Povij. pril. 11-58 Zagreb, 1996. UDK 949.75 "1848/1849" Invorni znanstveni rad Primeno: 12. 11 1997. Hrvatski politi¢ki pokret 1848.-1849. godine: osnovna zbivanja iideje ‘Tomislav Markus Hevatki istic 2a powjest, Zagreb, Republika Hrvatska U radu se razmatralu osnovna obillez/a polti¢kog pokreta v Banskoj Hrvatsko} 0d o2ujka 1848. do rujna 1849. Obraduju se djelatnost, stavovi cijovi sluzbe- nih organa hrvatske politike, poput bana Jelati¢a, Banskog vije¢a, Hrvatskog Sabora, saborskog odbora iz 1849. id., te pisanje zagrebatkin poitickih lsto~ va. Ukazuje se na njihove zajednitke, ali | razltite stavove o pojedinim teme- |jnim pitanjima, kao tna razlike izmedu pojedinihlistova, posebno od proljeca 4849, Najdetalinie su obradeni problemi odnosa hrvatske politike | Sire poli {ke javnosti prema hrvatsko} dréavnosti i teritorjalno] jelovitosti, madarskom acionalizmu, Austrj te slavensko| i ju2nosiavensko| problematici, posebno ideji austrosiavizma 1 ocnosu prema srpskom pokretu u juzno] Madarsko). Kao glavni ciljevi, oko kojin je bila sugiasna hrvatska sluzbena politika | Sira poli- tieka javnost, u okviru osnovnoga hrvatskog programa istaknuti su | analiza ni zahijev! 28 tertorjalnom clelavitoscu | sto ro) samostainosti Hrvatske Unutar Habsburske monarhije. Od éirih cijeva, Koli su izrazavani uglavnom neslu2beno} paltiéko}javnosti, u prvom redu, u zagrebatkim listovima, an: Zirana je Idea austrosiavizma | odnos Hrvata prema susjednim juznosiaven- ‘Skim narodima - Slovencima | Srbima - unutar Monarhije 1 Veijeme programa Revolucija, Koja jeu veljati 1848. iabilau Parizu, srufiviis vast kralja Louisa Philippea i pro- Blasivii republiku, protrila se velo brzo na srednju Europu, posebno na njematke, austtijske i "Politi pokret u Bansko} Hrvatsko} 1848-1849. bio je Zesto obradivanwhistoriogralij ali uglavnom cko su snaliziana sbivanja upojedinieneegijama li poe polick problemi ii pojedina randblja od prabjeca 1848, po- staje edna od njezinih najéeSch i najznaésjaijih koncepcja. Koncepeija austroslavizma izvorno je nascala w eSko} sreini, ali hevatskaje Sia javnose imnala nekoliko razloga za njezino pribva- nje i kasnije, na cemeli samastalnosti pecko Banskog,vieéa,najdoslednije zastupanje. Ona je bila posledica s edne strane, uvida o ncrealaose porpunog osamostalcaja Hevatske i, 5 totaal eae progam 1848-184), 6 tena clits SoS samostanoxt Hrvae Moca, oko tga sv hrvatski acon, posebno do pola 184 bi sugasm programom intoclarnskog povesivana austosanizinn, Kayne arava gixoo hove w agteackim home pO remen al vo tk, « poinim dokuincaima vac Zupnskib grads bas Ucn 3 doe mene lr rescke ono il prveran ul Sit pogram, sine dosnt ima shlbene vase folie, Tee kaa na npaeedjon wrdoje L.LdElowka, Auda pcan n boty ‘esac 1848p, RIE 3, Zagreb, 1973; Oe pte rk, 04 ve je, ass ‘Fam kao Kas eden reakionaioi, ojne pomogla gue lode point aro: popuc “jane Madar. Assos tears bi usjeen sera slbodne zee 2 sve oie Manath- ie 2 prakeéna onako je mao aka logs sdbeno bv) pli koje bia okupzana nstoje eect, as prea og i eran ke ae 33T. MARKUS, Hrvatski politike Povij. pri. 15, 11-58.(1996) ckolnoscima, jer protv bana Jelaica niu primijenjeni manifest: od 10. lipaja 1848, kojima se svrgava s banske fast, inafe sluZbeno objavlieni uprave u to vejeme, 19. lipnja, Seovie, Jelae Ze e osjetno ojatao svoj poloéa) na Dvora pozivajuci hrvatske graniaske jedinicew ausetiskoj vojsc u sjevernoj Iai, u proglasy 20. lipnja 1848., da oseanu vjerni kealjai Monarhi.”” Sabor je natavio rad nakon Jelaticevog povratka u Zagreb 29. lipaja 1848. Vecina je zastup- nika prinvatila posrednistvo, smatrajuci da se mora pregovarati, veézato jer se radi o élanu di- ratie, aij zbog potrebe da utini sve kako bi se iabjegao rat. Zastupnic su tral, kao uvjete 2a stupanje u pregovore, priznanie zakonitosi Sabora, poniStavanje manifesta od 10. lipnja, jira se Jeli lfava Banske éast, prosirenje posrednideva ina ugarske Srbe, uklanjanje ma- darske vojske ie Slavonije, podvrgavanje carske vojske u Hvatskojsredinj austrisko} vidi, odrianje saveza bana i paijestola, pozivanje na pregovore predstavnika Dalmacie, sevaranje dréavaog vijeca kao brvarske vlade, odréavanje pregovora na neueralnome mjestu i preseanake rmadarski progona ugarskih Slavena.¥ Radi lakeg ostvarenja osnownih hrvatskih nacional ciljeva zastupnici su potkrajipnia 1848. podiell Jelaticu diktatorskeovlastiw gradanskim i vvojnim poslovimma, u sludajevima neposredne ugro¥enosti semostalnosti Hrvatske i cjlovitost Monathije” Odnos prema Austii Ugarsko), te manjim dijelom prema susjednim juénoslavenskim narod ma, bio je u stediétu pozornosti Sabora. Od ostalih anaéajaih pitanja treba itaknuti agrarao pitanje, kod koje ye priwacena injenicao sevarno ukinuci kmetskim odnosima w Proving lu, ali uz craéenje naknade plemstvu. Vetina se zastupnika opredielila za kompromis iu picanju ‘Vojne granice,iako je vetina graniarskih zastupnika teatila njezino nepastedno ukidanie i pri- pojenje Provincijalu. Odluéeno je da se u Granici provedu ogranigene upravne i privredne re- forme, ali dase zadr2i postojee voino ustrojscvo.” Prije odgode zasedania Sabor se europskim ‘acijara obratio posebnim proglasom u kojem je istaknuo da je osnovni hrvatski cil osigueanje polittke slobode u slobodnoj HabsburSkoj monarhiji. To je, kako je spomenuco, jedini doku- ment hrvarske sludbene politike kroz cjlo razdablje revolucije 1848-1849. u kojem ye iznesen zahtjev za preuredenjem Monarhije na cemelju podjele poslova iamedu srediinjih organa - lade i parlamenta - i unutarnje sariostalnosti pojedinih zemala." No, taj dokument nije bio rnamijenjen kealja, veé europsko} javaost i sjemu se aije moralo voditi raéuna o poliitko- diplomatskim obzirima. Do pocetka srpnja 1848., kada je prestao s radom Hrvatski sabor, oblikovane su, u hevatskoj sludbeooj poltei poltitko}javnosti, sve bieneideje, koje Ce oscai karakeristigne za hrvatski ° AHAZU, OB), /H-3. + api, XIK/1617. Sabor je 2. sepeia 1848 upto aadvejod Johanna eepreznacia koe ponevo ‘ye fee iusiveio da eave Nieracas Madara ned hvac 2 probleme u Case (NDE, "Vit, 1948/70) 1 Maas sor upc je arpa 184. aac epezneici koe aio apa lean "neskonsog”ragteathog Suboa potinavanje Hraake madarko) adh tore up Fenton Haupemann, Ercan Vermtr uichon Rain nad Ungar tm abe 1848, Zar Kunde Shops tujivGnar. 1972.) Sak, Polen 173-195 Zap, XX1,18-19-Jelas ye knee wie avetasloupaepciodkcaterke ova cd eps nae {Aiajer Bib -Prvemeni akon o amps sina 1849. alg Banskom weds 0 roghiena Okerearog cara u Bano Heke stein kolowon te godine. © ca, SVE, XVIL-XXVIT 2030. * NB. Zk, Zi, Vis Hivacska, Savon Riek, Raane sank pein, VISAS, R VIB 34T. MARKUS, Hrvatski politi oxi. pril. 15, 11-58 (1996) nacionalizam do kraja 1849. U prvom se redu radio nestoanju da se grads moderna hrvatska nacionalna dréava,s predstavnickim paslamentom i njemu odgovornom vladom. Takwa bi hr- vatska drdava bila autonomaa u svim poslovima, koji isu neophodai 2a o&avane jedinstva arseva i znatls bi rericorijalno ujedinjavanje hrvatskih zemaljaw jedan polcitku cjelinu, Na- dale, taj se esnovni cil hrvatske politike mogao postCi samo raskidom doradatnjih drzavno- pravnith veza $ Madarskom i nastojanjem da se Hivacska prkljues ustavninm ausenjskim poleraji ‘nama kako bi se lakse postigla puna unutaraja samostalnos teriorijalno jedinsevo, Radi lake eg ostvarenja hrvatskih nacionalnih incecesa hrvarska jaunose usvaja i fesku ideju anseosla- viema o ofuvanju ustevne i slobodne Austrie keo nuznost a male slavenske narode. Habsbur ‘ska bi se monathija trebala preuredc w interesnu zajednicu slobodnih i relativno nezavisnlh nacija sjezitnom, politidkom i eriorijalnom autonomgjoe. Hirvatska sluzbena poliieaisew ij ie core agora, jee mor, presen, moat oar te hea co- nalne ciljeve Judnoslavenska ideja dobiva, od cravnja 1848., od kulcurnoga ivazti poliitki znaéaj i izratava Se w idej polcitkog okupljanjaaustrjskih Judnih Slavena w jednu celine s poblite neodrede- ‘nim vezama izmedu Slovenaca, Hevata i Sra Prioriter je stauljen, ve‘ prije potetka Sabor pogotovo za vrijeme njegova zasjedanja, na povezivanje sa srpskim pokretom u Srijemu, Backo} 4 Banatu. Proglateni politi “saver” nije bio jasnijedefiniran, jer je najvaéniji bio otpor madac- skoj vlad to, kako de iui mjesecipokszat na vojnom planu. Jasno je izszcna idja 0 nue ‘nosti modernizacije 2aostaloga hrvatskog druieva, ti je emel;crebalo biei ukidanje kmetskih cdnosa u Provincial: birokratskogs neustavnog sustava u Vojao) geanici. Sve su ove ideje znatile znatoi pomak i bitow novinu w odnosu na rezdoblie prije 1848. i zadréale su presudan Lcjecej, nrazavajuct se, ovis o treaurnim okolnostima,u hrvarskojpolii¢koj deol ili politic i makon 1849. Mote se pretpostaviti da je dio th ideja bio prisutan w hrvatsko} stedini i prije 1848., ali nije mogao biti, zbog postojeih policitkih i druscvenih okolnost,izra’en. To se posebno odaosi na znathu auconomiju, teritoijalnu cjelovitost i modernizaciju Hrvatske, 50 je prisutno od samog poéetka hrvatskog pokreta 1848.-1849, No droge idee bile su vjerojatno Luvjecovane razvojem dogadaja od ofujka 1848. Tako je hrvatski rskid s Madarima, nastojanje ase Hrvatska prikljudi austriskim pokrjinama i politfki se povede sa susjednim Slovencima i posebno Stbima neposredno proizlazilo iz stvaranja samostalne madarske vlade u Pe8ti i osamo- scaljenja Madarske od Beta Od optih veijednost, koje suse oblikovale u hrvacskoj poicciSitojjavnost od poterka revo lucie eeebs svakako spornenuté na prvome mjestu nacionalizam. Hrvarski nacionalni pokret ranvio se prijerevolucie,tridesetih i Zerrdeserih godina XIX. stolieca, v Banskoj Hrvarsko}, no 6 je imab preteno kniiéevno i kulturno znagenje. Hrvatska je politika preceéno ostala tradi Conalna,¢.scaetka icek je vrlo sporo prihvaéala nove idee iinictjacive s nacionalnim predzna- kom, kako zbog jakosti domadih konzervativnih snaga, ako i zbog vanjskoga - madrskog i betkog - pritska. Meducim, u prvim mjesecima revoluc, od o2uyjka 1848. do kraja zasedanja Sabora, hevatska politika posta, usvojoj osnovi, nacionalna. Ona ted, pije svepa, igradnj moderne hrvarske nacionalne zajednice s naglaskom na politifko-drlavno} osnovi, 0 je mo- guce vile nezavisne dréave u okviru Habsburske monathije. Takva bi Hrvatska morala biti teritorijalno cjelovita, Sto je zahtjew koji su, w pogledu Vojne granice i Dalmacije, eso posta jal i hrvatski sealed prije 1848, ali ova ideja ovdje dobiva cov - nacional - sadréaj. Radi se o nastojanju da se djelovi jednog naroda vjedine u jedinsevenu politdku jen ~ hrvatsku na~ cionalnw dréavu. Nadal, 1848. dolazi do uvodenja hevatskog jezika u javnc poslove w svim Supaniskim i gradskim oblasima, Nyime se iskjutivo slaZe svi vrhovm organi hrvatske pol 35TE. MARKUS, Hevarski poliifki, Povij. pril. 15, 11-58 (1996) «ke, poput bana Jelatica, Salbora, Saborskog upravliajuéeg odbora, Banskog vijeéa i Saborsko- 4a velikog odbora, So je veliko postignuée s obzirom da je, jo krajem 1847.,latinski bio jedi jezik javne uprave. Fauzecno bitan segment na temelju kojeg hrvatska politika 1848. postaje racionala jest peecvaranje Sabora iz staleSkog u basem djelomiénu predscavnizku ustanova, 5to postaje eel) potetka sevaranja modernoga parlamentarnog ustrojseva u Hivatsko}. Os. rnovni razlog 2av hevatska politika 1848, postaje nacionaln, iako su svega nekoliko godina tanije (1843) glatko odbijani prijedori u Saboru o zameni lacinskog jezika hrvaeski u sla benim poslovima, vjerojatno se moze craZitiu optim europskim prilikama. Revolucija i ukida- nie feudalni odnosa oa selu 2naéili su celak udarac konzervativnim snagama, posebno vecem dlijelu plemseva, omogudil su, preko sloma neustavnog poretka u austsijskim pokrajinams, anatno vedi utjecaj novih ideja ir zapadne Burope, i sukobil su Hrvarskw s jakom madarskom racionalnom idejom. Tradicionalna staleska politika vie nije mogla biti adekvatan odgovor na ‘nove okoleosti, koje su se mijenjale dramacitnom bezinom i ugrozavale, posebno u proleée i Ijeto 1848., hrvatsku debavnost u osnovi. Mode se samo nagadati da Ibi, i ako ne bi, kada bi, Sabor postao 1848. predstavnizka parlamentarna ustanova da nije blo revolucie i “proljeéa rnaroda”, Domadi nacionalai pokeet bio je jo preslab da bi, svojim vlastiim snagama, bez vvanjske pomoéi, mogao, kako je co udinio madaeski, preevoriti Konaéno hrvatsku politiku racionalnu, Sto je, kao train ¢ckovina,ostalo w cjelom kasnijem polcickom razvitku Hirvatske dlo danas Ir nacionalizma kao temeljne vejednostiavodile su se i mnogobtojne druge vejednost. Jedna ‘od nih je nacionalna nezavisnost, izradene «ideo cjelovitoj hrvatsko) dréavisa Sto Sirom sa- mostalnoécu u sklopu Habsburike monathije. Kasniji dogadai,u tjeku 1849., pokazat ée spak dda postoj azlitizo shvaéanje takve “nezavisnosti", kako u zagrebatkom tisku, ako i wsluzbe- ‘oj hevatskoj politic i dovest ée do snafnih lomova u hevatskom nacionalnom pokzeta. U roku 148.1849. raavija se deja javnosti, ¢, aastojanje da djelatnost poitifkih i drZavnih organa i nijihovih pripadnika budu praéen’ i, po poutebi, krtiiraniu javnom maijenju. Najznadajnij ‘organ, preko kojeg se oastoj afirmiemirac javaost w hrvatskom drusevu, svakako je zagrebacki tisak, jer izvan Zageeba ne iaze novine usjeverno) Hivatskoj. Javnost je, ipak, ostala velo ogranitena u svom raavitku 1848.-1849,, je su glavni dréavni organi, poput bana, Banskog vijeéa, Saborskog upravijajuceg odbora i odbora iz 1849., delovali otovo potajno, ne dajuci nikakve izvjetaje 0 svom radu javaosti. Tako je apr. djelatnost Velikog saborskog odbora 1849, sli, mozda, negovih pododbora, potpuno nepoznata osim konaénog cczultara ) izrada zakon- skih osnova o vlad, saboru id, jer zagrebaclistovinisu donosl nikakve podacke o njegovors radu, Velo je naéajna vejednose, nadale,uska povezanost prrcdnog prava, irafenog w uvje- renjuo pravu svake nacije na slobodn’ polieigki, kuleurnih i drustvenirazvitak, i povjesnog prava, temeljenog na svijest o deEavaom subjektivitetu Hrvatske u proslost, posebno v odno- su prema Madarsko). Zbog velikog znaZenja legitimizma u poltitkim borbama unucar Habs- burike monachije i stacusa Hrvata kao “povijesnog narod’, t- onog koji je nekada imao neza- visou driava na podrutju Monathie, povijesno se pravo u vie navraca eS isticalo, ali inate se nnagelna predaost davala pritodnom pravu, kao “aormalnijem’ za bit jedaog modernog nacio~ nalaog pokreta. Nacionalizam je znatio i pribvaCane i ideje “demokracije” u modernom smislu, 4, natcla nacionalnog suverenieta, gradanske i verske jednakosti, slobode ciska i udrudivanja, parlamencariama, moderne ustavnost itd. “Demokratske" ideje posebno je ragovara0 2agreba- i cisak, jer su ga uredivali pripadoici srednih slojeva i gradanske inteligencije. One su znatile nastojanje za ingradajom modernog gradanskog drustva i gradanskih ustanova na polititkor, dedavnom, pravnom, privednom, kulturno-provjetnom itd. planu, Dio hrvatske slubene he- 36T MARKUS, Hevatski politithi Povij. pril. 15, 11-58 (1996) vatske politike, posebno poliritar blski Dvoru, poput Franje Kulmera i Metcla Otegovila, jako su bili nacionalno onjencrani,nisn tad gledal, na prodoe "demokratskih” shvaéanja haevatskojjavnos, smacrajat th precjeranim i radikalnim, ‘Osinn ovib udih hrvatskih nacionalnih vrijednost, poscojale su i idejesaSirim odredenjem, Sic’ hrvacski program 1848,-1849. Osnovni i minimalni bio je, svakako,ujedinjavanje hrvat- skih zemalja i ostvarenje ogcanizene samostalnosti Hevatske w okviru Monarhije, Od firey pro- _grama treba spomenuti povezivanje juznoslavenskih zemala i naroda u pobliée neodreden “saver” unutar Monathije. U Sti program svakako pripada i ideja auscreslavizma, stalno istica- ‘na u zageebackom tisku, ali ne iq hrvatsko} sluzbeno} politic. Rijet je programme federalnoga konfederalizma, uizvorima izrazeno pojemovima "federacija” (GeSce) i "konfederacija” (rjede), koji se odnosio na ideju preuredenja Monathije uinceeesn save2 suverenih i ravnopeavnil naci ja, medusobno povezanih zajedaigkim - federalnim -poslovima, alsa snaénim konfederalnim saidréajem, rj maksimalno Sirokom samostalaoku svake austriske nacij U tom smislu poscb- ‘no (novo znavenje dobiva idejaslavenske uzajamnosti i solidarnosi, koja se, prie 1848., ogra- nigavala, v hevacskom nacionalizms, na knjzevno i kuleurno pole, Sve idee Sireg progeama, 0 junoslavenskorn povezivanju, o austroslavizm io slavensko|solcarnost, prihvaéene su h- vaesko javnosei radi laebeg osevarenja vega hrvatskog programa, ¢, osnovnih hrvatskih na-

You might also like

• Rimski Ratovi U Iliriku. Povijesni Antin PDF

  

  Document14 pages

  Rimski Ratovi U Iliriku. Povijesni Antin PDF

  Josip Jurić Šolto

  100% (1)
• Detaljni Izvedbeni Plan: I. Osnovni Podaci O Predmetu

  

  Document3 pages

  Detaljni Izvedbeni Plan: I. Osnovni Podaci O Predmetu

  Josip Jurić Šolto

  No ratings yet
• Interview Branko Despot PDF

  

  Document12 pages

  Interview Branko Despot PDF

  Josip Jurić Šolto

  100% (1)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Prezentacija

  

  Document3 pages

  Prezentacija

  Josip Jurić Šolto

  No ratings yet
• Staroslavenski Vježba

  

  Document5 pages

  Staroslavenski Vježba

  Josip Jurić Šolto

  No ratings yet