JU OŠ „GORNJA TUZLA“

ŠKOLSKA 2017./2018. GODINA

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS IZ PREDMETA

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

NASTAVNIK:

MEDINA TOBUDIĆ, prof.

ŠKOLA: OŠ „Gornja Tuzla“

ŠKOLSKA GODINA: 2017./2018.

RAZRED: 6-a

NASTAVNA OBLAST: Jezik (gramatika)

NASTAVNA JEDINICA: Brojevi

TIP ČASA: Čas upoznavanja sa novim gradivom

OBRAZOVNI CILJ ČASA: Upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,

upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja
iz oblasti jezika, vrste riječi, brojevi

ODGOJNI CILJ ČASA: Njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i

poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje
jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju
komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i
sklonosti, razvijanje takmičarskog duha

FUNKCIONALNI CILJ: Razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla

za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih,
mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja,
razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja
samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

OBLIK RADA: frontalni i individualni rad

NASTAVNA METODA: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja,

poredbena metoda

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: „Naš jezik 6“, tabla, kreda, bilježnica, olovke

LITERATURA: Udžbenik „Naš jezik za 6. razred“

 SADRŽAJ I ARTIKULCIJA NASTAVNOG ČASA

1. UVODNI DIO (5 min.)

Evidentirati čas i odsutne učenike.

Kroz postavljanje određenih pitanja učenicima, ukratko ponoviti ranije obrađeno gradivo u
vezi vrsta riječi.

Nastavnik: Imamo deset vrste riječi koje su podijeljene u dvije kategorije, koje su to?

Učenici: Promjenljive i nepromjenljive.

Nastavnik: Koje vrste riječi spadaju u promjenljive?

Učenici: Promjenljive su: imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.

Nastavnik: Koje riječi spadaju u nepromjenljivu vrstu riječi?

Učenici: Nepromjenljive su: prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici i riječce.

Nastavnik: Kada ste nabrajali promjenljive, rekli ste da su tu i neki brojevi. Danas ćemo
naučiti nešto više o ovoj vrsti riječi i zašto su samo neki brojevi promjenljivi.
Na tabli ispisujem naslov BROJEVI.
 2. GLAVNI DIO ČASA (35 min.)

Na tabli ispisujem rečenice i podvlačim brojeve:

U učionicu je ušao jedan dječak.
Ubrzo su se tu pojavile dvije djevojčice.
Idem u šesti razred.
Sjedim u drugoj klupi do prozora.
Na klupi je sjedilo njih četvero.
Nas je ovdje dvadeset petero.

Nastavnik: Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi?

Učenici: To su brojevi.
Brojevi su polupromjenljive riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju
stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju. Brojevi su nesamostalne riječi jer ne mogu
stajati same u rečenici, već se odnose na neku drugu riječ, najčešće imenicu.

Osvrćući se na navedene primjere na tabli, pitam učenike koliko je dječaka ušlo u učionicu, a
koliko djevojčica (jedan dječak, dvije djevojčice).
Brojevi koji kazuju tačnu količinu nečega, (koliko tačno ima čega na broju), nazivaju se
glavni brojevi.

Također, osvrćući se na navedene primjere, pitam učenike koji je spomenuti razred, koja
klupa (šesti, druga).
Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam označen riječju uz koju stoji, nazivaju se redni
brojevi.

Čitam posljednje dvije rečenice s table. Pitam učenike koliko je njih sjedilo na klupi, a koliko
je nas ovdje (četvero, dvadeset petero).
Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bića ili bića različitog
roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi...).

Ovi brojevi se tvore dodavanjem nastavaka/sufiksa –ERO i –OJE na glavni broj. Npr.: dvoje,
troje, četvero. Brojevima koje imaju dvije ili više riječi nastavak se dodaje samo na zadnji
broj. Npr.: četrdeset četvero, dvadeset troje...

Na tabli ispisujem rečenicu:

U prostoriju su ušli jedan čovjek i dvije žene, a za njima je ušlo i četvero djece.
Nastavnik: U kojem su rodu navedeni brojevi?
Učenici: jedan m.r., dvije ž.r., četvero s.r.

Brojevi jedan, dva, tri i četiri mijenjaju se po padežima/dekliniraju se. Glavni brojevi od četiri
pa dalje ne mijenjaju se po padežima, a vidjeli ste koji glavni brojevi razlikuju rod, pa se zato
kaže da su brojevi polupromjenljiva vrsta riječi.
Prozivam jednog učenika da kroz padeže izmijenja broj jedan,a zatim još dvoje da to isto
urade u srednjem i ženskom rodu.
Muški rod Srednji rod Ženski rod
N jedan jedno jedna
G jednog(a) jednog(a) jedne
D jednom(e) jednom(e) jednoj
A jedan/jednog(a) jedno jednu
V jedan jedno jedna
I jednim jednim jednom
L jednom(e) jednom(e) jednoj

Sva tri roda razlikuju i svi redni brojevi, a on uvijek zavisi od imenice uz koju stoji. Redni
brojevi se mijenjaju i po padežima. U kojem će padežu biti redn broj, zavisi od imenice uz
koju stoji. Npr.:
Idem u peti razred. U petom razredu sam odličan učenik. iz petog razreda ću ponijeti mnogo
lijepih uspomena.

Nastavnik: Ko će izaći pred tablu i deklinirati riječ dvoje?

Učenik:
N dvoje
G dvog(a), dvojeg(a)
D dvom(a), dvome, dvojem
A dvoje
V dvoje
I dvoma
L dvom(a), dvome, dvojem
Dakle, i zbirni brojevi se mijenjaju po padežima.
 3. ZAVRŠNI DIO ČASA (5 min.)

Ponovimo!
Šta su to brojevi?
Koje vrste brojeva razlikujemo?
Kako se pojedini brojevi mogu mijenjati?
Domaći zadatak: Dekliniraj: prvi, prvo, prva, dva, tri.

Nastavnik:

M. Tobudić
 ZAPIS NA TABLI

Brojevi

U učionicu je ušao jedan dječak.

Ubrzo su se tu pojavile dvije djevojčice.
Idem u šesti razred.
Sjedim u drugoj klupi do prozora.
Na klupi je sjedilo njih četvero.
Nas je ovdje dvadeset petero.

U prostoriju su ušli jedan čovjek i dvije žene, a za njima je ušlo i četvero djece.

Muški rod Srednji rod Ženski rod

N jedan jedno jedna
G jednog(a) jednog(a) jedne
D jednom(e) jednom(e) jednoj
A jedan/jednog(a) jedno jednu
V jedan jedno jedna
I jednim jednim jednom
L jednom(e) jednom(e) jednoj

Idem u peti razred. U petom razredu sam odličan učenik. iz petog razreda ću ponijeti mnogo
lijepih uspomena.

N dvoje
G dvog(a), dvojeg(a)
D dvom(a), dvome, dvojem
A dvoje
V dvoje
I dvoma
L dvom(a), dvome, dvojem