PRIRODCSLCVO MATEMATICKE FAKULTET 7 DEXANAT Soc, revolucije & 41000. ZAGRE 2 kom. Broj 29 — God. XXXIX (CXLV) SADRZAS Strana pm Praviinik o mjerama zastite od. elementarnih ‘nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom pla- | niranju i uredivanju prostora “7 bar. Riesenje o utvrdivanju cijena poljopeivrednib i Sumskih proizvoda, reprodiikcionog materijala | Pustuga ‘u poljoprivredno}, prolzvodnii 455 ‘28, Poslovnik Ustavnog suda' Hrvatske - 458 20 Odluka Ustavnog suda Hrvatske broj U/1-101/ 1992 od 18 Hpnja 1988. Soe 481 200 Odluka Ustavnog suda Hrvatske broj U/IV-152/ 1983 od 18 Hpnia 106 ae 402, (901, Odluka o dopunama Odluke 0 utvrdivanju rad- nib mjesta na.kojiina so saz osiguranja racuna 8 povecanim trajanjem ae (m2, Odhika 0 elomentima standarda drustvene bri- ge 0 djeci predskolskog wzrasta 1am Zakljueak 0 izbora 100 sudaca Osnovaog suda ludrugenog rada u Zagrebu 408 Ispravak Pravilnike o legitimacii!ribarskog in- ‘spektora 68 Ispravak Pravilnika o lzmjenama i dopunama Praviinika o privrednom i sportskom ribolovu, gajenhi | lovu riba I drugih morskib 2tvotinja, te 0 vadenju morskog bila... . + +. 408 ornnornonnonnnnncoooes 296 Na temetju Glana 78 sav 1.2 Zakona o prostornom planiranju i uredivanju prostora »{Narodne novine-. bro} 4/80) Republi¢ki komitet za gradevinarstvo, stambene 1 Yimungize poslove i zastia Covjokove okoline u sporazu- ture Ropublickim eokretarijatom 2a narodnu obrann do- ery PRAVILNIK © mjerama zaétite od clomentarnih nepogoda 1 ratnih opamesti u prosiornom planiranja 1 uredivanju prostora 1 OPCE ODREDBE Clan i. COvimm praviinikom odredujt 9 pojedint sadrtalt pro sornih planova, smjernice za planiranje prostora, prosior= fi standardi | normadii te postupak izrade | donobeni, pp 163 NARODME MOVINE SLUZBENI LIST SOCIJALISTICKE REPUBLIKE HRVATSKE farina placena u Post 41000 Zagreb pojedinih dijelova prostornih planova koji su od vatnosti 2 asi o eemeniaraih nepogod atin opesnoet(u ‘daljnjem tekstu: mjere zaitte) Planiranjem mjera 2aétite u prostornim planovima | nijhovim provedenjem u uredivanju prostora treba da se bro}. opseg i posljedice elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti svedu na najmanju moguéu mjeru, Clan 2 Miere zastite moraju biti sadrdane u koncepdii i rje- Senjima: = prostornih planova drustveno-politi¢kih zajednica, = prostornog plana podrudja posebne namijene, = generalnog urbanistidkog plana, = provedbenih planova i ian tH Prmtoraih plane Boje donee shaping Mere zadtite moraju biti takoder sadrtane u uyjetima uredenja prostora te u procesu uredivanja zemjista 1 iz- gradnje objekata. ae Elomentarnim nepogodama, u smistu ovog pravilnika, ‘smatraju se nepogode odredene zakonom xao Sto su: ~ potresi od 6 { vide stupnjeva po Morcalli-Cancani- -Stebergovo} skali, olujnt { orkanski vjetrovi od 8 i vio bo- ora, poplave, suse, tuéa, jaei proljetni mrazovi izvanredino velika visina snijega, snijeant nanosi i lavine, nagomilava- je Jeda na vodotocima, odronjavanje zemnijsta i druge ele- ‘mentarne nepogode koje ugrodavaju Hivote liudi i uzroku- ju Stetu na imovini veceg opsega | = neerede uzrokovane potarom, eksplozijom, promet- rim udesima, rutenjem brana na vodotocima i ekumula- cionim jeaarima, epidemijom, bijnim { stoénim bolestima, radio-aktivaim i drugim zagadivanjem zraka, vode, tla i hamirnica | drugim slignim pojavama koje mogu ugrazitt ‘vote veceg broja Ijudi ili uzrokovati Stet na imovini ve- eg opsoga. $ elementarnim nepogodama, u smisiu ovog pravilni- ka, ijednaduje se 1 znatno iscrplienje ili unistenje pojedi- nih prirodnth resutsa, rasped tehnickih sistema (opskrba, vodor, strujom I-drugim vrstama energije, zbrinjavanie ‘otpadnih vode ! krutog otpada, prijevor judi i materijalnin jjenos informacija {sl} | znatno smanjenie fosil- njir goriva 2a vrijeme rekonstrukcije fizi¢kih struktura -ovisnih 0 ovo} vreti izvora energije 1 druge sliéne pojave. Mjore zabtite od elementarnth nepogoda iz stave 1 ovog Clana obuhvedaju'proventivne mjere koje se poduzi-Strana 448 — Bro} 20 maju u slutaju neposredne opasnost od elementarnih n Posode, mjere sudjlovanja u sastiti kada nastupe elemen. Tame nepogode, mjere ublazavanja iotklanjanje neposred- nih posledica nastalin dielovanje elementarnih nepogoda aol cruge mjere koja s sanju apasnost od clomen- tarne nepogode o Can 4. atoim opasnostima, u smislu ovog praviinika, sma. traj 90. oupad rezoraim, zapaljivim, nuklearaim. ’iolo- Shim, Kemjskim i drugim borbenim sredstvime koji pro- Lurrokuje Fudenja, potare i radiolotke, biolotke 1 kemijske Kontaminacije odnosno ugrozava fivote i zdravije Hud ‘Miere za8tite od ratnih opasnost iz stava 1.ovog Clana ‘obuhvacaiu: sklanjanje ua! | materijainih dobare u sklo- iste 1 druge zastitne objekie to na pogodna manja ugro- dena mjesta u blizii reda i stanovanja, zbrinjavanje ugro- Zenih | nastradalih, zamraivanje, radioloske-biolosko- icemijsiu 2asttu, efikasnu medicinsku pomoc, 2a8ttu od Podare, rusenja | eksplozje | cruge mjere urrdene propi- sima, aa Potrete opéenarodne obrane u prostornom planiraniu { uredivanju prostora posebno se izrazavaju u zahtlevima koje postavija nadlegni savezni i republicki organ | orga- nizacija u skladu s odredbama saveznih i republi¢kih Za- Kone o opéenarodno} obrani { propisa donesenih ne osno- vi th zakona Clan 6 Prostorni planovi sadrée sve podatke o mjerame zasti- te kao i podatke o potrebama op¢enarodne obrane koje su organi i élana 5. ovog pravilnika izrazili u obliku teh- nigkih podataka. Kod javnih uvida prostornih planova, dijelovi planova ‘Koji sadr2e tajne podatke iz stava 1. ovog élana ne stavliaju se na javni uvid. Planirana infrastruktura i plan reéima, uredenia pro- stora {na primjer zona zabrane izgradnje, zona zabrane sjece Sume | sl} iz prostoraog plana moraju zadovoljavati potrebe opéenarodne obrane iz stava 1. ovog Clana. IL SADR2AJ PROSTORNIH PLANOVA Clan 7. Prostorni planovi, osim sadréaja odredenog drugim propisom, cbavezno imafu i sadréaj propisan ovim pravil- nikom, on lan 8. Prostorni plin drustveno-polititke 2ajednice sadrti narotite: ~ rjedenja s obzirom na potrebe opCenarodne obrane u celia, = rjedenja s obzirom na sklanjanje stanovniitva { ma- terijainih dobare, = zone ugrodenosti prema planovima obrane, = zone ugrotenosti od elementarnth nepogoda, ~ broj strukturu { razmjedtaj stanovaistva, — strukturu, kapacitet, razmjestaj privrednih { nepri- vrednih djelatnosti, ~ kapacttet, razmjestaj { naéin rads mreze i objekate intrastrukture (prometnice, vodovod i kanalizacija, ener- gotlke i dr. s odgovarajuéim objektima t urodajima), Clan 8. Generalni urbantstiékt plan sadrii narotito: = prostorni razmjeétaj centare, stambenth 1 radnib zona, zelenih povrsina, objekata — uredaja i mrege komu- naine infrastrukture, NARODNE NOVINE _Utorak, 18, srpnia 1683 ~ nadin rada privredaih i neprivrednih djelatnosti u atu, ". sistem postojecih i planiranih zelenth povrsina-kole povezuju centar grada s okolnim prostorom, = promet i veze u ratnim uvjetima, = uviete za izgradniu i uredenje objekata za zastity tiudl (mega sklonista, pravei evakuscije 1 izviagenia, gu sto¢a naseljenosti i izgradenosti}, — mrezu prirodnih { \zgradenih izvoribta vode za ga. Benje potara, "sistem podzemnih objekata | zraénih koridora, koji ‘su od vadnost! uw znimaim uvjetima, ~ uvjete 2a planiranje mjera zadtite u provedbenin planovima i uyjetima uredenja prostora Cian 10. Sadria| mjera zastite u prostornom planu podrutie posebne namjene ovisit ¢@ od velitine j karakteristika po. drucja posebne namjene za koje se plan donosi odnosno, 0d njegovog znaéenja za narodnu obranu { za8tita od ele.” mentarnih nepogoda. Cian 1. Provedbeni urbanisti¢ki plan sadréi narotite: '8) Tekstualni dio. = analiza stanja i ocjenu urbane i fizitke strukeure (stambena, drustvena, industrijska izgradnja, prometnice, Komunaina infrastruktura), = proragun povredivosti fiziékib struktura (domet ru sevina, protupotarne barijere) = osnovne podatke o sklonidnir objektima (lokacija, obiik, veli¢ina 1 bro} etata} = razmjettaj | uredenie objekata 2a zaétitu stanovnt ‘va (ersta, Kapacitet, otpornost}, = namjenu i natin koristenja skloniénih objeketa ui mira, = rfegenjo opskrbe yodor u iznininim uvjetima: 1) Gratieki dio: ~ toénu lokaciju svakog sklonista s aznakom vrste { velitine skioniéta te aznakom ulaza i izlaza izvan zone ru- Sonja (mreza sklonitta, ~ potrebni stupanj zaétite za planirano podrutio, = prodviden bro} stanovnika, radnih mjesta i judi Koji ‘se mogu zateci u odredenom podrueju, = zone gravitacije za svako skloniste, = omnaku funkcije sklonitta u miru, ruzmjetial vodoopskrbath objekata { uredaja koji ée se koristit! u iznimnim uvjetima, = uredene pristupe tzvoristima voda za gatenje pots. a — grafic provjeru primjene zajednickth prostornih normative | standerda Koj! su odredeni ovim previlnikom. Clan 12 Plan uredenja msnjeg naselia. sadr#i narotite: = analizu stanja i ocenu fizidke strukture (stambens, drustvena, industrijaka namjena, prometice, kemunaina infrastruktural = proraéun povredivosti fizi¢kih strukwura (domet ru- Sevina, sirina prometaica, potarne berijere), = razmjedial objeketa 2a zastitu stanovaiBtva (vrsta, ‘kapacttet, polota { veliéna sklonista ili drugog zasdinog objekta — ojaéant podrumi, porodiéna sklonista) “= ighor objekata 2a évonamjensku fuakciju skonista, Hiteakoje astin | ja, gu ra ee 2 koji benim srucia ca DO del skeure snice, et re caciia, nova. atau ste 1 ne rae die, si kojt nbena, nalna (vrsta, titnog onista, oer Se — rfetenie opakrbe vodom i iznimnim uyjetima s ra- mjedtajem odgovarajucin objekata i uredaja. IIL SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORA { Cla 13. Koacepsiia i rietonje prostornog plana mora se zasn\- vati-na nabelima organizacije prosiars koja njegow po- reaivost svodi na aajmaniu moguce rjert. Posebau pozorost treba posvetttprirodnim resursi- = aprijegtt zagaivanie te, povrbinskih, a narotito potzemfnih vod a dentificrat,irdvojit 1 stavitt pod poseban redim oritanja vono koje stteievoritta | rezerve kvalitetne pit te vode, ; wr ogranicitieksploatacsju minerainih siovina ee su | reanive ancajno smaniene. Cian 4 U planiranju namjene i rezima uredenja polloprisred- nog zemiista treba osigurallsljedece mere zat: api poljoivredno zemaiite od nenamjenskog ko- ie ae ealth erecta opine 8, ordi 1 posebno zattiti najivaliteinie pollopr | wedno zembiste, = stavitl pod zastita ugrotano polloprivredno zerali- fe, ~ _ rovitalzirai 1 privestt poljobrivredno} il $umsko} | narajnts kad fe to moguée, nepodno zeraiste Rojee shu | tdredeno} namient, * nn animno, keda se prostornim planom dokade pose 1a druitrena potreba, mote se polloprivredno zeriiste all Tamo slabije kvalitet, pretvoril u gradovinsko zomiiste, SST’ pretvacanie ciiela polioprivrednog zerais u gra- | devinako ii arugo neplodno zemiista treba izravno ule- {ovat plaganyens imosa potrebaog 2a revializat}y odao- | Ro'podleanje boniteta jeanake povrsine drugog poljopel- ‘redneg zemiata sabije kvalitte = otvaranje ekpslostacionog polia mora bit uvitove- |v cbavesnom sanacijom po prestanku njegove eksploaia he, = poticat i provoditi komasacie { melioracile poljo- privredng zembiste tan 15, | Sume i gumsko zemlje treba Stititt na necin odreden za polioprivredno zemlligte u Clanu 14 ovog pravilnika ' osigurati slijedece mjere zadtite: — spijetiti prekomiernu eksplostacifu | devastactiu ‘uma, @ poticati poSumijavanje goleti, ~ osigurati osnove za racionalno gospodarenje Suma ma i sumskim zemiistem, narotito zarajénom vrsta ¢eti- Riacama, kako 2a Sume u drustvenom vissnitvu tako 3 2a fume u viasniétva gradans, — povezati sume u sistem Koll size do parkova u cen- tru najvecih gradova, = podis odgovarajuce tumske komplekse u blizini ve- ih gradova kada oni ne péstoje, = ispresijecati velike Komplekse poljoprivrednog zemijista trakama sume, u cilju postizanja ekoloske ravno- ete 1 povezivanja u jedinstven sistem. Gan 16 U pogledu sistema nasolia | urbanizactje-osiguravaju se slijedece mjere zastite I I 1 _NAROPNE NOVINE = usporiti drusiveno-skonomskim mjerama daljait rast republickog i makroregionainib centara, kako po bro- ju stanovntka tako i po koncentracii proizvodnih djelatno: sti | obimu fiziéke strukture, a rast regionalnih contara podrediti njihovom stvarnom znacenju u mredi naselja, to poticath rast centara niteg redi ~ planirati razvo| mrete naselja, od republi¢kog cen- tra do samostalnog seoskog naselja, Koja ¢e: 1} ravnomjerno rasporediti stanovalstvo na nacin da se osigura koristonje ulupnog poljoprivrednog i Sumskog. zemijista, Suma i drugih prirodnih bogatstava, . 2) rasporediti selundarne djelatnosti (industrijske i druge proizvodne pogone) | pripadajute potrebno stanov- nnigtvo na nacin da se: ‘a) u gravitacionima zonama lokalnth centara eaposti vital: poljoprivrednog stanovni8iva Koji mora:neophodno U njima ostati kako bi se mogli odréavati osnovni objeliti drustvenog standarda, a 'b}u opéinskim centrima ili uz opéinske centre zaposti jmanje onoliki bro} stanovni8iva koliki je potreban 2a Sdriavanje objekala drubivencg standarda { pripadaiucih tercijarnib djelatnosti mikroregije (opéine). 6) regionainim contrima osigura. bro} i vrste takvib radnih rjesta Kofi omogu¢avaju stvaranje vecih proizvod- fnth cjelina | komplementarnu proizvodniu. 4) u republi¢kom { makroregionalnim contrima sadr2i | razvija samo slodena proizvodnja obzirom na veliki izbor visokokvalificirane radne snage. i 3) rasporediti objekte drustvenog standarda od lokal- nog do republickag centra s obzirom na zadovoljavanje svakodnevnih, povremenih i iznimnih potrebe stanovat- Stva za vom vrstom objekata, 4) funkcionaino biti uskiagena s mredom infrastruktu. re magistralnog, regionalnog i lokalnog karaktera, 5) razmjestiti sve funkcije u prostoru na naéin da se putovanje stan — objekti drustvenog standarda i stan — Tadno mjesto svedu na minimum; 5 ‘— usmjeriti proces urbanizacile sela na podrueja koja se demografskl prazne, prvenstveno na brdsko-planinska podruti — razmjestaj privredaih djelatnosti u prostoru mora tetiti medusobnom nadopunjavanju proizvodnje na relact ji veliki grad — malo nasele: jposebnu pozornost treba posvetith stanju u razvolu proizvodne kooperacije s malom privredom koja predstav- fia oblik potpune proizvodne disperzije: lzbjegavatt preveliku koncentraciju stambene i tu- risti¢ke izgradt ~ sacuvati gradevinski fond u naseljima koja ostaj bez stanovaistva: |, ~ sprijetiti daiji razvoj naselja uz prometnite, @ posto- jeca naselja uz prometnice rekonstruirat lan 17. Ze odgovarejuéu organizaciiu prometa potrebno je: — planirati policentriéni prometni sistem, = planirati 2eljemnitke pravce za dulje relacije, = da osnovu costovnog sistema cine kvalitetne coste niteg reda dok autoceste,treba graditi samo wu Beophod. ‘nom opsegu. isn 18 Kod planiranja opskrbe energijom treba osigurati sti- jedeco mlere:Strana 490 ~ Broj 28 NARODNE NOVINE Utorak, 18 srpoja_ 1983. Utorak, organizirati rogije, gradove, gradske éetvrti, objekte i stanove na natin da se osigura maksimalni uéinak pa- sivnog koriétenja sunéeve energije. = planirati lokalne izvore energie (male hidrocentra. le na potocima, direktno koristenje sunceve energije (ko- lektori} energie vjetra (eso) drva i drugih lignoceluloznih cotpadaka, bioplina | geotermaine energije) kao dopunu ve- Tikim energetskim sistemima Kojl mogu djelovati i samo. * stalno, = strukturiratt velike energetske sisteme u male sa- mostaine sistere. Clan 10. __ Kod planiranja komunainih objekata i djelainosti po- ‘trébno je da se: ‘= u gornjim tokovima rijeka, kada fe to moguce, izgra- di mreda manjih akumulacija, = velike vodoopskrone sisteme strukturira u vige sa- mostalnih jedinica, : = akon pudtanja u pogon velikih vodoopskrbnih si- stems odr2avaju i dalje lokalni, alternativni vodoopskront slstemi, — postupa s Komunalnim i industrijskimn otpadom ta- ko da se on preraduje u sekundarne sirovine, dok se bio- loSkt otpad treba ustajeriti u proizvodnju hrane odnosno gnojenje zemijitts, ~ izgradnjom { rekonstrukcijom gradova i gusto na- seljenih podrucja omoguci strukturiranje greda u niz sa- ‘mostainih jedinica, s obzirom na infrastrukturne sistome. ‘objekte drustvenog standarda, samoopskrbe, samozastite i sistema sklonista IV. ZAJEDNICKI PROSTORNI NORMATIVI I STANDARD! ian 20, U procesu izrade prostornih plancva i u postupku utvrdivanja uvjeta uredenja prostora primjenjuju se zajed- nick! normativi | standard! koji osiguravaju: — racionainu otpornost objekta, = brzo napuitanje ugrotenog objekta, dijela objelta ii lokeliteta, “= sigurnost susjednog objekta u odnosu na. zapaljeni, sruteni ii na drugi nacin ugrogeni objekt, — pristupacnost objekta odnosno iokalitetu za potrebe Intervencije { pruzanja pomodi 1 = minimalne uvjete za pretivijavanje po prestanku djelovanja izravne opasnosti Clan 21. Kod izgradnje novih dijelova naselja, netto gusto¢a na- seljenosti stambene zone ne smije prelaziti 200 stanovniica po hektaru, mjereno na bilo Kojo} jediniéno} povréini éija Yeliéina ne prelazi 250x250 metara Netto qustoca naseljenosti starih difelova naselja koje je veea od 500 stanovnika po hektara ne smije se kod nis “hove rekonstrukcije dalje povecavati. 'U stambeno-poslovaim zoname u netto gustoti obra- unava se stalni bro} stanovnike zone uveéan za polovicu broja radnih mjesta u zonl. : Clan 2 Izgradenost zemista (zemljiste pod objektima) u stam- bbeno} zon! i miesovito} zoni u kojoj je zastupljeno i stano- vanje. ne smije preci 20% na jediniéno} povréint 250%250 metara imimno od stava 1. ovog Gana izgraitenost zemljista moe biti 1 veca, ako se radi o rekonstrukeii povijesnih Shdrugih zaéticenih dijelova naselja, ali ne vota od zate- cone. U smnista ovog pravilnika, u izgradenost se ne uracu- navaju javne prometne povrtine i podzemni objekti ispod azine konaéno zaravnatog okolnog terena i povesinskt ‘obradenog kao okolni teren, Cian 23. (Odinos izmedu brutto razvijene povrsine svib nadzem. ih otaia stambene zone i promatrene povriine jediniene povrsine iz lana 21. stay 1 ovog praviinika ne smije biti veel od 1 lznimno od stave 1. avog élana, kod rekonstruketje po- vijesnih | drugib zasti¢enih dijelova naselja, moze se zadr- ‘ath veéi odnos, . ian 24 Visina stambenth 1 posiovnih objekata ne mode biti vota od prizemija 1 ¢etiri nadzemne etaie (max. 18 m} Tenino od stave 1. ovog Guana, za gradove $ vite od 10000 stanovnika, visina stambenih 1 poslovnin objekata mote bith | veéa alii ne vece od prizemija | Sest nadzemnih taza (max 24 m)-a za gradove $ vise od 100000 stanovnika ne veca od prizemija i, osam nadzemnih etaga (max. 30 m Etazom iz stava J. | 2 ovog Clana smatra se | uredeno potkrovije. ‘Ako se objekt gradi na kosom terenu, visina do koje ‘mote sizati objekt racuna se od linije koja prati nagib ko- ‘nagno zaravnatog terens. Cian 25. Medusobni razmak stambenih odnosno posiovnih ‘objekata ne mode bitt manji od visine sljemena krovista votag objet all ne man od «Em. gj oH sina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog Objekta pod uvietom da kroviste nema nagib veci od 60, a slijedeca uvucena etaza da ne prelaci Uniju nagiba od 45° (alka). Tznimno od stava. 1. ovog élana, skupina niskih stam. benih objekata do P+! koja Gini Kolonu ne dulju od 125, m mote mati i manji medusobni razmak. ali ne manii nage Sto je to odredeno u stavu 3, Clana 26 ovog Pravilni- ka, Izgradivati se mogu samo otvoreni blokov! koji imaju najmanje dva otvora ¢he dirina ne mote biti manja od Hi, He HEB 4s m , Prilikom rekonstrukcije postojecih blokova koji nisu pod zaititom, a stanov! imaju jednostranu orijentaciju, mo- Falu'se ontavinajmane dva obere 6a rina ne smile 2 Te sm odnowne joan aaa ako 2 a biti mania od “> postoji jo8 najmanje jedan kolni prolaz u dvori8te mint fhalne Sirine 3 mi minimalne visine 42 m. lmimno od stava 4. ovog Clana nije potrebno ostavljati cotvor u bloku ako se na drugi nagin izvede pristup u dvo- Piste bloka rninimaine sirine 3 m i minimalne visine 42 m khoji Je zastigen od djelovanja ruéevina u dometu njthova rasprostiranja. 'U slutaju da unutar blokova koji imaju obostranu or\- jentaciju stanova i poslovnih jedinica ne postoje dvorisne zerade, jayne povrsino niti pomoéat izlazt iz skloniéta, kod rekonstrukeije takvog bloka nije potrebno osiguravati kol- al prilaz u dvori8te vi © vairo pe ier visine Oy atu niz ni id goriva ati et 0b da se i ‘graden ovog ¢l Kai koja 2a clonu + lan organ vane ¢ ‘obaver uudaljer dilatac ost u horizo java protur Pr 1 jedn oj in prolaz strane Pr kata iOVINE o68. F horak, 16 erinja 1008 __NARODNE : Broj 20. — Strana ast i 3 Cian 90. ‘Unutar svake éelije iz stave 1. ovoga ¢lana potrebao ate- ‘Uviet! uredenja prostora moraju sadréavati i podatak —_'8 osigurat Sco aoa sickle $ mairootpornost! objekta, wacie od ruben {oa ee osu granico vs. || "Uaiionostslopodneinjein obokae nak semen 8 ee 08 najanie 24 polorion 1 fagradnje (P +1) od susjedne parcele ne mode biti mania pod 1 FSfmutra ako so prema tol medt trvde oor Wolltine nelzeraiene porrtine iz stays 6 ovog Clans re ae ercrend nate oojokata tka vamibe.. 2 steea bl manie 0d U4 racnano & mi of St bed ‘e iagradnje ne mogu bit mi ali ne manje od io me . Pe ee ene Seat me Saal U pojasevima Sto ih éine slobodne povrtine tzmedu em. |. Objekt nlske stambene lagradinje gradeni kao dvojnt calija u pravitu 9 grade prometnice, ene | jx iz horaju uz sled 2a imal teveden protupotar. Cian 20 : ‘ni zid minimaine otpornost! dva sate. Ukoliko se tevodi Contar grada tiji zbijono tzgradeni dio prelazi 3 km spol [ieitabrormekopstrutcia potipetrn sit mors rene, mora aimanye de oaeniens Korie ‘minimaine &i- 2o- | at ditavo krovitte Fine 60 metara, biti poveaan sa Sumnskim vangradskim pro- ~ 1° Objexti kolektivnog stanovanle | posiovnl objektL ke stororn. ‘ta se izvode u loko, uz susjedni objekt moraju {mati iz Kod veéih gradova i drugi dijelovi grada moraju bit! Paden protupozarn{ zid kako je to odredeno U siavi4 —_povezant sa. slobodnim vangradskim prostorima ozelenje- pi | prog dane ‘aim koridorima. Kad so objekti iz stava 5, ovbg élana grade w duini ‘Medusobns udalfenest ozelenjenih koridora ne. mode, ‘od | joj zabtijova caticanje objekta ten se zidovi wz dilate. aia | ong reo levode hao prompotaral it smn od stave ¢ovog fnnn sucjoine Kad nike | epanantia objelta sates tains horizontal poveel PGi liatiranth djelove objtm provpezaral 2 je cecan pod uvietom da pose dve subi koje sist fond 4 ccaeija ba 30 mo bil hoje prostorie izmedu Kraoiih tints ws koje To zveden protupotarn 2d da vaste. koje ¥ pon srotupctarniszidown rie veen of 120 m. vice PG iucnjda se roe promposara cd trebe osigurat ‘Ttonaontaing Kormunttcit voce 80 protuposarne veaia Gatrecctpornost ne mote bit manigod Yatrootpornost i ie "Bia. ©) prismp objeltima nlske stembens izgradnjoprizeras 1 vi $)Ljedooketns objekt) 1 objektima Kolektiog sanovanie sw {final epgetane orfntrnne anoe, a se tna ge tog pros ai baa, potrobno Jo ongurasnavacjo® de 00, eirare obekte Prstup objetima kolektimog stanovani:osim obj am. atts save | ovoe ine, 1 avn ebjnina pce Se at Provedbenim planovimasdnoano uvjedima.uredenia srosora mora 96 dtl avo reson da se prigradajom ~ 3 ei psemi it dim katovime St fgradajom parkiralia non Soe sprecava prstup obekta Cian 20 od terade novih 1 rekonsirukcie marin aietove nae “ia muev celove sli pod zastvors,stibene 1 PO- ome zone grada moraju se podilellt! ne éelije Koje se ‘mogu upisatl u kvadrat 250x250 metars. : ‘String slobodie povrsine iamedu duije.colije iz stave, ovog Clans ne mode bitl manja od H1-+H2+10 m, edie sy Hi { H2 visine vijenace krovova nesuprotmih rubnihy objekata, Collie iz stava 1. ovog lana’ éine éeliju videg reda Gia ‘icing odaosno dufina ne prelazi 1 km Cotije iz stave 2. avog Clana: moraju medusobso biti ‘odijeliene slobodnom povrsinom ¢ija sirina ne mode biti B roanje od HI +H2-+20 m, ‘Slobodne povrsine odredsne stavom 4 ovog lena mo- raju takoder dijelitt skladisne i proizvodne zone od zona ‘ruge narajene koje £8 po potrebi uvedavaju ze Koeflctient poreane opennee od tn gona sbog nuove pote oo ‘jena. biti vece od 3 km. ‘Sve znacejnije zelene povréine u gragu moreju s aab- lenjenim Koridorima Ciniti jedinstven sister, ‘Slobodni prostori iz Clana 28, stav.S. ovog pra moraju biti pletagkim vezama'spojent na sistem tx stave 4 ovog Clana : Postojece zelene povréine w gradovima koje ¢ine kort. dore i stava 1-12 vog Clana ne smiju se smanjivati { nt ukojem sluéaju ne amije im se mijenjati namjens, U vangradskim prostorima linearna naselje ne mogu se kontinuirano Siriti u duljini veéoj od 3 km. Neizgradent razmak lzmedii dva naselja iz stava 7 ovog Gana ne moze biti mani od 200m. Tzaimno od stava 8. ovog Classe, kod rdkonstrukeife na solje duljit od 3 km, neizgradea! razmak mode biti i manjt, ait ne manji od 100 m. Cian 90. U hasetju i medu naselfima potrebno Je osigurati nes- ‘metant prolaz vatrogasaih vorila 1 vorila bitne pomoct * Udaljenost objekta od rubs javae prometne povréine (rub Kkolnika, ullce ill trea) ne mode biti manji od H/2 gdje je H visioa vijenca krova. objekta. 7 Gradevinsko podrucje ne smile so diriti uz naagistral. ‘nu {régionalnu costs, osim u slucaju keda je to odredeno generainim urbanisti¢kiin planom, ‘Ussludaju kee se gradovineko podrudje Sir uz lokainu ‘costa ili aeoaki put u smjeru magistraine odnoano regio- nnalne ceste, ne smije se pribliiti magistraino} cesti na Ldaljenost manju od 100 m, a regionalno| cesti na udalje. ost manjui.od 60m. : ‘Udaljenost objekia od rubs koiniim magistraine { re- gionalne cebte “ae maze biti manja od visine objekte (H} ‘Uz magistralne ceste ne mogu se formirati gradevin~ ke parcele koje imaju neposredni pristup s magistraine Nai kranjima i prikljuécima ulica | cesta mora se na, ‘oonov! kita pregledosti ufveditt zona u kojoj se me smi fngradivats objekt nitt podizati asad * Genorainim urbanistickin planom mora se odreditt .-rareza ulfee kao | kriterihi za lgradnju ulice koje ou vaine za proganje pomiodi u shutaju izntmath uvjeta (String, re- + ijust en Kridanja i sl) Chan 3 icitanje magistralnih ili eagionalnih caste te kritanie ovih costa i Zeljemicie pruge u dvije razine mote se ixvo-Strang 452 — Broj 29 (ARODNE iti samo pod uvjetom da je na istom cestovnom praveu osigurana paralelna cesta odnosno ulica s krizanjem uw jedno} razint 5 U slucaju kada je posebnim propisgm odredeno obs. veeno lzvodenje Krizanja u dvije razine, uz kritanje u dvije azine izvod! se i pomoéno krizanje u jedno} razini Pomoéno kritanje iz stava 2 ovog Clana mora se tzve- sti na nacin da kroz njega mogu proéi sve vrste vorila kao i kroz glavno kranje, te da je opremljeno uredajima koji ‘omogueavaju njegovo koristenje samg u iznimnim uvjett- Clan 32. U svako} opéini, gdje to uvjeti dopustaju, treba se od- rediti | stiiti od izgradnje | druge'devastacife prostor Kofi bez posebne pripreme moze poslufiti 2a spustanje takin aviona. U svim vecim naseljima, a narotito u naseljima 1 lo. katitetima, do kolih ne postoje cestovne komunikactfe, ii ‘moze doct do njthovog prokida zbog lavina, snijeénin na- hose i sl more se odrediti | stilt! povréina za heliodrom. Clan 33 Gradevinsko podrutje grada ili drugog naselja ne smi- je se Siriti na rasjodne zone, kliziéta, na povrsine ilodene jakim vjetrowima, poplavama, bujicama, lavinama, na povrsine potencijalno ugrozeno od ekspiorije, velikih pote. ra, rugenja brane i.sL Clan 34 2a gradove preko 20000 stanovnika koji se djelomiéno {ii u cijelost! nalaze w VIL, VIN ih IX stupnju seizmienosti ‘mora se izraditi seizmicka mikro rajonizacife Uvjeti uredenja prostora za gradevinsku parcel mo- raju sadreavati | stupan) selzmitnosti podrugja u kojem se parcela nalazi ‘Na utvrdenim rasjednim zonama u naseliu mogu se uredivati i zelene 1 druge javne povrsine, pojedine vrsto bjekata | infrastrukture i niski stamben! objekti, ne vi8i ‘od jednog Kata uz uvjet da gustoéa naseljenosti zone ne prelazi $0 st/ha. Cian 36. U inundacijama rijeka ne mogu se utvrditi uvjett ure- denja prostora za podizanje stambenih objeketa, U podruéjimi bez reguliranth vodotoka i u podruéiima, ‘na kojima prijeti-opasnost od probijanja nasipa, a izgr ja nije suprotna prostornom planu,objekti se moraju gra- Giti od évrstog materijala na nedin da dio objekta ostane nepoplaviien za najvece vode. Povrdine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgra- divati. vee th je potrebno uredivati kao ulice, trgove, zelene {-druge slobodae povrsine, na nadin daw iznimaim uv) tima vode moze proteci | povrsinski bez znacajnijih poslje- dice . U slutaju da je uzvodno od naselja podignuta ili pta- nirana brana, na dijelu naselja izmedu linija plavijenja, u shiaju rusenia brane, generalnim urbanisti¢kim planom i provedbenim planom mogu se planirati samo zelene i druge nelzgradene povrsine te infrastrukturni Koridori. Temedu linija plavijenja iz stava 4 ovog élana ne mogu se utvrditi uvjeti uredenja prostora za objekte koji se pre- sma istoj odredb! ne mogu graditi na tom podruju. Gian 38. Kada se osnivaju gradevinske parcele uz obale mora { osobito vrijednth voda, njthova udaljenost od vodnog od- nosno pomorskog dobra ne maze biti manja od 5m. NOVINE Utorak, 18. srpnja_ 1988 Do utvrdivanja detaline granice pomorskog dobra, ‘granicom pomorskog dobra smatra se crta koja je udalle. ha horizontalno 6 metara od crte najvise plime, z Gian 57 ‘Objekt! tradicionalne seoske prerade (vodenice, pilane { sl) moraju se zaatitit. ‘Vodotoke potoka i rjetica treba uredivati na nagin da se na ajima mogu podizatf male hidrocentrale. Clan 38. ‘Uvjetima uredenja prostora mora se odrediti ds svaki stambeni objekt ima u svakom stanu najmanje jedan di. movodnt pritjjutak za stednjak ili peé na kruto gorivo. | | Vontiliraia smdcnicu minimaine tlocrine povr8ine od 2 m. ‘Uvietima uredenja prostora za izgradnju objekata pri- | podrudjima gdje nema lokalnih izvore pitke vode, odreduje se obavesna izgradnja cisterna, ‘Ne smiju se unistavati il izmijeniti namjena postoje. im cisternamé za vodu, koje su vet izgradéne na podruchu nadia, V. SKLANJANJE ~ Clan 99. bara od ratnth opasnosti smatraju se zatvorene prostorie koje svolim, funkclonalnim rjeSenjem, kenstrukcijom | hormativima za iagradnju sklonista & Koja seu pravils | grade u mire Zasticnim objektima smatraju se i drugi objekt prile sodoni za skianjanje kao | rovovska sklonidia i zaklon ko | Se grade u neposredno} retno} opasnosti {ura || ‘Skiaajanjem na manje ugrozens miesta smatra se pre rmjodtanje uci | materijainih dobara u neposrednu blizins | boravka, 8 tim da se po prosianku opasnost! vradaju mjesto rada odnoano stanovanie. Evakuacijom so smatra sklanjanje Iiudi s matorijanih dobare iz ugrotenih podruéja stim da'se u mjestu evakus- cije ofiguravaju uvjett za duzi boravak tua Can 40 COsiguranje gradnje sklonista i prlagodavanje pogod nih gredevinskih prostorja komuninih 1 prirodaih obje- Kata'za potrebe sklanjanja iz élana 99. ovog pravilnike | stale rajere zastite iz Clana 2 ovog pravilnike ostvarujy fe u pripret, izradi, donosonju | provodeniu prostoralk Planove i Clana 2 ovog pravilnika Clan 4. Urbanisti¢ko-tehnigtim uvjetima utvrduju se potrebai viet za izgradnju skioni 1 drugih zadtiinih objekata sastava podataka o lokacii s oznakom stupnja tajnost z Cian 42. Kod urbanistidhog planirana, urbanistitikog projekt: ranja | utvedivanja uvieta uredenja prostora za sklonitts jnoraju se primjenjivatlsijedeei standard { normatv: — mreta sklenista treba biti raynomjerao razmjobie na s obzirom oa gustocu naseljenost i stupa ugrozenos, — najveca dozvoijens udaljenost do najudaljoniiog imiesta « Kojeg 8e zaposteda skloniéte né mote biti voca of 260 m,s tne da se vortikalne udaljenosti raguneju trostr ko, rigenia maraog i sekundarnog stanovanja, keda se isti grade v ijocrta 4 jerena Bro} ‘Skloniétima za zadtitu stanovnidtve i rhaterijatnih do.'| 98 2/3 br pd 2/3 b oblikom osiguravaju propisanu zastitu prema tehnitkim | ada 1 ¢ a on ea P Br po pre ueevaki an die 0, | 12m" a pri ade edule stoje- rug baju ih do- storie jom ekim, ravi prils. ai Kosi e pre igi caju a ialath n Obje- ikea | varuju ornib treba wate u jnost. jek jonisia ati: mjebte- nos, jentieg en od rostru- otorak. 8 srpnta 1089, treba tediti planiranju sidonitta kepacitote od 100 300 Idi, sklonita treba lociratl tako da su udaljdna od Tako npalyvih | okgplozivain miesta kako eventualot podar tit ‘Gheplozia tih objekate ne bi utjecala na sigurnost kortsni ‘ya Sklonista, ~ sklonista ne bi trebalo gruditi w bizini objekata Kort su osobito ugrodeni od aapade iz zrake (mostovi, odredeni foint objektt izlozeni napadu, velike prometna kritanje) _- sklonitta u pravilu treba plantrati {za mirnodopsko koristenie. | = lokacija sklonista treba bith planirana tako da je pristup shlonista omoguéen 1 u uvjetima rusenja objekta Hllkojem jo smjetteno skloniéte. Domet rusevina priitkom ruSenja 2grada tznost mjereno prevokutno se stranice toca d= H/2 pri éemu je H visina objekta od nivos arena do vijenca krova Can 43 Bro} sklonitnih mjosta stambene zgrade odredule s¢ prema broju stanara zgrade # tim da ne moze biti manje bul aklonisnog mjesta na 50 m' brutto razvijene povrsine Hambene 2grade, a 28 porodieno skioniste ue manje od 3 csobe. ‘Broj sklonisnih mjesia u proizvodnim organizactjama uirugenog rada odreduje se prema broju zaposlenth u od- redeno} radno} organizaciji s tim da ne mode biti manji 01 2/3 broja 2apostenth radaike a ako se radi u smjenama Of 2/3 broja zaposienth radnika u najveéo} smjeni Broj skloniSih mjeste v organtzacijama udrutenog mada i rugim organizacijama koje se osim proizvodnie ‘ave i usiuznom | obrazovnom djolatnotéu ne mote biti nanji od: — 2/3 broja zaposienth i 2/3 broja djece koja se prema | kapacitete predékolske ustanove mogu w nja smijestil, [ONT 2/8 broja zapostenih § 1/2 broja uéenike prema ke- | pacitec: u jednoj smieni u osnovnim, sredniim t vigim Sko- rere rj apse 2 oj poate tH soon tet dee Metre wore | Sonam 2 cen boinc Koja 10 eee aaah age eee in Se ae ean ere alin 72 Me tenth le aos ronran ~ 2/3 broja zaposienih i 1/2 broja stolice u kino. évoraname, kazalistima, koncertnim { drugim dvoranama, ~ 2/3 broja zaposlenib u naiveco} smjeni i za kupce | satoje se bro) sklonisnih mjesta uzima dvostruko od brole Fednika koji neposredno vsluzuja kupee u trgovinama t opskrbalra centrima, “~ 2/3 broja zaposleatih u najveco} smjent i 2/3 broja putnika koji se prosjeeno u | satu zatekou na Zeljezni¢ko} Peutobusno} stanicl. Prosjetai jednosatni bro} puinika na tanie? odreduje se’tako da se polovina sjedecih mjesta u Vakovima fli autobusima Koji se zadréavaju u stanici po- alll s brojem 16, — 2/9 broja zapostenih u najveco} smjeni u.drugim posiovnim prostorijama, Broj skloniénih miesta u javnim sklonistima odredule se prema broju stanovaika za koje nije osigurano sklanja- jew kucnim ili blokovakim sklonistima i za Ijude koji se mogu zategi u krugu gravitacije javnog skloniste, NARODNE NOV] mo ~ Strana 453 VL POSTUPAK IZRADE I DONOSENJA PROSTORNIH PLANOVA. Clan 44 ‘ad na primjeni mjera zastite u prosternim planovi- ma odvija se paralelno ostaltm aktivnostime u svim fa- Zamna pripreme, izrade i donotenja prostornog plana keo dio jedinsivenog procesa planirania, Miere zastite u prostornim pianovima odredulu se na. osnovi procjena ugrogenasti koje su sadréane u planovime. Sbrane'i planovima zastive od elementarnih nepogod, & u sklada § ovim pravilntkom i.drugim propisima, ‘Oriani koji izraduju planove obrane i planove zastite od elementarnih nepogoda dusni su arganioa koji pripre- Maju prostorne plaaove dati izvode ih tehnicke podatke © procjeni ugrozenosti-iz stava 2 ovog lana 4 Clan 45 U_ postupku lzrade prostornog plana druétveno- -politicke zajednice 1 generainog urbanistickog plana gra- Be odnosno naselja gradskog Karaktera, obavezno se izre- Guje osnovna studija, o potrebama opéenarodne obrane. Prostornim planom drustveno-politi¢ke zajednice, od- ‘nosno odiukorn 0 izradi drugog prostornog plana, mogu se Odrediti i drug! slugajevi kada se u postupku izrade pro- stornog plana obavezno izraduje studija iz stava 1. ovog dena Studia iz stave 1. ovog Clana je ganove za utvrdivanie cjelokupnih potreba opéenarodne obrane kao i zm utvrdi- ‘vanje miera zadtite Clan 48. Organ uprave nadlezan za poslove prostornog plani- ranje organ uprave nadieian za poslove narodne obrane Courednit s drugim organima uprave drustveno-politiéke Gajednice odreduju mjere zastite od ratnih dpasnosti w Giostornom planiranju 1 uredivanju prostora'na osnovi Prociene ugrotenostl od fatnih djelovanja iz planova obra- fe au skladu s odredbama ovog pravilnike Chan 47, Zahtjev i podact iz élana &. 1 48. ovog pravilnike su osnova za razradu i utvedivanje Koncepcije smiernica i enja mjera zadtite od ratnih opasnosti u ure- Givanju prostora, ‘Razrada koncepcije, smjernica | planskih rjesenia (sti- dije mjora zadtite od ratnih opasnosti} vr8i se istovremeno fu sklopu utvrdivanja koncepcije, smjernica i planskih ri genja koje su bazirana na mirnodopskim ciljevima i potre- bama razvoja, igradnje i uredenja prostore za podrucie za koje se plan donosi, Clan 48. Organizactja Kojo). je provjerena izrada prostornog. odnosno urbanistickog plana odreduje esobu iz sastava radnog time za surednju s organom upreve nadieznim 2a poslove narodne obrane i za posiove prostornog plenira- pe . Clan 40. Prijediog prostornog plana za studijom iz Clana 45. ovog pravilnika razmatra savjot za narodnu obranu skup- Stine opting, a u izradi prijedloga studije { drugih prilogs kkojim se predlazu mere zastite od ratnih opasnost! sud} Iuju organi uprave nediedni za urbanizam i organi uprave nadie#al za posiove narodne obrane u okvirime svojih prava 1 dudnosti. ‘Studija i pritoz! prostornog i urbanistitkog plana ne upuéuju so na javao razmatranje, vot se o sadréaju studije {'priloge daja usmeno neophodna objasnjenja.NARODNE Strana 454 — Bro} 20 VIL PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE Cian 50, OdrSabe ovog pravilnika primienjuju se i u postupku izmjena i dopuna postojecih prostoraih planova. lan 51 U roku od jedue godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, drusiveno-politigka zajednica je duzna: ~ utveditl granice zelenih povriina iz Gana 22, stay 6 ovog praviln — pristupiti izradi selzmitke mikrorajonizacije za gradove Koli se nalaze u IX 1 X stupnju selzmiénosti, ~ uskladiti granice gradevinskog podrucja s odred- bom élana 29, stav 7,819.1 élana 30. stay 3.14. ovog pra- vilnika. “"'U roku od dvije godine od dana stianja na snagu ovog pravilnika, drustveno-politicka zajednica: je duzna. pristupiti izradi seizmiéke mikrorajonizacije 2a gradove koji se nalaze u VIL stupaju selzmicnosti, a u roku od pet godina od dana stupanja na spagu ovog pravilnika za gra- ove Koji se nalaze u VII stupnju seizmicnosti NOVINE Utorak, 19, srpnja 1968 Cans U sluéaju da se posebnim zakonom {lt propisom na | osnovi zakona odrede normativ { standard Kojima se osi- | ‘guravaju pojagane mjere zastite u-odnosu na normative 1 standarde zastite odredene ovim pravilnikom, kod utvr. | divanja uvjeta uredenja prostora i prilikom’ izgradnje objekta primjenjivat.ge ge normativi i'standardi th poja. | ¢anih mjera zaitite, Clan 53, _._Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana naken Sbjave u +Narodnim novinamas Bro}: 04-122/1963 i Zagreb, 17. veljage 1983. , redefine | Republitkog komiteta za gradevinarstvo, stambene { “komunalne poslove i znaritu dovjekove okoline mr Danijel Rezek, vr MINIMALNI RAZMAK OBJEKATA Res H/2+H2/2 +5m a W212 fee —t Hv2__|5m pepelet fe ot | | | Utorak, $965, | Utorak, 10. srpnje 1082 NARODNE NOVINE Broj 29 ~ Strama 459 297 RJESENJE moa | © utvrdivanju cijena poljoprivrednih i éumskih ea ia wmeija Clana 10. Zakona o ulvrdivanju ketastar- —polvoda, reprodukelonog materijala i usluga u Retive | skog prihoda (-Narodne novines, br. 44/73} @ u vezt sa 22- poljoprivredno} proizvodn{t LT- yjatkom izvrénog vijeea Sabora bro} 09/2-9138-528-1088 od Utvrdulu se cijene poljoprivrednth proizvoda, cijene poja. | 2 travnja 1963, Republicke komisija 28 utvrdivanje kata- ae ba pani, kaot ctiene za pojedine wrste materiale 7 roskova prolzvodnio Kojima 62 se 0 lzactia starskog prihoda donost postojeceg katastarskog prihoda u pojedinom katastar- Skom kota to: akan 1} 48 poljoprivredne protzvode aa Gijene u dinarima aa 1 lg proizoda u erupi Katastarskib kotara Red proizvad =—aeG"™"A — 1 L u m wv v odstk |“, lenica i rad 1300 1330 350 1400 100 taza, 2 Jeeam | kukurus 1100 1130 1390 1300 1390 3 Zeb 1190 130 1300 1300 1300 joe} | 4 Slama 40 040 080 090 050 joline | & Kuluruzovina 0 020 a0 50 050 cee | & Sino livadsko 500 500 430 00 40 a 7. Sijeno sa pasnjaka 170 170 70 170 170 Djetolina | lucerka 600 00 00 600 800 | & Grahoviea 300 500 500 500 500 4} 10 Krumpir 2e judsku shranu 70 700 730 00 800 {it Krumpir za stoéna ishrans 250 250 250 300 300 ‘a2 Gran w zou +500 450 s0n0 500 $500 | 13 Gragak 15.00 1500 18,00 20,00 2090 Lie Crab luk 10.90 1090 1090 1200 1200 15 Kupus 500 300 500 700 70 18 Rajéica a0 ‘00 800 1000 1090 7 v7. Paprika 1200 1200 1490 15,00 1500, : 18 Ostalo pore 200 1000 1090 1200 1300 | ie Jabuke 500 00 00 00 800 2 Kruske 550 050 850 1000 1200 | BL Kojsije | breskve 1500 2000 20100 2500 2300 22, Tresnje 1 vtnie 200 1000 1000 1500 1500 2 Shive 500 600 700 ‘400 400 2 Orasi soo 000 e200 000 e000 25 Badem i esnjact - - = 020 000 2% Grosde 1500 1500 1590 1400 1300 2. Maslinovo ube = = = 35000 15090 PoaAN 2) za prirast drveta na panju po 1m odnosno prostornom metru : Cijena u dinarima za 1 m' po sortimentima Grupa katast. Vesta drveta, icoearal wupei za oblovina jams stosk—calulozno | oxrlerno remanjo 2a pragove —drvo teninsko dv ‘evo rast ‘3000 1300 720 “00 ‘eo = 150) 1 bukva 1.400 ‘600 280 320 180 200 Tl brijest § jasen 2.800 900 - 400 480 7 170 i bagrem - 00 ~ 400 480 - 150 |) om grab 00 - 280 = ~ +200 ostale tvrde lstace = 00 - 280 400 180 150 ‘meke listage 1400 00 - = = 180 M0 Gotinjage - 00 = 400 $80 380 7 rast 7 11000 700 320 500 a “0 bukva 1200 00 400 240 320 180 40 IV briest { jasen 2400 800 7 320 480 - 140 es a5 = ‘700 = 0 = . 160 Vv bagrem - 00 7 20 ‘80 = 140 ostale tvrde listage S 00 = 240 400 160 40 meke listate 1200 00 - - ~ 160 40 cetinjace = 70 = S 420 300 140