MEHANIČKI PRORAČUN VODOVA

Osnovna konstrukciona karakteristika faznih užadi je:

Nazivni presjeci vodiča: SnAl/SČ [mm2]
..., 120/20, 150/25, 185/30, 210/35, 240/40, 360/57, 490/65, ... i
Stvarni presjeci vodiča: SAl/SČ [mm2]
..., 121.6/19.5, 148.9/24.2, 183.8/29.8, 209/34.1, 243/39.5, 360.2/57.3, 490.3/63.60 ...
Pri proračunima nadzemnih elektroenergetskih vodova, treba računati sa stvarnim presjecima.
Stvarni presjek užeta je: SAl/Č [mm2] = SAl [mm2] +SČ [mm2]
 MEHANIČKI PRORAČUN VODOVA

• Za proračun je potrebno :
- poznavanje geodetskog profila trase dalekovoda (uobičajeno mjerilo 1:2000 za
dužine i 1:500 za visine),
- naznačiti svi objekti na trasi i njezinoj blizini.
• Na osnovu profila određuje se privremeni raspored stubova.
B
A,B – ovjesišta (tačke u kojima je vodič
h učvršćen),
A f a – raspon (udaljenost između projekcija
ovjesišta A i B na horizontalu),
a/2 f – provjes (najveća udaljenost vodiča od
spojnice ovjesišta AB; nalazi se u sredini
H raspona),
H – najmanja udaljenost vodiča od zemlje
(kriterij za sigurnost u odnosu na okolinu),

a h – visinska razlika (denivelacija)

ovjesišta A i B.
Vodič u rasponu
 MEHANIČKI PRORAČUN VODOVA
Dva su osnovna parametra predmet razmatranja u mehaničkom proračunu nadzemnih
elektroenergetskih vodova:
• naprezanje provodnika:  (daN/mm2) i
• provjes (ugib) provodnika: f (m).
U svim uslovima djelovanja uticajnih parametara, prvenstveno spoljašnjih klimatskih
uslova, mora se obezbijediti:
- da vrijednost naprezanja ne prekorači granicne vrijednosti i ugrozi “čvrstoću"
provodnika,
- da provjes provodnika ne poprimi nedozvoljene vrijednosti i ugrozi okolinu.

Provodnici, odnosno zaštitna užad, nadzemnih elektroenergetsih vodova se mogu

posmatrati kao potpuno savitlja, odnosno elasticna užad i zbog toga su napregnuta
samo na istezanje.

Ukoliko je provodnik više zategnut utoliko mu je naprezanje veće (provjes manji),

i obratno, ako je provodnik manje zategnut, naprezanje je manje (provjes veći).
Na veličinu naprezanja i provjes djeluju:
• vlastita težina provodnika i
• klimatski uslovi:
- temperaturne promjene okoline,
- dodatni teret od inja snijega i leda
- vjetar.
 vod
Gv (daN/m) - vlastitu težinu vodiča
U proračunu se koristi reducirana (specifična) težina:

Gv  da N 
Gv v   
2  (1)
Sv  m mm 
Gd
Gu = Gv + Gd gdje je Sv (mm2) - stvarni prijesek voda.

Gd (daN/m) - dodatni teret (led, snijeg, inje, itd.). gdje je:

U proračunu se uzima najveći teret koji se d (mm) - promjer vodiča,
pojavljuje svakih 5 godina na posmatranom
kd - faktor leda (određuje se na
mjestu, ali ne manji od: osnovu hidrometeroloških
podataka).
G d  k d 0,18 d daN m (2)
Klimatska zona Faktor leda

a spcifično dodatno opterećenje uslijed leda je: 1 1

2 (BiH) 1,6
G d k d 0,18 d  da N  3 2,5
d    
2 
(3) 4 4
Sv Sv  m mm 
Specifična rezultantana težina zaleđenog vodiča određuje se kao:

G  Gd  da N 
r  v  v  d  
2  (4)
Sv  m mm 
Gdi (daN/m) - izuzetni dodatni teret koji je najveći dodatni teret koji se pojavljuje
prosječno svakih 20 godina
• Najniža temperatura vodiča uzima se min=-20C.
• Maximalna temperatura voda izjednačava se sa maximalnom temperaturom
okoline max=40C (kod manje opterećenih vodova).

• Definišu se karakteristična stanja vodiča:

1.  = min= -20C (bez leda),
2.  = -5C (sa ledom),
3.  = max= 40C.
• Za maksimalano naprezanje su mjerodavna stanja 1. i 2., a za provjes stanja 2. i 3.
m (daN/mm2) – maksimalno dopušteno naprezanje; javlja se u stanju 1. ili 2. u
najnižoj tački raspona;
i (daN/mm2) – izuzetno dopušteno naprezanje; javlja se u ovjesištu kod
Gdi≥2Gd (daN/m)
p (daN/mm2) – prekidna čvrstoća vodiča
• Odnos navedenih naprezanja je slijedeći m<i<p.
y
• Vodič u rasponu poprima oblik lančanice:
a
 x
y  ch (5)
  f

a bez veće greške može se prikazati parabolom, 
što daje formulu za provjes: 

a2 
f m (6) x
8
Vodič u rasponu – oblik lančanice

Da bi se mogla primjeniti formula za provjes potrebno je poznavati naprezanje , a

ono je poznato za jedno od tipičnih stanja 1. ili 2. Jednačina stanja izvedena iz
jednačina postavljenih
. za statičku ravnotežu vodiča galsi:
gdje je:
E (daN/mm2) - modul elastičnosti
1  0 2  1 
2
 0 

2

  1  0        
a vodiča,
E 24  1   0   (1/C) - toplotni koeficijenti
 
istezanja materijala vodiča,
(7) Indeksi 0,1 – dva stanja
1   0  2
a    
2 2
  1  0    1    0   (7)
E 24  1    0  
 

 2 2
a  1    0   1   0
2
1  0        (8) - zavisnost temperature  od
24  1    0   E naprezanja 
 
- ako se iz (6) izrazi naprezanje  preko provjesa f


a2
8f
daN / mm2   (9)

- izraz (7) dobiva oblik:

.

8  f 2  f 2  a 2    
1  0   1    0     1  0  (10)
3  a   a   8E  f1 f0 
- zavisnost temperature  od
provjesa f
Utvrđivanjem kritičnog raspona može se ustanoviti kad nastupa najveće naprezanje:

360
a k  m m (11)
 2r   2v

Ako je ak<a onda najvećene naprezanje m nastupa pri  = -5C (sa ledom); r=0
Ako je ak>a onda najveće naprezanje m nastupa pri  = min= -20C (bez leda); v= 1

Utvrđivanjem kritične temperature može se ustanoviti kad nastupa najveći provjes:

m   v  m   v 
k  1    0 C (12) k  1    5 C
E  r  E   r 

Ako je k<max onda najveći provjes fm nastupa pri max=40C

Ako je k>max onda najveći provjes fm nastupa pri =-5C (sa ledom).
Dužina užeta kod pravih raspona je:

a3 8f 2
La 2
a (13)
 3a
24 

Promjena dužine računa se kao:

1  0
L  L1  L0  (1  0 )L0  L0 (14)
E

gdje je:
L1 - dužina pri promjeni,
L0 - dužina prije promjene.