Mejoza i spolni životni ciklus

VARIJACIJE NA TEMU
Živa bića se odlikuju sposobnošću reproduciranja vlastite vrste

Genetika je znanost koja proučava nasljeđivanje i raznolikost.

Nasljeđivanje je prijenos osobina s jedne generacije na drugu.

Raznolikost se očituje u različitostima osobina koje potomstvo
pokazuje od roditelja i braće.

Potomci od roditelja stječu gene nasljeđujući kromosome

Potomci ne nasljeđuju pojedine roditeljske osobine u doslovnom smislu

Nasljeđuju roditeljske gene.

Nasljeđivanje gena
Geni su jedinice nasljeđa, to u dijelovi DNA.
U sljedeću generaciju prenose se reproduktivnim stanicama – gametama – jajnim st. i spermijima (ili sporama)
Lokus je specifično mjesto gena na nekom kromosomu.
Većina DNA nalazi se u kromosomima
Od svakog roditelja nasljeđuje se jedan set kromosoma

Usporedba spolnog i nespolnog razmnožavanja

Pri nespolnom razmnožavanju, jedan roditelj mitozom stvara genetički identične potomke

Klon je grupa genetički identičnih jedinki od istog roditelja

Pri spolnom razmnožavanju, dva roditelja stvaraju zajedničko

potomstvo. Svaki potomak ima jedinstvenu kombinaciju gena,
naslijeđenih od oba roditelja

setovi kromosoma u humanoj stanici

Ljudska tjelesna stanica (sve st. osim gameta) ima 23 kromosomska
para

Kariotip je prikaz kromosomskih parova tjelesne stanice

dva kromosoma svakog para nazivaju se homologni kromosomi ili
homolozi

Homologni kromosomi su jednake duljine i sadrže gene koji kontroliraju

ista nasljedna svojstva na istim mjestima (lokusima)
Spolni kromosomi su X i Y

Žene u pravilu imaju homologni par X kromosoma (XX)

Muškarci imaju jedan X i jedan Y kromosom

Kromosomi 22 para koji ne određuju spol jedinke nazivaju se autosomi

 Svaki par homolognih kromosoma uključuje po jedan
kromosom od svakog roditelja
46 kromosoma u ljudskoj stanici su organizirani u dva seta
po 23 kromosoma: jedan set od majke, a jedan od oca
diploidna stanica (2n) ima dva kromosomska seta

za čovjeka, diploidan broj kromosoma je 46 (2n = 46)

U stanici u kojoj se dogodilo udvostručenje DNA, svaki

kromosom je dvostruk

Svaki dvostruki kromosom sastoji se od dvije identične

DNA molekule, odnosno dvije identične, sestrinske
kromatide

Gamete (spermiji ili jajne stanice) sadrže jedan set kromosoma i zato su haploidne (n)

Za čovjeka, haploidan broj kromosoma je 23 (n = 23)

svaki set od 23 sadrži 22 autosoma i po jedan spolni

kromosom (gonosom)

neoplođene jajne st. (ovum), sadrže spolni kromosom X

spermiji među 23 kromosoma sadrže jedan spolni, ili X ili Y

Oplodnja je sjedinjenje gameta (spermija i jajne stanice)

Oplođena jajna stanica naziva se zigota i sadrži po jedan set

kromosoma od svakog roditelja
Iz zigote mitozom nastaju tjelesne stanice i jedinka se razvija
u odraslu, spolno zrelu.
Kod spolno zrelih jedinki, ovariji i testisi stvaraju haploide
gamete

Gamete su jedini tip ljudskih stanica koje nastaju mejozom, a ne mitozom.

rezultat mejoze je jedan set kromosoma u svakoj gameti

Oplodnja i mejoza izmjenjuju se u spolnom životnom ciklusu čovjeka služi

održavanju stalnog broja kromosoma

Mejoza je dioba kojom se broj kromosoma reducira na haploida n

mejozi prethodi replikacija DNA u S-fazi interfaze  dvostruki kromosomi

dva diobena ciklusa: mejoza I i mejoza II

nastaju četiri stanice kćeri, svaka s polovičnim brojem kromosoma u odnosu

na ishodišnu stanicu

tijek mejoze
U 1. mejotičkoj diobi (mejoza I) razdvajaju se homologni kromosomi
rezultat mejoze I su dvije haploidne stanice kćeri s dvostrukim
kromosomima; ta se dioba naziva još i redukcijskom
u 2. mejotičkoj diobi (mejoza II), razdvajaju se sestrinske kromatide
Mejoza II rezultira stvaranjem 4 haploidne stanice kćeri s jednostrukim
kromosomima; naziva se još i ekvacijska
Mejozi I prethodi interfaza u kojoj se replicira DNA – kromosomi postaju dvostruki (imaju dvije, sestrinske
kromatide

Sestrinske kromatide genetički su identične i povezane pričvrsnicom (centromerom)

U interfazi se udvostručuje centrosom

Mejoza I odvija se u fazama:

Profaza I

Prometafaza I

Metafaza I

Anafaza I

Telofaza I i citokineza

Profaza I
Profaza I obično zauzima više od 90% vremena trajanja mejoze

spiralizacija kromatina i stvaranje kromosoma

homologni kromosomi se sparuju, poravnani u genskim lokusima, stvarajući bivalente (tetrade)

događa se kromatidna izmjena - nesestrinske kromatide izmjenjuju recipročne dijelove DNA (crossing-over)

U svakoj tetradi obično postoji jedna ili više hijazmi, ukriženih područja kromatida, u kojima se odvija crossing-
over

Anafaza I
parovi homolognih kromosoma se razdvajaju

dvostruki kromosomi svakog bivalenta putuju prema suprotnim polovima stanice

 sestrinske kromatide (moguće izmjenjene crossing-overom) ostaju povezane pričvrsnicom i zajednički, kao
cjelina, putuju prema polu diobenog vretena
 Telofaza I i citokineza
u početku telofaze I svaka polovina stanice sadrži haploidan set kromosoma; svaki kromosom sadrži dvije
kromatide

citokineza se obično događa simultano, stvarajući dvije haploidne stanice kćeri

u životinjskim stanicama stvara se diobena brazda; u biljnim stanicama stvara se diobena ploča

nakon mejoze I i prije mejoze II ne odvija se replikacija DNA jer svaki kromosom već ima dvije kromatide.

Mejoza II također se odvija u fazama:

Profaza II

Prometafaza II

Metafaza II

Anafaza II

Telofaza II i citokineza
mejoza II je vrlo slična mitozi

Profaza II
u profazi II formira se diobeno vreteno

u kasnoj profazi II, kromosomi (građeni od dvije kromatide) pičvršćeni su za niti diobenog vretena i pomiču se u
ekvatorijalnu ravninu.

Metafaza II
u metafazi II, dvostruki kromosomi nalaze se u ekvatorijalnoj ravnini

zbog C-O u profazi I, sestrinske kromatide jednog kromosoma više nisu genetički identične

kinetohore sestrinskih kromatida prihvaćene su za niti diobenog vretena i orijentirane prema suprotnim polovima
stanice

Anafaza II
u anafazi II, razdvajaju se sestrinske kromatide
sestrinske kromatide svakog kromosoma postaju novi, zasebni kromosomi i kao jednostruki kromosomi putuju
prema suprotnim polovima stanice

Telofaza II i citokineza
u telofazi II, jednostruki kromosomi stižu na suprotne polove stanice

formira se jezgra, počinje dekondenzacija kromosoma

citokinezom se razdvaja citoplazma

na kraju mejoze postoje četiri stanice kćeri, svaka s polovičnim brojem jednostrukih kromosoma

sve stanice kćeri razlikuju se međusobno, kao i od roditeljske stanice (zbog C-O u P I i neovisne orijentacije
bivalenata u M I te neovisne orijentacije kromosoma u M II)

Usporedba mitoze i mejoze

mitozom se održava stalan broj kromosoma u stanicama, stvaraju se stanice koje su genetički identične stanici
majci

mejozom se broj kromosoma reducira na pola, iz dvostrukog (diploidnog) u jednostruki (haploidan) i nastaju
stanice koje se genetički razlikuju međusobno i od stanice majke
 mehanizam razdvajanja sestrinskih kromatida jednak je u mitozi i mejozi II

3 događaja jedinstvena su za mejozu i svi se odvijaju tijekom 1. mejotičke diobe:

sparivanje homolognih kromosoma i kromatidna izmjena u profazi I: homologni kromosomi fizički su

povezani i izmjenjuju genetičke informacije

u metafaznoj ravnini nalaze se tereade (spareni homol. kromosomi),umjesto samostalnih

u anafazi I, razdvajaju se homologni kromosomi, a ne sestrinske kromatide

proteinski kompleks kohezin uzrokuje međusobno privlačenje sestrinskih kromatida i osigurava da ostanu zajedno
tijekom mejoze I
u mitozi, taj se kompleks raspada u metafazi što omogućuje razdvajanje sestrinskih kromatida
u mejozi, kohezin je razgrađen duž kromatida u A I (razdvajaju se homologni kromosomi) i u području centromera
u A II (razdvajanje sestrinskih kromatida)

Uzroci genetičke raznolikosti potomaka

Ponašanje kromosoma tijekom mejoze i oplodnje odgovorno je za većinu varijacija koje se javljaju u svakoj
generaciji
 Mehanizmi koji pridonose genetičkoj raznolikosti potomaka:
neovisna orijentacija kromosoma

Crossing over (kromatidna izmjena)

slučajna oplodnja

neovisna orijentacija kromosoma

homologni parovi kromosoma povezani u tetradu, orijentiraju se neovisno i slučajno u metafazi I mejoze
u neovisnoj orijentaciji i razdvajanju, „majčinski” i „očinski” kromosomi jedne tetrade orijentiraju se prema polovima
stanice neovisno o orijentaciji takvih kromosoma u drugom bivalentu
n
broj mogućih kombinacija uzrokovanih neovisnom orijentacijom kromosoma u gamete je 2 , gdje je n haploidan
broj kromosoma
23
za čovjeka (n = 23), postoji više od 8 milijuna (2 ) mogućih kombinacija kromosoma

kromatidna izmjena - Crossing Over

Crossing over stvara rekombinantne kromosome, u kojma se
nalaze nove kombinacije gena nasljeđenih od

svakog roditelja
Crossing over počinje vrlo rano u profazi I, kad se homologni
kromosomi uparuju gen po gen
kromatidna izmjena - crossing over - recipročna izmjena dijelova
nesestrinskih kromatida dvaju homolognih kromosoma
Crossing over doprinosi genetičkoj raznolikosti miješajući DNA
dvaju roditelja u jedan kromosom

slučajna oplodnja
slučajna oplodnja doprinosi genetičkoj raznolikosti zbog toga što
svaki spermij može oploditi svaku jajnu stanicu
spajanje gameta, svaka s 8,4 milijuna mogućih kombinacija
kromosoma, stvara zigotu s jednom od 70 trilijuna mogućih kombinacija kromosoma u diploidnoj jezgri

Crossing over doprinosi još većoj raznolikosti

 svaka zigota je genetički jedinstvena

Evolucijski značaj genetičkih varijacija unutar populacije

Prirodna selekcija rezultira nagomilavanjem genetičkih varijacija koje su favorizirane čimbenicima okoliša

Spolni način razmnožavanja pridonosi mutacijama uzrokovanim genetičkim varijacijama unutar populacije