Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Liessmann Obrazovanje PDF

    Uploaded by

    Rosy B Rellia
    26 views6 pages

    Original Title

    Liessmann Obrazovanje.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    26 views6 pages

    Liessmann Obrazovanje PDF

    Uploaded by

    Rosy B Rellia

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 6
    ‘ost danas nije ni individualni propust, nti rezultat promasene pro- svjetne politike. Sudbina je to svi nas, jer se radi o nuznoj poslie~ ici kapitalizacije dub Pa jak je zapanjujuée da se judi ofigledno ne mogu tako jed- ‘nostavno liSitisjeGanja na ono sto se nekoé smatralo obrazovanjem ‘Ceinja za valjanim estetskim kanonom baS kao i utitak u antitko} ‘mitologiji pokazaje da Ijudi uvijek iznova posed za onim Sto nam kojekakvi reformatori obrazovanja Zele ogadit, sluzeci se po po- ‘ebi i sredstvima drustva znanja i medija ali protiv njthovih na- ijera. Takve éetnje u koje se umijefa i neki ovakav stav ne mogu zanemariti njenicu ds iz toga vibe ne mote izrast nikakav socijalno ‘obvezujuél pojam obrazovanja. No reminiscencije na ono Sto obra zovanje 2acijelo nikad nije ni bilo, ali je barem tome tezilo, mogle ‘i dati svoj doprinos tome da sebi dopustimo donekle jasan pogled ‘a ono neutjesno stanje duha Sto se samo 2a nuédu prikriva cute :mizmom “drustvo znanja” Beé, 1. svibnja 2006, Konrad Paul Liessmann Tko ¢e biti milijunas ili: Sve Sto se mora znati Keviz “Tko ée biti milijuna’", Sto ga u Njemadkoj emitira jedna pri- vatna televiziska postaja, a koji u Austrij javnatelevizija daje pod naslovom “Millionenshow”, veé godinama spada u najomiljenije { najuspjeSnije emisije te vste. Uz uspjeh prirutnitkog bestselera Dietrcha Schwanitza Obrazovanje. Sve Sto se mora znati (Bildung. Alles, was man wissen mu) i romana o Haryju Potteru Joanne K. Rowling, ovakve emisije za mnoge kultume optimiste spadaju u one indicije koje pokazuju da je judski uéitak w obrazovanju i &i- tanju nepomusen. ‘Uistin je vrijedno padinje Sto se uvijek izova nadu Iudi koji se, prouéavanjem leksikona i priruénika, vie ili manje dobro pripre- ‘mljeni pred milijunskom publikom izlazu testu znanja. Neée biti da ‘su za to odgovorni samo izgledi za dobitak, pa ni simulacija ispitne situacije dij je promatranje uvijek bilo povezano sa znetnim uzitkom dobitke, nego i sama stvar o kojoj se radi: znanje. BaS na tojtoski ‘a emisija, kultumo-industrijski produkt par excellence, demonstrire neSto od onoga Sto se zbiva sa znanjem u drustvu znanja. ‘Konstrukeija emisije predvidljivo je jednostavna, Kandlidatu koji jenakon razligtihprethodnih selekcijskih postupaka dospio u srediste 12 + Teotun weownazovanort dogadanja postavlja se do petnaest pitanja tijistupanj tedine raste kako se poveéava novtana nagrada odredena za tatne adgovore. Za razlila od vladajude ideologije umrezenja, u ovom se kvizu pitanja 4kreéu jedino prema punktualnom znanju. Unaprijed dani odgovori ‘poznati iz postupk multiple choice, od koji treba odabrati jedan, ‘omogucuju ne samo brau i neposrednu reakeij, nego takoder in muce pokuzuju gdje su granice izmedu pogedanja, pretpostavijanja, znanja i obrazovanja. Tzmo gdje kandidat svoj odabir obrazlazu formulaci- {ama kao Sto su “To mise Gini poznato” ili “O tome sam veé jednom tuo" poznato trijumfira nad znenim, tamo pak gdje se operira vje~ rojatnostima i razvidnostima vladaju slutnje i tamna sjeéanja, « ako ‘ko doista ne8to zna, tada se kao obrazlo¥enje za odbir odgovora Adosledno kade: “To znam.” DaSak obrazovanja uSulja se na konew onda kad kandidana uspije na temelju svog znanjalatinskoga ii Eak _grékoga zakljutiti Sto zate njemu nepoznat strutni ira Kviz tako simulira kretanje prostorom znanja, kretanje koje svatko poznaje i moze ponoviti, Sime se eventualno suuyjetyje nje- gova atraktivnost: samo smo malo toga razumyjeli, ponesto znamo, nto se dade pretpostaviti, no najvesi dio nam je nepoznat i u naj- boljem slutaju moemo pogadati Nati na koji se znanje prezentiraw slijedu pitanja iz najrazligi- tijih podragja Gini se, doduse, potpuno nesuvislim i sluéajnim, Od zermljopisa do skulpture, od knjiZevnosti do botanike, od kemije do filmske glazbe, od kulinarskog umijeéa do opere, od posfaviee do povijest: sve je moguée. Kontingencija, sluéajaost odabira jedino Je Sto dri na okupu mnostvo informacija i zna8enja koja se propi- tuju u braom slijedu; generator slutaja igra presudnu ulogu, o&i- ‘ledno je samo procjena stupnja tekose Sto ga se pridaje pitanjima Tjudsko djelo Ovakva kontingeneija, medutim, odrazava srediinje iskustvo in- formacijskog drustva: ravnodusnost jednako valianoga. Onaj tko

    You might also like