JU Osnovna škola „Mirsad Prnjavorac” Vogošća

Izvedbeni plan i program

ŠKOLA U PRIRODI
(Četvrti razred devetogodišnje osnovne škole)

Školska 2018/2019. godina

 ŠKOLA U PRIRODI
ULOGA I ZNAČAJ

Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem zavičaju, gdje
će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirode uzmu sve što je dobro, a da je
ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje je neophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg
se razvijaju interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja. Učenje o
prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka daljem i u
mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu.

U ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedeće

CILJEVE I ZADATKE:
- realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom planu i programu, koji je u
skladu s prirodnim okruženjem Škole u prirodi;
- odrediti rukovoditelja Škole u prirodi;
- obaveza i odgovornost realizatora Škole u prirodi je stalni nadzor nad učenicima, kojima
moraju uvijek biti na raspolaganju;
- zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga - Škola u prirodi;
- tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen Nastavnim planom i
programom za svaki predmet;
- evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom realizacije nastavnih
sadržaja svakog predmeta ponaosob;
- uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati niz okolnosti, tako da rad
može trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, što zavisi od toga šta je nastavnik planirao da
realizuje u određenoj aktivnosti;
- vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije uvida u sve
mogućnosti koje pružaju, pa će najpogodnije vrijeme po nastavnikovoj procjeni biti bilo koje
doba dana koje je najpogodnije i najkorisnije za realizaciju;
- prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i njenim
karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu dana, a u drugom slobodno
vrijeme. Učenik treba da uči uvijek i putem nenamjernog učenja, ali da se istovremeno igra i
zabavlja koristeći prirodne resurse;
- uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju njene znakove,
koji razumiju njen govor;
- uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta;
- stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje;
- naučiti pravila ponašanja u prirodi, poštovati prirodne pojave, vjetar, vodu;
- saznavati, učiti posmatranjem, istraživanjem, isprobavanjem;
- osigurati pribor za prvu pomoć;
- vrijeme provedeno u Školi u prirodi treba dobro isplanirati, što je preduvjet za njenu
racionalnu provedbu: za učenje i uživanje, uživanje i učenje, a da bi to uspjelo, potrebno je
prihvatiti nova;

Pravila života:
- stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost radili s nekim drugim, a da
su, ipak, uvijek svi zajedno;
- probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete";
- brinuti se o sebi;
- voditi računa da u novom ambijentu niko nije sam i da svi imaju ista prava, obaveze i svoje
potrebe.
1
 U koncepciji rada Škola u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena
komponenta cjelokupnog rada, što i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblika rada, s obzirom
na mogućnost ostvarivanja što više odgojnih ciljeva i zadataka nastave svakog nastavnog
predmeta pojedinačno kao i sadržaja i oblika cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada.

a) Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Odgojno-obrazovni ciljevi su razvrstani i složeni, u društvenom pogledu su prioritetni i veoma

odgovorni, a dijele se na: opće (odgojne, obrazovne i funkcionalne) i posebne.

Odgojni ciljevi se odnose na sticanje vrlina i pozitivnih navika, na razvijanje valjanih

moralnih shvatanja i usvajanja kulturnog ponašanja, a prvenstveno utiču na voljnu aktivnost
učenika, snaže je vrlinama i usmjeravaju prema društveno korisnim djelatnostima i
plemenitom postupanju.

Obrazovni ciljevi se ostvaruju usvajanjem svih onih sadržaja oblika odgojno-

obrazovnog rada, koji zahtjevaju izučavanje, razumjevanje i pamćenje, a odnose se na sticanje
znanja pomoću raznih metoda i podsticanja slobodnih aktivnosti učenika.

Odgojni i obrazovni ciljevi se međusobno uslovljavaju i zajednički ostvaruju. Odgoj

ima snažnu obrazovnu funkciju, a obrazovanje značajnu odgojnu funkciju.

Funkcionalni, odnosno praktični ciljevi obuhvataju umijeće sposobnosti radnih navika

i iskustva koja se mogu primjeniti u neposrednoj životnoj praksi i ogledaju se kroz posebne
zadatke da kod učenika razvijaju moć zapažanja i upoređivanja, zaključivanja i dokazivanja,
apstrakcije i konkretizacije, analize i sinteze s namjerom da se kod učenika probudi smisao za
uviđanje bitnih detalja i odnosa, uzročno posljedičnih veza i funkcija, da se pojača i
radoznalost, istraživački duh, mašta i kritičnost, razvijanje voljne stvaralačke aktivnosti
učenika. Funkcionalni ciljevi su bitan uslov za postizanje obrazovnih i odgojnih ciljeva.

Zadaci predstavljaju konkretizaciju ciljeva.

Ciljeve treba konkretizovati kroz sljedeće zadatke:

 upoznavanje načina života i rada stanovnika pojedinih krajeva;

 razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnim i estetskim vrijednostima;
 razvijanje pozitivnih socijalnih odnosa;
 podsticanje i ispoljavanje pozitivnih emocionalnih doživljaja.

SADRŽAJI, METODE I SREDSTVA KOJIMA SE POSTAVLJENI CILJEVI OSTVARUJU

PODRUČJA UČENJA - ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI

2
Stjecanje znanja o: Učenici znaju:
užoj i široj okolini, užem i širem zavičaju, Bosni i - osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj,
Hercegovini i dešavanjima u njima; Bosnu i Hercegovinu;
- aktuelnosti u užem i širem zavičaju i BiH;

- međusobnoj zavisnosti živih bića;
- odnosu prema prirodi;
- odnosu prema čovjeku i njegovom
zdravlju, fizičkoj aktivnosti;
- orijentaciji u prostoru i vremenu;
- geografskoj karti užeg, šireg zavičaja, BiH;
- privredi u zavičaju;
- razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i
razlike između živih bića;
- pravilan odnos prema prirodi;
- čuvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske
aktivnosti;
- odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoći
Sunca, kompasa, objekata u prirodi;
- orijentisati se na karti;
- šta čini privredu zavičaja i BiH;

- naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju i - osobine naselja u užem i širem zavičaju i BiH;
BiH; - uzajamnu zavisnost ljudi;
- uzajamnoj zavisnosti ljudi;
- promjenama na biljkama i životinjama u svim - uočiti, opisati promjene na biljkama i životinjama
godišnjim dobima; u različita godišnja doba;
- biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici; - šta čini životne zajednice biljaka i životinja;
- principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane - kulturu ishrane;

– realizacija nastavne teme Živjeti zdravo iz predmeta - primjenjivati pravilan način ishrane i voditi brigu o
tjelesni i zdavstveni odgoj tjelesnoj masi

-Redovita tjelesna aktivnost, zdrave navike i briga za -svakodnevno izvoditi vježbe, poboljšati kondiciju,
svoje zdravlje primejnjivati zdrave navike i brinuti se o svom tijelu

SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE

Učenici će: Kroz:

- posmatrati - traženje ideja, posmatranje, izvođenje ogleda i
- samostalno ili u grupi planirati upoređivanje s rezultatima drugih grupa
- provoditi istraživanja - uz pomoć nastavnika osposobljavati se za izradu
- samostalno ili u grupi izvoditi zaključke plana istraživanja
- izvoditi mjerenja - pratiti redoslijed uputstava tokom istraživanja i
- razmatrati dokaze i procjenjivati mjerenja
- prezentirati dokaze - prezentacija dobivenih rezultata
- prenositi informacije u individualnom i - koristiti vlastitu kreativnost i maštu za dolaženje
timskom radu do rješenja
- procjenjivati - koristiti jednoznačnu terminologiju, razumljivu
učenicima, u toku imenovanja i opisivanja živih
bića, pojava i procesa u prirodi i društvu

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE

3
 Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove
- prema samom sebi, prema drugima – u zajednici
- porodici, obitelji
- učenju kao cjeloživotnom procesu
- poštivati i uvažavati različite stavove
- sticati samopouzdanje i odgovornost
- građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka
u prirodi za zdravlje)
- usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u
kojem žive
- poboljšanje kvaliteta življenja
- usvajanje pozitivnih navika:
 za bavljenje tjelesnim aktivnostima:
 zagrijavanje, jutarnje vježbe oblikovanja, smirivanje organizma,
igre ...;
 pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;
 da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim
životnim situacijama –mimikom, pantomimom i gestama
 da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu

Organizacija nastave i ukupan boravak u Školi u prirodi je prvenstveno fleksibilan.

Ovo također podrazumijeva i paralelno i integrativno izvođenje nastave svih predmeta. S
obzirom da je nastava razredna,
- organizovati je i po grupama koje će se smjenjivati, jer ambijent dozvoljava da kroz igru,
zabavu i pjesmu usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe;
- uskladiti dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju
odraslih;
- da se upoznaju o štetnosti psihoaktivnih supstanci (pušenje, otrovne gljive, biljke...);
- da traže pomoć ako su fizički i emocionalno uznemiravani, kao i ako su zanemarivani.

 Učenici će se u Školi u prirodi posjetiti i upoznati:

 Šabiće(stećci)-Selo Rakitnica-izvorišni dio rijeke Rakitnice.
 Šabiće- vodenice kod Umoljana, vidikovac iznad kanjona Rakitnice
 Obilazak Šabića, posjeta i razgledanje stećaka, nacionalnog spomenika BiH, te kanjona rijeke
Rakitnice.

OSNOVNE INFORMACIJE O BJELAŠNICI - ŠABIĆI

a)Šabići je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Trnovo. Planina Bjelašnica je

smještena u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, oko 30km jugozapadno od grada
Sarajeva. Rakitnica izvire podno obronaka planina Treskavice i Visočice, na nadmorskoj
visini od 1300 metara. Nastaje od lepeze izvora, odnosno izvorišta, koje se nalaze na tom
području: Crna Rijeka koja teče od Treskavice i Pjevac Rijeka koja dolazi od istočnih
obronaka Visočice; sastaju se nakon pet kiometara toka iznad sela Rakitnice. Potok Dukata
donosi vodu sa obronaka planine Hojte i pojačava Rakitnicu. Pored obje pritoke i tokom do
sela Rakitnice nalazi se makadamski put, sa okolnim planinskim livadama i crnogoričnom
šumom jele, smreke i bora. Rijeka i istoimeno selo dobili su ime po bijeloj vrbi rakiti,

4
karakterističnoj vrsti koja raste u gornjem toku rijeke. Nepuni kilometer niže tokom rijeke
Rakitnice nalazi se selo Šabići. To mjesto je poznato i po nekropoli stećaka i priča priču
bosanske bogumilske tradicije starosjedilaca zabjelašničkih sela. Ulijevanjem Tušilačkog
potoka na visini od 1108 metara nadmorske visine, tok Rakitnice se značajno pojačava. Na
tom mjestu rijeka urezuje kanjon između Bjelašnice i Visočice, jedan od najdubljih klanaca
u Europi. U tom području nalazi se i dolina sa nekoliko sela i pogleda na Visočicu,
Treskavicu, Hojtu i Bjelašnicu. Do gornjeg toka rijeke, u selu Rakitnici, dolazi se asfaltiranim
putem iz Sarajeva, preko olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice i sela Šabići. Rakitnica je
lijeva pritoka Neretve. Najbliži prilazni put do ušća Rakitnice u Neretvu je iz Konjica, malog
gradića, koji se nalazi na putu Sarajevo – Mostar. Put prema ušću Rakitnice vodi iz Konjica,
dvadesetak kilometara na istok, prema Boračkom jezeru. To je prirodno ledničko jezero,
ispod planine Prenj, nalazi se na visini 405 metara iznad nivoa mora. Od Boračkog jezera,
asfaltnim putem prema Glavatičevu, preko rijeke Neretve, pa onda makadamom još oko četiri
kilometra do sela Kašići. Iz sela se može samo pješice sići do ušća Rakitnice u Neretvu. Drugi
način dolaska je vodenim putem, čamcem od Ban Vira, raftingom niz rijeku Neretvu, za
odprilike jedan sat.

Ovo područje spada među rijetke destinacije u Europi sa potencijalom za razvoj

ekspedicijskog turizma.

KANJON RAKITNICA

5
b) Sadržaj, metode i sredstva kojima se postavljeni zadaci ostvaruju

Sadržaj odgojno-obrazovnog rada predstavlja solidnu osnovu za jake podstreke za

ostvarivanje ciljeva s područja moralnog, radnog, intelektualnog i estetskog odgoja.

Škola u prirodi odlikuje istraživački karakter i objedinjavanje mnoštva organizacionih i

metodičkih radnji. To podrazumjeva dobru pripremljenost učenika i nastavnika, posebno na
području motivacije da se što više zapazi, sazna, zabilježi i upamti.

Odgojno-obrazovna svrha Škole u prirodi ogleda se u neposrednom opažanju i potpunom

doživljaju stvarnosti i na taj način se stiču dublja i trajnija znanja, te ublažavaju negativne
posljedice verbalističke nastave.

c) Nosioci realizacije predviđenih aktivnosti

Nosioci realizacije svih aktivnosti su vođa puta odjeljenja IV-4 Vildana Sirčić, te razrednici
odjeljenja IV-1Azra Kardaš, IV-2 Fikreta Nazifović i IV-3 Nezira Sarajlić .

Škola u prirodi mora zadovoljiti minimalne zahtjeve putovanja. Te zahtjeve treba

obezbijediti kroz sveobuhvatnu stručni i tehničku pripremu, a sve u skladu sa Pravilnikom o
organiziaciji i realizaciji izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja,
društveno-korisnog rada, Škole u prirodi i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj
i srednoj školi, izdatog od strane Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo
od 31. decembra 2010. godine.

Posebnu pažnju treba obratiti na bezbjednost kao nezaobilazan zahtjev u organizaciji i

realizaciji, a podrazumjeva poduzimanje sigurnosnih mjera i upravljanje rizicima u postupku
organizacije i realizacije. U tu svrhu treba posebno naglasiti sve odredbe Etičkog kodeksa
kojih se moraju podržavati svi učesnici tokom boravka u Školi u prirodi.

d) Dužina trajanja

Škola u prirodi će trajati ukupno tri dana i trebala bi se realizovati u dvije grupe od
22.10.2018 do 24.10.2018 i od 24.10.2018. do 26.10.2018.godine.

f) Planirani putni pravci i planirana destinacija

Planirani putni pravci:

Polazak: Vogošća – Šabići.
Povratak: Šabići– Vogošća.

g) Odredbe o upravljanju rizicima realizacije

6
 Imajući u vidu činjenicu da je odgojno-obrazovni rad složen proces, planski
organizovan i vođen, u kojem učesnici usvajaju znanja, stiču vještine i navike, psihički se
razvijaju i svestrano se odgajaju, škola je obavezna preventivno postupati preduzimanjem niza
sigurnosnih mjera kako bi povećan rizik, kao bitna karakteristika škole u prirodi, bio sveden
na razumnu mjeru, odnosno minimum.

Preventivno postupanje predstavlja niz planskih aktivnosti usmjerenih na povećanje

sigurnosti svih sudionika uključenih u školu u prirodi, a ogleda se u:

 pravovremenom upoznavanju roditelja/staratelja učenika sa školom u prirodi koja je

planirana Godišnjim programom rada škole;
 planskom upoznavanju učenika i roditelja/staratelja sa etičkim kodeksom (društveno
prihvatljiva pravila ponašanja), na časovima odjeljenjske zajednice, odnosno na
roditeljskim sastancima;
 upoznavanju učenika sa pravilima sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih
oblika ponašanja, diskriminiacije, neprijateljstva i svih oblika nasilja sa posebnim
osvrtom na vršnjačko nasilje;
 zaštitinim mjerama od odlaska učesnika na neprikladna mjesta;
 edukaciji učenika sa ciljem aktivnog doprinosa učenika u procesu realizacije škole u
prirodi;
 obavezi škole da pored vođe putovanja, odredi i po jednog pratioca zaposlenika škole
na svakih najmanje 15, a najviše 20 učenika;
 obavezi roditelja/staratelja da blagovremeno upoznaju nosioce aktivnosti organizacije i
realizacije škole u prirodi o zdravstvenom stanju i sklonostima njihove djece, odnosno
učenika;
 obavezi upoznavanja svih sudionika sa preporukama Ministarstva zdravstva o
postupanju u slučajevima da dođe do razbolijevanja učesnika u toku putovanja
iboravka u turističkom mjestu.

h) Tehnička realizacija

Tehnička priprema podrazumijeva radnje organizacije i realizacije, a naročito:

 usaglašavanje programa putovanja i općih uslova putovanja sa Zakonom o turističkoj
djelatnosti, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i odredbama Pravilnika o organizaciji
i realizaciji ekskurzije;
 utvrđivanje i upoznavanjem sa vremenskim okvirom, odnosno terminima (polazak,
dolazak, boravak, povratak);
 poduzimanje sigurnosnih mjera i upravljanje rizicima u postupku realizacije oblika
odgojno-obrazovnog rada;
 druge obaveze, uvažavajući specifičnost škole u prirodi.

i) Način finansiranja po kategorijama učenika

Školu u prirodi finansira Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, odnosno
Vlada Kantona Sarajevo, te je ona besplatna za učenike četvrtih razreda.

7
k) Ostalo

Tokom realizacije Škole u prirodi posebnu pažnju treba obratiti na:

 informisanje roditelja;
 dnevnik rada;
 evidentiranje bitnih podataka.

Po završetku Škole u prirodi, na prvoj narednoj sjednici Nastavničkog vijeća, vođa puta
će podnijeti izvještaj o realizaciji iste.
Evaluacija škole u prirodi izvršit će se u skladu sa čl. 68. Pravilnika o organizaciji i realizaciji
izleta, studijskih posjeta, ekskurzija, kampovanja/logorovanja, društveno-korisnog rada, škole
u prirodi i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj i srednjoj školi, izdatog od
strane Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo od 31. decembra 2010.
godine.

Za sve ostalne, eventualne, situacije koje nisu navedene u ovom Izvedbenom planu i
programu primjenjivat će se odredbe već pomenutog Pravilnika, pri čemu će se posebna
pažnja posvetiti na prava i obaveze organa i tijela škole, roditelja/staratelja, učenika.
U svakom slučaju, Škola u prirodi se organizuje i realizuje u najboljem interesu učenika.

Ovakvo putovanje će svakako pozitivno djelovati na socio-psihički razvoj učenika.

Vogošća, 19.09.2018. godine Vildana Sirčić

___________________