76.79
90.00
80.00
70.00
60.00
50.00
40.00
30.00
20.00
10.00
0.00
Srednja dužina Srednja dužina Srednja dužina
pod utjecajem pod utjecajem pod utjecajem
kišnice destilirane vode vodovodne
vode

Sl. 6. Rast klijanaca zimske salate

pod utjecajem kišnice, destilirane i vodovodne vode

RASPRAVA

Ovim istraživanjem se je htjelo prikazati kako kisele kiše utječu na klijanje i rast sjemena salate.
Utjecaj kiselih kiša na klijanje i rast salate nije bilo moguće potvrditi jer prema literaturi (Čož-Rakovac
i sur. 1995) pH vrijednost kiselih padalina mora biti manja od 5.6, a najmanja pH vrijednost koja je u
istraživanju zabilježena je iznosila 6.5 kod kišnice. Zbog toga se u radu prati utjecaj kišnice,

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 8

destilirane i vodovodne vode čija su pH vrijednosti između 6.5 i 6.9. Vrijednost pH od 6.9 bila je
zabilježena kod destilirane vode za koju se je pretpostavljalo da bi pH vrijednost trebala biti 7.0.
Razlog tome odstupanju može biti nepreciznost i neiskustvo mjerenja digitalnim pH-metrom i/ili je
prilikom priprema za mjerenje pH vrijednosti destilirane vode došlo do otapanja ugljikova dioksida u
vodi i stvaranja karbonatnih iona koji povećavaju kiselost otopina (Portada 2007).
Postoje brojni znanstveni radovi, neki su na kraju rada citirani, koji potvrđuju da klijavost
sjemenaka ovisi o puno različitih čimbenika. Jedan od važnih čimbenika je i pH vrijednost vode kojom
se sjemenke zalijevaju. Ovo istraživanje je potvrdilo da je najveća klijavost sjemenaka zabilježena pod
utjecajem kišnice čija je pH vrijednost iznosila 6.5, a najmanja pod utjecajem destilirane vode čija je
pH vrijednost iznosila 6.9 (Sl. 4.). Znanstveni radovi (Grljušić 2007, Bukvić 2008) koji su provodili
slična istraživanja su također potvrdili da sjemenke soje i djeteline bolje klijaju u blago kiselim
otopinama tj. otopinama čija je pH vrijednost nešto manja od 7.
Ne smije se zanemariti i utjecaj ostalih čimbenika na klijanje kao što su temperatura, količina vode,
vrsta tla, svjetlost, starost sjemenke, zrelost sjemenke pri sakupljanju sjemena i mogućnost njenog
oštećivanja pri obradi, pakiranju i skladištenju (Džapo i sur. 2013, Paradžiković i sur. 2007). U ovom
istraživanju može se zanemariti utjecaj temperature, količine vode, vrste tla i svjetlost jer sve
sjemenke, a kasnije i klijanci su imale identične uvjete koji su opisani u poglavlju Metode rada. S
velikom sigurnošću se može pretpostaviti da su na klijanje i rast salate imali veliki utjecaj unutarnji
uvjeti klijanja karakteristični za svaku vrstu, sortu i sjemenku (Džapo i sur. 2013) što je vidljivo i iz slika
3. i 4.
Iz rezultata istraživanja (Sl. 6.) jasno se vidi da su najviše rasli tj. postigli najveću dužinu klijanci
zalijevani kišnicom, a najmanju oni zalijevani destiliranom vodom bez obzira na sortu salate. Kako su
pH vrijednosti kišnice, vodovodne i destilirane vode naoko približno jednake slobodno se
pretpostavlja da postoji još neki čimbenik koji utječe na rast. To potvrđuju i istraživanja (Minerva. Hr,
Škvorc i sur. 2013) iz kojih se jasno vidi da voda u prirodi koja se upotrebljava u uzgoju bilja nije
obična destilirana vode već smjesa različitih iona u kojoj su za rast biljaka važni ioni litija, natrija,
kalija, magnezija, kalcija, stronicija, mangana, željeza, aluminija, fluora, klora, broma, joda,
karbonatni i sulfatni ioni. Osim navedenih iona isti autori (Škvorc i sur. 2013) navode da se voda
može razlikovati svojom temperaturom, gustoćom i pH vrijednosti. U ovom istraživanju nije mjerena
temperatura vode kojom su biljke zalijevane, ali se može tvrditi da je ona odgovarala temperaturi
zraka u prostoriji u kojoj je istraživanje provođeno, a to je temperatura od 20°C.
Praćenjem rasta klijanaca unutar jedne sorte salate bez obzira na otopinu kojom je zalijevana
jasno se vidi da postoje velike razlike u rastu tj. dužini koju su klijanci postigli nakon 60 dana (Tab. 2.).
Razlog tome može biti genetski potencijal i niz drugih čimbenika koji je karakterističan za svaku vrstu
(Škvorc i sur. 2013).
Vezano za osobine svake sorte istraživanjem se je došlo do rezultata da obje sorte, i Posavka i
Vegorka slabije klijaju i rastu uz dodatak destilirane vode (Sl. 3., 5.) pa bi destiliranu vodu trebalo
izbjegavati u uzgoju salate. Kada se uspoređuje rast sorte Vegorka pod utjecajem vodovodne vode i
kišnice iz rezultata ( Sl. 5.) jasno se vidi da Vegorka brže raste ako se zalijeva vodovodnom nego
kišnicom. To potvrđuje i srednja duljina klijanaca sorte Vegorka (Tab. 2., Sl. 5.) pa je tu sortu bolje
uzgajati u plastenicima gdje se većina vode potrebna biljkama za rast osigurava zalijevanjem
vodovodnom vodom. Ako se uspoređuje rast klijanaca sorte Posavka zalijevane vodovodnom vodom
i kišnicom iz tablice 2. i slike 5. se jasno vidi da je prosječna dužina klijanaca zalijevanih kišnicom veća

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 9

nego onih zalijevanih vodovodnom vodom pa je tu sortu salate bolje uzgajati u vrtovima s otvorenim
gredicama na kojima može primiti dovoljno vode iz atmosfere kroz tzv. kišnicu.

ZAKLJUČCI

Istraživanjem klijanja i rasta zimske salate sorti Posavka i Vegorka ne može se utvrditi postojanje
kiselih kiša na istraživanom području jer prikupljena kišnica ima pH vrijednost veću od 5.6.

Klijanje sjemena i rast salate najbolji i najveći je pod utjecajem kišnice pa bi za uzgoj salate u
vrtovima i plastenicima, kad je god moguće, trebalo koristiti kišnicu.

Kako je utvrđena klijavost oko 60 % gredice sa salatom sorti Posavka i Vegorka trebalo bi zasijati s
nešto većom količinom sjemena kako bi se postigli očekivani rezultati uzgoja.

Zbog jasno uočljive razlike u rezultatima istraživanja rasta klijanaca sorti salate Posavka i Vegorka
za uzgoj u otvorenim vrtovima bolje je izabrati sortu Posavka, a u zimskim plastenicima sortu
Vegorka.

Utvrđena je razlika u klijavosti i rastu klijanaca kad su zalijevani različitim vrstama vode čija se pH
vrijednost neznatno razlikuje (6.5-6.9) pa se sa sigurnošću može tvrditi da na klijavost i rast utjecaj
imaju i drugi čimbenici, npr. ionski sastav, temperatura, gustoća vode, ali i tla.

LITERATURA

Bukvić G., Ravlić M., Grljušić S., Rozman V., Popović B., Tkalec M. 2008. Utjecaj temperature i pH
vrijednosti na klijavost sjemena i dužinu klijanaca bijele djeteline. Sjemenarstvo 25: 179-192

Čož-Rakovac R., Hacmanjek M., Teskeredžić Z., Tomec M., Teskeredžić E., Šojat V., Borovečki D.
1995. Kisele kiše – problem današnjice. Ribarstvo 53: 25-42

Džapo J., Tonšetić J., Zadražil L. 2013. Sjemenka – klijanje, U Odak Zidanić M. (ur.), Priroda 5 –
udžbenik prirode za peti razred osnovne škole. Profil International, Zagreb, str. 71-72.

Grljušić S., Bukvić G., Vratarić M., Antunović M., Sudarić A., Prepelac I. 2007. Utjecaj pH vodene
otopine na klijavost sjemena soje. Poljorivreda 13: 5-9.

Jakovljević T., Gradečki-Poštenjak M., Radojčić-Redovniković I. 2011. Fiziološka, kemijska i

antioksidativna svojstva svježeg i uskladištenog sjemena pinije (Pinus pinea L.). Šumarski list 7-
8: 343-352

Litvinoff, M. 2001. Onečišćenje zraka, U Bender L. (ur.), Atlas zaštite okoliša. ABC naklada, Zagreb, str.
80-81.

Matotan Z. 2008. Utjecaj okolišnih uvjeta na razvoj rajčice i pojavu fizioloških poremetnji. Glasnik
zaštite bilja 3: 17-23

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 10

Minerva 2012. URL: Kemijski sastav i fizikalna svojstva vode. http://www.minerva.hr/hr/o-
nama/kemijski-sastav-i-fizikalna-svojstva-vode. Pristupljeno: 25. 2. 2017.

Orešković, E., Koprivčić D. 2012. Kvaliteta vode i njezin utjecaj na razvoj i rast povrtnica. URL:
globe.pomsk.hr/smotra2012/.../GLOBE_projekt_XV_gimnazija_Zagreb. Pristupljeno: 11. 2.
2017.

Paradžiković N., Teklić T., Guberac V., Vinković T. 2007. Utjecaj temperature na klijavost i nicanje
salate (Lactuca sativa L.) i mrkve (Daucus carota L.). Sjemenarstvo 24: 111-119

Portada T. 2007. Koliki je pH destilirane vode? URL: http://hr.sci.kemija.narkive.com/rW8vpp1Y/ph-

destilirane-vode#post2. Pristupljeno: 25. 2. 2017.

Šribar B. 2017. Slata (Lactuca sativa var. capitata). URL:

http://www.povrce.com/?A=HOB&HOB=stribar&P=gen&TXT=029. Pristupljeno 25. 2. 2017.

Škvorc Ž., Franjić J., Sever K. 2013. Voda i biljke. U Fiziologija šumskog drveća – interna skripta.
Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet, Zagreb, str. 10-33.

Natjecanje u izradi učeničkih istraživanja iz biologije 11