PITANJA IZ OPĆEG DIJELA – USMENI ISPIT

PITANJA IZ OPĆEG DIJELA – USMENI ISPIT

1. Biranje zastupnika za Sabor RH:

Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Zastupnici se biraju na temelju
općeg i
jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, na razdoblje od
4 godine.
Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.
Izbori za
zastupnike održavaju se najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja
sabora.

1. 2. Nadležnost Sabora RH:

Odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun

(kojim se
utvrđuju državni prihodi i rashodi), odlučuje o ratu i miru, odlučuje o promjeni
granica RH, donosi
Strategiju nacionalne sigurnosti, raspisuje referendum, obavlja izbora, imenovanja
i razrješenja,
nadzire rad vlade RH, daje amnestiju za kaznena djela.

1. 3. Predsjednik RH

Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu; bira se na temelju općeg i jednakog

biračkog
prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne
može biti
biran za Predsjednika više od 2 puta. U slučaju kraće odsutnosti zamjenjuje ga
predsjednik
Hrv.sabora. U obavljanju dužnosti pomažu mu savjetodavna tijela. Predsjednik
Republike: raspisuje izbore za Hrv.sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje
referendum u
skladu s Ustavom, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja, vrhovni je zapovjednik
oružanih
snaga, zajedno sa Vladom RH sudjeluje u provođenju vanjske politike.

1. 4. Vlada RH

Obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom; čine je predsjednik, 1 ili više
podpredsjednika i ministri. Članove vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik
povjerio mandat za
sastav Vlade. Vlada je odgovorna Hrv. saboru. Vlada RH: predlaže zakone i druge
akte
Hrv.saboru, predlaže državni proračun, provodi zakone i druge odluke Sabora, vodi
vanjsku i
unutarnju politiku, brine o gospodarskom razvitku zemlje, nadzire rad državne
uprave, donosi
uredbe za izvršenje zakona.
 1. 5. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama (i o pravima etničkih i
nacionalnih

zajednica ili manjina u RH) – 2000.god.

RH se obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i

sloboda čovjeka i
građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i
međunarodnog
pravnog poretka, svim svojim državljanima.
Svatko u RH ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku,
vjeri,
političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi ili
drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

Republika Hrvatska priznaje i štiti ljudska prava i slobode, a posebice:

v pravo na život (u RH nema smrtne kazne)
v pravo na slobodu i osobnu nepovredivost ( nikomu se ne smije oduzeti sloboda,
osim kada
je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud)
v pravo na zdrav život ( država osigurava uvjete za zdrav život)
v pravo da osobe ne budu izvrgnute mučenju ili nehumanom ili ponižavajućem
postupku
v pravo da osobe ne budu izvrgnute ropstvu ili prisilnom radu
v pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života, doma i pisama
v slobodu savjesti i vjeroispovijesti (sve vjerske zajednice jednake su pred
zakonom i
odvojene od države)
v pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli ( sloboda govora, sloboda
tiska, sloboda
javnog nastupa)
v pravo na slobodu javnog okupljanja, pravo na mirni prosvjed i slobodu
udruživanja
v pravo na rad i slobodu rada (svatko slobodno bira zaposlenje i svakomu je pod
jednakim
uvjetima dostupno svako radno mjesto)
v pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji
v pravo na djelotvoran pravni lijek određen zakonom i dostupan svim osobama
čija su ljudska
prava prekršena

1. 6. Tijela lokalne uprave i samouprave

Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu
(regionalnu)
samoupravu. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinicepodručne
(regionalne) samouprave su županije.

Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se putem lokalnih i

područnih
(regionalnih) tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim
izborima, na
temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Građani mogu i neposredno
sudjelovati u
upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika
neposrednog
odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice lokalne samouprave

obavljaju
poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a
osobito
poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko
planiranje,
komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu,
odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i
unapređenje prirodnog
okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije (u RH 20 županija i Gard
Zagreb).
Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog
(regionalnog)
značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i
urbanističko
planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i
razvoj mreže
obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA:

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave su općinska i gradska vijeća, a
predstavnička
tijela županija su županijske skupštine.
Izvršna tijela u općini su općinski načelnik i općinsko poglavarstvo, u
gradugradonačelnik i
gradsko poglavarstvo, a u županiji župan i županijsko poglavarstvo.

*Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba;

izvršna tijela
Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

1. 7. Županijski ured i njegova funkcija

Županijski uredi obavljaju poslove državne uprave na području županije, utvrđenom

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
U Zagrebačkoj županiji ustrojavaju se sljedeći županijski uredi i njihove
ispostave:
1. Ured za gospodarstvo
2. Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu
3. Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb
4. Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu
okoliša
5. Ured za katastarsko-geodetske poslove
6. Ured za imovinsko-pravne poslove
7. Ured za statistiku
8. Ured za opću upravu

1. 8. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u RH

Polazi od prava roditelja na djelotvorno sudjelovanje u organiziranom odgajanju

djeteta, tj.
omogućuje im slobodu prilikom odgoja, odgojne institucije programa (oblike i
vrste). Ostvarivanje
ovih zadaća razumijeva slobodu i otvorenost. Sadržaji i načini provođenja moraju
imati pluralizam
pedagoških ideja i koncepcija koje će služiti djetetovom dobru, ljudskim pravima i
osnovnim
slobodama čovjeka. Važno je i javno predočavanje vlastitih odgojnih ciljeva,
sadržaja rada i
postignuća u radu, kao i sudjelovanje roditelja u radu.

Odgojno-obrazovni sustav u RH sastoji se od:

- predškolskog odgoja (jaslice, vrtić i mala škola);
- osnovnog obrazovanja (javne, privatne, specijalističke, glazbene, umjetničke
škole, . . .);
- srednje škole (gimnazije, umjetničke škole, strukovne škole);
- visokoškolsko diplomsko obrazovanje;
- poslijediplomsko stručno i znanstveno usavršavanje.
Obilježja suvremenog odgojno-obrazovnog sustava:
- svakom djetetu najpogodniji program
- razvojnost, cjelovitost, ublažavanje negativnih utjecaja okoline,
- javna odgovornost i autonomija ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje,
- pluralizam koncepcija u sadržaju rada ustanova.

Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci

predškolske dobi. Ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Nije
obavezan, a
ostvaruje se u dječjem vrtiću.

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj je obavezno i besplatno za

svu
djecu od šeste do petnaeste godine života.

Srednjoškolskim se obrazovanjem, svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim

sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Kvalitetno visoko obrazovanje preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od

glavnih
zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stjecanju
intelektualne jezgre
koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih
škola.

Postoje još i privatne škole i vrtići s pravom javnosti, ali moraju imati odobrenje
MZOŠ-a.

1. 9. Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića

Dječji vrtić obavlja djelatnosti na temelju Godišnjeg plana i programa rada koji se
donosi za
pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće godine do 31. kolovoza sljedeće
godine. Godišnji
plan i program rada donosi Upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna, a obuhvaća
odg-obr
programe, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe
socijalne skrbi, kao
i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima.

Odgojitelji sudjeluju u stvaranju godišnjeg plana i programa valorizacijom,

anketama, prijedlozima
i projektima.

Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića sastoji se od:

 1. Organizacije rada (vrijeme trajanja pedagoške godine, dnevni odgojno-
obrazovni
program, broj upisane djece, stručna sprema zaposlenika, kraći programi i
predškola).
2. Materijalnih uvjeta rada (didaktički materijali, inventar).
3. Rada na njezi i skrbi za tjelesni rast i zdravlje djece (sastoji se od
programa
zdravstvene zaštite djece, programa higijene i prehrane, te programa
socijalne skrbi).
4. Odgojno-obrazovnog rada (zadaće: stvaranje uvjeta za cjeloviti razvoj dječjih
aktualnih
sposobnosti i potencijala kroz razvojno-primjerenu praksu: stvaralački odnos
dijete-
odgojitelj-roditelj; strukturiranje prostora; suradnja s okruženjem).
5. Obrazovanja i stručnog usavršavanja djelatnika (individualno usavršavanje,
stručni
aktivi, seminari, radionice, sastanci odgojiteljskog vijeća, stručne grupe).
6. Suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualni sastanci,
zajedničke radionice,
izleti).
7. Suradnje s vanjskim ustanovama.
8. Godišnjeg plana ravnatelja i stručnih suradnika.

10. Obvezatna pedagoška dokumentacija u dječjem vrtiću

Dječji vrtić vodi pedagošku dokumentaciju (koju propisuje Ministar znanosti,

obrazovanja i športa)
i zdravstvenu dokumentaciju (koju propisuje Ministar zdravstva) te evidenciju o
djeci predškolske
dobi:

1. Ljetopis dječjeg vrtića – sadrži povijest ustanove ili mjesta, podatke o

pedagoškoj godini,
pregled zbivanja i aktivnosti uz fotodokumentaciju, obljetnice i sl.

2. Matična knjiga djece – sadrži podatke o djetetu - upis, ispis, adresa,

datum rođenja,
imena roditelja.

3. Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića – orjentacijski plan i program.

4. Zapisnici s odgojiteljskih vijeća – vode se za sastanke odgojiteljskih

vijeća, internih
stručnih aktiva i radnih dogovora, sastanaka stručnog tima.
 5. Individualni dosje djeteta – vodi se za djecu s posebnim potrebama,
dosje vode
odgojitelji, pedagog, psiholog, defektolog i medicinska sastra.

6. Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa dječjeg vrtića –

donosi se do
31. kolovoza tekuće godine za svaku pedagošku godinu uz prethodnu raspravu i
zaključke
odgojiteljskog vijeća.

7. Matična knjiga zaposlenih – sadrži evidenciju zamjena zaposlenika.

8. Plan i program stručnog usavršavanja – obavezno vode ravnatelj, stručni

suradnici i
odgojitelji, a sadrži podatke o zaposleniku, oblik stručnog usavršavanja i datum
prihvaćanja plana
i programa na odgojiteljskom vijeću.
9. Imenik djece – sadrži podatke o odgojnoj skupini djeteta, imenu i prezimenu,
datumu rođenja,
adresi stanovanja, broju telefona i osiguranja.

10. Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine – vodi se za svaku odgojnu

skupinu u
dječjem vrtiću. Sadrži opće podatke o nazivu dječjeg vrtića, objektu, odgojnoj
skupini, pedagoškoj
godini za koju se vodi, ime i prezime i potpis odgojitelja koji rade u toj skupini,
te potpis ravnatelja
dječjeg vrtića. U knjigu se piše tromjesečni, tjedni i dnevni plan i program
odgojno-obrazovnog
rada; dnevna zapažanja; te tromjesečna i godišnja valorizacija odgojno-obrazovnog
rada.

Dječji vrtić trajno čuva matičnu knjigu i ljetopis. Ostala dokumentacija i

evidencija se
koriste i čuvaju najmanje pet godina, a poželjno je i trajno čuvanje na disketi.

11. Opći akti u dječjem vrtiću

Opće akte u dječjem vrtiću donosi upravno vijeće, to su pravilnici, poslovnici i

odluke kojima
se na opći način uređuju odnosi u vrtiću.

Opći akti u dječjem vrtiću su:

1. Statut – se temelji na zakonu o predškolskom odgoju; pobliže utvrđuje

ustrojstvo, ovlasti i
način odlučivanja pojedinih tijela; te uređuje druga pitanja značajna za
obavljanje
djelatnosti i poslovanje ustanove. Određuje ustrojstvo dječjeg vrtića;
status, naziv,
sjedište; vrste i trajanje pojedinih programa; uvjete i načine davanja
pojedinih usluga;
radno vrijeme, ovlasti i odlučivanja pojedinih tijela; način rada stručnih
tijela; način
 donošenja općih akata; naputak o proučavanju unutarnjeg ustrojstva;
reguliranje poslovne
tajne; imenovanje svih općih akata.
 1. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića – temelji se
na zakonu
o predškolskom odgoju i statutu. Pobliže uređuje unutarnje ustrojstvo, te
način obavljanja
djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe.

1. Pravilnik o radu – uređuje odnose na radu, te regulira prava i obveze iz

radnog odnosa.

1. Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika – prijave za

upis djece
su u svibnju; upisi su u lipnju; a u toku godine se upisuju djeca s liste
čekanja. Prednost
pri upisu djece u dječji vrtić koji su u vlasništvu jedinica lokalne uprave
i samouprave ili u
državnom vlasništvu imaju djeca: roditelja žrtava i invalida domovinskog
rata, iz obitelji s
troje ili više djece, zaposlenih roditelja, s teškoćama u razvoju,
samohranih roditelja i
djeca uzeta na uzdržavanje, u godini prije polaska u osnovnu školu,
roditelja koji primaju
dječji doplatak.

1. 5. Pravilnik o zaštiti na radu

2. 6. Pravilnik o zaštiti od požara
3. 7. Poslovnik o radu upravnog vijeća

......drugi akti

12. Kadrovska struktura u dječjem vrtiću

Dijelovi procesa rada u dječjem vrtiću utvrđeni su Statutom vrtića, a obuhvaćaju

sljedeće skupine
poslova:
1. Stručno-pedagoški poslovi : psiholog, defektolog, pedagog, viša medicinska
sestra,
odgojitelji).
2. Pravni, administrativni, računovodstveni i financijski poslovi : tajnik (VSS
diplomirani
pravnik, VŠS upravni pravnik) , voditelj računovodstva (VSS dipl.ekonomist, VŠS
ekonomist),
administrativno- računovodstveni djelatnik (SSS ekonomski smjer).
3. Pomoćno-tehnički poslovi : kuhar (SSS kuhar), domar – ekonom, vozač, ložač (SSS
s
potrebnim kvalifikacijama), pralja, krojačica (NSS), spremačice (OŠ)
 U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i
zdravstvene zaštite
te skrbi o djeci mogu raditi stručni djelatnici koji imaju stručnu spremu
propisanu Zakonom,
položen stručni ispit te koji imaju utvrđenu zdravstvenu sposobnost za
obavljanje tih poslova.

Stručni djelatnici vrtića su:

- odgojitelji djece od 1.godine do polaska u osnovnu školu, s VŠS
- medicinska sestra s VŠS
- pedagog, psiholog i defektolog s VSS
- učitelji i odgojitelji za kraće programe s VŠS ili VS

13. Upravljačka tijela u dječjem vrtiću

Upravno vijeće

 Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće koje ima 3 do 7 članova. Najmanje

polovicu članova
imenuje osnivač iz reda javnih djelatnika, jednog člana biraju roditelji, a
ostali članovi biraju se
tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i str.suradnika vrtića. Mandatčlanova
upravnog vijeća
traje 4 godine.

 Upravno vijeće kao upravno tijelo :

- odlučuje o nekretninama vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju

i statutom DV-
a
- predlaže osnivaču statusne promjene DV-a
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa s odg. i str.suradnicima
na prijedlog
ravnatelja
- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom

Ravnatelj dječjeg vrtića

 Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj vrtića. – Za ravnatelja dječjeg

vrtića možebiti
imenovana osoba koja ispunjava uvjete odgojitelja ili stručnog suradnika te ima
najmanje pet
godina staža u djelatnosti predškolskog odgoja. Imenuje ga osnivač vrtića na
prijedlog Upravnog
vijeća ( ravnatelja vrtića čiji osnivač RH imenuje ministar znanosti, obr.i
športa) ; imenuje se na 4
godine.
 Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj:

- predlaže godišnji plan i program rada

- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća, odg.vijeća i drugih
tijela
- obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom
Odgojiteljsko vijeće
 Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće; čine ga svi odgojitelji,
stručni suradnici i
zdravstveni djelatnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem
vrtiću. Mora se
sastati barem 4 puta godišnje, a njime presjedava ravnatelj.

 Odgojiteljsko vijeće:

- sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada, prati njegovo

ostvarivanje,
- raspravlja o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad

14. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja

( svibanj 2008.)

Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnog pedagoškog standarda

predškolskog odgoja
i naobrazbe koji donosi Sabor RH na prijedlog Vlade RH.

Državnim pedagoškim standardom predšk.odgoja i obrazovanja u RH utvrđuje se:

• ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu, • predškolski odgoj i
obrazovanje djece s
posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece), •
predškolski odgoj i
obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu, • predškolski odgoj i
obrazovanje djece
pripadnika nacionalnih manjina, • ustroj predškole, • mjerila za broj djece u
odgojnim skupinama,
• mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem
vrtiću, • mjerila za
financiranje programa dječjih vrtića, • materijalni i financijski uvjeti rada
(prostori, higijensko-
tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, mjerila za opremu, mjerila za
didaktička sredstva i
pomagala).

Neki pojmovi iz Standarda:

Dječji vrtić – predšk.ustanova u kojoj se provode organizirani oblici
izvanobiteljskog odg-obr
rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi
Zgrada dj.vrtića- objekt s najviše 10 odg-obr skupina
Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i
nositelji odgojno-
obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja
predškolske djece.

PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI:

Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti: – cjelodnevni u
trajanju od 7
do 10 sati dnevno, – poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, – višednevni
u trajanju od
jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja), – programi u
trajanju do 3 sata
dnevno.
 Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:
1. redoviti programi / 2. posebni programi (glazbeni,likovni,ranog učenja
jezika,vjerski,športski, za
djecu s pp...)/
3. alternativni odg-obr programi (Montessori, Waldorf, Reggio....)/ 4.Programi
javnih potreba (za
djecu s teškoćama, darovitu djecu, pripadnike nac.manjina, program predškole)
Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama
Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog
odgoja i
naobrazbe (redoviti ili poseban program, posebne ustanove).Djecom s teškoćama u
smislu ovoga
Standarda smatraju se:djeca s oštećenjem vida, s oštećenjem sluha, s poremećajima
govorno-
glasovne komunikacije, s poremećajima u ponašanju, s motoričkim oštećenjima,djeca
sniženih
intelektualnih sposobnosti, djeca s autizmom, s višestrukim teškoćama,djeca sa
zdravstvenim
teškoćama neurološkim oštećenjima( dijabetes, astma, bolesti srca, alergije,
epilepsija...).
Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece
Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa
predškolskog
odgoja i naobrazbe. Ti se programi ostvaruju kao prošireni redoviti programi,
programi rada u
manjim skupinama djece sličnih sposobnosti, posebno prilagođeni programi dopunjeni
sadržajima
koji potiču razvoj specifičnih područja darovitosti (glazbene, jezične,
kreativne ...igraonice),
individualni mentorski rad
Program predškole
Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu,
koja nisu
obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću. Program traje
250 sati,
a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja. Maksimalan broj djece u
skupini je 20.
MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA:
Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga
programa ili340 do
400 djece. Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25
djece. Broj djece
u skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s
teškoćama
uključene u odgojnu skupinu.
U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi: – od navršenih šest
do
navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece, – od 13 do 18 mjeseci može
se
uključiti najviše 8 djece, – od 19 do 24 mjeseca može se
uključiti najviše 12 djece, – u trećoj godini može se
uključiti najviše 14 djece, – u četvrtoj godini može
se
uključiti najviše 18 djece, – u petoj godini može se
uključiti najviše 20 djece, – u šestoj godini može
se
uključiti najviše 23 djece, – u sedmoj godini do
polaska u
školu najviše 25 djece
U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu
skupinu
djece u dobi: – od 1 do 2 godine može se uključiti
najviše 10 djece, –
od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,
– od 3 godine do
polaska u školu može najviše 20 djece, – od 4 godine
do polaska u školu
može najviše 22 djece.

Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom

djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga
radnog
vremena. Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i
vrednovanje rada,
pripremu prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima
te poslove
stručnog usavršavanja.

Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj

efikasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces;
predlaže inovacije,
suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u
ostvarivanju
programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje
suradnju s
roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-
obrazovnih problema;
surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u
dječjem
vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.

Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima

i
roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do
punoga radnog
vremena.

Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim

pedagoškim
standardom 2013. godina. Standard će se provoditi postupno. Akcijskim planom mjera
za
tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje dinamiku provedbe
ovog
Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji
je u prilogu i
čini sastavni dio Standarda.

15. Ciljevi i zadaće programskog usmjerenja

Osnovna funkcija, a ujedno i OPĆI CILJ djelatnosti predškolskog odgoja jest:

očuvanje zdravlja
(tjelesnog i mentalnog), poticanje cjelovitog razvoja svih djetetovih funkcija,
sposobnosti i
mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, zakonitostima dječjeg
razvoja i
njegovim stvarnim mogućnostima. Takav cilj mora se postići osiguravanjem uvjeta
kvalitetnog
zajedničkog življenja djece i odraslih

POSEBNI CILJEVI I ZADAĆE ODGOJA PREDŠKOLSKE DJECE JESU:

- očuvanje zdravlja djeteta,

- razvoj: emocionalne stabilnosti i samostalnosti, pozitivne slike o sebi,
socijalne interakcije,
komunikacije, slobodnog izražavanja i stvaranja,
- razvoj kreativnosti i intelektualnih sposobnosti,
- razvoj radoznalosti,
- otvorenost prema roditeljima.

ZADAĆE PROGRAMSKOG USMJERENJA:

Poštivanje:
- načela pluralizma i slobode u primjeni pedagoških ideja i koncepcija;
- različitosti u vrstama i oblicima provođenja programa;
- demokratizacije društva prema subjektima koji se pravno i zakonom definiraju
kao nositelji
programa.
CILJEVI PROGRAMSKOG USMJERENJA:
- razvoj djeteta kao vrijednosti same po sebi, koja se prihvaća u svoj svojoj
osobitosti, a
također i kao člana obitelji sa svojim osobitostima i sustavom vrijednosti.
- zadovoljavanje posebnih prava izraženih i u Deklaraciji o pravima djeteta
(UN, 1959.
godine).
- uvažavanje djetetova dostojanstva te kontinuirano razvijanje njegova
pozitivnog identiteta
(samopoštovanja).
- zadovoljavanje djetetovih osnovnih i posebnih potreba (osnovnih tjelesnih
potreba,
osnovnih emocionalnih potreba, osnovnih kognitivno-razvojnih potreba, potrebe za
uzajamnom
komunikacijom, potencijalnih posebnih potreba, prolaznih posebnih potreba, trajnih
posebnih
potreba).

16. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada

Iz Godišnjeg plana i programa proizlazi tromjesečni, iz tromjesečnog tjedni, a iz

tjednogdnevni plan i program odgojno-obrazovnog rada. Suvremena koncepcija
predškolskog
odgoja mora odražavati raznolikost u sadržajima, oblicima i radu ostvaritelja
programskih zadaća.
Programi odgoja i obrazovanja moraju biti humanističko-razvojno usmjereni, s
pluralističkom
tendencijom poznavanja različitosti u pogledu predškolskog odgoja i koncepcije.
Organizacija rada mora biti usklađena s potrebama roditelja glede njihovih
radnih i drugih
obveza, a provođenje pedagoškog procesa s potrebama djeteta i programima koji se s
njime i
skupinom djece provodi. To znači da institucija, kao mjesto organiziranog
okupljanja djece, s
obzirom na organizaciju rada i proces rada, mora biti fleksibilna.

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA:

Godišnji plan i program određuje bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada za tekuću
pedagošku
godinu. Odgojitelj planira i programira odgojno-obrazovni rad u Pedagoškoj
dokumentaciji
skupine putem orijentacijskog plana i programa, tjednog plana i programa i dnevnog
plana.

ORIJENTACIJSKI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA:

Orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada se tijekom rada dopunjuje,
mijenja i
prilagođava potrebama djece u skupini. Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog
plana za
rad s djecom za duže vremensko razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno
se
ostvaruju svi uvjeti za zdrav i cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi
za dijete i poticanja
njegova razvoja. U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako područje
razvoja one
zadaće koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu
planirati za
cijelu skupinu, za neku djecu ili za pojedino dijete.

Zbog preglednosti razvojne zadaće se planiraju po sljedećim razvojnim

područjima:
- tjelesni i psihomotorni razvoj (*pokretljivost, tjelesno držanje, rukovanje
predmetima,
motorika..)
- socio-emocionalni razvoj i razvoj osobnosti (*soc.vještine, reguliranje emocija,
samostalnost,
samopouzdanje...)
- spoznajni razvoj (razvoj osjeta, percepcije, pažnje, koncentracije, pamćenja,
rješavanje
problema...)
- govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (*artikulacija, rječnik, jezik,
verbalna i
neverbalna komunikacija..)

Razvojne zadaće se planiraju na temelju poznavanja:

- osobina i psiholoških uvjeta razvoja djeteta predškolske dobi
- obilježja skupine (dob, razvojni status, obiteljski status...)
- aktualnih potreba djece (razdoblje prilagodbe, spojene skupine...)
- programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece i vrste
programa
- vlastitih znanja, vještina i sklonosti odgojitelja
Orijentacijski plan izrađuje se za određeno razdoblje, npr: razdoblje prilagodbe
(rujan listopad);
tromjesečno (studeni-siječanj, veljača-travanj), dvomjesečno (svibanj-lipanj,
srpanj-kolovoz) ili
mjesečno razdoblje (rujan); razdoblje posebnih zbivanja (zimovanje, ljetovanje).
Razvojne
zadaće se ostvaruju cjelovito putem planiranih i osmišljenih: organizacijskih i
materijalnih
uvjeta; sklopova aktivnosti, tema, projekata; suradnje sa sustručnjacima,
roditeljima i drugima.

-rubrika- Organizacijski i materijalni uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri

planiranju
organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina
planiranih didaktičkih
i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih materijala, namještaja,
audio-vizualnih i
drugih tehničkih pomagala, navode se specifična sredstva, raznovrsni predmeti i dr.
(ŠTO; KAKO;
KADA; KOLIKO;GDJE)

-rubrika- Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća – planiraju se

sklopovi aktivnosti
koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih zadaća, a posebno onih koji će se u
planiranom
razdoblju intenzivnije ostvarivati. Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i
interesima djece,
a pritom se vodi računa o događajima u široj djetetovoj okolini. U planiranju
sklopova aktivnosti
potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,
izražavanja i
stvaranja; odnosno omogućiti djetetu doživljaj, proradu doživljaja, obogaćivanje
doživljaja
umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje, izražavanje, stvaranje, igranje i
učenje.

-rubrika- Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugima – suradnja se

planira prema
pitanjima: S KIM; ŠTO; KADA; KAKO . Sa sustručnjacima u vrtiću: odgojitelji
međusobno, odg. sa
stručnim timom i s ostalim djelatnicima u vrtiću. S roditeljima: o djeci i za rad s
djecom. Sa
suradnicima izvan vrtića.

TJEDNI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA:

Tjedni plan i program se najčešće odnosi na razdoblje od jednog tjedna, no u
različitim
programima on se može izrađivati i za dulje ili kraće razdoblje. Planirani sklopovi
aktivnosti iz
orijentacijskog plana razrađuju se, prema Programskom usmjerenju, kroz:
- životno praktične i radne aktivnosti,
- raznovrsne igre,
- druženja i društveno-zabavne aktivnosti,
- umjetničke sadržaje, istraživanje i stvaranje,
- istraživačko-spoznajne aktivnosti,
- specifične aktivnosti s kretanjem,
- specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća.

Takvo planiranje omogućuje ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj
ili
aktivnost. Tjedni plan odgovara na pitanja: S KIM; ŠTO; GDJE; ČIME; KAKO

DNEVNI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA - DNEVNIK RADA:

U dnevniku rada planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se
toga dana
namjeravaju ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan ( jutarnji i
poslijepodnevni rad) u
metodičkom i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji
omogućava
djetetov uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba.
Poticaj za dječju aktivnost može biti:
- promjena u organizaciji i oblikovanju prostora (*oslobođen prostor za
kretanje)
- nova sredstva, materijali
- odgojiteljevi verbalni i neverbalni iskazi i znakovi

17. Struktura rada odgojitelja

Odgojitelji su stručni djelatnici koji neposredno s djecom provode različite

programe.
Zadaće odgojitelja obuhvaćaju:
- vođenje i organiziranje djelatnosti djece radi unapređivanja njihova
tjelesnog,
intelektualnog (spoznajnog), društvenog i emocionalnog razvoja
- organiziranje i provođenje različitih djelatnosti i sadržaja rada radi
poticanja razumijevanja
fizičkog i društvenog okruženja djece, stimuliranja i razvijanja njihovih interesa
i mogućnosti,
samopouzdanja, samoizražavanja i socijalnog ponašanja;
- unapređivanje tjelesnog razvoja, navikavanja djece na čistoću, pozornost,
strpljenje,
toleranciju, te druge elemente društvenog ponašanja;
- razmatranje procesa razvoja djece i njihovih postignuća, zajedno s
roditeljima;

Obveza odgajatelja je dakle stvaranje uvjeta za razvoj svakog djeteta, uvažavanje i

primjena
novih ideja i znanstvenih spoznaja iz područja pedagogije, psihologije, sociologije
i drugih
znanosti;

1. Neposredni rad s djecom:

v rad u odgojnoj skupini (ujutro i popodne);

v dežurstvo (ujutro i popodne);
v zamjene;
v ostalo (svečanosti, posjete, izleti, rekreativni programi).

1. Ostali poslovi:

v planiranje, programiranje, vrednovanje i izvješćivanje odgojno-obrazovnog rada

(ujutro,
popodne, makro program, godišnja valorizacija);
 v suradnja s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije,
roditeljski kutić);
v individualno stručno usavršavanje (usavršavanje izvan ustanove);
v stručno usavršavanje u ustanovi (odgojiteljsko vijeće, stručni skupovi i
dogovori);
v ostalo (dnevni odmor, mentorstvo, dramska grupa, . . .)
Sve ukupno neposrednog rada s djecom i ostalih poslova 40 sati tjedno:
28,5 neposredni rad ( po novom 27,5)11,5 posredni rad (po novom 12,5)

18. Pravilnik o stručnim ispitima

Pravilnik o stručnim ispitima određuje sadržaj, način i uvjete ostvarivanja

pripravničkog staža i
polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću.
Svrha pripravničkog
staža je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno
obavljanje
zadaća. Stručnu potporu i nadzor provodi MZOŠ. Stažiranje pripravnika ostvaruje
se na
temelju programa stažiranja koji predlaže povjerenstvo za stažiranje, a donosi
ga odgojiteljsko
vijeće. Program stažiranja vrtić je obvezan donijeti najkasnije 15 dana od
zasnivanja radnog
odnosa pripravnika.

 Zadaća je povjerenstva za stažiranje pružati pripravniku pedagošku, metodičku i

svaku drugu
pomoć te pratiti njegovo napredovanje. Povjerenstvo čine ravnatelj vrtića,
mentor pripravnika te
stručni suradnik vrtića.
 Nakon početka rada pripravnika, vrtić je obvezan imenovati povjerenstvo,
prijaviti stažiranje
MZOŠ-u (tiskanica PO-1), izraditi program pripravničkog staža i predložiti ga
odg.vijeću na
usvajanje.

 Obvezni sadržaji programa pripravničkog staža su:

- Ustav RH - Zakon o predšk.odgoju i naobrazbi

- Programsko usmjerenje - Drugi propisi iz područja predšk.odgoja
- Opći i stručni akti vrtića
- Poznavanje specifičnih osobina, potreba i zakonitosti razvoja djeteta
predšk.dobi

 Pripravnici su obvezni nazočiti radu mentora najmanje 30 sati tijekom

stažiranja, a mentor njima
najmanje 10sati. Pripravnici volonteri obvezni su nazočiti radu mentora
najmanje 60 sati tijekom
stažiranja. Pripravnici stručni suradnici surađuju s mentorom na poslovima iz
mentorova
djelokruga najmanje 30 sati tijekom stažiranja.
 Stručni se ispit polaže pred povjerenstvom kojeg čine:

- prof.metodike
- prof.hrvatskog jezika
- mentor, savjetnik za predšk.odgoj MZOŠ-a ili istaknuti stručnjak
praktičar
 - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit
- odgojitelj ili stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit

 Ispit se prijavljuje najmanje 30 dana prije ispitnog roka MZOŠ-u na tiskanici

PO3.
 Stručni ispit obuhvaća – za odgojitelja : pisani rad, praktični rad s djecom i
usmeni ispit

- za stručnog suradnika: pisani rad, praktični rad primjeren poslovima

koje
obavlja i usmeni ispit

19. Propisana pedagoška dokumentacija koju vodi odgojitelj

1. Imenik djece – za odgojno-obrazovnu skupinu, sadrži važne podatke o

djetetu (ime,
prezime, adresa stanovanja, imena roditelja, telefonski
brojevi, . . . ).

1. Knjiga pedagoške dokumentacije skupine –

a) Orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada:

v razvojne zadaće po područjima razvoja za skupinu i pojedino dijete;
v organizacijski i materijalni uvjeti za ostvarivanje zadaća;
v aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti,
projekti);
v suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugima radi ostvarivanja
postavljenih zadaća;
v važni datumi (rođendani, sastanci, svečanosti, izleti i dr.).

b) Tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada:

v naziv i slijed aktivnosti za odgojnu skupinu i za djecu iz drugih odgojnih
skupina;
v poslovi nužni za ostvarivanje tjednog plana i programa.

c) Dnevni plan i program odgojno-obrazovnog rada:

v planirani poticaji za aktivnosti (individualne, grupne i zajedničke);
v iskorišteni situacijski poticaji;
v zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće
za djecu
odgojne skupine i za djecu druge odgojne skupine;
v suradnja sa stručnjacima i roditeljima;
v na kraju tjedna: zabilješke na kraju tjedna.

d) Zajedničke aktivnosti djece i odraslih (izleti, druženja, svečanosti, . . ):

v priprema;
v zapažanja i zapisi.
 e) Roditeljski sastanci:
v priprema, tema, oblik, tijek;
v zaključci;
v zabilješke o rada s roditeljima (individualno, skupno i dr.).

f) Zabilješke i napomene
g) Vrednovanje ostvarenog plana i programa
h) Podsjetnik za planiranje, programiranje i vrednovanje

20. Odgojiteljsko vijeće

Odgojiteljsko vijeće je stručno tijelo dječjeg vrtića. Čine ga svi odgojitelji,

stručni suradnici i
zdravstveni djelatnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem
vrtiću.

Odgojiteljsko vijeće:
v sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića;
v prati njegovo ostvarivanje;
v raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada;
v potiče i promiče stručni rad;
v obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i
statutom dječjeg
vrtića.

Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se utvrđuje statutom

dječjeg vrtića.
Odgojiteljsko vijeće donosi prijedlog godišnjeg plana i programa kojeg usvaja
upravno vijeće,
donosi godišnje izvješće, donosi program stažiranja odgojitelja-pripravnika.

Odgojiteljskim vijećem predsjedava ravnatelj ili druga osoba koju on ovlasti.

Odluke se donose
većinom glasova ukupnog broja članova vijeća. Odgojiteljsko vijeće se radi u
obliku sjednica koje
su obvezne za sve odgojitelje, stručne suradnike i zdravstvene djelatnike.
Odgojiteljsko vijeće se
održava prema potrebi, najmanje četiri puta tijekom pedagoške godine. Vodi se
zapisnik kojeg
potpisuju predsjedavajući i zapisničar.

21. Napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću

Na temelju Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju 1997. Ministra prosvjete

i športa
donosi Pravilnik o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u
položajna zvanja
odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima.

 Odgojitelji i str. suradnici mogu napredovati u struci i stjecati položajna

zvanja:
- odgojitelja mentora - odgojitelja savjetnika
- stručnog suradnika mentora - stručnog suradnika savjetnika
 Elementi za vrednovanje stručnosti i kvalitete rada su:

- uspješnost u neposrednom odg.-nabrazbenom radu s djecom predškolske dobi

- uspješnost u stručno-pedagoškom radu
- stručno usavršavanje

 Elementi vrednovanja uspješnosti u neposrednom odg.-naobrazbenom radu su:

- metodička kreativnost
- primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada te korištenje suvremenih
izvora spoznaja za
poticanje djetetova općeg psihofizičkog razvoja
- postignuti rezultati u odg.-naobr.radu s djecom
- promicanje ljudskih prava, posebice prava djeteta i briga za zdrav okoliš
- suradnja s odgojiteljima, stručnim suradnicima, roditeljima te
predstavnicima vrtićkog
društvenog okruženja koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete života
predškolske djece

 Elementi vrednovanja ocjenjuju se ocjenom: zadovoljava, uspješan, izvrstan.

 Ocjenu daju: - ravnatelj dječjeg vrtića uz suglasnost odgojiteljskog vijeća

- stručno-pedagoški nadzornik MZOŠ-a na temelju neposrednog uvida

 Zvanje mentor može steći odgojitelj odnosno stručni suradnik: koji ima najmanje
6 god.
radnog iskustva u odgojno-naobrazbenoj struci, koji je vrednovanjem ocijenjen
kao uspješan ili
izvrstan, koji je postigao najmanje 7 bodova za stručni odg.-naobrazbeni rad
izvan DV, koji se
redovito stručno usavršavao.

 Zvanje savjetnika može steći odgojitelj odnosno stručni suradnik:koji ima

najmanje 11 god.
radnog iskustva, koji je postigao sve ocjene izvrstan, koji je postigao
najmanje 15 bodova za
stručni rad izvan vrtića, koji se redovito stručno usavršavao.

 Postupak za napredovanje pokreće se nadzornik (ovlaštena osoba Ministarstva) na

prijedlog
ravnatelja vrtića. Radi pokretanja postupka potrebno je MZOŠ-u dostaviti:
prijedlog za
napredovanje, presliku diplome, presliku radne knjižice, životopis, ocjene
uspješnost rada koje
donosi ravnatelj uz suglasnost odgojiteljskog vijeća. Odluku o promicanju donosi
ministar znanosti, obrazovanja i športa. Odgojitelji i str.suradnicibiraju se u
zvanje mentora
odnosno savjetnika na 5 god. i mogu ponovno biti izabrani u isto zvanje.