Republika Hrvatska

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Područje: Cestovni promet

Zanimanje: Rukovatelj viličarom

I. OPĆI PODATCI O PROGRAMU-ZANIMANJU
OBRAZOVNO PODRUČJE
Cestovni promet
NAZIV ZANIMANJA PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI ZANIMANJA
Rukovatelj viličarom
TRAJANJE OBRAZOVANJA
jedna godina
POSEBNI UVJETI ZA UPIS
Zdravstvena sposobnost - kontraindikacije
CILJ OBRAZOVNOG PROGRAMA:
Osim općih ciljeva, znanja, vještina i stavova za osobni razvoj i daljnje učenje, obrazovni
program učenicima omogućuje stjecanje praktičnih i teoretskih znanja i vještina za obavljanje
poslova rukovatelja viličarom:
- stjecanje znanja i vještina za pravilno rukovanje strojevima, uređajima i alatima
tijekom rada te njihovo pravilno održavanje;
- stjecanje znanja o sigurnosti pri radu;
- razvijanje ekološke svijesti i osobne odgovornosti za teret i sredstva koja se koriste
pri prekrcaju;
- također tijekom obrazovanja treba jačati odgojnu komponentu, naučiti raditi na
siguran način, stjecati radne navike, razvijati socijalizaciju u radnoj sredini.
STANDARD ZANIMANJA
1 Naziv zanimanja: rukovatelj viličarom
2 Razina složenosti: II.
3 Opće kompetencije:
a) sposoban je sudjelovati u jednostavnoj usmenoj i pismenoj komunikaciji;
b) sposoban je sudjelovati u grupnoj raspravi;
c) sposoban je čitati i sintetizirati podatke iz dokumenata o istoj temi;
d) posjeduje osnovna matematička znanja potrebna za razumijevanje zakonitosti
u prirodi i društvu te je osposobljen za primjenu znanja u životu i struci;
e) posjeduje vještinu samostalnog računanja, crtanja i mjerenja prema uputama,
kao i preciznost u radu;
f) primjenjuje stečeno znanje stranog jezika u svim oblicima komunikacije;
g) primjenjuje usvojene metode učenja i usavršava nove;
h) posjeduje znanje potrebno za korištenje aplikacija za tabelarni prikaz i
izračun;
i) preuzima odgovornost za svoj zadatak korištenjem vlastitog plana kako bi
ostvario zadane ciljeve.
4 Stručne kompetencije:
a)
b) raspolaže teorijskim i praktičnim znanjima potrebnim za obavljanje posla;
c) posjeduje odgovarajuća znanja iz računalstva koja primjenjuje za pronalaženje
podataka važnih za organizaciju i rad;
d) poznaje propise vezane uz rukovanje viličarom;
e) poznaje vrste i karakteristike viličara koji se koriste u skladištima i proizvodnim
prostorima;
f) posjeduje vještine za održavanje viličara i uređaja za održavanje istih;
g) posjeduju tehniku za obavljanje poslova rukovanja s viličarom;
h) vođenje viličara od uzimanja, nošenja, dizanje i odlaganja tereta uz primjenu
propisanih postupaka o zaštiti na radu s teretom te davanje znakova za sigurno
upravljanje viličarom.
Opis stručnog standarda
Glavna svrha Ključni poslovi Kompetencije
Upravljanje viličarom -sposoban je izabrati i sam
interpretirati potrebne
informacije (upute o radu)
-zna opća i posebna pravila
prometa
-poznaje značenje znakova
horizontalne i vertikalne
prometne signalizacije u
krugu skladišta i poduzeća
Rukovanje viličarom i -zna ustrojstvo ukrcajno-
obavljanje uzimanja, dizanja i iskrcajnih radova.
premještanja tereta -sposoban je pravilno
Upravljanje i rukovanje
rukovati viličarom i
viličarom
samostalno premještati, dizati
i slagati terete
–zna mjesto i točke ukrcaja i
iskrcaja tereta.
-sposoban osigurati teret
tijekom prijenosa
Održavanje viličara -zna održavati motor i
sklopove viličara
-zna prepoznati kvar na
vozilu
-zna preventivno održavati
vozilo

II. NASTAVNI PLAN

Sati tjedno/
RB NASTAVNI PREDMET godišnje
1. godina
I. općeobrazovni dio
1. Hrvatski jezik 2,5 / 80
2. Računalstvo 2 / 64
3. Tjelesna i zdravstvena kultura 1,5 / 48
4. Vjeronauk / etika 1 / 32
Ukupno: općeobrazovni dio 7 / 224
II. stručno- teorijski dio
5. Strani jezik 1 / 32
6. Poduzetništvo 1 / 32
7. Matematika u struci 2 / 64
8. Motori i prijenosi 1 / 32
9. Vozila unutarnjeg prijenosa 1 / 32
10. Teret kao predmet rukovanja 2 / 64
Ukupno: stručno - teorijski dio 8 / 256
Ukupno: I + II 15 / 480
III. praktični dio
11. Praktična nastava 14 / 448
UKUPNO: I. + II. + III. 29 / 928
Napomena:
Godišnji fond sati planiran je na bazi 16 tjedana teoretske nastave i 16 tjedana praktične
nastave.
Škole koje ne izvode nastavu po modelu „ tjedan za tjedan „ dužne su ostvariti planirani
godišnji fond sati po predmetima neovisno o modelu izvođenja nastave.

III. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I

UMIJEĆA
Nastavni predmet Obvezni način provjere
Hrvatski jezik usmeno, pisano
Računalstvo usmeno, pisano i praktično
Tjelesna i zdravstvena kultura usmeno, praktično
Vjeronauk/etika usmeno, pisano
Strani jezik usmeno, pisano
Poduzetništvo usmeno, pisano
Matematika u struci usmeno, pisano
Motori i prijenosi usmeno, pisano
Vozila unutarnjeg prijenosa usmeno, pisano
Teret kao predmet rukovanja usmeno, pisano
Praktična nastava usmeno, praktični radovi, vođenje dnevnika

IV. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA1

Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba
Hrvatski jezik profesor prof. hrvatskog jezika i
književnosti
Računalstvo profesor prof. matematike i
informatike
dipl. informatičar
dipl. ing. smjer računalska
tehnika
Tjelesna i zdravstvena kultura profesor prof. tjelesne i zdravstvene
kulture
Vjeronauk profesor dipl. teolog, dipl. kateheta
Etika profesor prof. filozofije, dipl. kateheta,
dipl. teolog
Strani jezik profesor prof. odgovarajućeg jezika i
književnosti
Poduzetništvo profesor dipl. oecc.
Matematika u struci profesor prof. matematike
dipl. ing. prometa
Motori i prijenosi profesor dipl .ing. strojarstva
prof. strojarske skupine
predmeta

1
Temeljni propis je Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško- psihološkom obrazovanju nastavnika u
srednjem školstvu.

Vozila unutarnjeg prijenosa
Teret kao predmet rukovanja
Praktična nastava
V. IZVOĐENJE PROGRAMA
RAD S UČENICIMA U SKUPINAMA
dipl. ing. cestovnog prometa
profesor dipl. ing. cestovnog prometa
profesor dipl. ing. cestovnog prometa
profesor dipl. ing. cestovnog prometa
stručni učitelj ing. cestovnog prometa

Nastavni predmet Nastavnik Razred Minimalan broj Najveći broj

sati vježbi učenika u
skupini
Računalstvo profesor 1. 60 15

Praktična nastava profesor ili 1. 448 15

stručni
učitelj

MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

ZA IZVOĐENJE PROGRAMA

Prostor Oprema Nastavni predmet

Univerzalna učionica Školska ploča,
Slike, sheme i modeli
Specijalizirana učionica 16 računala povezanih u Računalstvo
mrežu s mogućnošću pristupa Stručni predmeti
Internetu (računalo
nastavnika s CD pisačem),
LCD projektor, pisač,
programska oprema za
obradu teksta, tablični
proračun i baze podataka
Specijalizirana učionica Računalo nastavnika s CD Stručni predmeti
pisaćom), LCD projektor,
pisač,
Slike, sheme i modeli

VI. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI

Nastavni predmet: Hrvatski jezik
Razred: prvi (1)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 2,5 (80) -
UVOD
Nastavni predmet hrvatski jezik međusobno povezuje tri nastavna područja:
hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku književnost te jezično izražavanje.
Jednogodišnji program hrvatskoga jezika za nižu stručnu spremu sadržajno je i metodološki u
skladu s Programom hrvatskoga jezika za osnovnu školu s kojim čini povezani metodološki
sustav.
Programom je predviđeno stjecanje spoznaja o materinskome jeziku, praktično služenje
jezikom u različitim priopćajnim situacijama te upoznavanje književnih djela i kulturne
baštine.
Program je tematski ustrojen, a teme i obrazovna postignuća raspoređena su sustavno i
međuzavisno. Povezana su nastavna područja (jezik, književnost i jezično izražavanje),
naglašeno je jedinstvo teorijskih s praktičnim sadržajima koje učenicima omogućuje
samostalno oblikovanje različitih vrsta tekstova u govoru i pismu.
Jezični su sadržaji povezani s nastavom književnosti te pisanog i usmenog izražavanja.
Program nastave jezičnoga izražavanja pretpostavlja ponajprije praktični rad, vježbe učenika
u govorenju, čitanju, pisanju i slušanju, pri čemu učenici proširuju umijeća, vještine i navike
stečene u osnovnoj školi. Nastava pravopisa integrirana je u nastavu jezika i usvaja se po
načelu kontinuiteta.
Program je usmjeren na jezičnu pismenost u svakodnevnim situacijama i poslovnoj
komunikaciji u govorenom i pisanom obliku.
Učenike se podržava u stjecanju osobnoga iskustva izražavanja te u povezivanju učenja i
iskustva, čime se postiže samopouzdanje, sigurnost i uspjeh u radu.
Program jezičnog izražavanja usklađen je s potrebama struke.
Izbor književnih sadržaja podređen je stjecanju primijenjene jezične komunikacije.
Tijekom školske godine pišu se dvije školske zadaće.
SVRHA
Svrha je nastave jednogodišnjega programa hrvatskoga jezika stjecanje temeljnih znanja
potrebnih za jezično sporazumijevanje i upoznavanje osnovnih književnih pojmova koji čine
osnovu opće kulture.
CILJEVI
Ciljevi su nastave jednogodišnjega programa hrvatskog jezika:
- primijeniti temeljna komunikacijska i jezična znanja i vještine te razviti želju učenika za
trajnim usvajanjem novih spoznaja o hrvatskome standardnom jeziku i njegovom
savršenijom uporabom u usmenom i pisanom obliku;
- usvojiti temeljna znanja o književnosti i hrvatskoj kulturnoj baštini;
- poticati uljudbeni i nacionalni odgoj te načela suživota i demokracije.
ZADAĆE
Zadaće kojima se ostvaruju svrha i ciljevi jednogodišnjega programa nastave hrvatskoga
jezika:
- povezati osnovnoškolska znanja s novim sadržajima i postignućima;
- razvijati komunikacijsku osposobljenost aktivnom primjenom jezičnih djelatnosti (slušanje,
govorenje, čitanje, pisanje);
- samostalno izražavati doživljaje, osjećaje, misli i stavove;
- upoznati sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonološkoj, gramatičkoj, leksičkoj
stilističkoj, pravogovornoj i pravopisnoj razini;
- razlikovati standardni jezik i zavičajni idiom;
- usvijestiti potrebu za trajnim stjecanjem jezičnoga znanja;
- upoznati najvažnija reprezentativna djela hrvatske i svjetske književnosti;
- samostalno čitati i razumijevati književne tekstove;
- razumjeti tekstove različitih funkcionalnih stilova;
- upoznati hrvatske kulturne institucije radi izgrađivanja hrvatskog identiteta i svijesti o
pripadnosti europskom civilizacijskom krugu.
1. Razred (85 sati)
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
Ljubav i osjećaji • slušanjem doživjeti lirsku Ljubav i osjećaji
pjesmu kao izraz Tekst: Jure Kaštelan, Volio
 osjećajnosti bih da me voliš
• izraziti osjećaj, doživljaj,
misao i stav (usmeno i
pisano)
• uočiti obilježja lirske
pjesme
• izdvojiti i imenovati
strofu
• izdvojiti i imenovati
motive, oblikovati temu
• razlikovati slobodni od
vezanog stiha
• odrediti vezani stih prema
broju slogova
• uočiti i imenovati ritam i
rimu
• razlikovati vrste lirskih
pjesama po temi
• prepoznati i utvrditi
osnovna i prenesena
značenja iskazana
personifikacijom i
metaforom
• uočiti važnost govornih
vrednota za doživljaj i
razumijevanje teksta
• uočiti povezanost između
pravopisa i pravogovora
• primjenjivati pravopisna
pravila
• primjenjivati
pravogovorna pravila
• subjektivno i objektivno
opisivati (vrste opisa)
• uočiti i razlikovati Tekst: Hanibal Lucić, Jur
dvostruku ulogu jezika: nijedna na svit vila
jezik kao priopćajno
sredstvo i sredstvo
umjetničkoga izraza
• utvrditi razliku između
govorenoga i pisanoga
jezičnog sustava
• ovladati čitanjem na glas,
čitanjem u sebi i čitanjem
s razumijevanjem
• pravilno izgovarati glas,
riječ i naglasne cjeline
• slušanjem usvojiti
posebnosti jezika i stila
• napisati kratki tekst na
zadani poticaj
• primjenjivati pravopisna
pravila
• prepoznati i imenovati
vrste riječi
• usvojiti temeljne činjenice
o povijesti hrvatskoga
jezika
• razlikovati poetski od Tekstovi: Josip Kozarac,
proznoga izraza Tena
• upoznati obilježja Neknjiževni (stručni) tekst
pripovijetke (izbor nastavnika i učenika)
• imenovati najvažnije
prozne vrste
• razlikovati književne
rodove
• izdvojiti i karakterizirati
likove
• imenovati nekoliko
najpoznatijih proznih
pisaca
• razlikovati opisivanje od
pripovijedanja u tekstu
• prepoznati rečenicu te
logičku i gramatičku
povezanost rečenica u
pripovijedanju
• prepoznati dijelove
rečenice
• razlikovati zavičajni
govor od standardnoga
jezika
• uočiti fabulu i glavne
misli pripovijetke
• usvojiti pravila upravnog i
neupravnog govora
• prepoznati na primjerima
osnovna glagolska
vremena
• sažeto i opširno prepričati
stvarni ili izmišljeni
događaj
• usporediti zavičajne
idiome i standardni jezik
• djelotvorno se služiti
bilješkama i natuknicama
• samostalno oblikovati
kraći tekst s temom iz
 struke
• primjenjivati pravopisna
pravila
• uočiti obilježja drame na Tekstovi: W. Shakespeare:
primjeru Romeo i Gulietta (ulomak)
• utvrditi razgovorni oblik Neknjiževni (stručni) tekst
drame i imenovati (izbor nastavnika i učenika)
dramske vrste
• prepoznati i imenovati
dramske osobe
• uočiti dramski sukob kao
temelj dramske radnje
• odrediti temu i
kompozicijske dijelove
dramske radnje
• imenovati nekoliko
dramskih pisaca
• usvojiti opću kulturu
razgovaranja (slušanja
sugovornika)
• razlikovati dijalog od
monologa
• ovladati vještinom
spontanog razgovora i
razgovora o temi iz struke
• proširiti leksik odabranim
riječima iz književnih i
neknjiževnih (stručnih)
tekstova
Povijest i domovina • uočiti značajke himne Povijest i domovina
• utvrditi podatak o Tekstovi: Antun Mihanović,
vremenu pisanja pjesme i Horvatska domovina
o autoru glazbe hrvatske Drago Ivanišević, Hrvatska
himne
• upoznati društveno-
povijesni okvir hrvatske
himne
• uočiti svevremenost
motiva
• prepoznati ritmičko-
melodijski ustroj
pjesničkoga teksta
• usvojiti temeljne spoznaje
o naglasnom sustavu
hrvatskoga standardnog
jezika
• primjenjivati u govoru
pravila naglasnoga
sustava hrvatskoga
 standardnog jezika
• prepoznati glasovne
promjene i primijeniti
pravila u pisanju
• razlikovati književni i Tekstovi: Siniša Glavašević,
neknjiževni tekst Pisma iz Vukovara
• nabrojiti vrste tekstova Vlado Gotovac, Govor na
• razlikovati tekstove Krešimirovu trgu 1991.
različitih funkcionalnih godine
stilova Neknjiževni (stručni) tekst
• samostalno pisati različite (izbor nastavnika i učenika)
oblike pisane
komunikacije (pismo,
poruka)
• imenovati oblike
obraćanja (pozdrav,
zahvala, oslovljavanje,
čestitka, iskaz sućuti)
• primjenjivati pravila o
pisanju velikog i malog
slova
• dosljedno primjenjivati
pravila o pisanju hrvatskih
i stranih imena
• pravilno pisati stručno
nazivlje
• na glas čitati tekst struke
za koju se učenici
obrazuju
• sastaviti govor
• proširiti leksik odabranim
riječima iz književnih i
neknjiževnih (stručnih)
tekstova
Duh i sloboda • razlikovati biblijski od Duh i sloboda
drugih izraza Tekst: Biblija, Psalmi
• upoznati važnost Biblije
kao temeljnog
civilizacijskog djela
• slušanjem razlikovati
pravilno od nepravilnoga
čitanja
• interpretativno (izražajno)
čitati tekst
• prepoznati duhovne i Tekst: Ivan Mažuranić,
religiozne motive u Svemir
književnom tekstu
• uočiti osobitosti pjesme u
prozi
 • raščlaniti rečenicu kao
strukturnu jedinicu kojom
se izriče obavijest
• razlikovati subjekt,
predikat, objekt, priložnu
oznaku, atribut i apoziciju
• prepoznati ulogu reda
riječi za značenje rečenice
• pisati rečenice
primjenjujući pravila
pravopisne norme o
rečeničnim i pravopisnim
znakovima
• napisati rečenice po
zadanom modelu
kombinirajući sve
rečenične dijelove
• prepoznati i usvojiti
priopćajnu svrhu rečenica
upotrebom točke, upitnika
i uskličnika
• upoznati osnovna Tekst: Ivan Gundulić, Himna
obilježja starije hrvatske slobodi
književnosti
• uočiti jezične osobitosti
književnoga teksta starije
hrvatske književnosti
• imenovati najznačajnije
hrvatske kulturne
institucije i kulturna
postignuća
• upoznati na obavijesnoj
razini najznačajnija
nacionalna kulturna
postignuća
• proširiti leksik odabranim
riječima iz književnih i
neknjiževnih (stručnih)
tekstova
Život i umjetnost • uočiti i izraziti temeljnu Život i umjetnost
misao književnoga teksta Tekstovi: Dobriša Cesarić:
• prepoznati simboliku Oblak
književnoga teksta te Neknjiževni tekstovi:
simbol kao stilsku figuru životopis, intervju (izbor
• prepoznati i iskazati nastavnika i učenika)
odnos stvarnosti i
umjetnosti te sudbinu
umjetnika
• usmjereno čitati tekst
 životopisa (biografije)
uočavajući njegovu
logičnu i
• jezičnu organizaciju
• uočavati ulogu činjenica u
oblikovanju životopisa i
razlikovanje činjenica po
važnosti
• napisati radni životopis
primjenjujući pravopisnu
normu
• upoznati intervju kao
oblik razgovora
• slušno razlikovati i
pravilno izgovarati i pisati
riječi u kojima se provode
glasovne promjene
• pravilno rabiti padeže u
govoru i pismu
• prikladno primjenjivati
stručno nazivlje u govoru
i pismu
• prepoznati slobodni stih Tekst: Antun Branko Šimić:
• uočiti ulogu glagola, Opomena
posebice imperativa
• izraziti glavne misli i
motive pjesme
• zamijetiti ulogu grafičkog
izgleda pjesničkoga teksta
• utvrditi poseban odnos
prema pravopisnim
znakovima
• imenovati nekoliko
važnih svjetskih i
hrvatskih pjesnika i
njihovih pjesničkih
ostvaraja
• uspostaviti odnos prema Tekstovi: Antun Gustav
likovima i prostoru te Matoš: Cvijet sa raskršća
njihovoj simbolici Neknjiževni tekstovi: dopis,
• uočiti značajke dojma molba, zapisnik (izbor
(impresije) i liričnost nastavnika i učenika)
proznoga teksta
• izraziti stav prema
duhovnom i materijalnom
u životu čovjeka
• otkriti ulogu boje i
pejzaža u djelu
• zamijetiti posebnost
 Matoševa rječnika
• prepoznati tekstove
različitih funkcionalnih
stilova
• napisati dopis, molbu,
zapisnik
• upoznati obilježja Tekst: Nikola Pulić: Krkom
književno-znanstvenih uzvodno (ulomak)
vrsta
• utvrditi znanstvene i
književne značajke
putopisnog stila i jezika
• slušati i čitati s
razumijevanjem ulomak
iz putopisa
• napisati kraći stvarni ili
zamišljeni putopis
• uočiti ulogu prirode u
životu čovjeka te prirodu
kao stvaralački poticaj
• sklanjati imenice,
zamjenice, pridjeve i
brojeve
• stupnjevati pridjeve
• proširiti leksik odabranim
riječima iz književnih i
neknjiževnih tekstova
Društvena zbilja • prepoznati socijalne Društvena zbilja
motive u književnim i Tekstovi: Dobriša Cesarić,
neknjiževnim tekstovima Balada iz predgrađa
• uočiti mogućnosti Neknjiževni (stručni tekst)
povezivanja poezije, (izbor nastavnika i učenika)
glazbe i likovnih
umjetnosti
• samostalno napisati kraći
tekst primjenjujući
pravopisna pravila
(pisanje velikih i malih
slova, pisanje glasova i
glasovnih skupova,
jednačenje glasova,
pisanje riječi iz drugih
jezika, sastavljeno i
rastavljeno pisanje riječi,
razgodci, pravopisni
znakovi, kratice)
• oblikovati sažetak
(usmeno i pisano)
• razlikovati dijalektalnu od Tekstovi: Dragutin
 poezije pisane Domjanić, Ciklame, krvave
standardnim jezikom ciklame
• odrediti pojam hrvatskog Mate Balota, Roženice
standardnog jezika
• prepoznati i imenovati
hrvatska narječja
• razlikovati narječja od
standardnoga jezika
• pisati standardnim
jezikom nazivlje struke za
koju se učenici obrazuju
• uočiti sastavnice strukture Tekstovi: Jerome David
romana Salinger, Lovac u žitu
• imenovati vrste romana Neknjiževni (stručni) tekst
• opisati književni lik (izbor nastavnika i učenika)
prema planu opisa
• opisati unutarnji i vanjski
prostor
• izraditi plan opisa pojma,
predmeta ili procesa iz
struke
• opisati predmet, pojavu ili
proces prema dnevniku
stručnoga rada
• sažeto prepričati događaj
• prepoznati prezent,
perfekt i futur prvi te
njihovo osnovno značenje
• proširiti leksik odabranim
prilozima i riječima iz
književnih i neknjiževnih
(stručnih) tekstova
• sprezati glagole u
prezentu, perfektu i futuru
prvom
• proširiti leksik odabranim
riječima iz književnih i
neknjiževnih (stručnih)
tekstova
OSNOVNI STANDARDI ZNANJA I VJEŠTINA
HRVATSKI JEZIK I JEZIČNO IZRAŽAVANJE
KNJIŽEVNOST I KULTURNA BAŠTINA
Učenice/učenici:
• poznaju i primjenjuju grafijski sustav hrvatskoga standardnog jezika;
• razlikuju govorni sustav od pisanoga;
• dosljedno primjenjuju pravogovornu i pravopisnu normu;
• spontano se govorno izražavaju;
• uljudbeno komuniciraju u svakodnevnim i stručnim govornim situacijama;
 • pravilno izgovaraju i pišu glasove, riječi, rečenice i tekst;
• čitaju s razumijevanjem;
• prepričavaju događaj i postupak;
• pišu logički, gramatički i pravopisno pravilno o zadanoj temi;
• razlikuju hrvatski standardni jezik od hrvatskih narječja;
• standardnim jezikom pišu termine struke za koju se obrazuju;
• razumiju dvostruku ulogu jezika: umjetničku i komunikacijsku;
• razlikuju književni od neknjiževnoga teksta;
• prepoznaju književne rodove i vrste;
• uočavaju temu i motive književnih tekstova;
• prepoznaju glavna stilska sredstva i njihovu ulogu u tekstu;
• imenuju najpoznatije hrvatske književnike i njihova djela;
• poznaju najznačajnije hrvatske kulturne institucije i kulturna postignuća.

Nastavni predmet: Računalstvo

Razred: prvi (1)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 2 ( 64 ) -
OPĆI CILJEVI I ZADAĆE:
Program predmeta računalstvo izrađen je tako da učenika osposobi za samostalnu uporabu
računala. Težište programa stavljeno je na upoznavanje mogućnosti računala i primjenu
informacijsko-komunikacijskih tehnologije u nastavi. Tu se prije svega misli na internet i
korištenje internetom u nastavi, ali i nakon završetka srednje škole.
Cilj je osposobiti učenika do razine rješavanja jedostavnijih problema u raznim problemskim
situacijama uz uporabu aplikacijskih programa i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Na nastavi računalstva učenik će:
- uvesti, usvojiti i rabiti pojmove vezane uz osnovne dijelove računala;
- upoznati osnovne korištenja računala: korištenje tipkovnice i miša, izbor i
otvaranje traženih programa;
- shvatiti ulogu operacijskog sustava računala i osnove samostalnog korištenja
operacijskog sustava: prilagoditi korisničko sučelje, promijeniti datum i vrijeme
računala, otvarati i premještati mape i datoteke;
- naučiti i uvježbati osnovne radnje s diskovima, mapama i datotekama;
- pripremiti se za samostalno i sigurno korištenje računalnih mreža i Interneta;
- steći naviku i kulturu komunikacije preko Interneta;
- savladati samostalni unos, uređivanje i ispis tekstualnog dokumenta;
- pripremiti se za rad s proračunskim tablicama;
- naučiti samostalno izrađivati prezentacije i primjereno prezentirati;
- na osnovi praktičnog rada na računalu razvijati smisao za sustavnost, točnost, urednost,
upornost i savjesnost u rješavanju postavljenih zadataka.
SADRŽAJ:

Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj

1. POZNAVANJE I - Osnovni pojmovi o računalu i 1.1. Osnovni dijelovi računala
KORIŠTENJE ICT-a informatici (tijek obrade 1.2. Ulazni i izlazni uređaji
(12 sati) podataka, informacija…). 1.3. Memorije
 - Navesti mogućnosti korištenja 1.4. Operacijski sustav
računala u budućim 1.5. Rukovanje mapama i
zanimanjima, svakodnevnom datotekama
životu, učenju, zabavi…
- Upoznati osnovne elemente za
izgradnju računala kroz
generacije računala (tranzistori,
čipovi…).
- Navesti vrste računala.
- Razlikovati pojam HW i SW
(sklopovlje i programski dio
računala).
- Opisati Von Neumannov
model računala.
- Osnovna građa računala
(objasniti pojam CPU, navesti
mu obilježja glavne zadatke).
- Objasniti pojam memorije,
mjerne jedinice za kapacitet
memorije, definirati pojam bit,
bajt, KB….
- Zadaci perifernih jedinica
(ulazne, izlazne).
- Pojam i uloga operacijskog
sustava (OS).
- Navesti poznatije OS-e,
razlikovati znakovno i grafičko
sučelje OS-a, jednokorisnički
višekorisnički rad.
- Pokretanje operacijskog
sustava, dijelovi prozora i rad s
prozorima.
- Osnovne karakteristike
operacijskog sustava (Radna
površina – Desktop, Start
Menu, Upravljačka ploča
(Control panel), Pomagala
(Accessories).
- Pojam
instaliranja/deinstaliranja
hardvera i softvera.
- Objasniti što je to internet 2.1. Vrste mreža, osnovni pojmovi
2. RAČUNALNE
- Pokazati na koje se sve načine 2.2. Internet
MREŽE (16 sati) može spojiti na internet 2.3. World Wide Web
- Pojasniti pojam hiperteksta i 2.4. Pretraživanje Web-a
World Wide Web-a.
2.5. Elektronička pošta
- Poznavati navigaciju kroz web
sadržaje. 2.6. Ostale usluge interneta
- Pojasniti pojam elektroničke (internetski forumi, mrežni
 pošte. razgovor, audio i video
- Ukazati na prednosti streaming, blog, peer to peer)
elektroničke pošte nad 2.7. Opasnosti interneta i zaštita
običnom poštom.
- Pojasniti dijelove e-mail
adrese.
- Pojasniti dijelove elektroničke
poruke.
- Opisati i ukazati na neke od
ostalih, po mogućnosti aktualne
usluga interneta, npr.
internetski forumi, mrežni
razgovor, audio i video
streaming, blog, video blog,
peer to peer razmjena
dokumenata, VoIP.
- Upozoriti na moguće opasnosti
tijekom rada na internetu, npr.
virusi, crvi, trojanski konji,
krađa identiteta...
- Pokazati koje su primjerene
mjere zaštite – pojasniti
pojmove vatrozida,
antivirusnog programa,
sigurnosnih kopija podataka.
- Pojasniti što su to web tražilice.
- Pokazati osnovno i napredno
pretraživanje.
3. OBRADA TEKSTA - Načini pokretanja programa za 3.1. Pojam obrade teksta
(16 sati) obradu teksta; 3.2. Sučelje programa za obradu
- Dokument, stranica, odlomak, teksta
font.
3.3. Unos teksta, označavanje i
- Pravilan unos teksta (znakovi
interpunkcije, enter, osnove oblikovanja teksta
tabulator…). 3.4. Kopiranje i premještanje,
- Izbornici i alatne trake. brojevi stranica, ispis
- Početna podešavanja. dokumenta
- Podešavanje stranice (veličina 3.5. Tablice
papira, margine). 3.6. Umetanje slika i crteža u tekst
- Spremanje i otvaranje
dokumenta.
- Unos / ispravak / brisanje
teksta.
- Kretanje po dokumentu.
- Označavanje teksta.
- Osnovna oblikovanja fonta.
- Osnovna oblikovanja odlomka.
- Kopiranje i premještanje teksta.
- Stavljanje broja stranice.
 - Ispis dokumenta.
- Prijelom stranice.
- Umetanje tablice.
- Označavanje i unos teksta u
tablicu.
- Wordart.
4. PRORAČUNSKE - Obrazložiti što su to i čemu 4.1. Proračunske tablice - osnovni
TABLICE (14 sati) služe proračunske tablice. pojmovi
- Objasniti pojam elektronske 4.2. Programi za rad s
tablice.
proračunskim tablicama
- Upoznati učenike s
najpoznatijim programima za 4.3. Kretanje po tablici i
rad s proračunskim tablicama. označavanje
- Pojasniti čemu služi odabrani 4.4. Vrste podataka, unos,
program. kopiranje i premještanje
- Ukazati na sličnosti i razlike s podataka
alatom za obradu teksta. 4.5. Oblikovanje ćelija
- Pojasniti pojmove radna knjiga 4.6. Formule i funkcije
i radni list.
4.7. Grafikoni
- Pojasniti pojam ćelije.
- Pojasniti kako se sve može
kretati po tablici.
- Objasniti pojam adrese ćelija i
polja.
- Pojasniti razliku između
apsolutnih i relativnih adresa
ćelija.
- Pokazati i uvježbati
označavanje ćelija.
- Pokazati kako se unose a kako
mijenjaju podaci.
- Objasniti različite vrste
podataka.
- Objasniti kopiranje i
premještanje podataka.
- Pokazati nizanje podataka.
- Pojasniti naredbu za
oblikovanje ćelija.
- Pokazati prijenos oblikovanja
na druge ćelije.
- Pokazati kako koristiti
samooblikovanje.
- Pojasniti što su formule.
- Pokazati postupak izrade
grafikona.
- Objasniti vrste grafikona.
5. PREZENTACIJE (10 - Navesti osnovne smjernice za 5.1.Osnove programa za izradu
sati) izradu kvalitetne prezentacije. prezentacija
 - Izgled prozora programa. 5.2.Izrada prezentacije
- Načini pregleda prezentacije 5.3.Oblikovanje slajda
(View). 5.4.Uređivanje prikaza
- Uporaba gotovih predložaka. prezentacije
- Dodavanje novog slajda
5.5.Objavljivanje i ispis
(prozirnice).
- Izgled slajda (Slide Layout). prezentacije
- Premještanje, kopiranje i
brisanje slajda.
- Umetanje sadržaja na slajd
(tekst, slika, grafikoni,
filmovi…).
- Spremanje prezentacije.
- Dodavanje i oblikovanje teksta.
- Grafičke oznake.
- Izmjena dizajna slajda i
pozadine.
- Zaglavlje i ponožje slajda,
numeriranje, datum i vrijeme.
- Master Slide.
- Prikaz prezentacije (Slide
Show).
- Animacije.
- Način izmjene prozirnica (Slide
transition).
- Objavljivanje prezetacije
(PowerPoint Show).
- Načini ispisa prezentacije
(Handouts…).
MATERIJALNI UVJETI:
Informatička učionica s instaliranim operacijskim sustavom te programima za obradu
teksta, rad s proračunskim tablicama i prezentacijama. Informatička učionica mora imati brzi
pristup internetu. Potreban je LCD projektor i prezentacije s obrađenim temama.
Osnovni preduvjet za izvođenje nastave računalstva je da svaki učenik sam sjedi za
računalom, odnosno izvođenje nastave u grupama od najviše 15 učenika. Nastava se izvodi u
obliku vježbi, po 2 sata tjedno za svaku skupinu učenika u tjednu kada imaju nastavu.
POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA:
Nastavu računalstva mogu izvoditi: profesor matematike i informatike, diplomirani
informatičar, diplomirani inženjer računalstva i diplomirani inženjer elektrotehnike (smjerovi:
računarska tehnika, automatika, telekomunikacija i informatika).
OBJAŠNJENJE:

Cjelokupna nastava ovog predmeta mora se izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo.

Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na jednom
računalu. Nastavnu treba izvoditi u 2 skupine od najviše 16 učenika tako da na računalu
učenik radi pojedinačno.
Od učenika treba zahtijevati redovito dolaženje na nastavu, posjedovanje pribora (bilježnice,
udžbenika, pribora za pisanje) i temeljitu pripremu za nastavu.
Provjera znanja obavlja se računalom, rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji
zahtijevaju uporabu programa u kojima su učenici i vježbali.

Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura

Razred: prvi (1)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1,5 (48) -
Uvod
Učenici, polaznici strukovnih škola u jednogodišnjim zanimanjima niže stručne spreme
daleko su više opterećeni putem praktične i teorijske nastave nego njihovi vršnjaci u
četverogodišnjem obrazovanju.
Upravo zato, tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja za učenike
polaznike zanimanja niže stručne spreme ima vrijednost sredstva aktivnog oporavka,
kompenzacije i relaksacije s obzirom na njihova često statička i jednostrana opterećenja, a
osnovne teorijske informacije uz znanja iz pojedinih kinezioloških aktivnosti su od velikog
značenja za bavljenje tjelesnim vježbanjem tijekom dužeg radnog razdoblja.
S tog stajališta, se programom za učenike niže stručne spreme pospješuje usvajanje novih
motoričkih znanja i razvoj određenih osobina i sposobnosti značajnih za trajno bavljenje
određenom kineziološkom aktivnošću. Stoga valja primjenjivati kineziološke aktivnosti koje
će omogućiti brži oporavak i relaksaciju te kineziološke aktivnosti koje će stimulativno i
korektivno utjecati na skladan razvoj ljudskog organizma.
Učenike treba poticati za svakodnevno tjelesno vježbanje i osposobiti ih da vode računa o
svome zdravlju i da budu odgovorni za njega. Rješenja treba tražiti u odgoju za zdrav način
življenja u kojem važnu ulogu imaju kineziološke aktivnosti u slobodno vrijeme.
Nastavni sadržaji u programu tjelesne i zdravstvene kulture za učenike u jednogodišnjim
zanimanjima niže stručne spreme i njihova distribucija po razredima definirani su prema ovim
načelima:
1. U skladu s ciljem odgoja i obrazovanja učenika izabrane su one teme koje pokazuju
najveću podudarnost sa zadaćama usmjerenim prema promjeni dimenzija ličnosti.
2. Programsku jezgru čine motoričke informacije koje imaju svojstva temeljnih
motoričkih struktura, a pretpostavka su za nadogradnju i usvajanje većeg broja motoričkih
zadaća u skladu s pojedinačnim mogućnostima i interesom svakog pojedinca.
3. Programske zadaće slijede krivulju progresivnog opterećenja u skladu s dobi i
spolom učenika, ali i ograničenjima u zahtjevima s obzirom na različit sastav učenika prema
vrstama opterećenja u pojedinim zanimanjima.
4. Odgojno-obrazovni sadržaji razvrstani su prema vrijednosti imajući u vidu
zajedničke potrebe, višestranost primjene, nadopunu znanja, kompenzaciju te da su sadržaji
relaksirajući.

SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima djeluje na
čovjeka tako da predstavlja stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i
adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
 Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan
zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat
djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je više
specijaliziran. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta,
gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekom od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu
izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava
opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma,
rad se može grubo podijeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski
(mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma
uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podijeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika,
b) srednja (umjerena),
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran
utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma.
Statički se rad može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na
pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini;
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još
nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).
II. Mentalni rad možemo podijeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova
živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička
središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg
živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika i sl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na
lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Prikaz opterećenja na organizam i zahtjeve za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja, izgleda ovako:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u
tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o
načinu rada u procesu istoga zanimanja.
 Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati
kineziološke aktivnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava
i na sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih
skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke aktivnosti koje
će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples,
aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati
kineziološke aktivnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava
i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na
spravama, judo, ples, športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći, preporuča se
izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih
ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim
aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i
dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim
dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su
zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave
preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će stimulativno i korektivno utjecati na
razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na
spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i
aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim strukturama pojedinih
kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih
kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških
značajki, motoričkih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih
dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, motoričkim sposobnostima i
funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika;
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje;
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških informacija;
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu;
- obilježjima pripadnosti pojedinog profila zanimanja određene skupine;
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u
kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se
sastaviti iz sljedećih skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika, 2) - košarka,
- športska gimnastika, - odbojka,
- ples, - nogomet,
- ritmičko-športska gimnastika, - rukomet.
- borilački športovi.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na produbljivanje i proširivanje motoričkih
znanja, sposobnosti i osobina, s težištem na poboljšanje motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti polaznika te otklanjanju negativnih utjecaja statičkih i jednostranih opterećenja
tijekom obavljanja praktične nastave.

DOPUNSKI PROGRAM
Sadržaj dopunskoga programa nije strogo određen. Dopunskim programom treba
obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje
razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za bavljenje
tjelesnim vježbanjem tijekom dužeg radnog i životnog razdoblja.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno
učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću. To su:
1) Športovi koji dosad najčešće nisu bili u školskim programima:
- veslanje, - stolni tenis,
- klizanje, - plivanje,
- skijanje, - badminton,
- biciklizam, - planinarenje
- tenis, - orijentacijsko trčanje.
- koturaljkanje
2) Aerobik, hokej na travi, fitnes, pilates, jedrenje, kuglanje te športovi i druge
aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Dio navedenih aktivnosti i športova može se implementirati u redoviti nastavni proces
ako to uvjeti rada omogućuju, a dijelom učenici imaju mogućnost proširiti znanja i razvijati
sposobnosti stečene u osnovnom programu na druge športove i aktivnosti iz dopunskog
programa u drugim organizacijskim oblicima rada: izvannastavnim aktivnostima,
izvanškolskim aktivnostima, izletima, natjecanjima, športskim kampovima u zimskom ili
ljetnom razdoblju.
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI
SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na
različite promjene, na vrstu i intenzitet opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program
tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima, koja vrijede za izradbu i
provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema
tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban
program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobljavanje učenika za cjeloživotno bavljenje
tjelesnim vježbanjem tijekom dužeg radnog razdoblja stjecanjem osnovnih teorijskih i
motoričkih znanja, kao i pozitivan utjecaj na obilježja antropološkog statusa učenika radi
čuvanja i unapređivanja osobnog zdravlja.
Zadaci su tjelesne i zdravstvene kulture:
¾ usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja
svakodnevnih motoričkih zadataka;
¾ procesima tjelesnog vježbanja u učenika treba razviti osobine, sposobnosti, podići na višu
razinu motorička znanja te stvoriti stalnu naviku bavljenja tjelesnim vježbanjem kroz
dugo razdoblje života;
¾ njegovanje zdravstvene kulture radi povećavanja otpornosti organizma na štetne utjecaje
suvremenog načina života i rada;
¾ stjecanje znanja o postupcima prevencije i rehabilitacije mogućih poremećaja koji nastaju
kao posljedica dugotrajnih jednostranih opterećenja;
¾ stjecanje temeljnih znanja o prehrani i utjecaju na zdravlje;
¾ stjecanje bitnih informacija za primjenu u urgentnim situacijama (poplave, potres i sl.),
¾ teorijsko-praktično osposobljavanje učenika za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog
vježbanja kao dijela kulture življenja i to:
- o utjecaju tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske
sustave, posebice sa stajališta promicanja i očuvanja zdravlja,
- o načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja.
PROGRAMSKI SADRŽAJI
I RAZRED
Učenici
Nastavna Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
cjelina
Trčanje - stjecanje znanja o Ciklično kretanje različitim
individualnom doziranju tempom do 10 minuta
volumena opterećenja u skladu Trčanje kratkih dionica 20 - 40 m
s osobnim potencijalnim iz niskog starta
mogućnostima Trčanje dužih dionica s visokim
startom 60 do 80 m
Štafetno trčanje – tehnika
primopredaje palice, odozdo
Individualna dostignuća, 100, 1000
m
Poligoni s preprekama
Skokovi - povećanje sposobnosti i umijeća Skok u dalj koračnom tehnikom –
svladavanja različitih prepreka 1,5 korak
Skok u vis «flop» tehnikom
Individualna motorička dostignuća
Bacanje Bacanje medicinke od 3 kg
suvanjem
Bacanje loptica u dalj različitih
težina s gađanjem ciljeva
Penjanje, vis, - povećanje sposobnosti i umijeća Penjanje rukama po raznim
upori, potpori i svladavanja različitih prepreka i spravama
kovrtljaji snalaženja u prostoru Stoj na rukama kolut naprijed
Njih u potporu i uporu na ručama
Saskok u prednjihu s okretom za
180°- ruče
Naupor zavjesom o potkoljeno -
preča
Kovrtljaj nazad iz upora prednjeg –
preča
Sklopka s povišenja (s vrata)
Sklopka s glave

Preskoci - povećanje sposobnosti i umijeća Raznoška sa zanoženjem

svladavanja različitih prepreka Zgrčka sa zanoženjem
Prekopit s osloncem ruku preko
sprave u širinu
Borilačke - usvajanje određenog fonda Padovi: naprijed, nazad i u stranu
vježbe motoričkih informacija prijeko Bacanje: preko ramena, nožno i
potrebnih za djelotvorno rješavanje ručno
 potreba razvoja i očuvanja zdravlja,
rješavanje svakodnevnih motoričkih
zadataka, a posebice zadaća u
posebnim situacijama (elementarne
nepogode) i dr.;
Plesne - usvajanje različitih plesnih
strukture struktura radi lakše društvene
komunikacije i sadržajnijeg
korištenja slobodnog vremena
Igre - razvijanje pravilnih stavova
prema događanjima u športu, te
poduzimanje mjera za čuvanje i
promicanje športa
- teorijsko-praktično
osposobljavanje odraslih
polaznika za stalnu primjenu
odgovarajućeg športsko
rekreacijskog vježbanja kao
dijela kulture življenja i
sadržajnijeg korištenja
slobodnog vremena
Zahvati držanja
Obrana od udaraca, zahvata držanja
i gušenja
Društveni plesovi: valcer, polka
Izbor plesova iz okruženja
Elementarne i štafetne igre
Vođenje lopte lijevom i desnom
rukom s promjenom brzine i smjera
kretanja (R i K)
Hvatanje i dodavanje lopte jednom
i objema rukama u mjestu i kretanju
s promjenom brzine i smjera
kretanja (R i K)
Pobiranje lopte jednom rukom uz
pomoć druge i objema rukama
odozdo (R i K)
Ubacivanje lopte u koš iz kretanja,
nakon vođene ili dodane lopte
polaganjem i skok šutom (K)
Igra na dva koša s primjenom
pravila (K)
Udarci na vrata s mjesta i iz
kretanja (R)
Sustavi igre u napadu (R)
Sustav obrane 6:0; 5:1 (R)
Vođenje lopte unutarnjim i
vanjskim dijelom hrpta stopala s
promjenom brzine i pravca kretanja
(N)
Udarci sredinom hrpta stopala i
unutarnjom stranom stopala (N)
Primanje lopte unutarnjom stranom
stopala (N)
Dodavanje lopte nogom (N)
Oduzimanje lopte: prednje (N)
Igra "mali nogomet"
Odbijanje lopte objeručno donje i
vršno, srednje i visoko iz osnovnog
odbojkaškog stava i kretanja (O)
Gornji (tenis) servis (O)
Smeč iz zaleta sunožnim odrazom
(O)
Igra preko mreže s primjenom
pravila (O)
Igra – taktika igre u obrani i napadu
 (K,R,O,N)
Opće - steći obavijesti o stvaranju, Pripremne vježbe za povećanje
pripremne upotrebi i prijenosu energetskih mišićne mase i motoričkih i
vježbe tvari te čuvanju i promicanju funkcionalnih sposobnosti
zdravlja pojedinca primjenom dinamičkih vježbi u
serijama sa i bez opterećenja
I. RAZRED
Učenice
Nastavna Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
cjelina
Trčanje - steći znanja o individualnom Ciklično kretanje različitim tempom
doziranju volumena do 8 minuta
opterećenja u skladu s Trčanje kratkih dionica «leteće» 20
osobnim potencijalnim do 40 m
mogućnostima Trčanje dužih dionica s visokim
startom 60 do 80 m
Štafetno trčanje – tehnika
primopredaje
palice, odozdo
Individualna dostignuća, 800 m
Poligoni s preprekama
Skokovi - povećanje sposobnosti i umijeća Skok u dalj koračnom tehnikom -
svladavanja različitih prepreka 1,5 korak
Skok u vis opkoračnom tehnikom
(stradle)
Individualna motorička dostignuća
Bacanje Bacanje medicinke od 2 kg
suvanjem
Bacanje loptica u dalj i u cilj
Vis, upor, - povećanje sposobnosti i umijeća Njihom strance premah odnožno na
penjanje svladavanja različitih prepreka nižu pritku (R)
Klimom premah zgrčeni (R)
Iz visa ležećeg prednjeg uzmah na
višu pritku odrivom jedne noge (R)
Više premeta strance povezano
Stoj na rukama, kolut naprijed
Penjanje na mornarskim ljestvama
Ravnotežni - stjecanje sigurnosti kretanja na Naskok u upor čučeći, galop
položaj određenoj visini i suženoj podlozi naprijed,
otvoreno-zatvoreni poskok, «mačji»
skok, «leteći» skok, okreti u čučnju
i usponu na obje noge za 180° -
greda 40, 80 cm
Više elemenata povezano – greda
40, 80 cm
Preskoci, - povećanje sposobnosti i umijeća Odbočka u lijevu i desnu stranu
poskoci svladavanja različitih prepreka Skokovi uvito na elastičnom stolu
Pružen skok s okretom za 180°
(mini trampolin)
Plesne - usvajanje različitih plesnih Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i
strukture struktura radi lakše društvene vodoravnoj ravnini obručem,
komunikacije i sadržajnijeg loptom, vijačom u mjestu i kretanju
korištenja slobodnog vremena Zamasi i kruženja pruženom nogom
u čeonoj i bočnoj ravnini
Križni okreti «valom» za 180° i
360° u obje strane
Spiralni okret u lijevu i desnu stranu
Poskoci vijačom u kretanju
pruženom nogom u prednoženju,
zanoženju i odnoženju
Poskoci u mjestu prednoženjem
zanoženjem i odnoženjem uz
bacanje i hvatanje lopte
«Jelenji» skok
Korak valcera, poloneze; kretanje u
obje strane uz rad nogu i ruku u
raznim tlocrtnim oblicima.
Realizacija kretnjom 2/4, 3/4 i 4/4
ritmičnog obrasca
Društveni plesovi: valcer, polka
Izbor narodnih tradicijskih plesova
iz okruženja
Povezati više elemenata u male
sastave – koreografije uz glazbu u
trajanju do 45 sec.
Borilačke - usvajanje određenog fonda Padovi: naprijed, nazad i u stranu
vježbe motoričkih informacija prijeko Bacanje: preko ramena, nožno i
potrebnih za djelotvorno ručno
rješavanje potreba razvoja i Zahvati držanja
očuvanja zdravlja, rješavanje
svakodnevnih motoričkih
zadataka, a posebice zadaća u
posebnim situacijama
Igre - razvijanje pravilnih stavova Elementarne i štafetne igre
prema događanjima u športu, Vođenje lopte lijevom i desnom
te poduzimanje mjera za rukom s promjenom brzine i smjera
čuvanje i promicanje športa kretanja (R i K)
- teorijsko-praktično Hvatanje i dodavanje lopte jednom i
osposobljavanje odraslih objema rukama u mjestu i kretanju s
polaznika za stalnu primjenu promjenom brzine i smjera kretanja
odgovarajućeg športsko (R i K)
rekreacijskog vježbanja kao Pobiranje lopte jednom rukom uz
dijela kulture življenja i pomoć druge i objema rukama
sadržajnijeg korištenja odozdo (R i K)
slobodnog vremena Ubacivanje lopte u koš iz kretanja,
nakon vođene ili dodane lopte
polaganjem i skok šutom (K)
Igra na dva koša s primjenom
pravila (K)
Udarci na vrata s mjesta i iz kretanja
 (R)
Sustavi igre u napadu (R)
Sustav obrane 6:0, 5:1 (R)
Odbijanje lopte donje i vršno,
srednje i visoko iz osnovnog
odbojkaškog stava i kretanja (O).
Gornji (tenis) servis (O).
Smeč iz zaleta sunožnim odrazom
(O).
Igra preko mreže s primjenom
pravila (O).
Igra – taktika igre u obrani i napadu
(K,R,O)
Opće - steći obavijesti o stvaranju, Primjenom submaksimalnih
pripremne upotrebi i prijenosu dinamičkih podražaja i eksplozivnih
vježbe energetskih tvari te čuvanju i dinamičkih podražaja, utjecati na
promicanju zdravlja pojedinca povećanje mišićne mase, posebno
mišića trupa.

POSEBNI PROGRAMI
Škole koje imaju uvjete za izvođenje dopunskog športskog programa trebaju ugraditi u
operativni program elemente toga športa, odnosno aktivnosti kao što su: badminton, stolni
tenis, tenis, plivanje, skijanje, koturaljkanje, aerobik i drugo.
METODIČKE UPUTE
Učenicima strukovnih škola, polaznicima programa niže stručne spreme često s
povećanim statičkim ili jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s
kojima će, programiranim tjelesnim vježbanjem i kineziološkim sadržajima, brže doći do
oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u
ovoj dobi. U izboru aktivnosti treba dati prednost onim sadržajima koje će učenici moći
usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje
kineziološkim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).
U postojećem fondu sati u jednogodišnjim zanimanjima niže stručne spreme poželjno
je program izvoditi u odnosu između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga
programa u omjeru 1:1:1. Škole koje organiziraju praktičnu nastavu u školskim radionicama,
mogu jednim dijelom ostvarivati dopunski program tjelesne i zdravstvene kulture u tjednu
praktične nastave.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u
odnosu na druge predmete treba biti relaksirajući te se preporučuje sljedeće:
• Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je
svojevrsni "izbornik" odabirati nastavne cjeline i teme koje se objektivno mogu
ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu
zanimanja.
• Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motoričkih informacija i utjecaja na transformacijske procese, osobito na motoričke i
funkcionalne sposobnosti.
• U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i
kontroli volumena opterećenja na satu.
• Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
 • Praćenje i vrednovanje rada učenika provoditi uvažavajući aktualno stanje njihova
antropološkog statusa, realne mogućnosti svakog pojedinog učenika i njegov
cjelokupni napredak tijekom školske godine.
Kadrovski uvjeti: profesor fizičke kulture, VSS

Nastavni predmet: Vjeronauk

Razred: prvi (1)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1 (32) -

Uvod
Katolički vjeronauk u nižim srednjim školama želi na sustavan način učenicima pružiti
objektivnu mogućnost upoznavanja i usvajanja temeljnih istina kršćanske vjere, morala,
kršćanske duhovnosti i života na pojedinačnoj i zajedničkoj razini. On im želi omogućiti
dozrijevanje vjere i osobni rast u vjeri potičući procese cjelovita vjerskoga odgoja koji
učenicima omogućuje da svoju vjeru što bolje upoznaju, istinski dožive, radosno prihvate i u
životu posvjedoče. Posebno je to važno u prvim godinama srednje škole i procesima izgradnje
njihovog ukupnog identiteta koji se ostvaruje na područjima njihovog tjelesnoga, afektivnoga,
moralnoga i duhovnoga odrastanja. Vjeronauk im u tom razdoblju, unatoč nekim
poteškoćama i granicama koje prate njihovo odrastanje i ukupnu formaciju, želi pružiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive povezujući skladno pitanja kršćanske
vjere i života s konkretnim pitanjima i problemima koja sami učenici osjećaju i postavljaju u
tom razdoblju. Vjeronauk u školi svoje odgojne i obrazovne procese, ciljeve i sadržaje
povezuje s odgojno-obrazovnim ciljevima same demokratske škole kao odgojno-obrazovne
zajednice, kao i s cjelinom školskoga kurikuluma koji bi trebao omogućiti odgojno-obrazovni
sklad svih nastavnih predmeta koji na prvo mjesto stavljaju osobu učenika, odnosno cjelovit
odgoj ljudske osobe, zatim njegov odgoj za socijabilnost i socijalno smještanje i napokon
spremanje za preuzimanje odgovorne zadaće u društvu stjecanjem profesionalnih sposobnosti
i umijeća. U svemu tome treba imati u vidu osobite ciljeve i sadržaje koji se nude učenicima
nižih srednjih škola kao i odgojno-obrazovni koncept koji naglasak stavlja na konkretan rad i
aktivnosti učenika, ali i na onaj nužni opseg redovite nastave koji vodi stjecanju objektivnih i
formalnih znanja u procesima učenja i poučavanja koji su neophodnu u suvremenom životu i
društvu.
Stoga katolički vjeronauk u nižim srednjim školama nastoji učenicima pružiti
poznavanje istina katoličke vjere, morala, njezine tradicije i vjersko-odgojne posebnosti u
srazmjeru s vlastitostima, sposobnostima i interesima učenika te dobi potičući razvoj njihovih
općeljudskih i kršćanskih sposobnosti razmišljanja i djelovanja, njihovu etičko-moralnu
svijest, moralne vrijednosti i stavove, izgrađen kritičan odnos prema životu i svijetu. Osim
izgradnje vlastite osobnost i osposobljavanja za konkretan život u Crkvi i društvu u kojem će
preuzimati različite dužnosti i odgovornosti, učenike se želi odgajati za poštovanje i iskreni
susret i dijalog sa svim ljudima, kršćansko zajedništvo, ekumenizam i dijalog.
Mladež ove dobi prolazi kroz kritična razdoblja svoga odrastanja pa je nužno da
upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj žive, općenite etičke i moralne probleme te
nauk, načela i vrednote katoličke vjere. Vjeronauk im na poseban način, po načelu vjernosti
Bogu i čovjeku, želi omogućiti traganje za temeljnim pitanjima smisla života, odgajati ih za
evanđeoska pravila života, poticati molitveni i sakramentalni život, približiti neke važne
činjenice života i tradicije Katoličke crkve kroz njezinu povijest radi skladna i cjelovita
vjerskoga odgoja. Isus Krist, njegov lik, život i djelo, Sveto pismo, nauk i tradicija katoličke
Crkve, ključ su i tumač ukupna kršćanskoga odgoja u kojemu mladež ove dobi može naći i
nalazi pravu i cjelovitu istinu o općeljudskom i kršćanskom životu, istinski put i istinski život.
Program je namijenjen nižim dvogodišnjim srednjim školama. Program i prvoga i
drugoga godišta ima po 20 kataloških tema, i to 16 obvezatnih i 4 izborne, koje su donesene u
šest nastavnih cjelina. Prvih pet nastavnih cjelina donosi obvezatne sadržaje a šesta izborne
sadržaje. Svaka se nastavna cjelina sastoji od tri do pet nastavnih ili kataloških tema, a sve
one čine jedinstven sustav odgojno-obrazovnih ciljeva i sadržaja pojedinoga godišta u
povezanosti obaju godišta u jednu odgojno-obrazovnu cjelinu.
Za obradu kataloških tema predviđa se od jednoga do dva nastavna sata. Svaku
nastavnu cjelinu prate vjeronaučni odgojni i obrazovni ciljevi, naznačuju se bitni tematski
sadržaji, daju neke didaktičke upute i prijedlozi za vrednovanje. Za ostvarivanje postavljenih
vjeronaučnih ciljeva potrebno je ne samo nastojanje oko sustavna izlaganja i usvajanja jasnih
i temeljenih sadržaja katoličke vjere nego i aktivno sudioništvo i stvaralački rad učenika u
nastavi tako da vjeronaučna nastava u školi bude usmjerena na učenika i integriana,
suradnička i stvaralačka. Imajući na umu mogućnost upotrebe brojnih didaktičkih modela,
oblika i metoda za ostvarivanje stvaralačke i suradničke nastave, nastavnici će se u odgojno-
obrazovnom procesu služiti raznovrsnim didaktičkim aktivnostima, od kojih su neke, kao
primjer, navedene i u ovom programu. Dok će jednom prilikom koristiti razne biblijske,
crkvene, povijesno-kulturalne ili druge prikladne dokumente drugi će puta upotrijebiti
doprinose iz dnevnog, tjednog ili mjesečnog tiska kao i one koji su plod pojedinačnog ili
grupnog istraživanja unutar samog predmeta vjeronauka ili su nastali u multidisciplinarnom
odnosno interdisciplinarnom procesu korelacije s drugim predmetima i disciplinama.
Ovaj dvogodišnji vjeronaučni Program žurno je rađen prema odredbi Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa RH radi stvaranja dvogodišnjih srednjih škola u kojima je
reducirana redovna nastava iz svih nastavnih predmeta pa se tako i katolički vjeronauk u
njima za sada ostvaruje jedan sat tjedno, tj. 35 nastavnih sati vjeronauka godišnje. Program
ujedno slijedi i interpolira dosadašnja iskustva vjeronaučne nastave u srednjim školama
nastojeći izdvojiti one sadržaje, odgojne ciljeve i teme koje su prikladne potrebama učenika
dvogodišnjih nižih strukovnih škola.
Zadaci:
- snažnije upoznavati i doživljavati vlastiti svijet;
- suočiti se s temeljnim pitanjima o porijeklu, završetku i smislu života;
- spoznati religioznu dimenziju postojanja, uključujući potrebu za znanstvenim i
cjelovitim pristupom svijetu i smislu postojanja u njemu;
- upoznati ostale kršćanke vjeroispovijedi promičući ekumensko zajedništvo;
- odgovorno se kritički suočiti s drugim religijama promičući dijalog i poštovanje;
- otkriti posebnost biblijske objave koja se događa u konkretnoj povijesti;
- proširiti egzistencijalne i religijske vidike u svjetlu ostvarenje životnih vrjednota;
- biti zauzeti graditelji vlastitog života na temelju osobnog suočenja s Isusom Kristom
(koji je Alfa i Omega, Početak i Svršetak cjelokupne stvarnosti).
Sadržaj:
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
1. Otkrivam sebe - prihvatiti sebe kao jedinstvenu Otkrivati istinu o vlastitom
na putu života osobu životu
- osobno se, životno i konkretno Hod do zrelosti – stil života
otvoriti pitanju smisla Živjeti i raditi kao protagonist
- prihvatiti i shvatiti fizičke promjene
u vlastitom životu
2. Vjera i nada na - razriješiti dvojbu „vjera ili znanost“ Živjeti u vjeri i nadi
putu moga života i posvijestiti važnost jednog i drugog Vjera i/ili znanost. Između
 - otkrivati čovjekov poziv kaosa i reda
sustvaratelja Čovjek – slika Božja i
- upoznati svijet i govor Biblije sustvaratelj
Božja riječ na putu života

3. Čvrsto stajati na - prihvatiti Kristovu poruku kao Isus pokazuje put u život
Kristovu putu ispunjenje temeljnih čovjekovih Isus – Spasitelj i Otkupitelj
težnji Tko je Isus Krist za mene?
- razvijati stav otvorenosti i
prihvaćanja Isusove spasenjske
poruke
- osobno se suočiti s Isusom Kristom
i stjecati iskustvo prijateljstva s
Isusom
4. U zajednici - prepoznati prisutnost Duha Svetoga Crkva je zajednica vjere i
vjere i ljubavi u Crkvi ljubavi
- otkrivati vlastito mjesto unutar Crkva danas – Crkva u
kršćanske zajednice budućnosti
- upoznati obilježja sekti i metode Na tržnici religioznih ponuda
njihova djelovanja (sekte)
- proučiti najvažnije sekte
5. Put suradnje i - stvarati stav odgovornosti za Život po Božjim pravilima
odgovornosti kršćansko angažiranje u svijetu Suradnja za bolji svijet
- shvatiti nužnost moralnosti i Nasilje, kriminalitet i kazna
moralnih zakona
6. Izborne teme - logički i ispravno shvatiti osnovne Temelji kršćanske vjere
etičke pojmove Spasenje i grijeh
- prihvatiti odnos prema Bogu kao Čovjek – polazište etičkog
temelj, sredstvo i cilj ostvarenja razmišljanja
osobe Čovjek i ostvarenje sreće
- shvatiti pojam grijeha (prenošenje i
posljedica)
Posvijestiti sakramente kao temelj
vjere

Nastavni predmet: Etika

Razred: prvi (1)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1 (32) -
CILJEVI I ZADACI OBRAZOVNOG PROGRAMA
Osim općih ciljeva, znanja i određenih socijalnih vještina, te stavova za osobni razvoj i daljnje
učenje, obrazovni program učenicima bi trebao omogućiti:
• znanja o tome što je moral, a što je etika, te kako se ta znanja mogu primijeniti u
njihovu osobnom životu i životnoj zajednici
• znanja o čovjeku kao osobi koja je u potrazi za svojim identitetom
• znanje o socijalnim vještinama koje su u funkciji stvaranja identiteta, odrastanja i
sazrijevanja
• znanja o čovjeku kao građanskom subjektu, njegovim osobnim i političkim pravima
• znanja o društvu i državi
 • znanja koja povezuju sadržaje etike s drugim područjima kao što su znanost i religija
KORELACIJE S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA:
• hrvatski jezik i književnost
• povijest
• geografija
NASTAVNE METODE I METODIČKI OBLICI RADA
• rad na izvornom tekstu (npr. novinski članak, odlomak iz literature i sl.
• rad u grupama, suradničko učenje, predavanje, učenje raspravljanju, argumentiranju,
komentiranju itd.
MJESTO IZVOĐENJA NASTAVE
• rad u učionici, školskoj knjižnici i izvan učionice (npr. posjet muzeju, gradskoj upravi,
javnom događaju i sl.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
• tekstualna
• audiovizualna
PROVJERAVANJE ZNANJA
• Topli medij: usmeno ispitivanje, izlaganje sadržaja vlastitih uradaka,…
• Hladni medij: pisano ispitivanje (pisanje o zadanoj temi, o zadanim pitanjima,
domaće zadaće, pisana provjera jednom u polugodištu)
• Zalaganje učenika na satu: nagrada učenika za svaki koristan i svrhovit trud
PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI:
• Objektivnost: Program daje ustupak tome da ga nastavnici oblikuju po vlastitoj mjeri
s obzirom na njegove glavne odrednice. Principijelno jednaki ciljevi svake nastavne
cjeline moduliraju se ad hoc prema osobitostima svake lekcije (uže nastavne cjeline).
Sukladno tome odabiru se i korelacije s drugim nastavnim predmetima (curriculum).
• Subjektivnost: Inventivnost nastavnika u oblikovanju i primjeni programa trebala bi
biti na prvome mjestu u nastavnoj praksi.
Sadržaj:
I. tema: U potrazi za identitetom, problemi odrastanja i sazrijevanja (12 sati)
II. tema: Čovjek kao građanin, osobna i politička prava (11 sati)
III. tema: Pojedinac, društvo i država (11 sati)
Prvo polugodište: 14 sati
Drugo polugodište: 20 sati
U potrazi za identitetom, problemi odrastanja i sazrijevanja
Pojam identiteta: odnos prema sebi i prema drugima
Izazovi odrastanja i sazrijevanja
Obitelj kao mjesto odrastanja i sazrijevanja
Pojam vrijednosti i normi te svrhovitog djelovanja
Problem vrline i savjesti
Čovjek kao građanin, osobna i politička prava
Pojam slobode: čovjek kao građanski subjekt,
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Pojmovi pravo – odgovornost - dužnost
Pojam ljudskih prava u trima generacijama ljudskih prava,
Pojam politike i političkih prava
Pojedinac, društvo i država
Pojmovi društvo, država, narod i nacija u odnosu spram djelovanja pojedinca
Kroz pojam društvo konstituiraju se temeljni bioetički i ekoetički pojmovi i događaji
(problem pitke vode, iskrčivanje šuma, učinak staklenika, korištenje pesticida u poljoprivredi,
problem održivog razvoja, bolesti vezane uz bioetičke i ekoetičke probleme, transplantacije,
eutanazija,…
Oni događaji i problemi koje možemo tematizirati pitanjem: ono što znanost i tehnologije
znaju, odnosno mogu učiniti, da li to i smiju učiniti?

Nastavni predmet: Poduzetništvo

Razred: prvi (1)
Tjedni i ukupni fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1 (32) -
Cilj: Stjecanje osnovnih znanja o suvremenom poduzetništvu.
Zadaci programa:
- razlikovanje temeljnih pojmova vezanih uz poduzetništvo;
- upoznavanje mogućnosti poduzetništva kroz opće ciljeve i sustave vrijednosti;
- upoznavanje mogućnosti unapređenja i razvoja kroz odgovarajuće organiziranje poslovanja;
- razvijanje svijesti učenika o kreativnosti, inicijativi i preuzimanju rizika kao zahtjevima
suvremenog poduzetništva;
- upoznavanje poduzetništva u Hrvatskoj.
Sadržaj
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
1. Poduzetništvo i Razlikovanje temeljnih Definiranje sljedećih pojmova:
poduzetnik pojmova u poduzetništvu. poduzetništvo, poduzetnik,
Razlikovanje načina poduzeće, rizik, profit, prihod,
organiziranja poslovanja rashod
kroz različite organizacijske Glavne značajke poduzeća,
oblike. vrste poduzeća, obrt
2. Mala poduzeća Uočiti važnost malih Mala poduzeća
poduzeća na tržištu, te Obilježja malih poduzeća
navesti njihove doprinose u Prednosti i slabosti malih
ostvarivanju tržišnih poduzeća
rezultata rada. Budućnost malih poduzeća
Prepoznati prednosti i
nedostatke malih poduzeća.
3. Ulazak u posao Objasniti načine ulaska u Početak od nule kao način
posao. ulaska u posao
Odrediti karakteristike. Kupnja postojećeg biznisa
pojedinih načina ulaska u Ugovor o franšizi
posao. Obiteljski biznis
Navesti izvore ideja za Ideje biznisa
pokretanje biznisa.
4. Organizacijski oblici Prepoznati organizacijske Javno trgovačko društvo
poduzeća oblike poduzeća i objasniti Komanditno društvo
svaki oblik trgovačkog Dioničko društvo
društva koji postoji i djeluje Društvo s ograničenom
unutar. Zakona o trgovačkim odgovornošću
društvima.
5. Osnove poduzetništva u Poznavanje glavnih Zakonska regulativa koja
Hrvatskoj institucija i zakonskih regulira problematiku
regulativa koji reguliraju poduzetništva (naglasak na
poduzetništvo u Hrvatskoj. obrt), nadležne institucije,
 Poznavanje programa za servis Vlade RH Hitro. Hr .
poticaj poduzetništva.
Nastavni predmet: Matematika u struci
Razred: prvi (1)
Tjedni (godišnji) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 2 (64) -
Sadržaj:
Nastavno područje Očekivani rezultati Nastavni sadržaji
1. Prirodni brojevi Usvojiti pojam skupa N, kriterije Skup N,
i svojstva djeljivosti, određivanje Računske operacije i svojstva
najvećeg zajedničkog djelitelja i Pojam djeljivosti
najmanjeg zajedničkog Najveći zajednički djelitelj
višekratnika. Najmanji zajednički višekratnik
2. Cijeli brojevi Usvojiti pojam skupa Z, Skup Z, svojstva
računanje s pred- znacima, Računske operacije i svojstva
računanje sa zagradama. Računanje sa zagradama
3. Racionalni brojevi Usvojiti pojam skupa Q, Skup Q , svojstva
računanje s razlomcima. Računske operacije i svojstva
Znati decimalni zapis Decimalni zapis rac. broja
racionalnog broja, računati s Računanje s decimalnim
decimalnim brojevima uz brojevima
upotrebu kalkulatora.
5. Planimetrija Razlikovati geometrijske likove i Trokut, krug , kružnica i
znati izračunati opseg i površinu četverokut,
lika koristeći formule za opseg i opseg i površina
površinu.
6. Realni brojevi Shvatiti pojam iracionalnog Pojam iracionalnih brojeva
broja i ukupnost realnih brojeva. Skup R
Znati zaokružiti decimalni broj Koordinatni sustav na pravcu
na željeni broj decimala. Koordinatni sustav u ravnini
Snalaziti se u koordinatnom
sustavu na pravcu i u ravnini.
7.Mjerne jedinice Uspješno koristiti odgovarajuće Mjere za duljinu, površinu,
mjerne jedinice. volumen, masu, temperaturu,
Pretvarati, razumjeti i koristiti vrijeme itd.
mjerne jedinice koje nisu često u
upotrebi.
8.Geometrijska tijela Razumjeti pojam oplošja i Kocka
volumena. Kvadar
Znati izračunati oplošje i Prizme
volumen tijela prema Piramide
formulama. Valjak
Znati koristiti pojmove oplošja i Stožac
volumena u praktičnim Kugla
problemima iz struke (računanje
potrebnog materijala, zapremine
itd.).
9. Postotni, promilni Razumjeti pojam postotka. Pojam postotka
i kamatni račun Znati ispravno koristiti formule Osnovni postotni i promilni račun
 za postotni, promilni i kamatni
račun.
10.Plaća Znati razliku između bruto i neto
plaće.
Znati čitati isplatnu listu.
11. Izračun troškova Poznavati strukturu troškova.
Jednostavni kamatni račun
Osnovni pojmovi vezani uz plaću
( bruto i neto plaća, doprinosi,
porez, prirez)
Troškovi izrade proizvoda ili
uslugu,
Izrada proračuna za jednostavni
posao

Nastavni predmet: Motori i prijenosi

Razred: prvi (1)
Tjedni (godišnji) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1 (32) -
Zadaci:
-steći potrebna znanja o svojstvima materijala koji se primjenjuju u izradi viličara
- znati funkcije strojnih dijelova u različitim sklopovima;
- znati načine rada glavnih tipova pogonskih strojeva i prijenosnika gibanja i snage.
Sadržaj
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
Mehanička tehnologija Zna osnova svojstva Vrste prostih opterećenja.
tehničkih materijala. Svojstva tehničkih materijala.
Toplinske obrade
čelika. Spajanje kovina.
Korozija i zaštita. Alatni
strojevi.
Elementi strojeva Poznaje elemente za prijenos Elementi veze. Elementi za
snage i gibanja koji se prijenos snage i gibanja.
primjenjuju u rukovanju Elementi protoka.
viličarom.
Motori Poznaje funkciju pojedinih Zadaci pogonskih motora.
sklopova i motora na viličaru. Motori s unutarnjim
izgaranjem. Elektromotori.
Hidraulički motori.
Pneumatski motori.
Prijenosnici snage Zna razlike u načinima Pogonska transmisija spojke.
prijenosa snage. Mjenjači. Reduktori.
Hidrostatički prijenosnik
snage.
Metodičke napomene
Predmet se izučava u funkciji opće tehničke kulture i kao podloga za izučavanje predmeta
struke.
Za teorijsku građu pronalaziti adekvatne primjere iz prakse i osigurati dovoljan broj uzoraka i
drugih pomagala za zorno predočavanje i kad je moguće koristiti metodu demonstracije.
Osnovni naglasak staviti na rad motora i prijenosnika snage motora.
Tijekom izvođenja sadržaja nužno je predavanja objediniti s praktičnom nastavom.
Nastavni predmet: Vozila unutarnjeg prijenosa
Razred: prvi (1)
Tjedni (godišnji) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 1 (32) -
Zadaci:
-znati vrste sredstava unutarnjeg prometa, njihovo značenje i namjene;
- poznavati osnovne tehničko-eksploatacijske karakteristike prekrcajno-transportnih sredstava;
- znati osnovne sklopove i njihovu funkciju na sredstvima unutarnjeg prijevoza.
Sadržaj
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
Sredstva unutarnjeg transporta Prepoznaje sredstva unutarnjeg Pojam i značaj. Razvoj
prijevoza. sredstava unutarnjeg prometa.
Osnovni zahtjevi pri rukovanju
s teretom. Osnovne tehničko-
eksploatacijske karakteristike
sredstava. Podjela sredstava
unutarnjeg transporta.
Viličari Zna osnovne sklopove i uređaje Pojam i značaj. Podjela.
na viličaru. Osnovni sklopovi i uređaji.
Industrijska vozila Sposoban je prepoznati vrste i Pojam i značenje. Vrste i
osnovne sklopove industrijskih karakteristike. Osnovni
vozila. sklopovi. Ručna kolica, motorna
kolica. Viljuškari, pojam i
značaj. Ručno vodeći
elektroviličari za niska i visoka
podizanja. Čeoni viličari, bočni,
potezni i visokoregalni viličari,
ostala industrijska vozila.
Prekrcajno-transportna Zna osnovne tehničko- Pojam i značaj sredstava.
mehanizacija u građevinarstvu i eksploatacijske karakteristike Osnovne tehničko-
rudarstvu transportne mehanizacije. eksploatacijske karakteristike.
Vrste i karakteristike
sredstava za iskop i pomicanje
tla (buldožeri i grejderi).
Sredstva za iskop i ukrcaj
materijala (bageri i utovarivači).
Sredstva za transport materijala
(damperi).
Sredstva kontinuiranog Zna razlike u primjeni Pojam i značenje transportera i
transporta mehanizacije i transportera elevatora. Vrste i karakteristike.
(transporteri i elevatori) Osnovni sklopovi. Trakasti
transporteri, člankasti, lančani,
valjkasti, penumatski,
hidraulični i vibracijski
transporteri. Gravitacijsko-
transportna sredstva i elevatori.
Nastavni predmet: Teret kao predmet rukovanja
Razred: prvi (1)
Tjedni (godišnji) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 2 (64) -
Zadaci:
- znati ustrojstvo unutarnjeg prometa;
- poznavati osnovne pojmovima integralnog prijevoza;
- naučiti organizaciju ukrcajno-iskrcajnih radova;
- znati principe racionalne organizacije prometa i rukovanja teretom;
- znati osnovne pojmove o teretu;
- poznavati načela i postupke skladištenja robe.
Sadržaj
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
Unutarnji promet Zna ulogu i funkciju unutarnjeg Pojam i funkcija unutarnjeg
transporta u proizvodnji. prometa. Rukovanje
materijalom. Mjesto i uloga
unutarnjeg prometa u
proizvodnim i prometnim
poduzećima
Vanjski promet Poznaje osnovne grane prometa. Pojam i vrste. Podjela prometa.
Unimodalni prijevoz Zna racionalne sustave Pojam i vrste. Racionalni
prijevoza i prijenosa. sustavi prijevoza i rukovanja
kao čimbenik sjedinjenja
vanjskog i unutarnjeg prometa.
Teret kao predmet prijevoza Poznaje ukrcajno iskrcajna Ustrojstvo ukrcajno-iskrcajnih
mjesta i zna sustane i načine radova. Mjesto i točke ukrcaja i
ukrcaja. iskrcaja. Ukrcajno-iskrcajna
fronta. Sustavi ili način ukrcaja i
iskrcaja
Skladišta i skladištenje Poznaje skladišta i skladišno Vrste i oblici tereta. Formiranje
poslovanje. prijevozne i skladišne jedinice
tereta. Prijevozna ambalaža.
Ustrojstvo skladištenja Zna ustroj i opremu skladišta, Pojam i vrste skladištenja.
poznaje postupak kolanja Izvedba i smještaj skladišta.
dokumentacije i označavanja Način slaganja robe u
skladištenja robe. skladištima. Oprema za
skladištenje. Ustrojstvo i zadaci
službe. Tehnika rada u
skladištu. Zaliha robe u
skladištu. Skladišno popisivanje
i dokumentacija.
Ustrojstvo i zadaci službe.
Tehnika rada u skladištu. Zaliha
robe u skladištu. Skladišno
popisivanje i dokumentacija.
Metodičke napomene
Učenicima treba zadati izradu seminarskih radova iz kolanja materijala i tehnološkog procesa u
skladištu.
Nastavni predmet: Praktična nastava
Razred: prvi (1)
Tjedni (godišnji) fond sati:
Razred 1 2
Broj sati 14 (448) -
Zadaci:
- znati značenje i potrebu provođenja postupaka zaštite na radu;
- naučiti moguće izvore opasnosti i posljedice nepravilnog rukovanja sredstvima rada;
- steći vještine za pravilnu primjenu postupaka zaštite na radu;
- steći vještine primjene sredstava za sprečavanje smetnji i posljedica nesreća
- znati poslove i zadaćama na radnom mjestu te stečena teorijska znanja primjenjivati u
praktičnom radu;
- steći potrebnu naviku u vožnji i manipulaciji s viličarima različitih tipova, motornim karama
i industrijskim vučnim vozilima;
- razviti radne navike i odgovornost u rukovanju i održavanju sredstava unutarnjeg transporta.
Sadržaj
Nastavna cjelina Očekivani rezultati Nastavni sadržaj
Osobna sredstva zaštite na Poznaje načine i sredstva Zaštita od požara, od el.
radu zaštite na radu. struje, od mehaničkih udara i
lakših povreda, buke,
vibracija i sl.
Izvori opasnosti na radnom Zna zaštitne mjere na Mehanički izvori. Električna
mjestu različitim izvorima opasnosti struja.
na radnom mjestu.
Rukovanje teretom Zna postupak vezivanja, Vezivanje. Dizanje.
dizanja, premještanja i Premještanje. Spuštanje.
spuštanja tereta.
Konstrukcija viličara i Zna bitne kvalitete u Prilazi viličaru, kabina,
zaštitni uređaji konstrukciji viličara i stabilitet, signalizacija,
primjenjuje ih pri rukovanju s preopterećenja, sigurnosni
teretom. uređaji.
Preventivne mjere Zna tehničku dokumentaciju i Tehnička dokumentacija,
rokove za obavljanje Redovni i izvanredni
pregleda. pregledi. Periodično
atestiranje opterećenih
dijelova.
Rad s industrijskim vozilima Zna raditi sa industrijskim Kontrola koju je potrebno
i sigurnost pri radu s njima vozilima. izvršiti prije i za vrijeme rada
s industrijskim vozilima.
Upoznavanje sa sklopovima i
opremom vozila.
Pravila za siguran rad s
industrijskim vozilom.
Obuka na mjestu.
Obuka za rukovanje s Zna rukovati s viličarom. Manevriranje s viličarom bez
viličarom tereta na poligonu.
Manevriranje s viličarom s
teretom.
Kombinirane manipulacije s
viličarom i završne radnje.
 Vježbe ukrcaja i iskrcaja
vagona i kamiona.
Vježbe manipulacije s
viličarima u skladištu.
Obuka za rukovanje Zna rukovati s motornim Manevriranje s motornim
motornim karama i karama i industrijskim karama i industrijskim
industrijskim vozilima vozilima. vučnim vozilima.
Rukovanje s motornim
karama i industrijskim
vučnim kolicima.
Vježbe ukrcaja i iskrcaja.
Vučna prikolica

VII. ZAVRŠNI ISPIT

Završni ispit polaže se prema Pravilniku o polaganju završnog ispita.
Završni ispit sastoji se od :
1. Izrade praktičnog zadatka
2. Pismeni (usmeni) ispit iz tehnologije zanimanja
3. Pismenog ispita iz hrvatskog jezika

PROGRAM
ZAVRŠNOG ISPITA ZA ZANIMANJE

RUKOVATELJ VILIČAROM
I.
Za praktični dio ispita zadaje se, u skladu s nastavnim planom praktične nastave, praktična zadaća
(uradak) iz područja:
planiranje i priprema rada;
1. izbor viličara (standardi oblici i dimenzije);
2. konstrukcija viličara i zaštitni uređaji;
3. mjere zaštite pri radu s viličarom;
4. tehnička dokumentacija za rad i atestiranje opterećenih dijelova viličara;
5. rukovanje s teretom (prilaz, zahvat, premještanje, spuštanje);
6. rad s industrijskim vozilima;
7. rukovanje s viličarom, industrijskim vozilima ili motornim karama.
Ispitanik mora u zadanom roku primjereno statusu izraditi uradak. Ispitna komisija na temelju dolje
navedenih uradaka zadaje ispitaniku jedan do tri uratka. Ispitna komisija može i samostalno predložiti
uratke koje će zadati ispitaniku.
URADAK
Vrsta uratka Opis uratka
Priprema viličara za rad Znati razraditi postupak priprema i
provjere ispravnosti viličara za radni
zadatak.
Priprema viličara za zahvat, premještanje Znati razraditi faze u pripremi procesa
i smještaj tereta zahvata, premještanja i smještaja tereta na
određeni prostor.
Rukovanje viličarom Znati razraditi etape u rukovanju viličarom
na poligonu bez i s teretom u prijenosu.
Rukovanje motornim karama Znati razraditi etape u rukovanju motornim
karama na poligonu bez i s teretom u
prijenosu.
 Rukovanje industrijskim vozilima Znati razraditi etape u rukovanju
industrijskim vučnim kolicima na poligonu
bez i s teretom u prijenosu.
Pri izradi praktične zadaće ispitanik mora se pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite
okoliša te ostalih uvjeta koje odredi ispitna komisija.
II.
Stručno-teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja nužna za obavljanje praktičnih postupaka u
zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za teorijski dio obrazovanja.
NASTAVNI SADRŽAJI
1. Zaštita i sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije.
2. Planiranje i priprema rada.
3. Izrada i analiza jednostavnoga plana premještanja tereta viličarom, karama ili industrijskim
kolicima.
4. Rukovanje teretom, vezivanje, dizanje, premještanje i spuštanje.
5. Stabilnost viličara, signalizacija, preopterećenje i sigurnosni uređaji.
6. Tehnička dokumentacija, redovni i izvanredni pregledi.
7. Periodično atestiranje opterećenih dijelova viličara.
8. Izrada jednostavne kalkulacija u zanimanju.
9. Klimatski i drugi uvjeti zdravoga i sigurnog rada u skladištu, zaštita radnoga i vanjskog okoliša.
10. Čuvanje i tekuće održavanje viličara, industrijskih vozila i karea u skladišnim prostorima i
radionicama.
11. Zaštitne mjere pri radu s pojedinim strojevima i uređajima.
OCJENJIVAČKI LIST
I. PRAKTIČNI DIO ISPITA
Radnje obavljene u okviru praktične
Broj bodova
zadaće
Priprema radne i tehničko-tehnološke 0 – 10
dokumentacije
Znanje i vještina čitanja radnih naloga za 0 – 10
premještanje tereta
Znanje i vještina razrade tehnološkog 0 – 10
postupka premještanja tereta u skladištu
Znanje i vještina izbora viličara 0 – 10
Znanje i vještina zahvaćanja tereta 0 – 20
Znanje i vještina prenošenja tereta 0 – 20
Znanje i vještina odlaganja tereta 0 – 20
Znanje i vještina određivanja režima rada 0 – 10
viličara
Znanje i vještina pravilne zaštite na radu 0 – 10
Brzina i spretnost te vrijeme izrade uratka i
0 – 10
radne probe
Završni izgled uratka 0 – 10
UKUPNO BODOVA 140

BODOVNA LISTA

Postotak (%) bodova Ocjena

92 – 100 odličan ( 5 )
81 – 91 vrlo dobar ( 4 )
67 – 80 dobar ( 3 )
50 – 66 dovoljan ( 2 )
0 – 49 nedovoljan ( 1 )
II. STRUČNO-TEORIJSKI DIO
Stručno-teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zadaća koje postavlja
ispitna komisija.
Ocjena se utvrđuje prema ovoj ljestvici:
BODOVNA LISTA

Postotak (%) bodova Ocjena

90 – 100 odličan ( 5 )
80 – 89 vrlo dobar ( 4 )
70 – 79 dobar ( 3 )
60 – 69 dovoljan ( 2 )
manje od 60 nedovoljan ( 1 )

Ispitanik koji postigne manje od 60 posto (%) bodova upućuje se na usmeni ispit.
Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih polaznik nije
pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita.