3rd International Scientific Meeting

E-GTZ 2016
Tuzla, June 02-04, 2016

Radovan Vukomanović1
Saša Tatar2
Dragan Zrnić3

OPTIMIZACIJA AB PRESJEKA U FUNKCIJI KARAKTERISTIKA

POPREČNOG PRESJEKA I ČVRSTOĆE MATERIJALA

Sažetak: U radu je izvršena analiza uticaja pojedinih karakteristika poprečnog presjeka i čvrstoća
materijala na njegovu nosivost, duktilnost i krutost. Izvršeno je poređenje na konkretnim primjerima
variranjem šest parametara koji definišu karakteristike presjeka i materijala (površina zategnute i
pritisnute armature, čvrstoća čelika na zatezanje, klasa betona, statička visina i širina presjeka) pri
čemu je za svaku varijaciju mijenjan samo po jedan parametar. Za model proračuna korištena su
pravila i preporuke, kao i računski dijagrami betona i čelika prema Evrokodu. Rezultati su
prezentovani grafički u vidu dijagrama odnosa moment savijanja i zakrivljenosti, tj. nagiba
dijagrama dilatacija po visini poprečnog presjeka grede u odnosu na vertikalu. Na kraju rada su
izvučeni zaključci kako pojedini parametri utiču na nosivost, duktilnost i krutost presjeka. Pored
toga, date su preporuke za optimizaciju AB presjeka, u zavisnosti od projektantskih potreba i
ograničenja prilikom dimenzionisanja elemenata kao što su ograničenja prslina, ugiba i dimenzija.
Ključne riječi: Armirani beton, nosivost presjeka, Evrokod, optimizacija, 𝑀 − 𝜙 dijagram

REINFORCED CONCRETE SECTION OPTIMISATION AS A FUNCTION OF

SECTION VARIABLES AND MATERIAL STRENGTHS

Summary: The paper gives an overview of the effect of section variables and material strengths on
flexural strength, ductility and stiffness of the section. A comparison has been made on numerical
examples by changing six parameters one at a time, which effect the section characteristics (area of
tension and compression reinforcement, steel tensile strength, concrete class, effective flexural depth
and section width). A calculation model based on Eurocode was used, together with the suggested
stress-strain diagrams for steel and concrete. Results are presented graphically with the use of
moment-curvature diagrams, with section curvature referring to the slope of the strain diagram. At
the end, conclusions are drawn as to how each parameter effects the section flexural capacity, its
ductility and stiffness. Additionally, recommendations are given on how to optimise RC sections,
depending on design requirements and limitations in regard to crack width, deflection and section
dimensions.
Key words: reinforced concrete, flexural section strength, Eurocode, section optimisation, moment-
curvature diagram

1
MSc Radovan Vukomanović, University of Banja Luka, Faculty of Architecture, Civil Engineering
and Geodesy, Vojvode Stepe Stepanovića 77/3, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina,
rvukomanovic@aggfbl.org
2
Civ. Eng. Saša Tatar, University of Banja Luka, Faculty of Architecture, Civil Engineering and
Geodesy, Vojvode Stepe Stepanovića 77/3, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina,
sasa.tatar@agfbl.org
3
Civ. Eng. Dragan Zrnić, University of Banja Luka, Faculty of Architecture, Civil Engineering and
Geodesy, Vojvode Stepe Stepanovića 77/3, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina,
dzrnic@aggfbl.org
1. UVOD

Projektovanje kompozitnih presjeka kao što su armirano betonski, je složen posao,

na čije proračune utiče mnogo različitih faktora. Kako bi se određene konstrukcije mogle
smatrati dovoljno pouzdanim u eksploataciji, različitim pravilnicima date su proračunske
preporuke i ograničenja, koja sam postupak još dodatno komplikuju. U armirano betonskim
konstrukcijama to se prije svega odnosi na obezbijeđenje neophodne duktilnosti presjeka,
definisanje proračunskih dijagrama za beton i armaturu, postupka proračuna i koeficijenata
sigurnosti. Obzirom da sam proračun predstavlja multikriterijumsku analizu kojoj je cilj
doći do optimalnog rješenja koje će zadovoljiti sve zahtjeve pravilnika, ali i ekonomsku
opravdanost, moguće je ispitati kako pojedini proračunski faktori utiču na krajnji rezultat.
U ovom radu varirano je šest parametara koji definišu karakteristike presjeka i materijala
(površina zategnute i pritisnute armature, čvrstoća čelika na zatezanje, klasa betona,
statička visina i širina presjeka), pri čemu je za svaku varijaciju mijenjan samo po jedan
parametar, i analiziran njegov uticaj na ponašanje presjeka. Rezultati su grafički prikazani
poređenjem 𝑀 − 𝜙 dijagrama na kojima su lako uočljive promjene u ponašanju presjeka
sa porastom opterećenja.

2. TEORIJA SAVIJANJA AB GREDA

2.1. 𝑴 − 𝝓 dijagram

U bilo kom presjeku grede izložene savijanju, unutrašnji reaktivni moment savijanja
mora da stoji u ravnoteži sa momentom savijanja koji djeluje u presjeku grede kao
posljedica spoljašnjeg opterećenja. Unutrašnji reaktivni moment savijanja rezultat je
djelovanja sprega unutrašnjih sila 𝐹𝑐 (sila pritiska u betonu) i 𝐹𝑠1 (sila zatezanja u armaturi)
koje djeluju na odstojanju 𝑧 (slika 2).
Ponašanje armiranog betona pri savijanju je najpogodnije opisati pomoću odnosa
moment savijanja-zakrivljenost (u nastavku 𝑀 − 𝜙 dijagram), koji prikazuje promjenu
zakrivljenosti sa porastom momenta savijanja. Zakrivljenost se definiše kao nagib
dijagrama dilatacija po visini poprečnog presjeka grede u odnosu na vertikalu, odnosno:
𝜀𝑐(𝑚𝑎𝑥)
𝜙= (1)
𝑥

𝜀𝑐(𝑚𝑎𝑥) maksimalna dilatacija u pritisnutoj ivici betona,

𝑥 položaj neutralne ose u odnosu na pritisnutu ivicu.
Da bi se analitički konstruisao 𝑀 − 𝜙 dijagram za bilo koji presjek, potrebno je
usvojiti radne dijagrame koji dovoljno precizno opisuju odnos napona i dilatacija za beton
i čelik. Za primjer u nastavku, korišteni su radni dijagrami betona i čelika (slika 1). Osim
toga, vrijede i sve ostale pretpostavke za proračun prema teoriji graničnih stanja.
Nakon definisanja osnovnih pojmova na 𝑀 − 𝜙 dijagramu za tipičan poprečni
presjek, biće razmatran niz različitih dijagrama moment-zakrivljenost da bi se ilustrovalo
kako promjene pojedinih karakteristika poprečnog presjeka i čvrstoće materijala utiču na
ponašanje presjeka pri savijanju.
 σc σs

fyk
fck
fyd = fyk/γs

fcd

0 εc2 εcu2 εc εyd=fyd/Es εs

a) beton b) čelik

Slika 1. Idealizovani i proračunski dijagrami za beton i armaturu prema EC2

Na slici 2 prikazan je primjer jednostruko armiranog pravougaonog poprečnog
presjeka, izložen djelovanju momenta savijanja. 𝐴𝑠1 predstavlja ukupnu površinu armature
u zategnutoj zoni, dok 𝑑 označava statičku visinu presjeka, tj. udaljenost od pritisnute ivice
betona do težišta zategnute armature. Kompletan 𝑀 − 𝜙 dijagram, kao što je prikazan na
slici 3, može se generisati za ovaj presjek postepenim povećavanjem zakrivljenosti (nagiba
dijagrama dilatacija) i korištenjem odgovarajućih dijagrama napon-dilatacija za beton i
čelik za određivanje rezultujućih napona i unutrašnjih sila.
εc (max)
30 cm

σc

Fc
x
Neutralna
d = 54,7 cm osa
60 cm z
As1 =
19,6 cm2 φ
Fs1
εs σs
fck = 30 MPa
fyk = 400 MPa

a) Poprečni presjek b) Dijagram dilatacija c) Dijagram napona d) Unutrašnje sile

Slika 2. Koraci pri analizi momenta i zakrivljenosti jednostruko armiranog poprečnog presjeka

2.2. Postupak konstrukcije 𝑴 − 𝝓 dijagrama

Postupak određivanja specifične tačke na 𝑀 − 𝜙 dijagramu prati proces

predstavljen na slici 2 od b) do d) i može se opisati sljedećim koracima:
1. Usvoji se maksimalna dilatacija u pritisnutoj ivici betona, 𝜀𝑐(𝑚𝑎𝑥) i pretpostavi
položaj neutralne ose 𝑥 (za prvu iteraciju može se pretpostaviti: 𝑥 = 𝑑/2). Za
pretpostavljenu vrijednost 𝑥 definisan je dijagram dilatacija.
2. Kada su poznate dilatacije po visini presjeka, mogu se odrediti dijagrami napona
u betonu i armaturi na osnovu usvojenih radnih dijagrama betona i čelika.
 3. Integracijom dijagrama napona po odgovarajućim površinama poprečnog
presjeka dobijaju se rezultantne unutrašnje sile u betonu (𝐹𝑐 ) i armaturi (𝐹𝑠1 ) i
tačke u kojima one djeluju.
4. Provjerava se da li je za tako dobijene unutrašnje sile zadovoljen uslov ravnoteže
da je suma svih horizontalnih sila koje djeluju u presjeku jednaka nuli:
𝐹𝑐 − 𝐹𝑠1 = 0 → 𝐹𝑐 = 𝐹𝑠1 (2)
350

300 Y
εc = 2 ‰ εc = 3 ‰ εc = 3,5 ‰
Moment savijanja, M (kNm)

250

200

150

100

50

0
0 0.5 1 1.5 2 2.5
Zakrivljenost, φ (1/mm) ×10-5

Slika 3. Dijagram moment savijanja - zakrivljenost za presjek na slici 9

Ukoliko je 𝐹𝑐 > 𝐹𝑠1 , neutralna osa se pomjera nagore (smanjuje se pritisnuta zona
betona), odnosno ukoliko je 𝐹𝑐 < 𝐹𝑠1 , neutralna osa se pomjera nadole (povećava
se pritisnuta zona betona) i ponavljaju se koraci od 2 do 4.
5. Nakon što je zadovoljen uslov ravnoteže (2), zakrivljenost 𝜙 se dobija prema
izrazu (1) a odgovarajući moment savijanja sumiranjem momenata unutrašnjih
sila oko pogodne tačke na presjeku, obično je to težište zategnute armature:

𝑀 = 𝐹𝑐 · 𝑧 (3)
gdje je 𝑧 unutrašnji krak sila.
Ovaj postupak se može ponoviti za više vrijednosti 𝜀𝑐(𝑚𝑎𝑥) . Kako budemo uvećavali
maksimalnu dilataciju u betonu 𝜀𝑐(𝑚𝑎𝑥) , dobijaćemo sve veću zakrivljenost presjeka 𝜙. Na
slici 3 označene su tačke sa karakterističnim dilatacijama u pritisnutoj ivici betona.

2.3. Granica tečenja

Tačka Y na 𝑀 − 𝜙 dijagramu predstavlja granicu elastičnosti datog presjeka.

Naime, kako raste moment savijanja u presjeku, tako se povećavaju naponi zatezanja u
armaturi i naponi pritiska u pritisnutoj zoni betona. Vremenom, jedan od ova dva materijala
će dostići svoju graničnu čvrstoću. Shodno tome, doći će ili do razvlačenja čelika, ili do
pucanja betona. S obzirom da se za presjek u primjeru pretpostavlja da nije prearmiran,
napon u čeliku će dostići granicu tečenja prije nego što dilatacije u betonu dostignu kritičnu
vrijednost. Nakon toga, presjek prestaje da se ponaša elastično, i počinje izraženo tečenje
armature.
Zakrivljenost 𝜙𝑦 pri kojoj se dostiže granica tečenja, može se izračunati tako što se
usvoji da je dilatacija u nivou armature jednaka 𝜀𝑦 = 𝑓𝑦𝑑 /𝐸𝑠 , pa se dalje na isti način, kao
što je prethodno opisano, odredi položaj neutralne ose za koji je ispunjen uslov ravnoteže
horizontalnih sila (2). Sa daljim povećanjem zakrivljenosti preko vrijednosti 𝜙𝑦 nema
značajnijeg priraštaja reaktivnog momenta savijanja presjeka, ili drugim riječima, za male
priraštaje momenta savijanja, značajno se povećava zakrivljenost presjeka, odnosno
drastično rastu dilatacije u betonu i armaturi. Za usvojeni model proračuna, preostalo
povećanje vrijednosti momenta savijanja na 𝑀 − 𝜙 dijagramu, nakon što armatura uđe u
fazu tečenja, posljedica je blagog povećanja kraka sila 𝑧, jer se sa porastom zakrivljenosti
i neutralna osa penje nagore, a sa njom i tačka djelovanja rezultantne sile u betonu.

2.4. Idealizacija radnih dijagrama betona i čelika

Ako bi se koristio realniji radni dijagram prilagođen klasi betona (sa opadajućim
naponom za vrijednosti dilatacija preko 𝜀𝑐2 ), imali bismo beznačajnu razliku u graničnoj
nosivosti presjeka na savijanje, dok bi dimenzionisanje bilo mnogo komplikovanije jer bi
se za različite klase betona razlikovali njihovi radni dijagrami.Velike su varijacije u
pravilnicima koji definišu proračunsku vrijednost, odnosno ograničenje dilatacija u
armaturi pri lomu, od 10‰ (BAB), 20‰-25‰ (EC), ili bez ograničenja maksimalne
dilatacije u armaturi (ACI i EC za dijagram sa konstantim gornjim krakom). Prema EC,
ako se koristi bilinearni radni dijagram čelika sa gornjim krakom pod nagibom, moment
savijanje nastaviće da raste i nakon dostizanja granice tečenja u armaturi, što bi rezultovalo
neznatno većom nosivošću, ali takođe i dosta komplikovanijim proračunom što je detaljno
obrazloženo u [4].Većina standarda ograničavaju dilatacije u betonu na predefinisanu
vrijednost. Prema Evrokodu i BAB-u, to je 3,5‰. Američki standard ACI koristi granicu
od 3‰. Sa 𝑀 − 𝜙 dijagrama je jasno da su razlike u nosivosti presjeka beznačajne, bez
obzira na granicu koja se koristi.

2.5. Duktilnost presjeka

Duktilnost je izuzetno bitna osobina presjeka koja se može definisati kao njegova
sposobnost da se deformiše i preko granice razvlačenja, bez značajnog gubitka nosivosti.
Mjera duktilnosti može se izraziti preko odnosa ugiba, rotacija ili zakrivljenosti presjeka.
Za primjer na slici 2 može se usvojiti odnos njegove zakrivljenosti u stanju loma i na granici
razvlačenja: 𝜙𝑢 /𝜙𝑦 . Što je taj odnos veći, presjek je duktilniji, što se na 𝑀 − 𝜙 dijagramu
manifestuje izraženijim gornjim krakom, nakon granice tečenja. Na osnovu prethodne
definicije, navedeni primjer opisuje presjek dobre duktilnosti.

2.6. Uticaj pojedinih parametara na nosivost i duktilnost presjeka

U nastavku će biti prikazana analiza kako promjena pojedinog parametra utiče na

nosivost i duktilnost presjeka. U tabeli 1 dato je šest varijacija parametara koji definišu
karakteristike presjeka i materijala, pri čemu je za svaku varijaciju mijenjan samo po jedan
parametar (podebljana vrijednost), u odnosu na osnovni presjek (prva kolona) koji je
preuzet iz prethodnog primjera.

Glavni Osnovni Umjereno Veliko Visoko Veliko Uvećano Veliko

parametri presjek As1 As1 fyk d fck b
As1 (cm2) 19,6 29,4 49,1 19,6 19,6 19,6 19,6
fyk (MPa) 400 400 400 600 400 400 400
d (cm) 60 60 60 60 90 60 60
fck (MPa) 30 30 30 30 30 35 30
b (cm) 30 30 30 30 30 30 40

Tabela 1. Varijacije karakteristika presjeka i materijala

𝑀 − 𝜙 dijagrami koji predstavljaju osnovni presjek i prve dvije varijacije iz tabele
predstavljeni su na slici 4. Jedina izmjena koja je napravljena u obe varijacije jeste
povećana količina zategnute armature - 𝐴𝑠 1 . Sa dijagrama se vidi da se srazmjerno
povećanju količine zategnute armature povećava i nosivost presjeka. S druge strane,
povećanjem zategnute armature smanjuje se duktilnost presjeka, tj. lom presjeka se dešava
pri manjoj zakrivljenosti presjeka 𝜙 i nižem položaju neutralne ose. Da bi se osigurao
duktilan rad presjeka, Evrokod (dio 5.6.3) uvodi ograničenja u pogledu najnižeg
dopuštenog položaja neutralne ose u trenutku loma, definisanog odnosom 𝑥/𝑑. [2]
600
As1 = 49.1 cm2

500
Moment savijanja, M (kNm)

As1 = 29.4 cm2

400

300 As1 = 19.6 cm2

(osnovni presjek)

200

100

0
0 0.5 1 1.5 2 2.5
Zakrivljenost, φ (1/mm) ×10-5

Slika 4 - Efekat povećanja količine zategnute armature 𝐴𝑠1

Na slici 5 prikazani su 𝑀 − 𝜙 dijagrami za osnovni presjek i preostale četiri

varijacije iz tabele 1. Interesantno je razmotriti kako promjena pojedinih parametara utiče
na nosivost na savijanje, krutost i duktilnost presjeka. Povećanje karakteristične čvrstoće
čelika ima isti efekat kao povećanje površine zategnute armature – nosivost presjeka raste,
dok se duktilnost smanjuje. Ni povećanje čvrstoće čelika, kao ni povećanje povrišine
zategnute armature, nemaju značajan efekat na povećanje krutosti presjeka u području
elastičnosti, što se bolje vidi na slici 5, gdje se nagib elastičnog dijela dijagrama osnovnog
presjeka praktično poklapa sa nagibom dijagrama koji predstavlja presjek sa povećanom
čvrstoćom čelika.
S druge strane, povećavanjem statičke visine presjeka 𝑑, povećava se nosivost
presjeka bez smanjenja njegove duktilnosti. Pored toga, porast statičke visine značajno
povećava i elastičnu krutost presjeka, jer moment inercije presjeka uveliko zavisi od
njegove visine. Ovakvi rezultati jasno upućuju na bitnost statičke visine presjeka, zbog
čega je izuzetno važno obratiti pažnju na položaj šipki armature prilikom njihove ugradnje
na gradilištu.
Promjene čvrstoće betona i širine presjeka imaju mnogo skromniji uticaj na nosivost
presjeka nego što bi se to prvobitno očekivalo. Ova dva parametra imaju vrlo mali efekat
na krak sila 𝑧 prikazan na slici 2d, ali ne utiču na povećanje sile zatezanja u čeliku, što
znači da i rezultantna sila pritiska u betonu ostaje ista. Shodno tome, ovi parametri imaju
mnogo manji uticaj na nosivost presjeka nego količina zategnute armature, čvrstoća čelika
i statička visina presjeka. S obzirom da lom ovih presjeka nastupa dostizanjem granične
dilatacije u pritisnutoj ivici betona, povećanje čvrstoće betona ili širine presjeka povećava
kapacitet sile pritiska koju beton može da podnese, što za posljedicu izaziva povećanje
zakrivljenosti presjeka u trenutku loma, tako što se smanjuje dubina neutralne ose 𝑥
potrebna da se ostvari ravnoteža sa silom zatezanja u armaturi.
Posljednji parametar koji će se razmatrati je dodatak armature u pritisnutu zonu
betona površine 𝐴𝑠2 = 0,5𝐴𝑠1 . Ova varijacija presjeka nije navedena u tebeli 1 iz
praktičnih razloga, jer su svi ostali parametri ostali nepromijenjeni u odnosu na osnovni
presjek.
600

(d = 90 cm)
500
(fyk = 600 MPa)
Moment savijanja, M (kNm)

400
(As2 = 0.5As1)

300
(b = 400 mm)
(fck = 35 MPa)
(osnovni presjek)

200

100

0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5
Zakrivljenost, φ (1/mm) ×10-5

Slika 5. Efekat povećanja fyk, d, fck, b i As2

Kao što se vidi na slici 5, dodatak pritisnute armature ima vrlo mali efekat na
povećanje nosivosti presjeka. S druge strane, preuzimanjem dijela sile pritiska sa betona,
smanjuje se potrebna dubina neutralne ose 𝑥 i presjek dostiže mnogo veću zakrivljenost
(veća duktilnost) prije nego što dilatacije u betonu dostignu graničnu vrijednost. Stoga se
može reći da je primarna funkcija pritisnute armature da poveća duktilnost zadanog
presjeka, uz pretpostavku da je obezbijeđena i neophodna poprečna (obavijajuća) armatura
koja će spriječiti bočno izvijanje pritisnutih šipki.

3. ZAKLJUČAK

Na osnovu prezentovanih primjera i komentara, može se primijetiti da se uticaj

varijacije različitih parametara može suštinski svesti na promjenu dvije osnovne
karakteristike presjeka: kapacitet pritisnute zone presjeka i kapacitet zategnute armature.
Primarni efekat povećanja kapaciteta pritisnute zone jeste povećanje duktilnosti presjeka,
dok su sekundarni efekti neznatno povećanje nosivosti i krutosti presjeka, što se može
ostvariti pojedinačnom ili kombinovanom promjenom sledećih parametara: povećanjem
širine presjeka, povećanjem klase betona i dodavanjem armature u pritisnutu zonu.
S druge strane primarni efekat povećanja kapaciteta zategnute armature jeste
povećanje nosivosti presjeka praćeno smanjenjem njegove duktilnosti, dok je sekundarni
efekat neznatno povećanje krutosti presjeka.
Na kraju, posebno se može izdvojiti efekat povećanja statičke visine presjeka koji,
pored povećanja nosivosti presjeka bez gubitka duktilnosti, ima i najveći efekat na
povećanje njegove krutosti. Usljed arhitektonskih zahtjeva, u praski je čest slučaj vezanog
dimenzionisanja, kada nije moguće izvšiti povećanje visine presjeka. U takvim situacijama,
djelimično povećanje statičke visine presjeka može se ostvariti grupisanjem šipki armature,
u skladu sa propisima u Evrokodu (dio 8.9).

4. REFERENCE

1. Beton i armirani beton prema BAB 87 - Deo 1: Osnove proračuna i konstruisanja,

Univerzitetska štampa, Beograd, 2000.
2. Evrokod 2: Proračun betonskih konstrukcija - Deo 1-1: Opšta pravila i pravila za zgrade,
Fond za evropske integracije, Beograd, 2006.
3. Wight J. K., MacGregor J.: Reinforced concrete: Mechanics and Design – 6th ed., Pearson,
Boston, 2012.
4. Tatar S., Vukomanović R., Zrnić D.: Uticaj izbora proračunskog dijagrama čelika na nosivost
AB presjeka, Zbornik radova međunarodne konferencije "Savremena dostignuća u
građevinarstvu 2016 ", Subotica, 2016.